Izmjene: NN 27/2024

Članak 3. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Subjekti Zakona

(1) Ovaj Zakon primjenjuje se na kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske narodne banke sukladno zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija dobila odobrenje za rad i podružnicu kreditne institucije iz treće zemlje koja je od Hrvatske narodne banke sukladno zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija dobila odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje.

(2) Postupak prisilne likvidacije može se provesti i nad kreditnom institucijom iz stavka 1. ovoga članka nad kojom je pokrenut postupak redovne likvidacije ili nad kojom je otvoren postupak sanacije.

(3) Nad kreditnom institucijom iz stavka 1. ovoga članka ne može se provesti stečajni postupak propisan zakonom kojim se uređuje stečaj.

(4) Nad kreditnom unijom ne može se provesti postupak prisilne likvidacije sukladno ovome Zakonu, već se provodi stečajni postupak sukladno zakonu kojim se uređuje stečajni postupak.

Članak 13. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Prijedlog i razlozi za pokretanje postupka prisilne likvidacije

(1) Savjet Hrvatske narodne banke donosi odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje postupka prisilne likvidacije sukladno zakonu kojim se uređuje postupak sanacije kreditnih institucija i investicijskih društava, ili po donošenju odluke o ukidanju rješenja kojim je dano odobrenje za rad sukladno uputi Europske središnje banke, Europske središnje banke o ukidanju odobrenja za rad sukladno Uredbi Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29. 10. 2013.), a prijedlog za pokretanje postupka prisilne likvidacije na temelju odluke Savjeta Hrvatske narodne banke podnosi guverner Hrvatske narodne banke.

(2) Prisilna likvidacija nad kreditnom institucijom otvorit će se ako se utvrdi postojanje barem jednog od sljedećih razloga:

a) da je imovina kreditne institucije manja od njezinih obveza ili postoje objektivne okolnosti na temelju kojih se utvrđuje da će imovina institucije uskoro biti manja od njezinih obveza

b) da je stopa redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije manja od 4,5 % ukupnog iznosa izloženosti riziku kreditne institucije

c) da je stopa osnovnog kapitala kreditne institucije manja od 6 % ukupnog iznosa izloženosti riziku kreditne institucije

d) da je stopa regulatornog kapitala kreditne institucije manja od 8 % ukupnog iznosa izloženosti riziku kreditne institucije

e) da je iznos regulatornog kapitala banke manji od 40 5 milijuna kuna eura odnosno iznos regulatornog kapitala štedne banke manji od 8 milijuna kuna 1 milijun eura odnosno iznos regulatornog kapitala stambene štedionice manji od 20 2,5 milijuna kuna eura

f) da kreditna institucija nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze o njihovu dospijeću, a posebno ako je račun kreditne institucije po nalogu Financijske agencije u skladu sa zakonom kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima, blokiran duže od dva radna dana ili postoje objektivne okolnosti koje upućuju da ih institucija uskoro neće moći ispunjavati

g) da je Hrvatska narodna banka donijela rješenje o nedostupnosti depozita

h) da je ispunjen neki od uvjeta za ukidanje rješenja kojim je dano odobrenje za rad kreditnoj instituciji propisan zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili postoje objektivne okolnosti koje upućuju da će nastupiti razlozi za ukidanje rješenja kojim je dano odobrenje za rad, uključujući i okolnosti koje upućuju da je kreditna institucija ostvarila ili će vjerojatno ostvariti gubitke koji prelaze značajan dio ili cijeli iznos regulatornog kapitala ili

i) da je kreditnoj instituciji nužna izvanredna javna financijska potpora kako je uređeno zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, prijedlog za pokretanje postupka prisilne likvidacije u redovnoj likvidaciji može se podnijeti ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

– ako kreditna institucija u redovnoj likvidaciji ne provodi plan likvidacije u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija

– ako postoji vjerojatnost da kreditna institucija u redovnoj likvidaciji neće moći isplatiti preostale depozite ili

– ako postoji vjerojatnost da je imovina kreditne institucije u redovnoj likvidaciji manja od njezinih obveza.

(4) Odluka Hrvatske narodne banke iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati dan, sat i minutu njezina donošenja.

(5) O namjeri donošenja odluke o podnošenju prijedloga za pokretanje postupka prisilne likvidacije, Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita najmanje pet radnih dana prije odlučivanja o prijedlogu odluke.

(6) Hrvatska narodna banka obavijest o odluci o podnošenju prijedloga za pokretanje postupka prisilne likvidacije dostavit će Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita, Financijskoj agenciji, Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, Središnjem klirinškom depozitarnom društvu, SKDD-CCP Smart Clear d.d. i kreditnoj instituciji za koju će podnijeti prijedlog, odmah kada je odluka i donesena, neposrednom dostavom, telefaksom, elektroničkom poštom ili na drugi pogodan način.

(7) Hrvatska narodna banka dužna je sudu podnijeti prijedlog za pokretanje postupka prisilne likvidacije najkasnije sljedećeg radnog dana nakon donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka.

(8) U prijedlogu za pokretanje postupka prisilne likvidacije Hrvatska narodna banka navest će činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi postojanje razloga iz stavka 2. ovoga članka.

(9) Ako je u trenutku donošenja odluke o podnošenju prijedloga za pokretanje postupka prisilne likvidacije u toj kreditnoj instituciji bila imenovana posebna uprava prema odredbama zakona kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, ona nakon dostave obavijesti nastavlja s radom i dužnostima prema ovome Zakonu.

(10) Ako u trenutku donošenja odluke Hrvatske narodne banke o podnošenju prijedloga za pokretanje prisilne likvidacije u toj kreditnoj instituciji nije bila imenovana posebna uprava sukladno zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, Hrvatska narodna banka će istodobno s donošenjem odluke o podnošenju prijedloga za pokretanje postupka prisilne likvidacije imenovati posebnu upravu.

(11) Prava, obveze, ovlasti i odgovornosti posebne uprave iz stavaka 9. i 10. ovoga članka propisane su odredbama zakona kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija i odredbama ovoga Zakona.

(12) Ako Hrvatska narodna banka za kreditnu instituciju u redovnoj likvidaciji utvrdi da je ispunjen uvjet iz stavka 3. ovoga članka, podnijet će prijedlog za otvaranje postupka prisilne likvidacije ako to nije učinio likvidator u postupku redovne likvidacije.

(13) Ako Savjet Hrvatske narodne banke Hrvatska narodna banka podnosi prijedlog za pokretanje postupka prisilne likvidacije sukladno stavku 12. ovoga članka, ne primjenjuju se odredbe članka 22. stavaka 1. do 14. ovoga Zakona.

(14) Na kreditnu instituciju kojoj je ukinuto rješenje kojim je dano odobrenje za rad prije donošenja odluke suda o otvaranju postupka prisilne likvidacije na odgovarajući način primjenjuju se članci od 20. do 22. ovoga Zakona.

Članak 22. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Privremene zabrane nakon donošenja odluke o podnošenju prijedloga za pokretanje prisilne likvidacije

(1) Odluka Savjeta Hrvatske narodne banke o podnošenju prijedloga za pokretanje postupka prisilne likvidacije danom, satom i minutom donošenja proizvodi sljedeće učinke:

1. privremenu zabranu provedbe osnova za plaćanje na teret računa kreditne institucije i na teret računa klijenata te kreditne institucije prema zakonu kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima

2. privremenu zabranu kreditnoj instituciji da obavlja plaćanja sa svih svojih računa za svoje potrebe i da prima uplate na svoje račune

3. privremenu zabranu kreditnoj instituciji da pruža platne usluge i

4. privremenu zabranu kreditnoj instituciji da obavlja isplate i prijenos s računa svojih klijenata.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, dopuštene su sljedeće uplate kojima dužnici ispunjavaju svoje obveze prema kreditnoj instituciji:

1. gotovinske uplate kreditnoj instituciji i

2. uplate na transakcijski račun koji kreditna institucija vodi kod druge kreditne institucije u skladu s člankom 20. točkom 4. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na transakcijski račun iz stavka 2. točke 2. ovoga članka posebna uprava može izvršiti gotovinske uplate.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka:

1. provodi na računu kreditne institucije konačnu namiru obračunanih platnih transakcija preko drugog platnog sustava do trenutka otvaranja postupka zbog insolventnosti nad tom kreditnom institucijom i

2. omogućuje povrat raspoloživih novčanih sredstava kreditne institucije iz drugih platnih sustava sukladno pravilima rada tih platnih sustava.

(5) Postupak namire iz stavka 4. ovoga članka provodi se sukladno propisanim pravilima rada platnog sustava iz novčanih sredstava koja je kreditna institucija izdvojila za te potrebe kod Hrvatske narodne banke prije trenutka otvaranja postupka prisilne likvidacije zbog insolventnosti.

(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za sve uplate na račune koje kreditna institucija ima otvorene u drugim kreditnim institucijama, u Republici Hrvatskoj ili izvan nje, izvršene protivno stavcima 1. i 2. ovoga članka nakon trenutka iz stavka 8. ovoga članka kreditna institucija dužna je izvršiti povrat novčanih sredstava platitelju ili poduzeti razumne mjere radi prijenosa novčanih sredstava korisniku iz te platne transakcije, a novčana sredstva kreditne institucije koja su primljena na ovaj način ne ulaze u likvidacijsku masu kreditne institucije.

(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, dopuštena su plaćanja koja proizlaze iz obveza kreditne institucije kao sudionika u sustavu poravnanja je provedba plaćanja kojima se provodi novčana namira onih transakcija iz sustava poravnanja koje se, u skladu sa zahtjevima platforme koja omogućava namiru transakcija s financijskim instrumentima po načelu isporuka uz plaćanje u novcu središnje banke, smatraju prihvaćenima i neopozivima te se posljedično nalog za prijenos novčanih sredstava smatra prihvaćenim i neopozivim u platnom sustavu kojim upravlja središnja banka, sukladno zakonu kojim se uređuje tržište kapitala, a koja plaćanja je kreditna institucija dužna provesti pod uvjetima propisanim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala. U tu svrhu dopušteni su prijenosi novčanih sredstava s računa kreditne institucije u platnom sustavu kojim upravlja središnja banka na namjenske novčane račune te kreditne institucije otvorene u tom platnom sustavu u svrhu novčane namire transakcija s financijskim instrumentima, kao i povrat novčanih sredstava s tih računa.

(8) Hrvatska narodna banka dužna je odmah po donošenju objaviti na svojim internetskim stranicama obavijest o odluci iz stavka 1. ovoga članka, koja mora sadržavati podatke o danu, satu i minuti donošenja kako su navedeni u izrijeci odluke iz stavka 1. ovoga članka.

(9) Hrvatska narodna banka dužna je obavijest iz stavka 8. ovoga članka bez odgode objaviti u najmanje dva dnevna lista Republike Hrvatske uz informaciju o posljedicama iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(10) Dan, sat i minuta donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka smatraju se trenutkom otvaranja postupka zbog insolventnosti nad tom kreditnom institucijom u smislu zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima.

(11) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, posebna uprava može uz suglasnost Hrvatske narodne banke vršiti plaćanja iz gotovinskih sredstava kreditne institucije i s računa iz stavka 2. točke 2. ovoga članka samo ako su takva plaćanja nužna radi očuvanja imovine kreditne institucije.

(12) Za trajanja privremenih zabrana iz stavka 1. ovoga članka, ako kreditna institucija nema dovoljno gotovinskih sredstava ili sredstava na računu iz članka 20. stavka 4. ovoga Zakona, sva plaćanja nužna radi očuvanja imovine kreditne institucije u ime i za račun kreditne institucije podmirit će Hrvatska narodna banka.

(13) Zabrane iz stavka 1. ovoga članka prestaju danom, satom i minutom otvaranja postupka prisilne likvidacije ili istekom roka od dva radna dana od dana kad je Hrvatskoj narodnoj banci dostavljeno rješenje o odbacivanju prijedloga za pokretanje postupka prisilne likvidacije, rješenje o obustavi postupka ili rješenje o odbijanju pokretanja postupka prisilne likvidacije.

(14) Likvidator u ime kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji i vjerovnici te institucije ovlašteni su pobijati sve isplate, prijenose i platne transakcije izvršene protivno privremenim zabranama iz stavka 1. ovoga članka nakon trenutka iz stavka 8. ovoga članka, osim plaćanja izvršenih u skladu s ostalim stavcima ovoga članka.

(15) Hrvatska narodna banka i likvidator u postupku redovne likvidacije mogu povući prijedlog za pokretanje postupka prisilne likvidacije.

(16) Hrvatska narodna banka i likvidator u postupku redovne likvidacije ne mogu povući prijedlog za pokretanje postupka prisilne likvidacije nakon što sud donese odluku o podnesenom prijedlogu.

Članak 25. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Povrat sredstava obvezne pričuve i ostalih Prijenos sredstava kreditne institucije

(1) Nakon otvaranja postupka prisilne likvidacije, likvidator je dužan bez odgađanja podnijeti zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci za povrat sredstava obvezne pričuve i prijenos ostalih sredstava kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji koja se vode kod Hrvatske narodne banke na transakcijski račun iz članka 24. stavka 10. ovoga Zakona.

(2) Hrvatska narodna banka dužna je postupiti po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka prvi sljedeći radni dan.

Članak 30. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Raspolaganje likvidacijskom imovinom i obveze likvidatora

(1) Likvidator je dužan, ako to nije prethodno učinila posebna uprava, u roku od pet radnih dana od dana donošenja rješenja o otvaranju postupka prisilne likvidacije dostaviti Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita svu dokumentaciju koja je potrebna u svrhu obračuna obeštećenja sukladno zakonu kojim se uređuje osiguranje depozita, a temeljem koje se utvrđuju sve tražbine vjerovnika trećeg višeg isplatnog reda, te utvrditi tražbine vjerovnika trećeg višeg isplatnog reda.

(2) U roku iz stavka 1. ovoga članka likvidator je dužan utvrditi tražbine koje ulaze u prvi i drugi viši isplatni red.

(3) Likvidator može bez odgode isplatiti ili rezervirati potrebna sredstva za isplatu tražbina vjerovnika prvog višeg isplatnog reda koje je nesporno utvrdio, i prije održavanja ispitnog i izvještajnog ročišta.

(4) Likvidator može bez odgode isplatiti ili rezervirati potrebna sredstva za isplatu tražbina vjerovnika drugog višeg isplatnog reda koje je nesporno utvrdio ako je prethodno isplatio odnosno rezervirao potrebna sredstva za isplatu vjerovnika prvog višeg isplatnog reda sukladno stavku 3. ovoga članka i prije održavanja ispitnog i izvještajnog ročišta.

(5) U slučaju namirenja iz stavka 4. ovoga članka, likvidator može izvršiti prijeboj tražbine kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije po osnovi zahtjeva za povrat sredstava obvezne pričuve i ostalih prijenos sredstava kreditne institucije iz članka 25. ovoga Zakona s tražbinom Hrvatske narodne banke (raspoređene) utvrđene u drugom višem isplatnom redu.

(6) Po isplati i/ili rezervaciji sredstava likvidacijske imovine sukladno stavcima 3. i 4. ovoga članka, likvidator je dužan ostala novčana sredstva kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije bez odgode staviti Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita na raspolaganje za potrebe sustava osiguranja depozita u svrhu isplate obeštećenja, a maksimalno do iznosa ukupne obveze Hrvatske agencije za osiguranje depozita po osnovi isplate obeštećenja osiguranih depozita koju je likvidator utvrdio sukladno stavku 1. ovoga članka.

(7) Stavljanjem na raspolaganje sredstava iz stavka 6. ovoga članka Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita, ako se ista iskoriste za isplatu obeštećenja vjerovnika trećeg višeg isplatnog reda, smatra se izvršenom prva djelomična dioba u korist Hrvatske agencije za osiguranje depozita.

(8) Pravne radnje poduzete sukladno odredbama ovoga članka neće se smatrati pravnim radnjama kojima se remeti pravo na ujednačeno namirenje vjerovnika odnosno kojima bi se pojedini vjerovnici stavljali u povoljniji položaj i nije ih dopušteno pobijati.

(9) Vjerovnici prvog i drugog višeg isplatnog reda koji smatraju da visina njihovih tražbina koju je likvidator utvrdio sukladno stavku 2. ovoga članka nije ispravno utvrđena, mogu prijaviti razliku svojih tražbina kako je to određeno ovim Zakonom. Prijavljenu razliku tražbina vjerovnika prvog i drugog višeg isplatnog reda utvrđuje sud na ispitnom i izvještajnom ročištu.

(10) Ako je pravomoćna odluka kojom se utvrđuje tražbina prvog ili drugog isplatnog reda donesena u postupku prisilne likvidacije nakon ispitnog i izvještajnog ročišta, takva tražbina smatra se troškom postupka prisilne likvidacije.

Članak 33. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Tražbine vjerovnika viših i nižih isplatnih redova

(1) Sve prijavljene tražbine čiji se iznosi i zakonska osnovanost ispituju, utvrđuju ili osporavaju tijekom ispitnog ročišta, moraju se razvrstati u isplatne redove.

(2) U tražbine prvog višeg isplatnog reda, neovisno o podnositelju prijave tražbine, razvrstavaju se:

1. tražbine radnika i prijašnjih radnika kreditne institucije nastale do otvaranja postupka prisilne likvidacije iz radnog odnosa

2. tražbine državnog proračuna, zavoda ili fondova u skladu s posebnim propisima u visini pripadajućeg dijela ukupnog troška plaće ili naknade plaće

3. otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

(3) U tražbine drugog višeg isplatnog reda razvrstavaju se tražbine Hrvatske narodne banke i tražbine po osnovi javnih davanja kako su definirana poreznim propisima.

(4) U tražbine trećeg višeg isplatnog reda razvrstavaju se tražbine osiguranih depozita odnosno tražbine Hrvatske agencije za osiguranje depozita u iznosu ukupne obveze s osnove obeštećenja za osigurane depozite u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita.

(5) U tražbine četvrtog višeg isplatnog reda ulaze tražbine podložnih depozita fizičkih osoba, mikro, malih i srednjih subjekata malog gospodarstva koji prelaze iznos pokrića predviđen zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita i depoziti fizičkih osoba, mikro, malih i srednjih subjekata malog gospodarstva koji bi bili podložni depoziti da nisu položeni u podružnici kreditne institucije koja se nalazi u trećoj zemlji.

(6) U tražbine petog višeg isplatnog reda ulaze tražbine podložnih depozita koji prelaze iznos pokrića predviđen zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita i tražbine depozita koji bi bili podložni depoziti da nisu položeni u podružnici kreditne institucije, koja se nalazi u trećoj zemlji, a koji depoziti nisu obuhvaćeni tražbinama četvrtog višeg isplatnog reda.

(7) U tražbine šestog višeg isplatnog reda razvrstavaju se sve ostale tražbine prema kreditnoj instituciji, osim onih:

1. koje su razvrstane u niže isplatne redove i

2. kod kojih je između vjerovnika i kreditne institucije ugovoreno da će se vjerovnik u likvidacijskom postupku namirivati nakon svih drugih vjerovnika viših i nižih isplatnih redova.

(8) Tražbine iz stavka 7. točke 2. ovoga članka namirivat će se prema sljedećem redoslijedu:

1. tražbine koje nisu obuhvaćene točkama 2. do 6. ovoga stavka

2. tražbine nositelja podređenog duga koji nije uključen u stavke dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala

3. tražbine vlasnika instrumenata kojima se, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, ispunjava minimalni zahtjev za regulatorni kapital i podložne obveze te za koje je ugovoreno da se pri primjeni instrumenta unutarnje sanacije nad tom kreditnom institucijom vrijednost tih instrumenata do potrebnog iznosa smanji ili se instrumenti pretvore u dionice ili druge vlasničke instrumente

4. tražbine matičnih društava kao vlasnika instrumenata kojima koje je društvo kći ispunjava minimalni zahtjev izdalo u svrhu ispunjavanja minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i podložne obveze na pojedinačnoj osnovi

5. glavnica podređenog duga koji predstavlja stavke dopunskog kapitala

6. glavnica podređenog duga koji predstavlja stavke dodatnog osnovnog kapitala.

(9) Za potrebe provedbe stavka 8. točaka 5. i 6. ovoga članka u mjeri u kojoj je instrument samo djelomično uključen u izračun regulatornog kapitala s cijelim instrumentom postupa se na način propisan stavkom 8. ovoga članka.

(10) Nakon tražbina viših isplatnih redova, kao tražbine nižih isplatnih redova namiruju se prema navedenom redoslijedu:

1. kamate na tražbine vjerovnika od otvaranja postupka prisilne likvidacije

2. troškovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku prisilne likvidacije

3. novčane kazne izrečene za kazneno djelo ili prekršaj i troškovi kaznenoga ili prekršajnoga postupka

4. tražbine za besplatnu činidbu dužnika

5. tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekoga člana društva ili odgovarajuće tražbine.

(11) Tražbine iz stavka 7. točke 2. ovoga članka namirivat će se nakon tražbina iz stavka 10. ovoga članka.

(12) Kamate na tražbine vjerovnika nižih isplatnih redova i troškovi koji za te vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku prisilne likvidacije, istoga su reda kao i tražbine tih vjerovnika.

(13) Iznos prijavljene i priznate tražbine Hrvatske agencije za osiguranje depozita po osnovi isplate obeštećenja za osigurane depozite, temeljena na podacima kreditne institucije dostavljene od strane likvidatora ili posebne uprave, može se naknadno promijeniti za iznose isplate obeštećenja po osnovi osiguranih depozita deponentima kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji čije je pravo na isplatu obeštećenja utvrđeno i priznato naknadno sukladno odredbama zakona kojim se uređuje osiguranje depozita.

(14) Nakon namirenja tražbina vjerovnika iz članka 30. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona likvidator je dužan bez odgađanja provesti djelomičnu diobu u korist vjerovnika iz članka 30. stavka 6. ovoga Zakona.

(15) Djelomična dioba za tražbine vjerovnika iz članka 30. stavka 6. ovoga Zakona provodi se tako da se gotovinska sredstva s računa kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije uplate u korist Fonda osiguranja depozita. Isplate u korist tog računa likvidator je dužan izvršavati najmanje jednom mjesečno sve do trenutka isplate cjelokupnog iznosa koji je Hrvatska agencija za osiguranje depozita isplatila na ime obeštećenja po osnovi osiguranih depozita ili do trenutka zaključenja postupka prisilne likvidacije, a za sve pravne i druge radnje kojima bi se odgodila ta isplata likvidator je dužan dobiti prethodnu suglasnost nadzornog likvidacijskog tijela.

(16) Ako pri prvoj djelomičnoj diobi kojom je obuhvaćena tražbina vjerovnika iz članka 30. stavka 6. ovoga Zakona ista nije isplaćena u cijelosti, za kasnije mjesečne djelomične diobe nije potrebna suglasnost nadzornog likvidacijskog tijela odnosno suglasnost suda.

(17) Likvidator je dužan pri diobi iz stavka 14. ovoga članka voditi računa o tome da se iz likvidacijske mase:

1. osiguraju sredstva potrebna za namirenje predvidivih obveza likvidacijske mase i za tu svrhu izdvojiti sredstva potrebna za pokriće onih takvih obveza za koje se osnovano može pretpostaviti da bi ih trebalo namiriti u budućnosti i

2. izdvoje sredstva za osporene tražbine za koje je vjerovnik tražbine iz stavaka 2. i 3. ovoga članka likvidatoru podnio dokaz o podnesenoj tužbi radi utvrđenja te tražbine odnosno da je preuzeo prije pokrenutu parnicu.

Članak 41. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

Zaštita vjerovnika i podjela imovine

(1) Postoje li tražbine vjerovnika koje su sporne, likvidator je dužan prilikom diobe sredstava vjerovnicima isplatnog reda u kojem bi bila razvrstana osporena tražbina, a prije diobe vjerovnicima sljedećeg isplatnog reda, rezervirati sredstva za isplatu osporenih tražbina do okončanja postupka radi utvrđenja tražbine.

(2) Sve tražbine koje dioničar ima prema kreditnoj instituciji, bez obzira s obzirom na to po kojoj osnovi, njegov status dioničara namiruju se s osnove njegova položaja kao dioničara odnosno tek nakon namirenja svih ostalih tražbina vjerovnika kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije i namirenja svih troškova postupka prisilne likvidacije.

(3) Ako ne postoje dionice koje daju različita prava pri podjeli imovine kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije, imovina se dijeli razmjerno sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu te kreditne institucije.

(4) Ako ulozi u temeljni kapital kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije nisu za sve dionice uneseni u istome omjeru, nadoknađuje se ono što je uloženo, a ostalo se dijeli razmjerno sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu te kreditne institucije.

(5) Ako imovina kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije nije dostatna za to da se nadoknadi ono što je uloženo, dioničari snose gubitke razmjerno sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu te kreditne institucije.