Što se promijenilo od NN 107/2007

Članak 1. izmijenjenNN 94/2013: izmijenjen člancima 1., 2. i 3.

(1) Ovim se Zakonom uređuje predškolski odgoj i naobrazba obrazovanje te skrb o djeci rane i predškolske dobi (u daljnjem tekstu: predškolski odgoj) kao dio sustava odgoja i naobrazbe obrazovanja te skrbi o djeci.

(2) Predškolski odgoj obuhvaća programe odgoja, naobrazbe obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi koji se ostvaruju u dječjim vrtićima sukladno ovom Zakonu.

(3) Dječji vrtići su javne ustanove koje djelatnost predškolskog odgoja obavljaju kao javnu službu.

(4) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u muškom rodu su neutralni i odnose se na muške i na ženske osobe.

Članak 1.a dodanNN 94/2013: dodan člankom 3.

(1) Kao javne ovlasti dječji vrtić obavlja sljedeće poslove:

– upise djece u dječji vrtić i ispise djece iz dječjeg vrtića s vođenjem odgovarajuće dokumentacije,

– izdavanje potvrda i mišljenja,

– upisivanje podataka o dječjem vrtiću u zajednički elektronički upisnik.

(2) Kada dječji vrtić u vezi s poslovima iz stavka 1. ovoga članka ili drugim poslovima koje obavlja kao javne ovlasti, odlučuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu djeteta, roditelja ili skrbnika ili druge fizičke ili pravne osobe, dužan je postupati prema odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.

Članak 2. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 1.

(1) Županije, Grad Zagreb, gradovi i općine (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) imaju pravo i obvezu odlučivati o potrebama i interesima građana na svom području za organiziranjem i ostvarivanjem programa predškolskog odgoja te radi zadovoljavanja tih potreba osnivati dječje vrtiće.

(2) Ako na području jedinice lokalne samouprave nema organiziranog programa ranog i predškolskog odgoja, jedinica lokalne samouprave dužna je sufinancirati pohađanje programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za djecu sa svog područja u dogovoru s najbližom susjednom jedinicom lokalne samouprave ili jedinicom lokalne samouprave koja ima program koji u najboljoj mjeri može udovoljiti potrebama djeteta.

(3) Jedinica lokalne samouprave koja na svom području nema organiziran program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja može sufinancirati ili financirati prijevoz djece do dječjeg vrtića u jedinici lokalne samouprave u kojoj će djeca pohađati program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Članak 6. izmijenjenNN 94/2013: izmijenjen člankom 1.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 2.

Predškolski odgoj ostvaruje se na temelju Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe obrazovanja koji donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe obrazovanja utvrđuju se:

1. mjerila za broj djece u odgojnim skupinama,

2. ustroj programa s obzirom na trajanje i namjenu,

3. mjerila za broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika u dječjem vrtiću,

4. mjerila za financiranje programa dječjih vrtića,

5. materijalni i financijski uvjeti rada,

6. predškolski odgoj i naobrazba obrazovanje djece s posebnim potrebama (djece s teškoćama u razvoju i darovite djece)

7. predškolski odgoj i naobrazba obrazovanje djece hrvatskih građana u inozemstvu,

8. predškolski odgoj i naobrazba obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina,

9. ustroj predškole.

Članak 9. izmijenjenNN 94/2013: izmijenjen člankom 4.

(1) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, vjerska zajednica te pravna i fizička osoba koja osniva dječji vrtić, dužna je akt o osnivanju dostaviti Ministarstvu nadležnom za obrazovanje radi ocjene sukladnosti tog akta sa zakonom.

(2) Izdavanje rješenja o sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom te postupak u svezi s izdavanjem toga rješenja provodi se sukladno Zakonu o ustanovama.

(3) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti promijeni naziv ili sjedište dječjeg vrtića ili ako se mijenja odnosno dopunjuje djelatnost vrtića u novim prostorima, odnosno ako se mijenjaju drugi podaci koje osnivački akt sadrži temeljem posebnog zakona, osnivač dječjeg vrtića dužan je izvršiti izmjene osnivačkog akta te podnijeti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 10. izmijenjenNN 94/2013: izmijenjen člankom 1.; NN 98/2019: izmijenjen člancima 1. i 2.

(1) Poslove u vezi s obavljanjem djelatnosti predškolskog odgoja i obrazovanja u skladu s odredbama ovoga Zakona obavlja upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na te djelatnosti.

(2) Osnivač dječjeg vrtića podnosi prijavu za upis u sudski registar nakon što pribavi:

- rješenje Ministarstva nadležnog za obrazovanje kojim je utvrđeno da je akt o osnivanju dječjeg vrtića u sukladnosti sa zakonom,

- rješenje županijskog ureda nadležnog upravnog tijela županije, odnosno gradskog ureda Grada Zagreba nadležnog za poslove odgoja i naobrazbe kojim se odobrava početak obavljanja djelatnosti predškolskog odgoja.

Članak 11. izmijenjenNN 94/2013: izmijenjen člancima 1. i 5.; NN 98/2019: izmijenjen člankom 2.

Rješenje kojim se odobrava dječjem vrtiću početak obavljanja djelatnosti donosi županijski ured (1) Dječji vrtić može započeti s radom nakon što je pribavio rješenje o početku rada.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijet će nadležno upravno tijelo županije, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove odgoja i naobrazbe kad utvrdi da, ako dječji vrtić ispunjava uvjete propisane člankom 12. ovoga Zakona. za početak obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića.

(3) Postupak utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za početak rada dječjeg vrtića provodi se prema odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak, a provodi ga stručno povjerenstvo koje imenuje nadležno upravno tijelo županije, odnosno gradski ured Grada Zagreba.

(4) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti promijeni sjedište dječjeg vrtića, odnosno prostor u kojem dječji vrtić obavlja djelatnost ili dio djelatnosti ili se promijeni drugi uvjet propisan zakonom i na temelju zakona donesenim propisom za obavljanje djelatnosti dječjeg vrtića, dječji vrtić je dužan prije početka rada u promijenjenim uvjetima podnijeti zahtjev za izdavanjem rješenja o početku rada u promijenjenim uvjetima.

(5) Nakon izvršnosti rješenja za početak rada odnosno rješenja o početku rada dječjeg vrtića u promijenjenim uvjetima dječji vrtić se upisuje u zajednički elektronički upisnik ustanova predškolskog odgoja koje vodi ministarstvo nadležno za obrazovanje te može započeti s radom, odnosno započeti s radom u promijenjenim uvjetima.

Članak 12. izmijenjenNN 94/2013: izmijenjen člankom 1.

Uvjeti za početak obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića su:

- odobren program rada,

- potreban broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika,

- osiguran prostor i oprema za trajno obavljanje djelatnosti, sukladno standardima i normativima rada propisanim Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe obrazovanja iz članka 6. ovoga Zakona,

- osigurana novčana sredstva za osnivanje i početak rada dječjeg vrtića,

- dokaz o ispunjavanju drugih uvjeta propisanih zakonom i na temelju zakona donešenim propisima.

Članak 14. izmijenjenNN 94/2013: izmijenjen člancima 1. i 6.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 3.

(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb Grada Zagreba donosi plan mreže dječjih vrtića na svom području.

(2) Predstavničko tijelo županije i Grada Zagreba na temelju planova iz stavka 1. ovoga članka usklađuje razvitak mreže dječjih vrtića na svom području.

(3) Predstavničko tijelo županije i Grada Zagreba usklađenu mrežu iz stavka 2. ovoga članka dostavlja ministarstvu nadležnom za obrazovanje.

(4) Ministar nadležan za obrazovanje donosi odluku o mreži dječjih vrtića Republike Hrvatske.

(5) Mrežom dječjih vrtića utvrđuju se dječji vrtići i druge pravne osobe koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja na području za koji se mreža utvrđuje, sa svim njihovim objektima u kojima se provode programi.

(6) Mreža dječjih vrtića mora udovoljiti zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja dječjih vrtića i programa za djecu rane i predškolske dobi u skladu s njihovim potrebama i sposobnostima.

Članak 15. izmijenjenNN 94/2013: izmijenjen člancima 1., 7. i 8.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 4.; NN 22/2026: izmijenjen člankom 8.

(1) U dječjem vrtiću ostvaruju se:

- redoviti programi njege, odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece predškolske dobi, koji su prilagođeni razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima,

- programi za djecu predškolske dobi s teškoćama u razvoju,

- programi za darovitu djecu predškolske dobi,

- programi za djecu pripadnika nacionalnih manjina,

- programi predškole,

- programi ranog učenja stranih jezika i drugi programi umjetničkog, kulturnog, vjerskog i športskog sadržaja.

(1) (2) Dječji vrtić može izvoditi i druge programe Odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikula za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (u daljnjem tekstu: Nacionalni kurikul) i kurikula dječjeg vrtića.

(2) Nacionalni kurikul donosi se sukladno okvirnome nacionalnome kurikularnom dokumentu koji na općoj razini određuje elemente odgoja i obrazovanja djece rane i predškolske dobi.

(3) Nacionalni kurikul utvrđuje vrijednosti, načela, odgojno-obrazovne ciljeve i odgojno-obrazovna očekivanja prema područjima razvoja i ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje te pristupe i načine rada s djecom rane i predškolske dobi, kao i oblike vrednovanja.

(4) Nacionalni kurikul i okvirni nacionalni kurikularni dokument donosi ministar nadležan za obrazovanje odlukom.

(5) Nacionalni kurikul predškole (u daljnjem tekstu: kurikul predškole) utvrđuje načela, odgojno-obrazovne ciljeve i odgojno-obrazovna očekivanja te vrijeme trajanja programa s planom i načinom izvođenja.

(6) Kurikul predškole donosi ministar nadležan za obrazovanje odlukom te se smatra sastavnim dijelom Nacionalnoga kurikula.

(7) Nacionalni kurikul i kurikul predškole su dokumenti na temelju kojih se izrađuje kurikul dječjeg vrtića.

(8) Kurikul dječjega vrtića razrađen je prema Nacionalnome kurikulu, a njime se utvrđuju programi i njihova namjena, nositelji i načini ostvarivanja programa, vremenik aktivnosti i načini vrednovanja.

(9) Upravno vijeće dječjeg vrtića donosi kurikul dječjeg vrtića u pravilu svakih pet godina, a u skladu s potrebama djece i zahtjevima roditelja. (3) Na programe iz stavka 1. i 2. ovoga članka suglasnost daje Ministarstvo nadležno za obrazovanje moguće su njegove dopune i izmjene.

(10) U dječjem vrtiću mogu se, uz suglasnost ministarstva nadležnog za obrazovanje, provoditi eksperimentalni kurikuli s ciljem unaprjeđenja kvalitete odgojno-obrazovnog rada.

Članak 15.a dodanNN 94/2013: dodan člancima 1. i 8.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 5.

(1) U dječjem vrtiću ostvaruju se:

– redoviti programi njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite i unaprjeđenja zdravlja djece i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi koji su prilagođeni razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima,

– programi za djecu rane i predškolske dobi s teškoćama u razvoju,

– programi za darovitu djecu rane i predškolske dobi,

– programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina,

– programi predškole,

– drugi odgojno-obrazovni programi.

(2) Ovisno o potrebama djece i zahtjevima roditelja, dječji vrtić može izvoditi programe sukladne odredbama Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja.

(3) Na programe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka suglasnost daje ministarstvo nadležno za obrazovanje.

(4) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti za koju je dječji vrtić osnovan proširuje djelatnost izvođenjem novih programa ili dječji vrtić mijenja program, dječji vrtić obvezan je prije početka izvođenja programa podnijeti zahtjev radi davanja suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Ako se zbog proširenja djelatnosti izvođenjem novih programa ili izmjene programa iz stavka 4. ovoga članka mijenja odobreni program rada kao jedan od uvjeta za početak obavljanja djelatnosti, dječji vrtić je dužan prije početka provedbe programa podnijeti zahtjev za izdavanjem rješenja o početku rada u promijenjenim uvjetima.

(6) Nakon pribavljene suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka te nakon izvršnosti rješenja iz stavka 5. ovoga članka, dječji vrtić može započeti s izvođenjem novih programa odnosno izmijenjenog programa.

Članak 17. izmijenjenNN 94/2013: izmijenjen člankom 1.

(1) U dječjim vrtićima programi za djecu rane i predškolske dobi s teškoćama u razvoju organiziraju se po posebnim uvjetima i programu koji propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

(2) Vrstu i stupanj teškoće u razvoju djeteta te potrebu odgovarajućih uvjeta za njegu, odgoj i zaštitu djece s teškoćama u razvoju, na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite, utvrđuje stručno povjerenstvo ustrojeno prema zakonu kojim su uređeni odnosi u području socijalne skrbi.

(3) Programe, postupak utvrđivanja darovitosti i uvjete rada s darovitom djecom rane i predškolske dobi utvrđuje ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 18. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 6.

(1) Programe Program zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane unaprjeđenja zdravlja djece u dječjim vrtićima i školama u kojima se provodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje utvrđuje ministar nadležan za zdravstvo.

(2) Programe socijalne skrbi u dječjim vrtićima utvrđuje ministar nadležan za socijalnu skrb.

(3) Na programe Programe iz stavka stavaka 1. i 2. ovoga članka suglasnost daje ministar nadležan za obrazovanje. ministar nadležan za zdravstvo i ministar nadležan za socijalnu skrb donose odlukom uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje.

(4) Program iz stavka 1. ovoga članka obvezno se primjenjuje za svu djecu rane i predškolske dobi uključenu u rani i predškolski odgoj i obrazovanje u dječjim vrtićima ili pri osnovnim školama sukladno članku 23.a ovoga Zakona.

Članak 19. izmijenjenNN 94/2013: izmijenjen člankom 1.

(1) U dječjem vrtiću ustrojava se i provodi odgojno-obrazovni rad s djecom raspoređenom u skupine cjelodnevnog, poludnevnog, višednevnog ili kraćeg dnevnog boravka.

(2) Ustroj i provedba odgojno-obrazovnog rada u dječjim vrtićima sukladno stavku 1. ovoga članka provodi se na temelju Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe obrazovanja iz članka 6. ovoga Zakona.

Članak 20. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 7.; NN 22/2026: izmijenjen člankom 1.

(1) Svako dijete rane i predškolske dobi ima pravo upisa u dječji vrtić ili školsku ustanovu u kojoj se izvodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

(2) Za dijete koje je obvezno pohađati predškolu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati mjesto u dječjem vrtiću ili osnovnoj školi koja provodi obvezni program predškole.

(3) Prednost pri upisu djece u dječje vrtiće, koji su u vlasništvu dječji vrtić kojem je osnivač jedinica lokalne i ili područne (regionalne) samouprave ili u državnom vlasništvu, Republika Hrvatska imaju djeca roditelja žrtava i invalida domovinskog Domovinskoga rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca obaju zaposlenih roditelja, djeca s teškoćama u razvoju i kroničnim bolestima koja imaju nalaz i mišljenje tijela vještačenja ili potvrdu izabranoga pedijatra ili obiteljskoga liječnika da je razmjer teškoća u razvoju ili kronične bolesti okvirno u skladu s listom oštećenja funkcionalnih sposobnosti sukladno propisu kojim se uređuje metodologija vještačenja, djeca samohranih roditelja i djeca, djeca jednoroditeljskih obitelji, djeca osoba s invaliditetom upisanih u Hrvatski registar osoba s invaliditetom, djeca koja su ostvarila pravo na socijalnu uslugu smještaja u udomiteljskim obiteljima, djeca u godini prije polaska u osnovnu školu i koja imaju prebivalište ili boravište na području dječjega vrtića, djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu ili roditelja korisnika zajamčene minimalne naknade.

(4) Način ostvarivanja prednosti iz stavka 3. ovoga članka pri upisu djece u dječji vrtić utvrđuje uređuje osnivač dječjeg vrtića svojim aktom.

(5) Prije upisa u dječji vrtić provodi se inicijalni razgovor s roditeljem i djetetom, odnosno provodi se opažanje djetetova ponašanja i komuniciranja uz nazočnost roditelja, a koje provodi stručno povjerenstvo dječjeg vrtića (stručni suradnici, viša medicinska sestra i ravnatelj).

(6) Prosudbu o uključivanju djece u odgojno-obrazovne skupine s redovitim ili posebnim programima za djecu s teškoćama u razvoju iz stavka 1. ovoga članka, djece sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima, kao i djece koja pri upisu imaju priložene preporuke stručnjaka donosi stručno povjerenstvo dječjeg vrtića iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Upisi u dječje vrtiće mogu se provoditi elektroničkim putem.

Članak 21. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 8.

(1) Dječji vrtić obavlja djelatnost na temelju godišnjeg plana i programa rada koji se donosi za pedagošku godinu koja traje od 1. rujna tekuće do 31. kolovoza sljedeće godine.

(2) Godišnji plan i program rada za pedagošku godinu donosi upravno vijeće dječjeg vrtića do 30. rujna.

(3) Godišnji plan i program rada obuhvaća programe odgojno-obrazovnog rada, programe program zdravstvene zaštite djece, higijene i prehrane unaprjeđenja zdravlja, programe socijalne skrbi, kao i druge programe koje dječji vrtić ostvaruje u dogovoru s roditeljima djece.

Članak 22. izmijenjenNN 94/2013: izmijenjen člankom 1.

Veličinu dječjeg vrtića ovisno o broju odgojnih skupina djece, broj djece u odgojnim skupinama, dob djece u pojedinim odgojnim skupinama, veličinu prostorija za dnevni boravak, normative opreme te normativ neposrednog rada odgojitelja u skupini uređuje ministar nadležan za obrazovanje, sukladno Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe obrazovanja iz članka 6. ovoga Zakona.

Članak 23. izmijenjenNN 94/2013: izmijenjen člancima 1., 9. i 10.; NN 98/2019: izmijenjen člankom 2.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 9.

(1) Rad s djecom rane i predškolske dobi ustrojava se u jasličnim i vrtićnim odgojnim skupinama.

(2) Programi predškolskog odgoja mogu se ostvarivati:

- pri osnovnim školama, - kao igraonice u knjižnicama te u za djecu predškolske dobi stariju od 36 mjeseci, a iznimno u područjima rijetke naseljenosti i za djecu rane dobi u skladu s odredbama ovoga Zakona, Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja,

– kao kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi pri knjižnicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama, športskim ustanovama udrugama, drugim pravnim osobama i udrugama fizičkim osobama-obrtnicima.

(3) Program predškolskog odgoja i rad ustrojstvene jedinice u sastavu pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka vodi voditelj sukladno zakonu, aktu o osnivanju i statutu pravne osobe.

(4) Posebne uvjete i mjerila za ostvarivanje programa iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje ministar nadležan za obrazovanje.

(5) Ispunjavanje uvjeta za početak rada i ostvarivanje programa iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje rješenjem županijski ured nadležno upravno tijelo županije, odnosno gradski ured Grada Zagreba, nadležan za poslove odgoja i naobrazbe.

Članak 23.a dodanNN 94/2013: dodan člancima 1. i 10.; NN 57/2022: izmijenjen člancima 10. i 11.

(1) Prije polaska u osnovnu školu sva djeca imaju obvezu pohađati program predškole, a dijete koje je ostvarilo pravo odgode upisa u prvi razred na temelju ostvarenog prava obvezno je pohađati program predškole najdulje još jednu pedagošku godinu, odnosno može ostati uključeno u redoviti program predškolskog odgoja i obrazovanja u dječjem vrtiću.

(2) Program predškole za djecu koja pohađaju vrtić integriran je u redoviti program predškolskog odgoja dječjeg vrtića koji se izvodi u odgojno-obrazovnoj skupini za djecu prije polaska u školu, a iznimno u dječjim vrtićima s manjim brojem djece ili dječjim vrtićima s odgojno-obrazovnim skupinama s različitim programima može se izvoditi i u mješovitoj odgojno-obrazovnoj skupini.

(3) Obveznik predškole koji ne pohađa dječji vrtić upisuje program predškole u dječjem vrtiću ili osnovnoj školi najbližima njegovom mjestu stanovanja koji provode program predškole za djecu koja ne pohađaju vrtić.

(4) U slučaju da na određenom području nema dječjeg vrtića, odnosno osnovne škole koja provodi program predškole, jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati provođenje programa predškole za djecu iz stavka 3. ovoga članka, na način da osigura prijevoz djece do najbližeg dječjeg vrtića ili osnovne škole koja izvodi program predškole, ako se ne radi o udaljenosti većoj od 20 kilometara u odnosu na mjesto stanovanja djeteta.

(5) Ako su najbliži dječji vrtić ili osnovna škola koja izvodi program predškole iz stavka 4. ovog članka udaljeni više od 20 kilometara od mjesta stanovanja djeteta, jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dužna je osnovati dječji vrtić/njegovu podružnicu ili organizirati program predškole pri osnovnoj školi na području unutar 20 kilometara od mjesta stanovanja djeteta.

(6) Nadležno upravno tijelo županije, odnosno gradski ured Grada Zagreba i upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci predškolske dobi dužni su obavijestiti roditelje djece koja nisu uključena u redovite programe predškolskog odgoja u dječjem vrtiću o vremenu i mjestu upisa djece u program predškole.

(7) Dječji vrtić odnosno osnovna škola koja izvodi program predškole dužna je djetetu iz stavka 1. ovoga članka izdati potvrdu o završenom programu predškole radi upisa u osnovnu školu.

Članak 23.b dodanNN 57/2022: dodan člankom 11.

Programi iz članka 15.a stavaka 1. i 2. i članka 23. stavka 2. ovoga Zakona mogu se izvoditi uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za obrazovanje, a uz zahtjev za izdavanjem suglasnosti obvezno se prilaže pozitivno stručno mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje.

Članak 24. izmijenjenNN 94/2013: izmijenjen člancima 1. i 11.; NN 57/2022: izmijenjen člancima 12. i 13.; NN 22/2026: izmijenjen člankom 2.

(1) U dječjem vrtiću na poslovima njege, odgoja i naobrazbe obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi o djeci mogu raditi stručni radnici koji imaju stručnu spremu propisanu ovim Zakonom i propisom donesenim na temelju ovoga Zakona, položen stručni ispit te koji imaju rade sljedeći odgojno-obrazovni radnici: odgojitelj i stručni suradnik: pedagog, psiholog, logoped, edukacijski rehabilitator i socijalni pedagog te medicinska sestra kao zdravstvena voditeljica.

(2) Odgojno-obrazovni radnici u dječjem vrtiću moraju imati odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja te utvrđenu zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova. (2) Stručni radnici dječjeg vrtića iz stavka 1. ovoga članka su: - odgojitelji.

(3) Poslove odgojitelja djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u osnovnu školu s višom stručnom spremom, (3) Vrstu stručne spreme iz stavka 2. ovoga članka te vrstu i stupanj stručne spreme može obavljati osoba koja je završila studij odgovarajuće vrste propisane pravilnikom iz stavka 13. ovoga članka i razine za rad na radnome mjestu odgojitelja, a koji može biti:

- medicinska sestra s višom stručnom spremom,

- pedagog, psiholog i defektolog s visokom stručnom spremom,

- učitelji i odgojitelji za kraće programe s višom ili visokom stručnom spremom.

a) sveučilišni prijediplomski studij,

b) stručni prijediplomski studij,

c) studij kojim je stečena viša stručna sprema u skladu s prijašnjim propisima,

d) sveučilišni diplomski studij,

e) stručni diplomski studij.

(4) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 3. ovoga članka, poslove odgojitelja može obavljati osoba koja je završila učiteljski studij, i to: sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, stručni diplomski studij ili četverogodišnji stručni studij primarnoga obrazovanja i koja je završila program za stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi.

(5) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, poslove odgojitelja može obavljati osoba koja je završila učiteljski studij, i to: sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij ili četverogodišnji stručni studij primarnoga obrazovanja, uz uvjet da u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnoga odnosa završi program za stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi.

(6) Ako osoba iz stavka 5. ovoga članka ne završi program za stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnoga odnosa, prestaje joj radni odnos istekom roka za završetak programa za stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi.

(7) Osoba iz stavka 5. ovoga članka zasniva radni odnos kao nestručna osoba do stjecanja odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi te može izvoditi odgojno-obrazovni rad s djecom kao jedan od dvaju odgojitelja u odgojno-obrazovnoj skupini, i to uz odgojitelja koji ima odgovarajuću kvalifikaciju iz stavka 3. ovoga članka.

(8) Poslove odgojitelja koji izvodi isključivo program predškole pri osnovnim školama za djecu koja ne pohađaju dječji vrtić, uz osobu iz stavka 3. ovoga članka, može izvoditi i osoba koja je završila učiteljski studij, na određeno vrijeme, najdulje do kraja trajanja programa predškole u jednoj pedagoškoj godini.

(9) Poslove stručnoga suradnika može obavljati osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili stručni diplomski studij odgovarajuće vrste.

(10) Poslove medicinske sestre kao zdravstvene voditeljice može obavljati osoba koja je završila sveučilišni prijediplomski studij ili stručni prijediplomski studij sestrinstva, odnosno studij kojim je stečena viša stručna sprema u djelatnosti sestrinstva u skladu s prijašnjim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili stručni diplomski studij sestrinstva.

(11) Osim odgojno-obrazovnih radnika iz stavka 1. ovoga članka, u dječjim vrtićima rade i druge osobe koje obavljaju administrativno-tehničke i pomoćne poslove (u daljnjem tekstu: ostali radnici).

(12) Program za stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi izvodi visoko učilište koje ima dopusnicu za izvođenje studija ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja.

(13) Odgovarajuću vrstu obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika te razinu i vrstu ostalih radnika u dječjem vrtiću utvrđuje, kao i potrebnu razinu i vrstu obrazovanja za izvođenje programa iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona propisuje ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom.

Članak 24.a dodanNN 57/2022: dodan člankom 13.

(1) U skladu s potrebama djece s teškoćama u razvoju u odgojno-obrazovnoj skupini uz suglasnost osnivača, odnosno u dječjem vrtiću kojem je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uz suglasnost izvršnog tijela osnivača, a prema procjeni stručnog povjerenstva dječjeg vrtića, može raditi treći odgojitelj ili jedan pomoćnik za djecu s teškoćama u razvoju ili stručni komunikacijski posrednik.

(2) Pomoćnik za djecu s teškoćama u razvoju ili stručni komunikacijski posrednik nije samostalni nositelj odgojno-obrazovne djelatnosti.

(3) Pomoćnik za djecu s teškoćama u razvoju te stručni komunikacijski posrednik moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

a) završeno najmanje četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje,

b) završeno osposobljavanje i stečena djelomična kvalifikacija,

c) da nije roditelj niti drugi član uže obitelji djeteta kojem se pruža potpora.

(4) Poslove pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju ili stručnog komunikacijskog posrednika u dječjem vrtiću ne može obavljati osoba za čiji rad u dječjem vrtiću postoje zapreke iz članka 25. ovoga Zakona.

(5) Sredstva za financiranje pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju te stručnog komunikacijskog posrednika osiguravaju se u proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(6) Načine uključivanja te način i sadržaj osposobljavanja i obavljanja poslova pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju te stručnog komunikacijskog posrednika, kao i postupak radi ostvarivanja prava djece s teškoćama u razvoju na potporu pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju te stručnih komunikacijskih posrednika propisuje ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom.

Članak 25. izmijenjenNN 94/2013: izmijenjen člankom 12.; NN 22/2026: izmijenjen člankom 3.

(1) Rad Radni odnos u dječjem vrtiću ne može obavljati zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena na kaznu zatvora (neovisno o tome je li izrečena uvjetna ili bezuvjetna kazna) za neko od kaznenih djela počinjenih s namjerom protiv života i tijela, protiv Republike Hrvatske, protiv pravosuđa, protiv javnog reda, protiv imovine, protiv službene dužnosti, protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv osobne slobode, protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, protiv braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi, protiv opće sigurnosti, krivotvorenja, te bilo koje drugo kazneno djelo počinjeno na štetu djeteta ili korištenjem djeteta ili maloljetne osobe, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.

(2) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za neko od kaznenih djela navedenih u stavku 1. ovoga članka.

(3) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv Republike Hrvatske, kazneno djelo primanja mita, kazneno djelo nasilničkog ponašanja, kazneno djelo zlouporabe opojnih droga, prekršajnih djela za nasilničko ponašanje, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.

(4) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela navedenih u stavku 3. ovoga članka.

(5) Ako osoba u radnom odnosu u dječjem vrtiću bude pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnoga ćudoređa, te neko od kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži. (2) Radnik protiv kojega je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka, udaljava se od obavljanja poslova u odgojno-obrazovnom radu ili neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, dječji vrtić kao poslodavac otkazat će ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a nakon isteka tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, u kojem će slučaju poslodavac, istodobno uz otkazivanje ugovora o radu, od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi tijekom otkaznog roka.

(6) Ako dječji vrtić kao poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u dječjem vrtiću pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, udaljit će osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog, odnosno prekršajnog postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, odnosno do obustave postupka, odbačaja prijave ili odustanka od progona. (3) Osoba iz stavka 2. ovoga članka ima pravo za vrijeme udaljenja na naknadu mjesečne plaće u visini polovice prosječne plaće isplaćene tom radniku u prethodna tri mjeseca uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.

(7) Ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni, odnosno prekršajni postupak pokrenut protiv radnika ili je pravomoćnom presudom radnik oslobođen odgovornosti, radniku će se vratiti obustavljeni dio plaće od prvog dana udaljenja.

(8) Osoba koja je pravomoćno osuđena, odnosno protiv koje je pokrenut kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, ne može obavljati poslove u dječjem vrtiću niti kao vanjski suradnik dječjeg vrtića.

(9) U dječjem vrtiću ne mogu raditi ni osobe kojima je izrečena zabrana rada ili im je prestao radni odnos zbog nezakonitog i/ili neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece.

(10) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja ima izrečenu mjeru žurnoga izdvajanja djeteta iz obitelji ili mjeru za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta u nadležnosti suda.

Članak 26. izmijenjenNN 94/2013: izmijenjen člankom 13.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 14.

(1) Odgojitelji i stručni suradnici biraju Radni odnos u dječjem vrtiću zasniva se ugovorom o radu na temelju javnog natječaja.

(2) Javni natječaj raspisuje Odluku o objavi natječaja donosi upravno vijeće.

(3) Natječaj se objavljuje u dnevnom tisku. - na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te mrežnim stranicama i oglasnim pločama dječjeg vrtića, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana.

(4) Iznimno, s odgojiteljem i stručnim suradnikom ravnatelj dječjeg vrtića može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme bez objavljivanja javnoga natječaja:

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja:

– kad obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnoga odnosa s odgojiteljem ili stručnim suradnikom na temelju javnoga natječaja, ali ne dulje od 90 60 dana,

– kad potreba za obavljanjem poslova ne traje dulje od 90 dana 60 dana.

– do punog radnog vremena, s radnikom koji u predškolskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme u nepunom radnom vremenu,

– u slučaju izmjene ugovora o radu radnika koji u predškolskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme, a kojim se mijenja naziv posla, odnosno popis ili opis poslova.

(5) Ako se na raspisani natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 24. ovoga Zakona, može se izabrati osoba koja ne ispunjava te natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenog natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.

(6) S osobom iz stavka 5. ovoga članka zaključuje sklapa se ugovor o radu na određeno vrijeme, do popune radnog mjesta na temelju ponovljenog natječaja s osobom koja ispunjava propisane uvjete, a najdulje do kraja pedagoške godine u kojoj je zasnovan radni odnos ali ne dulje od pet mjeseci.

(7) Odluku o izboru odgojitelja zasnivanju i stručnog suradnika na temelju natječaja prestanku radnog odnosa donosi upravno vijeće na prijedlog ravnatelja.

(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, u slučaju kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu, o zasnivanju radnog odnosa odlučuje ravnatelj.

(9) Način donošenja odluke o izboru odgojitelja i stručnog suradnika zasnivanju radnog odnosa u dječjem vrtiću kojem je osnivač vjerska zajednica, odnosno druga fizička i pravna osoba iz članka 7. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona uređuje se općim aktom dječjeg vrtića.

Članak 27. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 15.

Odgojitelji Odgojno-obrazovni radnici i stručni suradnici ostali radnici u dječjim vrtićima koji imaju zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme mogu, iz opravdanih razloga, koje utvrđuju upravna vijeća dječjih vrtića, u drugom dječjem vrtiću zasnovati radni odnos bez natječaja.

Članak 28. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 16.

(1) Odgojitelj i stručni suradnik koji se prvi put zapošljava kao odgojitelj, odnosno stručni suradnik u dječjem vrtiću zasniva radni odnos kao pripravnik.

(2) Pripravnički staž traje godinu dana.

(3) Nakon obavljenoga pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit.

(4) Pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku od godine dana od dana kad mu je istekao pripravnički staž prestaje radni odnos u dječjem vrtiću.

(5) Rok iz stavka 4. ovoga članka ne teče za vrijeme rodiljnog dopusta, privremene nesposobnosti za rad i vojne službe u slučaju privremene nesposobnosti pripravnika za rad, korištenja rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad, odnosno korištenje rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta, a kada pripravnik nije mogao pristupiti polaganju ispita zbog izvanrednih okolnosti koje su uzrokovale odgodu propisanog roka za polaganje ispita, do prvog roka određenog za polaganje stručnog ispita.

(6) Odgojitelj i stručni suradnik bez radnog iskustva može obaviti pripravnički staž i položiti stručni ispit i bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). (7) sklapanjem ugovora o stručnom osposobljavanju.

(7) Osoba koja se zapošljava na mjestu stručnoga suradnika ili odgojitelja, a koja je položila stručni ispit u sustavu odgoja i obrazovanja ili izvan njega, obvezna je položiti razlikovni dio stručnog ispita pri čemu nema status pripravnika.

(8) Osoba iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona koja nije položila stručni ispit za učitelja dužna je položiti stručni ispit za odgojitelja u roku od godinu dana od stjecanja kvalifikacije za odgojitelja sukladno odredbama ovoga Zakona.

(9) Način i uvjete polaganja stručnog ispita, kao i program pripravničkog staža propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 29. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 17.

Odgojitelji i, stručni suradnici i ravnatelji obvezni su stručno se usavršavati sukladno zakonu i aktu koji propisima koje donosi ministar nadležan za obrazovanje, a zdravstvena voditeljica u skladu s propisima koje donosi ministar nadležan za zdravstvo.

Članak 30. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 18.

(1) Odgojitelji i, stručni suradnici i ravnatelji mogu, dok su u radnom odnosu, napredovati u struci i stjecati položajna zvanja mentora i savjetnika. (2), savjetnika i izvrsnog savjetnika.

(2) Odgojiteljima, stručnim suradnicima i ravnateljima se u slučaju privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta ili posvojiteljskog dopusta ili mirovanja radnog odnosa produljuje rok na koji su izabrani u odgovarajuće zvanje za onoliko vremena koliko je trajala privremena odsutnost s rada.

(3) Postupak, način i uvjete za napredovanje u struci i stjecanje položajnih zvanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 31. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 19.

(1) Odgojitelj i stručni suradnik kojem Odgojno-obrazovnim radnicima te ostalim radnicima kojima se tijekom radnog staža u dječjem vrtiću naruši psihofizičko stanje do te mjere da bitno smanjuje njegovu njihovu radnu sposobnost upućuje se na liječnički pregled.

(2) Odluku o upućivanju na liječnički pregled donosi upravno vijeće, na prijedlog ravnatelja.

(3) Odgojitelju i stručnom suradniku Odgojno-obrazovnim radnicima te ostalim radnicima koji odbije odbiju izvršiti odluku iz stavka 2. ovoga članka prestaje radni odnos u dječjem vrtiću izvanrednim otkazom ugovora o radu.

(4) Ako se stručnim nalazom nadležne zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije medicine rada potvrdi da je radna sposobnost odgojitelja ili stručnog suradnika bitno narušena, upravno vijeće donosi odluku kojom se odgojitelj ili stručni suradnik oslobađa rada s djecom te ga odgojno-obrazovnog radnika ili ostalih radnika bitno narušena, otkazat će mu se ugovor o radu i istodobno, ako postoji mogućnost, raspoređuje na radno mjesto prema preostalim radnim sposobnostima. predložiti sklapanje ugovora pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora), i to za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, a koji moraju, što je više moguće, odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.

(5) Odgojitelju i stručnom suradniku, koji odbije raspored sukladno stavku 4. ovoga članka, prestaje radni odnos u dječjem vrtiću izvanrednim otkazom ugovora o radu.

Članak 34. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 20.

(1) Dječjim vrtićem upravlja upravno vijeće.

(2) Upravno vijeće ima od 5 do 7 članova.

(3) Najmanje polovicu članova upravnog vijeća imenuje osnivač iz reda javnih radnika, jednog člana biraju roditelji djece korisnika usluga, a ostali članovi upravnog vijeća biraju se tajnim glasovanjem iz reda odgojitelja i stručnih suradnika dječjeg vrtića.

(4) Član upravnog vijeća kojeg imenuje osnivač treba imati završen najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova i ne može biti radnik dječjeg vrtića u kojem se upravno vijeće imenuje.

(5) Mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine.

(6) Sastav i broj članova upravnog vijeća, način izbora, odnosno imenovanja njegovih članova, način rada i donošenja odluka utvrđuje se aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića.

Članak 35. izmijenjenNN 94/2013: izmijenjen člankom 14.

(1) Upravno vijeće kao upravno tijelo, osim prava i obveza utvrđenih Zakonom o ustanovama:

- odlučuje o stjecanju, opterećivanju i otuđivanju nekretnina dječjeg vrtića pod uvjetima propisanim aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića, uz suglasnost osnivača dječjeg vrtića,

- predlaže osnivaču statusne promjene dječjeg vrtića,

- predlaže osnivaču promjenu naziva dječjeg vrtića,

- odlučuje o upisu djece i o mjerilima upisa, uz suglasnost osnivača,

- odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa s odgojiteljima i stručnim suradnicima na prijedlog ravnatelja dječjeg vrtića, sukladno ovom Zakonu,

- obavlja i druge poslove utvrđene aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića.

(2) Za dječje vrtiće čiji je osnivač Republika Hrvatska suglasnosti i odluke u ime osnivača daje, odnosno donosi, Ministarstvo nadležno za obrazovanje.

Članak 37. izmijenjenNN 94/2013: izmijenjen člancima 1., 15. i 16.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 21.; NN 22/2026: izmijenjen člankom 4.

(1) Za ravnatelja dječjeg vrtića može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete sljedeće uvjete:

– završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnome mjestu odgojitelja ili stručnoga suradnika u dječjem vrtiću, koji može biti:

a) sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij,

b) sveučilišni prijediplomski studij za odgojitelja,

c) sveučilišni diplomski studij,

d) stručni diplomski studij,

e) stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno stručni studij kojim je stečena viša stručna sprema odgojitelja u skladu s prijašnjim propisima.

– položen stručni ispit za odgojitelja ili stručnog suradnika te ima najmanje 5 godina radnog staža u djelatnosti predškolskog odgoja. (2), osim ako nemaju obvezu polagati stručni ispit u skladu s člankom 56. ovoga Zakona,

– najmanje pet godina radnog iskustva u predškolskoj ustanovi na radnome mjestu odgojitelja ili stručnog suradnika.

(2) Za ravnatelja dječjeg vrtića ne može biti imenova osoba za čiji rad u dječjem vrtiću postoje zapreke iz članka 25. ovoga Zakona.

(3) Ravnatelj se bira na temelju javnog natječaja koji raspisuje upravno vijeće dječjeg vrtića u skladu sa zakonom i statutom.

(3) Ravnatelja (4) Na prijedlog upravnog vijeća dječjeg vrtića ravnatelja imenuje i razrješava osnivač dječjeg vrtića na prijedlog upravnog vijeća dječjeg vrtića. (4), a u dječjem vrtiću kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izvršno tijelo osnivača.

(5) Ravnatelja dječjeg vrtića čiji je osnivač Republika Hrvatska imenuje i razrješava ministar nadležan za obrazovanje.

(6) Ravnatelj se imenuje na četiri godine. Ista pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana.

(7) S osobom imenovanom za ravnatelja dječjeg vrtića sklapa se ugovor o radu na rok od pet godina u punom radnom vremenu.

(8) Osobi imenovanoj za ravnatelja dječjeg vrtića, koja je prije imenovanja imala ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove odgojitelja ili stručnog suradnika u dječjem vrtiću nakon isteka mandata omogućit će se povratak na radno mjesto za koje je imala sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

(9) Osoba imenovana za ravnatelja pravo iz stavka 8. ovoga članka ostvaruje najduže do isteka dva uzastopna mandata.

(10) Osobu imenovanu za ravnatelja do povratka na poslove sukladno stavku 8. ovoga članka zamjenjuje osoba u radnom odnosu koji se zasniva na određeno vrijeme.

(11) Ako se na raspisani natječaj nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih ne bude izabran, natječaj će se ponoviti.

(12) Do imenovanja ravnatelja na temelju ponovljenog natječaja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja. Na prijedlog upravnog vijeća dječjeg vrtića vršitelja dužnosti ravnatelja imenuje i razrješava osnivač dječjeg vrtića, a u dječjem vrtiću kojem je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izvršno tijelo osnivača, ali najdulje na vrijeme do godinu dana. (7) od godinu dana.

(13) Za vršitelja dužnosti ravnatelja može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

– završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnome mjestu odgojitelja ili stručnoga suradnika u dječjem vrtiću, koji može biti:

a) sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij,

b) sveučilišni prijediplomski studij za odgojitelja,

c) sveučilišni diplomski studij,

d) stručni diplomski studij,

e) stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno stručni studij kojim je stečena viša stručna sprema odgojitelja u skladu s prijašnjim propisima.

– položen stručni ispit za odgojitelja ili stručnog suradnika, osim ako nemaju obvezu polagati stručni ispit u skladu s člankom 56. ovoga Zakona.

(14) Za vršitelja dužnosti ravnatelja ne može biti imenova osoba za čiji rad u dječjem vrtiću postoje zapreke iz članka 25. ovoga Zakona.

(15) Ako ravnatelj ne ispunjava ovim Zakonom i drugim propisima utvrđene obveze, osnivač dječjeg vrtića, na prijedlog upravnog vijeća ili upravnog tijela koje je utvrdilo nepravilnosti i nezakonitosti u radu ravnatelja, razriješit će ravnatelja i imenovati drugu osobu sukladno ovom Zakonu.

(8) Prije donošenja odluke o razrješenju ravnatelju se mora dati mogućnost da se izjasni o razlozima za razrješenje. U slučaju razrješenja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja, a dječji vrtić dužan je raspisati natječaj za ravnatelja u roku od 30 dana od dana imenovanja vršitelja dužnosti.

Članak 37.a dodanNN 94/2013: dodan člankom 16.

(1) Ravnatelja dječjeg vrtića, u slučaju privremene spriječenosti u obavljanju ravnateljskih poslova, zamjenjuje osoba iz reda članova odgojiteljskog vijeća.

(2) Osobu iz stavka 1. ovoga članka određuje upravno vijeće na način uređen statutom dječjeg vrtića.

(3) Osoba koja zamjenjuje ravnatelja ima prava i dužnost obavljati one poslove ravnatelja čije se izvršenje ne može odgađati do ravnateljeva povratka.

Članak 42. izmijenjenNN 94/2013: izmijenjen člankom 1.; NN 98/2019: izmijenjen člankom 2.

(1) Odredbe statuta i pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića kojim se uređuje rad dječjeg vrtića u obavljanju djelatnosti kao javne službe moraju biti na pogodan način dostupne javnosti.

(2) Ravnatelj ustanove dužan je u roku od osam dana od dana donošenja dostaviti statut i pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića kao javne službe, županijskom uredu nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove odgoja i naobrazbe.

(3) Opći akti iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu se zadržati od izvršenja sukladno odredbama Zakona o ustanovama.

Članak 44. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 22.

(1) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo nadležno za obrazovanje.

(2) Inspekcijski nadzor provodi prosvjetna inspekcija u skladu s posebnim zakonom.

(3) Stručno-pedagoški nadzor nad radom odgojitelja i stručnih suradnika provode u granicama djelokruga Ministarstva nadležnog za obrazovanje stručno-pedagoški nadzornici i druge stručne osobe koje ovlasti ministar nadležan za u dječjim vrtićima te stručno-pedagoški nadzor nad izvođenjem programa predškolskog odgoja u ustanovama iz članka 23. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona provodi Agencija za odgoj i obrazovanje.

(4) Način obavljanja stručno-pedagoškog nadzora te prava, dužnosti i ovlasti stručno-pedagoških nadzornika i drugih osoba ovlaštenih za stručno-pedagoški nadzor uređuju uređuje se posebnim zakonom.

(5) Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad primjenom i izvršavanjem ovoga Zakona, Nadzor nad provedbom Programa zdravstvene zaštite i unaprjeđenja zdravlja u dječjim vrtićima i školama u kojima se provodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje, a posebno u dijelu koji se odnosi na zdravstvenu zaštitu higijenu, pravilnu prehranu i prehranu djece cijepljenje, obavlja ministarstvo nadležno za zdravstvo - – zdravstvena inspekcija.

(6) Sanitarni inspekcijski nadzor nad primjenom i izvršavanjem ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na prehranu djece, obavlja ministarstvo nadležno za zdravstvo - sanitarna inspekcija obavlja tijelo državne uprave nadležno za sanitarnu inspekciju.

(7) Nadzor nad stručnim radom u primjeni ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na socijalnu skrb djece, organizira i provodi ministarstvo nadležno za socijalnu skrb.

Članak 48. izmijenjenNN 94/2013: izmijenjen člankom 17.

(1) Osnivač dječjeg vrtića dužan je osigurati sredstva za osnivanje i rad dječjeg vrtića.

(2) Dječji vrtić osigurava sredstva prodajom usluga na tržištu i iz drugih izvora sukladno zakonu.

(3) Ako dva ili više osnivača zajednički osnivaju dječji vrtić, sredstva iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju osnivači sukladno aktu o osnivanju.

(4) Dječji vrtić, koji je osnovala jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naplaćuje svoje usluge od roditelja-korisnika usluga, sukladno mjerilima koja utvrđuje predstavničko tijelo te jedinice osim programa predškole koji je za roditelje besplatan.

(5) Sredstva iz stavka 4. ovoga članka uplaćuju se u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja je osnovala dječji vrtić ili na žiroračun dječjeg vrtića, ako tako odluči predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.

Članak 50. izmijenjenNN 94/2013: izmijenjen člancima 1. i 18.; NN 57/2022: izmijenjen člancima 23. i 24.

(1) Sredstva Dio sredstava za programe javnih potreba u području predškolskog odgoja osiguravaju osigurava se u državnom proračunu.

(2) Javnim potrebama sukladno stavku 1. ovoga članka smatraju se programi odgoja i naobrazbe obrazovanja:

- za djecu s teškoćama u razvoju i darovitu djecu,

- za djecu rane i predškolske dobi hrvatskih građana u inozemstvu,

- za djecu rane i predškolske dobi pripadnika nacionalnih manjina,

- program predškole.

(3) Odluku o raspodjeli sredstava iz stavka 1. ovoga članka za svaku pedagošku godinu donosi ministar nadležan za obrazovanje na temelju mjerila propisanih pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka.

(4) Način raspolaganja sredstvima iz državnog proračuna i mjerila za sufinanciranje pojedinih programa iz stavka 2. ovoga članka propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 50.a dodanNN 57/2022: dodan člankom 24.; NN 101/2023: izmijenjen člankom 1.; NN 22/2026: izmijenjen člankom 5.

(1) U državnom proračunu mogu se osigurati sredstva nužna za završetak investicija financiranih iz projekata Europske unije za izgradnju dječjih vrtića kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji se nalaze na područjima jedinica koje su prema vrijednosti indeksa razvijenosti ispodprosječno rangirane.

(2) U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se doznačavaju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za dječje vrtiće kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i vrtićima kojima je osnivač vjerska zajednica ili druga fizička ili pravna osoba, na temelju mjerila i kriterija koje uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

(3) Odluku o dodjeli sredstava iz stavka 2. ovoga članka za svaku pedagošku godinu donosi Vlada Republike Hrvatske.

Članak 52. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 25.; NN 22/2026: izmijenjen člankom 6.

(1) Dječji vrtić vodi pedagošku i zdravstvenu dokumentaciju te evidenciju o djeci.

(2) Obrasce pedagoške dokumentacije Pedagoška i evidencije propisuje ministar nadležan za obrazovanje zdravstvena dokumentacija vodi se u pisanom ili elektroničkom obliku.

(3) Obrasce zdravstvene dokumentacije i evidencije propisuje ministar nadležan za zdravstvo.

(4) Sredstva za vođenje dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka osigurava osnivač dječjeg vrtića.

(5) U ministarstvu nadležnom za obrazovanje vodi se zajednički elektronički upisnik predškolskih ustanova u elektroničkom obliku (u daljnjem tekstu: e-Matica) i sadrži sljedeće evidencije:

– Upisnik ustanova,

– Evidenciju odgojno-obrazovnog rada u ustanovama za svaku pedagošku godinu,

– Upisnik djece u ustanovama,

– Upisnik radnika ustanova.

(6) Podatke u Upisnik ustanova upisuje ministarstvo nadležno za obrazovanje, a podatke u ostale evidencije upisuju predškolske ustanove najkasnije do 30. rujna tekuće godine.

(7) Podaci iz e-Matice moraju biti zaštićeni od zlouporabe, uništenja, gubitka, neovlaštenih promjena ili pristupa, u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

(8) Voditelj zbirke podataka i korisnik osobnih podataka sadržanih u evidencijama iz e-Matice je ministarstvo nadležno za obrazovanje, a voditelj zbirke podataka za pojedinačnu ustanovu je predškolska ustanova.

(9) Ovlaštenja za pristup i razine pristupa podacima iz e-Matice dječjim vrtićima, osnivačima i nadležnim upravnim tijelima županija, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba odobrava ministarstvo nadležno za obrazovanje.

(10) Obrasce pedagoške dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka, obveze i načine te rokove unošenja podataka u e-Maticu, ovlaštenja za pristup i korištenje podataka te sigurnost i način razmjene podataka propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 52.a dodanNN 94/2013: dodan člancima 1., 19. i 20.

U dječjim vrtićima nije dopuštena promidžba i prodaja roba i/ili usluga koje ne služe ciljevima odgoja i obrazovanja ili su štetne za zdravlje, rast i razvoj djece rane i predškolske dobi.

Članak 52.b dodanNN 94/2013: dodan člancima 1. i 20.; NN 22/2026: izmijenjen člancima 7. i 8.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj dječji vrtić:

– ako nije donio kurikul dječjeg vrtića u skladu s odredbama članka 15. stavka 9. ovoga Zakona,

– ako nije donio godišnji plan i program u skladu s odredbama članka 21. ovoga Zakona,

– ako ne poštuje odredbe Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe u skladu s odredbom članka 19. stavka 2. ovoga Zakona,

– ako izvodi odgojno-obrazovni rad bez rješenja o početku rada iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona odnosno bez rješenja o početku rada u promijenjenim uvjetima iz članka 11. stavka 4. ovoga Zakona,

– ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 26. stavaka 2. i 3. i članka 37. stavka 3. ovoga Zakona,

– ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju sukladno odredbama članka 52. stavaka 1., 2. i 10. ovoga Zakona,

– ako u svojim prostorijama organizira promidžbu i prodaju roba i/ili usluga koje ne služe ciljevima i sadržajima odgoja i obrazovanja ili su štetne za zdravlje, rast i razvoj djece rane i predškolske dobi protivno odredbama članka 52.a ovoga Zakona,

– ako zaposli osobu protivno odredbama članka 25. stavaka 1. do 4. i 8. do 10. ovoga Zakona,

– ako osobi u radnom odnosu ne otkaže ugovor o radu sukladno odredbi članka 25. stavka 5. ovoga Zakona,

– ako osobu u radnom odnosu ne udalji od obavljanja poslova u skladu s odredbom članka 25. stavka 6. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u dječjem vrtiću novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1060,00 eura.

Članak 53. izmijenjenNN 94/2013: izmijenjen člancima 1. i 21.

(1) Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe obrazovanja iz članka 6. ovoga Zakona donijet će Sabor Republike Hrvatske u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Provedbene propise iz članka 14. stavka 2. i 3., članka 17. stavka 1., članka 18. stavka 1. i 2., članka 22., članka 23. stavka 4., članka 24. stavka 3., članka 28. stavka 7., članka 30. stavka 2., članka 33. stavka 2., članka 50. stavka 3., članka 52. stavka 2. i 3. ovoga Zakona dužna su donijeti ovlaštena tijela državne uprave određena ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 59. izmijenjenNN 94/2013: izmijenjen člankom 1.; NN 98/2019: izmijenjen člankom 2.

Fizičkim osobama kojima je odobreno obavljanje poslova čuvanja djece samostalnim osobnim radom, ili kao sporedno zanimanje prema Zakonu o društvenoj brizi o djeci predškolske dobi, a koje prema odredbama ovoga Zakona te poslove više ne mogu obavljati, prestaje pravo na obavljanje tih poslova protekom roka od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, što će rješenjem utvrditi nadležni županijski ured nadležno upravno tijelo županije, odnosno gradski ured Grada Zagreba.