Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju
Povijest članaka
Svaki članak koji je neki akt izmijenio, dodao, brisao ili ukinuo, u svakoj verziji u kojoj je stajao: 50 članaka.
Prva je verzija članka prikazana u cijelosti, a svaka sljedeća s označenim razlikama prema prethodnoj; uz svaku stoji akt koji ju je donio i razdoblje u kojem je vrijedila.
Tekstovi su neslužbeni i izrađeni strojno. Mjerodavne su objave u Narodnim novinama.
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Članak 1. 2 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 29. srpnja 2013.
(1) Ovim se Zakonom uređuje predškolski odgoj i naobrazba te skrb o djeci predškolske dobi (u daljnjem tekstu: predškolski odgoj) kao dio sustava odgoja i naobrazbe te skrbi o djeci.
(2) Predškolski odgoj obuhvaća programe odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi koji se ostvaruju u dječjim vrtićima sukladno ovom Zakonu.
(3) Dječji vrtići su javne ustanove koje djelatnost predškolskog odgoja obavljaju kao javnu službu.
NN 94/2013 izmijenjen člancima 1., 2. i 3. vrijedi od 30. srpnja 2013.
(1) Ovim se Zakonom uređuje predškolski odgoj i naobrazba obrazovanje te skrb o djeci rane i predškolske dobi (u daljnjem tekstu: predškolski odgoj) kao dio sustava odgoja i naobrazbe obrazovanja te skrbi o djeci.
(2) Predškolski odgoj obuhvaća programe odgoja, naobrazbe obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi koji se ostvaruju u dječjim vrtićima sukladno ovom Zakonu.
(3) Dječji vrtići su javne ustanove koje djelatnost predškolskog odgoja obavljaju kao javnu službu.
(4) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u muškom rodu su neutralni i odnose se na muške i na ženske osobe.
Članak 1.a 1 verzija
NN 94/2013 dodan člankom 3. vrijedi od 30. srpnja 2013.
(1) Kao javne ovlasti dječji vrtić obavlja sljedeće poslove:
– upise djece u dječji vrtić i ispise djece iz dječjeg vrtića s vođenjem odgovarajuće dokumentacije,
– izdavanje potvrda i mišljenja,
– upisivanje podataka o dječjem vrtiću u zajednički elektronički upisnik.
(2) Kada dječji vrtić u vezi s poslovima iz stavka 1. ovoga članka ili drugim poslovima koje obavlja kao javne ovlasti, odlučuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu djeteta, roditelja ili skrbnika ili druge fizičke ili pravne osobe, dužan je postupati prema odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.
Članak 2. 3 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
Županije, Grad Zagreb, gradovi i općine (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne uprave i samouprave) imaju pravo i obvezu odlučivati o potrebama i interesima građana na svom području za organiziranjem i ostvarivanjem programa predškolskog odgoja te radi zadovoljavanja tih potreba osnivati dječje vrtiće.
NN 107/2007 izmijenjen člankom 13. vrijedio od 27. listopada 2007. do 27. svibnja 2022.
Županije, Grad Zagreb, gradovi i općine (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave) imaju pravo i obvezu odlučivati o potrebama i interesima građana na svom području za organiziranjem i ostvarivanjem programa predškolskog odgoja te radi zadovoljavanja tih potreba osnivati dječje vrtiće.
NN 57/2022 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 28. svibnja 2022.
(1) Županije, Grad Zagreb, gradovi i općine (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) imaju pravo i obvezu odlučivati o potrebama i interesima građana na svom području za organiziranjem i ostvarivanjem programa predškolskog odgoja te radi zadovoljavanja tih potreba osnivati dječje vrtiće.
(2) Ako na području jedinice lokalne samouprave nema organiziranog programa ranog i predškolskog odgoja, jedinica lokalne samouprave dužna je sufinancirati pohađanje programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za djecu sa svog područja u dogovoru s najbližom susjednom jedinicom lokalne samouprave ili jedinicom lokalne samouprave koja ima program koji u najboljoj mjeri može udovoljiti potrebama djeteta.
(3) Jedinica lokalne samouprave koja na svom području nema organiziran program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja može sufinancirati ili financirati prijevoz djece do dječjeg vrtića u jedinici lokalne samouprave u kojoj će djeca pohađati program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Članak 5. 2 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
Predškolski odgoj djece pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina ostvaruje se sukladno ovom Zakonu i propisima kojima se uređuju prava pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina.
NN 107/2007 izmijenjen člankom 13. vrijedi od 27. listopada 2007.
Predškolski odgoj djece pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina ostvaruje se sukladno ovom Zakonu i propisima kojima se uređuju prava pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina.
Članak 6. 4 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
Predškolski odgoj ostvaruje se na temelju Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe koji donosi Sabor Republike Hrvatske na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe utvrđuju se:
1. mjerila za broj djece u odgojnim skupinama,
2. ustroj programa s obzirom na trajanje i namjenu,
3. mjerila za broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih zaposlenika u dječjem vrtiću,
4. mjerila za financiranje programa dječjih vrtića,
5. materijalni i financijski uvjeti rada,
6. predškolski odgoj i naobrazba djece s teškoćama u razvoju i darovite djece,
7. predškolski odgoj i naobrazba djece hrvatskih građana u inozemstvu,
8. predškolski odgoj i naobrazba djece pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina,
9. ustroj predškole.
NN 107/2007 izmijenjen člancima 1. i 13. vrijedio od 27. listopada 2007. do 29. srpnja 2013.
Predškolski odgoj ostvaruje se na temelju Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe koji donosi Sabor Republike Hrvatske Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe utvrđuju se:
1. mjerila za broj djece u odgojnim skupinama,
2. ustroj programa s obzirom na trajanje i namjenu,
3. mjerila za broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih zaposlenika radnika u dječjem vrtiću,
4. mjerila za financiranje programa dječjih vrtića,
5. materijalni i financijski uvjeti rada,
6. predškolski odgoj i naobrazba djece s posebnim potrebama (djece s teškoćama u razvoju i darovite djece,)
7. predškolski odgoj i naobrazba djece hrvatskih građana u inozemstvu,
8. predškolski odgoj i naobrazba djece pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina,
9. ustroj predškole.
NN 94/2013 izmijenjen člankom 1. vrijedio od 30. srpnja 2013. do 27. svibnja 2022.
Predškolski odgoj ostvaruje se na temelju Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe obrazovanja koji donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe obrazovanja utvrđuju se:
1. mjerila za broj djece u odgojnim skupinama,
2. ustroj programa s obzirom na trajanje i namjenu,
3. mjerila za broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika u dječjem vrtiću,
4. mjerila za financiranje programa dječjih vrtića,
5. materijalni i financijski uvjeti rada,
6. predškolski odgoj i naobrazba obrazovanje djece s posebnim potrebama (djece s teškoćama u razvoju i darovite djece)
7. predškolski odgoj i naobrazba obrazovanje djece hrvatskih građana u inozemstvu,
8. predškolski odgoj i naobrazba obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina,
9. ustroj predškole.
NN 57/2022 izmijenjen člankom 2. vrijedi od 28. svibnja 2022.
Predškolski odgoj ostvaruje se na temelju Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja koji donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i obrazovanja utvrđuju se:
1. mjerila za broj djece u odgojnim skupinama,
2. ustroj programa s obzirom na trajanje i namjenu,
3. mjerila za broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika u dječjem vrtiću,
4. mjerila za financiranje programa dječjih vrtića,
5. materijalni i financijski uvjeti rada,
6. predškolski odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama (djece s teškoćama u razvoju i darovite djece)
7. predškolski odgoj i obrazovanje djece hrvatskih građana u inozemstvu,
8. predškolski odgoj i obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina,
9. ustroj predškole.
Članak 7. 2 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
(1) Dječji vrtić mogu osnovati:
1. Republika Hrvatska,
2. jedinice lokalne uprave i samouprave,
3. vjerske zajednice,
4. druge domaće pravne i fizičke osobe.
(2) Dječji vrtić mogu zajednički osnovati jedinica lokalne uprave i samouprave i domaća fizička i pravna osoba.
(3) Republika Hrvatska osniva dječji vrtić zakonom ili uredbom Vlade Republike Hrvatske ili rješenjem Ministarstva prosvjete i športa.
NN 107/2007 izmijenjen člancima 2. i 13. vrijedi od 27. listopada 2007.
(1) Dječji vrtić mogu osnovati:
1. Republika Hrvatska,
2. jedinice lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave,
3. vjerske zajednice,
4. druge domaće pravne i fizičke osobe.
(2) Dječji vrtić mogu zajednički osnovati jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave i domaća fizička i pravna osoba.
(3) Republika Hrvatska osniva dječji vrtić zakonom ili uredbom Vlade Republike Hrvatske ili rješenjem Ministarstva prosvjete i športa nadležnog za obrazovanje.
Članak 8. 2 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
Akt o osnivanju dječjeg vrtića sadrži odredbe propisane Zakonom o ustanovama i odredbe:
- o programu rada dječjeg vrtića te načinu i uvjetima njegova ostvarivanja,
- o odgojiteljima i stručnim suradnicima,
- o uvjetima i načinu osiguranja prostora i opreme,
- o imenu i ovlastima ravnatelja dječjeg vrtića.
NN 107/2007 izmijenjen člankom 3. vrijedi od 27. listopada 2007.
Akt o osnivanju dječjeg vrtića sadrži odredbe propisane Zakonom o ustanovama i odredbe:
- o programu rada dječjeg vrtića te načinu i uvjetima njegova ostvarivanja,
- o odgojiteljima i stručnim suradnicima,
- o uvjetima i načinu osiguranja prostora i opreme,
- o imenu i ovlastima ravnatelja dječjeg vrtića.
Članak 9. 3 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
(1) Jedinica lokalne uprave i samouprave, vjerska zajednica te pravna i fizička osoba koja osniva dječji vrtić, dužna je akt o osnivanju dostaviti Ministarstvu prosvjete i športa radi ocjene sukladnosti tog akta sa zakonom.
(2) Izdavanje rješenja o sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom te postupak u svezi s izdavanjem toga rješenja provodi se sukladno Zakonu o ustanovama.
NN 107/2007 izmijenjen člankom 13. vrijedio od 27. listopada 2007. do 29. srpnja 2013.
(1) Jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave, vjerska zajednica te pravna i fizička osoba koja osniva dječji vrtić, dužna je akt o osnivanju dostaviti Ministarstvu prosvjete i športa nadležnom za obrazovanje radi ocjene sukladnosti tog akta sa zakonom.
(2) Izdavanje rješenja o sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom te postupak u svezi s izdavanjem toga rješenja provodi se sukladno Zakonu o ustanovama.
NN 94/2013 izmijenjen člankom 4. vrijedi od 30. srpnja 2013.
(1) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, vjerska zajednica te pravna i fizička osoba koja osniva dječji vrtić, dužna je akt o osnivanju dostaviti Ministarstvu nadležnom za obrazovanje radi ocjene sukladnosti tog akta sa zakonom.
(2) Izdavanje rješenja o sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom te postupak u svezi s izdavanjem toga rješenja provodi se sukladno Zakonu o ustanovama.
(3) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti promijeni naziv ili sjedište dječjeg vrtića ili ako se mijenja odnosno dopunjuje djelatnost vrtića u novim prostorima, odnosno ako se mijenjaju drugi podaci koje osnivački akt sadrži temeljem posebnog zakona, osnivač dječjeg vrtića dužan je izvršiti izmjene osnivačkog akta te podnijeti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 10. 4 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
Osnivač dječjeg vrtića podnosi prijavu za upis u sudski registar nakon što pribavi:
- rješenje Ministarstva prosvjete i športa kojim je utvrđeno da je akt o osnivanju dječjeg vrtića u sukladnosti sa zakonom,
- rješenje županijskog ureda, odnosno gradskog ureda Grada Zagreba nadležnog za poslove odgoja i naobrazbe kojim se odobrava početak obavljanja djelatnosti predškolskog odgoja.
NN 107/2007 izmijenjen člankom 13. vrijedio od 27. listopada 2007. do 29. srpnja 2013.
Osnivač dječjeg vrtića podnosi prijavu za upis u sudski registar nakon što pribavi:
- rješenje Ministarstva prosvjete i športa nadležnog za obrazovanje kojim je utvrđeno da je akt o osnivanju dječjeg vrtića u sukladnosti sa zakonom,
- rješenje županijskog ureda, odnosno gradskog ureda Grada Zagreba nadležnog za poslove odgoja i naobrazbe kojim se odobrava početak obavljanja djelatnosti predškolskog odgoja.
NN 94/2013 izmijenjen člankom 1. vrijedio od 30. srpnja 2013. do 31. prosinca 2019.
Osnivač dječjeg vrtića podnosi prijavu za upis u sudski registar nakon što pribavi:
- rješenje Ministarstva nadležnog za obrazovanje kojim je utvrđeno da je akt o osnivanju dječjeg vrtića u sukladnosti sa zakonom,
- rješenje županijskog ureda državne uprave u županiji, odnosno gradskog ureda Grada Zagreba nadležnog za poslove odgoja i naobrazbe kojim se odobrava početak obavljanja djelatnosti predškolskog odgoja.
NN 98/2019 izmijenjen člancima 1. i 2. vrijedi od 1. siječnja 2020.
(1) Poslove u vezi s obavljanjem djelatnosti predškolskog odgoja i obrazovanja u skladu s odredbama ovoga Zakona obavlja upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na te djelatnosti.
(2) Osnivač dječjeg vrtića podnosi prijavu za upis u sudski registar nakon što pribavi:
- rješenje Ministarstva nadležnog za obrazovanje kojim je utvrđeno da je akt o osnivanju dječjeg vrtića u sukladnosti sa zakonom,
- rješenje ureda državne uprave u županiji nadležnog upravnog tijela županije, odnosno gradskog ureda Grada Zagreba kojim se odobrava početak obavljanja djelatnosti predškolskog odgoja.
Članak 11. 3 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 29. srpnja 2013.
Rješenje kojim se odobrava dječjem vrtiću početak obavljanja djelatnosti donosi županijski ured, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove odgoja i naobrazbe kad utvrdi da dječji vrtić ispunjava uvjete propisane člankom 12. ovoga Zakona.
NN 94/2013 izmijenjen člancima 1. i 5. vrijedio od 30. srpnja 2013. do 31. prosinca 2019.
Rješenje kojim se odobrava dječjem vrtiću početak obavljanja djelatnosti donosi županijski ured (1) Dječji vrtić može započeti s radom nakon što je pribavio rješenje o početku rada.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijet će ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove odgoja i naobrazbe kad utvrdi da, ako dječji vrtić ispunjava uvjete propisane člankom 12. ovoga Zakona. za početak obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića.
(3) Postupak utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za početak rada dječjeg vrtića provodi se prema odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak, a provodi ga stručno povjerenstvo koje imenuje ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba.
(4) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti promijeni sjedište dječjeg vrtića, odnosno prostor u kojem dječji vrtić obavlja djelatnost ili dio djelatnosti ili se promijeni drugi uvjet propisan zakonom i na temelju zakona donesenim propisom za obavljanje djelatnosti dječjeg vrtića, dječji vrtić je dužan prije početka rada u promijenjenim uvjetima podnijeti zahtjev za izdavanjem rješenja o početku rada u promijenjenim uvjetima.
(5) Nakon izvršnosti rješenja za početak rada odnosno rješenja o početku rada dječjeg vrtića u promijenjenim uvjetima dječji vrtić se upisuje u zajednički elektronički upisnik ustanova predškolskog odgoja koje vodi ministarstvo nadležno za obrazovanje te može započeti s radom, odnosno započeti s radom u promijenjenim uvjetima.
NN 98/2019 izmijenjen člankom 2. vrijedi od 1. siječnja 2020.
(1) Dječji vrtić može započeti s radom nakon što je pribavio rješenje o početku rada.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijet će ured državne uprave u županiji nadležno upravno tijelo županije, odnosno gradski ured Grada Zagreba, ako dječji vrtić ispunjava uvjete za početak obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića.
(3) Postupak utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za početak rada dječjeg vrtića provodi se prema odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak, a provodi ga stručno povjerenstvo koje imenuje ured državne uprave u županiji nadležno upravno tijelo županije, odnosno gradski ured Grada Zagreba.
(4) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti promijeni sjedište dječjeg vrtića, odnosno prostor u kojem dječji vrtić obavlja djelatnost ili dio djelatnosti ili se promijeni drugi uvjet propisan zakonom i na temelju zakona donesenim propisom za obavljanje djelatnosti dječjeg vrtića, dječji vrtić je dužan prije početka rada u promijenjenim uvjetima podnijeti zahtjev za izdavanjem rješenja o početku rada u promijenjenim uvjetima.
(5) Nakon izvršnosti rješenja za početak rada odnosno rješenja o početku rada dječjeg vrtića u promijenjenim uvjetima dječji vrtić se upisuje u zajednički elektronički upisnik ustanova predškolskog odgoja koje vodi ministarstvo nadležno za obrazovanje te može započeti s radom, odnosno započeti s radom u promijenjenim uvjetima.
Članak 12. 3 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
Uvjeti za početak obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića su:
- odobren program rada,
- potreban broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih zaposlenika,
- osiguran prostor i oprema za trajno obavljanje djelatnosti, sukladno standardima i normativima rada propisanim Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe iz članka 6. ovoga Zakona,
- osigurana novčana sredstva za osnivanje i početak rada dječjeg vrtića,
- dokaz o ispunjavanju drugih uvjeta propisanih zakonom i na temelju zakona donešenim propisima.
NN 107/2007 izmijenjen člankom 13. vrijedio od 27. listopada 2007. do 29. srpnja 2013.
Uvjeti za početak obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića su:
- odobren program rada,
- potreban broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih zaposlenika radnika,
- osiguran prostor i oprema za trajno obavljanje djelatnosti, sukladno standardima i normativima rada propisanim Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe iz članka 6. ovoga Zakona,
- osigurana novčana sredstva za osnivanje i početak rada dječjeg vrtića,
- dokaz o ispunjavanju drugih uvjeta propisanih zakonom i na temelju zakona donešenim propisima.
NN 94/2013 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 30. srpnja 2013.
Uvjeti za početak obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića su:
- odobren program rada,
- potreban broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika,
- osiguran prostor i oprema za trajno obavljanje djelatnosti, sukladno standardima i normativima rada propisanim Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe obrazovanja iz članka 6. ovoga Zakona,
- osigurana novčana sredstva za osnivanje i početak rada dječjeg vrtića,
- dokaz o ispunjavanju drugih uvjeta propisanih zakonom i na temelju zakona donešenim propisima.
Članak 14. 3 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 29. srpnja 2013.
(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb donosi plan mreže dječjih vrtića na svom području.
(2) Predstavničko tijelo županije na temelju planova iz stavka 1. ovoga članka usklađuje razvitak mreže dječjih vrtića na svom području.
NN 94/2013 izmijenjen člancima 1. i 6. vrijedio od 30. srpnja 2013. do 27. svibnja 2022.
(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb Grada Zagreba donosi plan mreže dječjih vrtića na svom području.
(2) Predstavničko tijelo županije na temelju planova iz stavka 1. ovoga članka usklađuje razvitak mreže dječjih vrtića na svom području.
(3) Mrežom dječjih vrtića utvrđuju se dječji vrtići i druge pravne osobe koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja na području za koji se mreža utvrđuje, sa svim njihovim objektima u kojima se provode programi.
(4) Mreža dječjih vrtića mora udovoljiti zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja dječjih vrtića i programa za djecu rane i predškolske dobi u skladu s njihovim potrebama i sposobnostima.
NN 57/2022 izmijenjen člankom 3. vrijedi od 28. svibnja 2022.
(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba donosi plan mreže dječjih vrtića na svom području.
(2) Predstavničko tijelo županije i Grada Zagreba na temelju planova iz stavka 1. ovoga članka usklađuje razvitak mreže dječjih vrtića na svom području.
(3) Predstavničko tijelo županije i Grada Zagreba usklađenu mrežu iz stavka 2. ovoga članka dostavlja ministarstvu nadležnom za obrazovanje.
(4) Ministar nadležan za obrazovanje donosi odluku o mreži dječjih vrtića Republike Hrvatske.
(5) Mrežom dječjih vrtića utvrđuju se dječji vrtići i druge pravne osobe koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja na području za koji se mreža utvrđuje, sa svim njihovim objektima u kojima se provode programi.
(6) Mreža dječjih vrtića mora udovoljiti zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja dječjih vrtića i programa za djecu rane i predškolske dobi u skladu s njihovim potrebama i sposobnostima.
Članak 15. 5 verzija
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
(1) U dječjem vrtiću ostvaruju se:
- redoviti programi njege, odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece predškolske dobi, koji su prilagođeni razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima,
- programi za djecu predškolske dobi s teškoćama u razvoju,
- programi za darovitu djecu predškolske dobi,
- programi za djecu pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina,
- programi predškole,
- programi ranog učenja stranih jezika i drugi programi umjetničkog, kulturnog, vjerskog i športskog sadržaja.
(2) Dječji vrtić može izvoditi i druge programe u skladu s potrebama djece i zahtjevima roditelja.
(3) Na programe iz stavka 1. i 2. ovoga članka suglasnost daje Ministarstvo prosvjete i športa.
NN 107/2007 izmijenjen člankom 13. vrijedio od 27. listopada 2007. do 29. srpnja 2013.
(1) U dječjem vrtiću ostvaruju se:
- redoviti programi njege, odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece predškolske dobi, koji su prilagođeni razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima,
- programi za djecu predškolske dobi s teškoćama u razvoju,
- programi za darovitu djecu predškolske dobi,
- programi za djecu pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina,
- programi predškole,
- programi ranog učenja stranih jezika i drugi programi umjetničkog, kulturnog, vjerskog i športskog sadržaja.
(2) Dječji vrtić može izvoditi i druge programe u skladu s potrebama djece i zahtjevima roditelja.
(3) Na programe iz stavka 1. i 2. ovoga članka suglasnost daje Ministarstvo prosvjete i športa nadležno za obrazovanje.
NN 94/2013 izmijenjen člancima 1., 7. i 8. vrijedio od 30. srpnja 2013. do 27. svibnja 2022.
(1) U dječjem vrtiću ostvaruju se:
- redoviti programi njege, odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece predškolske dobi, koji su prilagođeni razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima,
- programi za djecu predškolske dobi s teškoćama u razvoju,
- programi za darovitu djecu predškolske dobi,
- programi za djecu pripadnika nacionalnih manjina,
- programi predškole,
- programi ranog učenja stranih jezika i drugi programi umjetničkog, kulturnog, vjerskog i športskog sadržaja.
(2) Dječji vrtić može izvoditi i druge programe u skladu s potrebama djece i zahtjevima roditelja.
(3) Na programe iz stavka 1. i 2. ovoga članka suglasnost daje Ministarstvo nadležno za obrazovanje.
(1) Odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje (u daljnjem tekstu: nacionalni kurikulum) i kurikuluma dječjeg vrtića.
(2) Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela, općeobrazovne ciljeve i sadržaje svih aktivnosti i programa, pristupe i načine rada s djecom rane i predškolske dobi, odgojno-obrazovne ciljeve po područjima razvoja djece i njihovim kompetencijama te vrednovanje.
(3) Nacionalni kurikulum donosi ministar nadležan za obrazovanje.
(4) Kurikulum dječjeg vrtića donosi upravno vijeće dječjeg vrtića do 30. rujna tekuće pedagoške godine, a njime se utvrđuje: program, namjena programa, nositelji programa, način ostvarivanja programa, vremenik aktivnosti programa i način vrednovanja.
(5) Sadržaj i trajanje programa predškole propisuje ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom.
NN 57/2022 izmijenjen člankom 4. vrijedio od 28. svibnja 2022. do 12. ožujka 2026.
(1) Odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (u daljnjem tekstu: nacionalni Nacionalni kurikulum) i kurikuluma dječjeg vrtića.
(2) Nacionalni kurikulum donosi se sukladno okvirnome nacionalnome kurikularnom dokumentu koji na općoj razini određuje elemente odgoja i obrazovanja djece rane i predškolske dobi.
(3) Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela, općeobrazovne odgojno-obrazovne ciljeve i sadržaje svih aktivnosti odgojno-obrazovna očekivanja prema područjima razvoja i programa, ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje te pristupe i načine rada s djecom rane i predškolske dobi, odgojno-obrazovne ciljeve po područjima razvoja djece kao i njihovim kompetencijama te vrednovanje oblike vrednovanja.
(4) Nacionalni kurikulum i okvirni nacionalni kurikularni dokument donosi ministar nadležan za obrazovanje. (4) Kurikulum dječjeg vrtića donosi upravno vijeće dječjeg vrtića do 30. rujna tekuće pedagoške godine odlukom.
(5) Nacionalni kurikulum predškole (u daljnjem tekstu: kurikulum predškole) utvrđuje načela, odgojno-obrazovne ciljeve i odgojno-obrazovna očekivanja te vrijeme trajanja programa s planom i načinom izvođenja.
(6) Kurikulum predškole donosi ministar nadležan za obrazovanje odlukom te se smatra sastavnim dijelom Nacionalnoga kurikuluma.
(7) Nacionalni kurikulum i kurikulum predškole su dokumenti na temelju kojih se izrađuje kurikulum dječjeg vrtića.
(8) Kurikulum dječjega vrtića razrađen je prema Nacionalnome kurikulumu, a njime se utvrđuje: program, utvrđuju programi i njihova namjena programa, nositelji programa, način i načini ostvarivanja programa, vremenik aktivnosti programa i način vrednovanja. (5) Sadržaj i trajanje programa predškole propisuje ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom i načini vrednovanja.
(9) Upravno vijeće dječjeg vrtića donosi kurikulum dječjeg vrtića u pravilu svakih pet godina, a u skladu s potrebama moguće su njegove dopune i izmjene.
(10) U dječjem vrtiću mogu se, uz suglasnost ministarstva nadležnog za obrazovanje, provoditi eksperimentalni kurikulumi s ciljem unaprjeđenja kvalitete odgojno-obrazovnog rada.
NN 22/2026 izmijenjen člankom 8. vrijedi od 13. ožujka 2026.
(1) Odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma kurikula za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (u daljnjem tekstu: Nacionalni kurikulum kurikul) i kurikuluma kurikula dječjeg vrtića.
(2) Nacionalni kurikulum kurikul donosi se sukladno okvirnome nacionalnome kurikularnom dokumentu koji na općoj razini određuje elemente odgoja i obrazovanja djece rane i predškolske dobi.
(3) Nacionalni kurikulum kurikul utvrđuje vrijednosti, načela, odgojno-obrazovne ciljeve i odgojno-obrazovna očekivanja prema područjima razvoja i ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje te pristupe i načine rada s djecom rane i predškolske dobi, kao i oblike vrednovanja.
(4) Nacionalni kurikulum kurikul i okvirni nacionalni kurikularni dokument donosi ministar nadležan za obrazovanje odlukom.
(5) Nacionalni kurikulum kurikul predškole (u daljnjem tekstu: kurikulum kurikul predškole) utvrđuje načela, odgojno-obrazovne ciljeve i odgojno-obrazovna očekivanja te vrijeme trajanja programa s planom i načinom izvođenja.
(6) Kurikulum Kurikul predškole donosi ministar nadležan za obrazovanje odlukom te se smatra sastavnim dijelom Nacionalnoga kurikuluma kurikula.
(7) Nacionalni kurikulum kurikul i kurikulum kurikul predškole su dokumenti na temelju kojih se izrađuje kurikulum kurikul dječjeg vrtića.
(8) Kurikulum Kurikul dječjega vrtića razrađen je prema Nacionalnome kurikulumu kurikulu, a njime se utvrđuju programi i njihova namjena, nositelji i načini ostvarivanja programa, vremenik aktivnosti i načini vrednovanja.
(9) Upravno vijeće dječjeg vrtića donosi kurikulum kurikul dječjeg vrtića u pravilu svakih pet godina, a u skladu s potrebama moguće su njegove dopune i izmjene.
(10) U dječjem vrtiću mogu se, uz suglasnost ministarstva nadležnog za obrazovanje, provoditi eksperimentalni kurikulumi kurikuli s ciljem unaprjeđenja kvalitete odgojno-obrazovnog rada.
Članak 15.a 2 verzije
NN 94/2013 dodan člancima 1. i 8. vrijedio od 30. srpnja 2013. do 27. svibnja 2022.
(1) U dječjem vrtiću ostvaruju se:
– redoviti programi njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi koji su prilagođeni razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima,
– programi za djecu rane i predškolske dobi s teškoćama u razvoju,
– programi za darovitu djecu rane i predškolske dobi,
– programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
– programi predškole,
– programi ranog učenja stranih jezika i drugi programi umjetničkog, kulturnog, vjerskog i sportskog sadržaja.
(2) Ovisno o potrebama djece i zahtjevima roditelja, dječji vrtić može izvoditi programe sukladne odredbama Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja.
(3) Na programe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka suglasnost daje ministarstvo nadležno za obrazovanje.
(4) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti za koju je dječji vrtić osnovan proširuje djelatnost izvođenjem novih programa ili dječji vrtić mijenja program, dječji vrtić obvezan je prije početka izvođenja programa podnijeti zahtjev radi davanja suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Ako se zbog proširenja djelatnosti izvođenjem novih programa ili izmjene programa iz stavka 4. ovoga članka mijenja odobreni program rada kao jedan od uvjeta za početak obavljanja djelatnosti, dječji vrtić je dužan prije početka provedbe programa podnijeti zahtjev za izdavanjem rješenja o početku rada u promijenjenim uvjetima.
(6) Nakon pribavljene suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka te nakon izvršnosti rješenja iz stavka 5. ovoga članka, dječji vrtić može započeti s izvođenjem novih programa odnosno izmijenjenog programa.
NN 57/2022 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 28. svibnja 2022.
(1) U dječjem vrtiću ostvaruju se:
– redoviti programi njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i unaprjeđenja zdravlja djece i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi koji su prilagođeni razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima,
– programi za djecu rane i predškolske dobi s teškoćama u razvoju,
– programi za darovitu djecu rane i predškolske dobi,
– programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
– programi predškole,
– drugi odgojno-obrazovni programi ranog učenja stranih jezika i drugi programi umjetničkog, kulturnog, vjerskog i sportskog sadržaja.
(2) Ovisno o potrebama djece i zahtjevima roditelja, dječji vrtić može izvoditi programe sukladne odredbama Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja.
(3) Na programe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka suglasnost daje ministarstvo nadležno za obrazovanje.
(4) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti za koju je dječji vrtić osnovan proširuje djelatnost izvođenjem novih programa ili dječji vrtić mijenja program, dječji vrtić obvezan je prije početka izvođenja programa podnijeti zahtjev radi davanja suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Ako se zbog proširenja djelatnosti izvođenjem novih programa ili izmjene programa iz stavka 4. ovoga članka mijenja odobreni program rada kao jedan od uvjeta za početak obavljanja djelatnosti, dječji vrtić je dužan prije početka provedbe programa podnijeti zahtjev za izdavanjem rješenja o početku rada u promijenjenim uvjetima.
(6) Nakon pribavljene suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka te nakon izvršnosti rješenja iz stavka 5. ovoga članka, dječji vrtić može započeti s izvođenjem novih programa odnosno izmijenjenog programa.
Članak 17. 3 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
(1) U dječjim vrtićima programi za djecu predškolske dobi s teškoćama u razvoju organiziraju se po posebnim uvjetima i programu koji propisuje ministar prosvjete i športa.
(2) Vrstu i stupanj teškoće u razvoju djeteta te potrebu odgovarajućih uvjeta za njegu, odgoj i zaštitu djece s teškoćama u razvoju, na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite, utvrđuje stručno povjerenstvo ustrojeno prema zakonu kojim su uređeni odnosi u području socijalne skrbi.
(3) Programe, postupak utvrđivanja darovitosti i uvjete rada s darovitom djecom predškolske dobi utvrđuje ministar prosvjete i športa.
NN 107/2007 izmijenjen člankom 13. vrijedio od 27. listopada 2007. do 29. srpnja 2013.
(1) U dječjim vrtićima programi za djecu predškolske dobi s teškoćama u razvoju organiziraju se po posebnim uvjetima i programu koji propisuje ministar prosvjete i športa nadležan za obrazovanje.
(2) Vrstu i stupanj teškoće u razvoju djeteta te potrebu odgovarajućih uvjeta za njegu, odgoj i zaštitu djece s teškoćama u razvoju, na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite, utvrđuje stručno povjerenstvo ustrojeno prema zakonu kojim su uređeni odnosi u području socijalne skrbi.
(3) Programe, postupak utvrđivanja darovitosti i uvjete rada s darovitom djecom predškolske dobi utvrđuje ministar prosvjete i športa nadležan za obrazovanje.
NN 94/2013 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 30. srpnja 2013.
(1) U dječjim vrtićima programi za djecu rane i predškolske dobi s teškoćama u razvoju organiziraju se po posebnim uvjetima i programu koji propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
(2) Vrstu i stupanj teškoće u razvoju djeteta te potrebu odgovarajućih uvjeta za njegu, odgoj i zaštitu djece s teškoćama u razvoju, na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite, utvrđuje stručno povjerenstvo ustrojeno prema zakonu kojim su uređeni odnosi u području socijalne skrbi.
(3) Programe, postupak utvrđivanja darovitosti i uvjete rada s darovitom djecom rane i predškolske dobi utvrđuje ministar nadležan za obrazovanje.
Članak 18. 3 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
(1) Programe zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima utvrđuje ministar zdravstva.
(2) Programe socijalne skrbi u dječjim vrtićima utvrđuje ministar rada i socijalne skrbi.
(3) Na programe iz stavka 1. i 2. ovoga članka suglasnost daje ministar prosvjete i športa.
NN 107/2007 izmijenjen člancima 4. i 13. vrijedio od 27. listopada 2007. do 27. svibnja 2022.
(1) Programe zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima utvrđuje ministar zdravstva nadležan za zdravstvo.
(2) Programe socijalne skrbi u dječjim vrtićima utvrđuje ministar rada i socijalne skrbi nadležan za socijalnu skrb.
(3) Na programe iz stavka 1. i 2. ovoga članka suglasnost daje ministar prosvjete i športa nadležan za obrazovanje.
NN 57/2022 izmijenjen člankom 6. vrijedi od 28. svibnja 2022.
(1) Programe Program zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane unaprjeđenja zdravlja djece u dječjim vrtićima i školama u kojima se provodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje utvrđuje ministar nadležan za zdravstvo.
(2) Programe socijalne skrbi u dječjim vrtićima utvrđuje ministar nadležan za socijalnu skrb.
(3) Na programe Programe iz stavka stavaka 1. i 2. ovoga članka suglasnost daje ministar nadležan za obrazovanje. ministar nadležan za zdravstvo i ministar nadležan za socijalnu skrb donose odlukom uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje.
(4) Program iz stavka 1. ovoga članka obvezno se primjenjuje za svu djecu rane i predškolske dobi uključenu u rani i predškolski odgoj i obrazovanje u dječjim vrtićima ili pri osnovnim školama sukladno članku 23.a ovoga Zakona.
Članak 19. 2 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 29. srpnja 2013.
(1) U dječjem vrtiću ustrojava se i provodi odgojno-obrazovni rad s djecom raspoređenom u skupine cjelodnevnog, poludnevnog, višednevnog ili kraćeg dnevnog boravka.
(2) Ustroj i provedba odgojno-obrazovnog rada u dječjim vrtićima sukladno stavku 1. ovoga članka provodi se na temelju Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe iz članka 6. ovoga Zakona.
NN 94/2013 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 30. srpnja 2013.
(1) U dječjem vrtiću ustrojava se i provodi odgojno-obrazovni rad s djecom raspoređenom u skupine cjelodnevnog, poludnevnog, višednevnog ili kraćeg dnevnog boravka.
(2) Ustroj i provedba odgojno-obrazovnog rada u dječjim vrtićima sukladno stavku 1. ovoga članka provodi se na temelju Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe obrazovanja iz članka 6. ovoga Zakona.
Članak 20. 4 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
(1) Prednost pri upisu djece u dječje vrtiće, koji su u vlasništvu jedinica lokalne uprave i samouprave ili u državnom vlasništvu, imaju djeca roditelja žrtava i invalida domovinskog rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca zaposlenih roditelja, djeca s teškoćama u razvoju, djeca samohranih roditelja i djeca uzeta na uzdržavanje, djeca u godini prije polaska u osnovnu školu i djeca roditelja koji primaju dječji doplatak.
(2) Način ostvarivanja prednosti pri upisu djece u dječji vrtić utvrđuje osnivač dječjeg vrtića svojim aktom.
NN 107/2007 izmijenjen člancima 5. i 13. vrijedio od 27. listopada 2007. do 27. svibnja 2022.
(1) Prednost pri upisu djece u dječje vrtiće, koji su u vlasništvu jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave ili u državnom vlasništvu, imaju djeca roditelja žrtava i invalida domovinskog rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca zaposlenih roditelja, djeca s teškoćama u razvoju, djeca samohranih roditelja i djeca uzeta na uzdržavanje u udomiteljskim obiteljima, djeca u godini prije polaska u osnovnu školu i djeca roditelja koji primaju dječji doplatak za djecu.
(2) Način ostvarivanja prednosti pri upisu djece u dječji vrtić utvrđuje osnivač dječjeg vrtića svojim aktom.
NN 57/2022 izmijenjen člankom 7. vrijedio od 28. svibnja 2022. do 12. ožujka 2026.
(1) Prednost pri upisu djece u dječje vrtiće, koji su u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili u državnom vlasništvu, imaju djeca roditelja žrtava i invalida domovinskog Svako dijete rane i predškolske dobi ima pravo upisa u dječji vrtić ili školsku ustanovu u kojoj se izvodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje.
(2) Za dijete koje je obvezno pohađati predškolu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati mjesto u dječjem vrtiću ili osnovnoj školi koja provodi obvezni program predškole.
(3) Prednost pri upisu u dječji vrtić kojem je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave za iduću pedagošku godinu imaju djeca koja do 1. travnja tekuće godine navrše četiri godine života.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako dječji vrtić kojem je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ne može upisati svu prijavljenu djecu, nakon upisa djece iz stavka 3. ovoga članka djeca se upisuju na način da prednost pri upisu imaju djeca roditelja invalida Domovinskog rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca zaposlenih oba zaposlena roditelja, djeca s teškoćama u razvoju i kroničnim bolestima koja imaju nalaz i mišljenje nadležnog tijela iz sustava socijalne skrbi ili potvrdu izabranog pedijatra ili obiteljskog liječnika da je razmjer teškoća u razvoju ili kronične bolesti okvirno u skladu s listom oštećenja funkcionalnih sposobnosti sukladno propisu kojim se uređuje metodologija vještačenja, djeca samohranih roditelja i djeca, djeca jednoroditeljskih obitelji, djeca osoba s invaliditetom upisanih u Hrvatski registar osoba s invaliditetom, djeca koja su ostvarila pravo na socijalnu uslugu smještaja u udomiteljskim obiteljima, djeca u godini prije polaska u osnovnu školu i koja imaju prebivalište ili boravište na području dječjeg vrtića te djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu ili roditelja korisnika zajamčene minimalne naknade.
(5) Način ostvarivanja prednosti iz stavka 4. ovoga članka pri upisu djece u dječji vrtić utvrđuje uređuje osnivač dječjeg vrtića svojim aktom.
(6) Prije upisa u dječji vrtić provodi se inicijalni razgovor s roditeljem i djetetom, odnosno provodi se opažanje djetetova ponašanja i komuniciranja uz nazočnost roditelja, a koje provodi stručno povjerenstvo dječjeg vrtića (stručni suradnici, viša medicinska sestra i ravnatelj).
(7) Prosudbu o uključivanju djece u odgojno-obrazovne skupine s redovitim ili posebnim programima za djecu s teškoćama u razvoju iz stavka 1. ovoga članka, djece sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima, kao i djece koja pri upisu imaju priložene preporuke stručnjaka donosi stručno povjerenstvo dječjeg vrtića iz stavka 6. ovoga članka.
(8) Upisi u dječje vrtiće mogu se provoditi elektroničkim putem.
NN 22/2026 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 13. ožujka 2026.
(1) Svako dijete rane i predškolske dobi ima pravo upisa u dječji vrtić ili školsku ustanovu u kojoj se izvodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje.
(2) Za dijete koje je obvezno pohađati predškolu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati mjesto u dječjem vrtiću ili osnovnoj školi koja provodi obvezni program predškole.
(3) Prednost pri upisu djece u dječji vrtić kojem je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave za iduću pedagošku godinu imaju djeca koja do 1. travnja tekuće godine navrše četiri godine života. (4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako dječji vrtić kojem je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ne može upisati svu prijavljenu djecu, nakon upisa djece iz stavka 3. ovoga članka djeca se upisuju na način da prednost pri upisu ili Republika Hrvatska imaju djeca roditelja invalida Domovinskog Domovinskoga rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca oba zaposlena obaju zaposlenih roditelja, djeca s teškoćama u razvoju i kroničnim bolestima koja imaju nalaz i mišljenje nadležnog tijela iz sustava socijalne skrbi vještačenja ili potvrdu izabranog izabranoga pedijatra ili obiteljskog obiteljskoga liječnika da je razmjer teškoća u razvoju ili kronične bolesti okvirno u skladu s listom oštećenja funkcionalnih sposobnosti sukladno propisu kojim se uređuje metodologija vještačenja, djeca samohranih roditelja, djeca jednoroditeljskih obitelji, djeca osoba s invaliditetom upisanih u Hrvatski registar osoba s invaliditetom, djeca koja su ostvarila pravo na socijalnu uslugu smještaja u udomiteljskim obiteljima, djeca koja imaju prebivalište ili boravište na području dječjeg dječjega vrtića te, djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu ili roditelja korisnika zajamčene minimalne naknade.
(4) Način ostvarivanja prednosti iz stavka 4 3. ovoga članka pri upisu djece u dječji vrtić uređuje osnivač dječjeg vrtića svojim aktom.
(5) Prije upisa u dječji vrtić provodi se inicijalni razgovor s roditeljem i djetetom, odnosno provodi se opažanje djetetova ponašanja i komuniciranja uz nazočnost roditelja, a koje provodi stručno povjerenstvo dječjeg vrtića (stručni suradnici, viša medicinska sestra i ravnatelj).
(6) Prosudbu o uključivanju djece u odgojno-obrazovne skupine s redovitim ili posebnim programima za djecu s teškoćama u razvoju iz stavka 1. ovoga članka, djece sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima, kao i djece koja pri upisu imaju priložene preporuke stručnjaka donosi stručno povjerenstvo dječjeg vrtića iz stavka 6 5. ovoga članka.
(7) Upisi u dječje vrtiće mogu se provoditi elektroničkim putem.
Članak 21. 2 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 27. svibnja 2022.
(1) Dječji vrtić obavlja djelatnost na temelju godišnjeg plana i programa rada koji se donosi za pedagošku godinu koja traje od 1. rujna tekuće do 31. kolovoza sljedeće godine.
(2) Godišnji plan i program rada za pedagošku godinu donosi upravno vijeće dječjeg vrtića do 30. rujna.
(3) Godišnji plan i program rada obuhvaća programe odgojno-obrazovnog rada, programe zdravstvene zaštite djece, higijene i prehrane, programe socijalne skrbi, kao i druge programe koje dječji vrtić ostvaruje u dogovoru s roditeljima djece.
NN 57/2022 izmijenjen člankom 8. vrijedi od 28. svibnja 2022.
(1) Dječji vrtić obavlja djelatnost na temelju godišnjeg plana i programa rada koji se donosi za pedagošku godinu koja traje od 1. rujna tekuće do 31. kolovoza sljedeće godine.
(2) Godišnji plan i program rada za pedagošku godinu donosi upravno vijeće dječjeg vrtića do 30. rujna.
(3) Godišnji plan i program rada obuhvaća programe odgojno-obrazovnog rada, programe program zdravstvene zaštite djece, higijene i prehrane unaprjeđenja zdravlja, programe socijalne skrbi, kao i druge programe koje dječji vrtić ostvaruje u dogovoru s roditeljima djece.
Članak 22. 3 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
Veličinu dječjeg vrtića ovisno o broju odgojnih skupina djece, broj djece u odgojnim skupinama, dob djece u pojedinim odgojnim skupinama, veličinu prostorija za dnevni boravak te normativ neposrednog rada odgojitelja u skupini uređuje ministar prosvjete i športa, sukladno Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe iz članka 6. ovoga Zakona.
NN 107/2007 izmijenjen člancima 6. i 13. vrijedio od 27. listopada 2007. do 29. srpnja 2013.
Veličinu dječjeg vrtića ovisno o broju odgojnih skupina djece, broj djece u odgojnim skupinama, dob djece u pojedinim odgojnim skupinama, veličinu prostorija za dnevni boravak, normative opreme te normativ neposrednog rada odgojitelja u skupini uređuje ministar prosvjete i športa nadležan za obrazovanje, sukladno Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe iz članka 6. ovoga Zakona.
NN 94/2013 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 30. srpnja 2013.
Veličinu dječjeg vrtića ovisno o broju odgojnih skupina djece, broj djece u odgojnim skupinama, dob djece u pojedinim odgojnim skupinama, veličinu prostorija za dnevni boravak, normative opreme te normativ neposrednog rada odgojitelja u skupini uređuje ministar nadležan za obrazovanje, sukladno Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe obrazovanja iz članka 6. ovoga Zakona.
Članak 23. 5 verzija
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
(1) Rad s djecom predškolske dobi ustrojava se u jasličnim i vrtićnim odgojnim skupinama.
(2) Programi predškolskog odgoja mogu se ostvarivati:
- pri osnovnim školama,
- kao igraonice u knjižnicama te u zdravstvenim, socijalnim, kulturnim, športskim ustanovama i udrugama.
(3) Program predškolskog odgoja i rad ustrojstvene jedinice u sastavu pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka vodi voditelj sukladno zakonu, aktu o osnivanju i statutu pravne osobe.
(4) Posebne uvjete i mjerila za ostvarivanje programa iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje ministar prosvjete i športa.
(5) Ispunjavanje uvjeta za početak rada i ostvarivanje programa iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje rješenjem županijski ured, odnosno gradski ured Grada Zagreba, nadležan za poslove odgoja i naobrazbe.
NN 107/2007 izmijenjen člankom 13. vrijedio od 27. listopada 2007. do 29. srpnja 2013.
(1) Rad s djecom predškolske dobi ustrojava se u jasličnim i vrtićnim odgojnim skupinama.
(2) Programi predškolskog odgoja mogu se ostvarivati:
- pri osnovnim školama,
- kao igraonice u knjižnicama te u zdravstvenim, socijalnim, kulturnim, športskim ustanovama i udrugama.
(3) Program predškolskog odgoja i rad ustrojstvene jedinice u sastavu pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka vodi voditelj sukladno zakonu, aktu o osnivanju i statutu pravne osobe.
(4) Posebne uvjete i mjerila za ostvarivanje programa iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje ministar prosvjete i športa nadležan za obrazovanje.
(5) Ispunjavanje uvjeta za početak rada i ostvarivanje programa iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje rješenjem županijski ured, odnosno gradski ured Grada Zagreba, nadležan za poslove odgoja i naobrazbe.
NN 94/2013 izmijenjen člancima 1., 9. i 10. vrijedio od 30. srpnja 2013. do 31. prosinca 2019.
(1) Rad s djecom rane i predškolske dobi ustrojava se u jasličnim i vrtićnim odgojnim skupinama.
(2) Programi predškolskog odgoja mogu se ostvarivati:
- pri osnovnim školama,
– kao igraonice u kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi (igraonice) pri knjižnicama te u, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama, športskim ustanovama udrugama, drugim pravnim osobama i udrugama fizičkim osobama-obrtnicima.
(3) Program predškolskog odgoja i rad ustrojstvene jedinice u sastavu pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka vodi voditelj sukladno zakonu, aktu o osnivanju i statutu pravne osobe.
(4) Posebne uvjete i mjerila za ostvarivanje programa iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje ministar nadležan za obrazovanje.
(5) Ispunjavanje uvjeta za početak rada i ostvarivanje programa iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje rješenjem županijski ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba, nadležan za poslove odgoja i naobrazbe.
NN 98/2019 izmijenjen člankom 2. vrijedio od 1. siječnja 2020. do 27. svibnja 2022.
(1) Rad s djecom rane i predškolske dobi ustrojava se u jasličnim i vrtićnim odgojnim skupinama.
(2) Programi predškolskog odgoja mogu se ostvarivati:
- pri osnovnim školama,
– kao kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi (igraonice) pri knjižnicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama, udrugama, drugim pravnim osobama i fizičkim osobama-obrtnicima.
(3) Program predškolskog odgoja i rad ustrojstvene jedinice u sastavu pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka vodi voditelj sukladno zakonu, aktu o osnivanju i statutu pravne osobe.
(4) Posebne uvjete i mjerila za ostvarivanje programa iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje ministar nadležan za obrazovanje.
(5) Ispunjavanje uvjeta za početak rada i ostvarivanje programa iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje rješenjem ured državne uprave u županiji nadležno upravno tijelo županije, odnosno gradski ured Grada Zagreba.
NN 57/2022 izmijenjen člankom 9. vrijedi od 28. svibnja 2022.
(1) Rad s djecom rane i predškolske dobi ustrojava se u jasličnim i vrtićnim odgojnim skupinama.
(2) Programi predškolskog odgoja mogu se ostvarivati:
- pri osnovnim školama za djecu predškolske dobi stariju od 36 mjeseci, a iznimno u područjima rijetke naseljenosti i za djecu rane dobi u skladu s odredbama ovoga Zakona, Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja,
– kao kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi (igraonice) pri knjižnicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama, udrugama, drugim pravnim osobama i fizičkim osobama-obrtnicima.
(3) Program predškolskog odgoja i rad ustrojstvene jedinice u sastavu pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka vodi voditelj sukladno zakonu, aktu o osnivanju i statutu pravne osobe.
(4) Posebne uvjete i mjerila za ostvarivanje programa iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje ministar nadležan za obrazovanje.
(5) Ispunjavanje uvjeta za početak rada i ostvarivanje programa iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje rješenjem nadležno upravno tijelo županije, odnosno gradski ured Grada Zagreba.
Članak 23.a 2 verzije
NN 94/2013 dodan člancima 1. i 10. vrijedio od 30. srpnja 2013. do 27. svibnja 2022.
(1) Program predškole obvezan je za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu.
(2) Program predškole za djecu koja pohađaju vrtić integriran je u redoviti program predškolskog odgoja dječjeg vrtića.
(3) Obveznik predškole koji ne pohađa dječji vrtić upisuje program predškole u dječjem vrtiću ili osnovnoj školi najbližima njegovom mjestu stanovanja koji provode program predškole za djecu koja ne pohađaju vrtić.
(4) U slučaju da na određenom području nema dječjeg vrtića, odnosno osnovne škole koja provodi program predškole, jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati provođenje programa predškole za djecu iz stavka 3. ovoga članka, na način da osigura prijevoz djece do najbližeg dječjeg vrtića ili osnovne škole koja izvodi program predškole, ako se ne radi o udaljenosti većoj od 20 kilometara u odnosu na mjesto stanovanja djeteta.
(5) Ako su najbliži dječji vrtić ili osnovna škola koja izvodi program predškole iz stavka 4. ovog članka udaljeni više od 20 kilometara od mjesta stanovanja djeteta, jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dužna je osnovati dječji vrtić/njegovu podružnicu ili organizirati program predškole pri osnovnoj školi na području unutar 20 kilometara od mjesta stanovanja djeteta.
NN 57/2022 izmijenjen člancima 10. i 11. vrijedi od 28. svibnja 2022.
(1) Program predškole obvezan je za svu djecu u godini dana prije Prije polaska u osnovnu školu sva djeca imaju obvezu pohađati program predškole, a dijete koje je ostvarilo pravo odgode upisa u prvi razred na temelju ostvarenog prava obvezno je pohađati program predškole najdulje još jednu pedagošku godinu, odnosno može ostati uključeno u redoviti program predškolskog odgoja i obrazovanja u dječjem vrtiću.
(2) Program predškole za djecu koja pohađaju vrtić integriran je u redoviti program predškolskog odgoja dječjeg vrtića koji se izvodi u odgojno-obrazovnoj skupini za djecu prije polaska u školu, a iznimno u dječjim vrtićima s manjim brojem djece ili dječjim vrtićima s odgojno-obrazovnim skupinama s različitim programima može se izvoditi i u mješovitoj odgojno-obrazovnoj skupini.
(3) Obveznik predškole koji ne pohađa dječji vrtić upisuje program predškole u dječjem vrtiću ili osnovnoj školi najbližima njegovom mjestu stanovanja koji provode program predškole za djecu koja ne pohađaju vrtić.
(4) U slučaju da na određenom području nema dječjeg vrtića, odnosno osnovne škole koja provodi program predškole, jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati provođenje programa predškole za djecu iz stavka 3. ovoga članka, na način da osigura prijevoz djece do najbližeg dječjeg vrtića ili osnovne škole koja izvodi program predškole, ako se ne radi o udaljenosti većoj od 20 kilometara u odnosu na mjesto stanovanja djeteta.
(5) Ako su najbliži dječji vrtić ili osnovna škola koja izvodi program predškole iz stavka 4. ovog članka udaljeni više od 20 kilometara od mjesta stanovanja djeteta, jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dužna je osnovati dječji vrtić/njegovu podružnicu ili organizirati program predškole pri osnovnoj školi na području unutar 20 kilometara od mjesta stanovanja djeteta.
(6) Nadležno upravno tijelo županije, odnosno gradski ured Grada Zagreba i upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci predškolske dobi dužni su obavijestiti roditelje djece koja nisu uključena u redovite programe predškolskog odgoja u dječjem vrtiću o vremenu i mjestu upisa djece u program predškole.
(7) Dječji vrtić odnosno osnovna škola koja izvodi program predškole dužna je djetetu iz stavka 1. ovoga članka izdati potvrdu o završenom programu predškole radi upisa u osnovnu školu.
Članak 23.b 1 verzija
NN 57/2022 dodan člankom 11. vrijedi od 28. svibnja 2022.
Programi iz članka 15.a stavaka 1. i 2. i članka 23. stavka 2. ovoga Zakona mogu se izvoditi uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za obrazovanje, a uz zahtjev za izdavanjem suglasnosti obvezno se prilaže pozitivno stručno mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje.
Članak 24. 5 verzija
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
(1) U dječjem vrtiću na poslovima njege, odgoja i naobrazbe, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi o djeci mogu raditi stručni djelatnici koji imaju stručnu spremu propisanu ovim Zakonom i propisom donesenim na temelju ovoga Zakona, položen stručni ispit te koji imaju utvrđenu zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova.
(2) Stručni djelatnici dječjeg vrtića iz stavka 1. ovoga članka su:
- odgojitelji djece od prve godine do polaska u osnovnu školu s višom stručnom spremom,
- medicinska sestra s višom stručnom spremom,
- pedagog, psiholog i defektolog s visokom stručnom spremom,
- učitelji i odgojitelji za kraće programe s višom ili visokom stručnom spremom.
(3) Vrstu stručne spreme iz stavka 2. ovoga članka te vrstu i stupanj stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtiću utvrđuje ministar prosvjete i športa.
NN 107/2007 izmijenjen člancima 7. i 13. vrijedio od 27. listopada 2007. do 29. srpnja 2013.
(1) U dječjem vrtiću na poslovima njege, odgoja i naobrazbe, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi o djeci mogu raditi stručni djelatnici radnici koji imaju stručnu spremu propisanu ovim Zakonom i propisom donesenim na temelju ovoga Zakona, položen stručni ispit te koji imaju utvrđenu zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova.
(2) Stručni djelatnici radnici dječjeg vrtića iz stavka 1. ovoga članka su:
- odgojitelji djece od prve godine navršenih šest mjeseci života do polaska u osnovnu školu s višom stručnom spremom,
- medicinska sestra s višom stručnom spremom,
- pedagog, psiholog i defektolog s visokom stručnom spremom,
- učitelji i odgojitelji za kraće programe s višom ili visokom stručnom spremom.
(3) Vrstu stručne spreme iz stavka 2. ovoga članka te vrstu i stupanj stručne spreme ostalih djelatnika radnika u dječjem vrtiću utvrđuje ministar prosvjete i športa nadležan za obrazovanje.
NN 94/2013 izmijenjen člancima 1. i 11. vrijedio od 30. srpnja 2013. do 27. svibnja 2022.
(1) U dječjem vrtiću na poslovima njege, odgoja i naobrazbe obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi o djeci mogu raditi stručni radnici koji imaju stručnu spremu propisanu ovim Zakonom i propisom donesenim na temelju ovoga Zakona, položen stručni ispit te koji imaju utvrđenu zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova. (2) Stručni radnici dječjeg vrtića rade sljedeći odgojno-obrazovni radnici: odgojitelj i stručni suradnik (pedagog, psiholog, logoped i rehabilitator) te medicinska sestra kao zdravstvena voditeljica.
(2) Osim odgojno-obrazovnih radnika iz stavka 1. ovoga članka su: - odgojitelji, u dječjim vrtićima rade i druge osobe koje obavljaju administrativno-tehničke i pomoćne poslove (u daljnjem tekstu: ostali radnici).
(3) Odgojno-obrazovni radnici u dječjem vrtiću moraju imati odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja, položen ispit te utvrđenu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Poslove odgojitelja djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u osnovnu školu s višom stručnom spremom, (3) Vrstu stručne spreme iz stavka 2. ovoga članka te vrstu i stupanj stručne spreme može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno studij odgovarajuće vrste kojim je stečena viša stručna sprema u skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički studij odgovarajuće vrste.
- medicinska sestra s višom stručnom spremom,
- pedagog, psiholog i defektolog s visokom stručnom spremom,
- učitelji i odgojitelji za kraće programe s višom ili visokom stručnom spremom.
(5) Poslove odgojitelja koji ostvaruju program predškole pri osnovnim školama, uz osobe iz stavka 4. ovoga članka, mogu obavljati i osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova učitelja razredne nastave u osnovnoj školi u skladu s posebnim propisom.
(6) Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili diplomski specijalistički studij odgovarajuće vrste.
(7) Poslove medicinske sestre može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij sestrinstva, odnosno studij kojim je stečena viša stručna sprema u djelatnosti sestrinstva u skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički studij sestrinstva.
(8) Odgovarajuću vrstu obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika te razinu i vrstu obrazovanja ostalih radnika u dječjem vrtiću utvrđuje pravilnikom propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
NN 57/2022 izmijenjen člancima 12. i 13. vrijedio od 28. svibnja 2022. do 12. ožujka 2026.
(1) U dječjem vrtiću na poslovima njege, odgoja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi o djeci rade sljedeći odgojno-obrazovni radnici: odgojitelj i stručni suradnik (pedagog,: pedagog, psiholog, logoped, edukacijski rehabilitator i rehabilitator) socijalni pedagog te medicinska sestra kao zdravstvena voditeljica.
(2) Osim odgojno-obrazovnih radnika iz stavka 1. ovoga članka, u dječjim vrtićima rade i druge osobe koje obavljaju administrativno-tehničke i pomoćne poslove (u daljnjem tekstu: ostali radnici).
(2) Odgojno-obrazovni radnici u dječjem vrtiću moraju imati odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja, položen ispit te utvrđenu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Poslove odgojitelja djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u osnovnu školu može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili studij odgovarajuće vrste za rad na radnome mjestu odgojitelja, a koji može biti:
a) preddiplomski sveučilišni studij,
b) preddiplomski stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno
c) studij odgovarajuće vrste kojim je stečena viša stručna sprema u skladu s ranijim propisima, kao i
d) diplomski sveučilišni studij,
e) specijalistički diplomski stručni studij.
(4) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 3. ovoga članka, poslove odgojitelja može obavljati osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički studij odgovarajuće vrste. (5) Poslove odgojitelja koji ostvaruju program predškole pri osnovnim školama, uz osobe učiteljski studij, i to: specijalistički diplomski stručni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski studij ili četverogodišnji diplomski stručni studij primarnog obrazovanja, uz uvjet da u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnoga odnosa stekne kvalifikaciju odgojitelja temeljem priznavanja stečenih ishoda učenja na studiju za učitelja i razlike programa za prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju učitelja u svrhu stjecanja kvalifikacije odgojitelja.
(5) Ako osoba iz stavka 4. ovoga članka, mogu obavljati i osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova učitelja razredne nastave u osnovnoj školi u skladu s posebnim propisom. (6) ne stekne kvalifikaciju odgojitelja u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnoga odnosa, prestaje joj radni odnos istekom roka za stjecanje odgovarajuće kvalifikacije za odgojitelja te se ne može više zaposliti u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja dok ne ispuni uvjete za rad na radnome mjestu odgojitelja.
(6) Osoba iz stavka 4. ovoga članka prilikom prijave na natječaj dužna je dostaviti dokaz da nije bila zaposlena u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja na radnom mjestu odgojitelja.
(7) Osoba iz stavka 4. ovoga članka zasniva radni odnos kao nestručna osoba do stjecanja kvalifikacije za odgojitelja te može izvoditi odgojno-obrazovni rad s djecom kao jedan od dvaju odgojitelja u odgojno-obrazovnoj skupini, i to uz odgojitelja koji ima odgovarajuću kvalifikaciju iz stavka 3. ovoga članka.
(8) Poslove odgojitelja koji izvodi isključivo program predškole pri osnovnim školama za djecu koja ne pohađaju dječji vrtić, uz osobu iz stavka 3. ovoga članka, može izvoditi i osoba koja je završila učiteljski studij, na određeno vrijeme, najdulje do kraja trajanja programa predškole u jednoj pedagoškoj godini.
(9) Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili diplomski specijalistički studij odgovarajuće vrste.
(10) Poslove medicinske sestre može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij sestrinstva, odnosno studij kojim je stečena viša stručna sprema u djelatnosti sestrinstva u skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički studij sestrinstva.
(11) Osim odgojno-obrazovnih radnika iz stavka 1. ovoga članka, u dječjim vrtićima rade i druge osobe koje obavljaju administrativno-tehničke i pomoćne poslove (u daljnjem tekstu: ostali radnici).
(12) Razliku programa za prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju učitelja u svrhu stjecanja kvalifikacije odgojitelja iz stavka 4. ovoga članka izvodi visoko učilište koje ima dopusnicu za izvođenje studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
(13) Odgovarajuću vrstu obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika te razinu i vrstu obrazovanja ostalih radnika u dječjem vrtiću pravilnikom, kao i potrebnu razinu i vrstu obrazovanja za izvođenje programa iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona propisuje ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom.
NN 22/2026 izmijenjen člankom 2. vrijedi od 13. ožujka 2026.
(1) U dječjem vrtiću na poslovima njege, odgoja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi o djeci rade sljedeći odgojno-obrazovni radnici: odgojitelj i stručni suradnik: pedagog, psiholog, logoped, edukacijski rehabilitator i socijalni pedagog te medicinska sestra kao zdravstvena voditeljica.
(2) Odgojno-obrazovni radnici u dječjem vrtiću moraju imati odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja te utvrđenu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Poslove odgojitelja djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u osnovnu školu može obavljati osoba koja je završila studij odgovarajuće vrste propisane pravilnikom iz stavka 13. ovoga članka i razine za rad na radnome mjestu odgojitelja, a koji može biti:
a) preddiplomski sveučilišni prijediplomski studij,
b) preddiplomski stručni prijediplomski studij,
c) studij kojim je stečena viša stručna sprema u skladu s ranijim prijašnjim propisima,
d) sveučilišni diplomski sveučilišni studij,
e) specijalistički stručni diplomski stručni studij.
(4) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 3. ovoga članka, poslove odgojitelja može obavljati osoba koja je završila učiteljski studij, i to: specijalistički diplomski stručni studij ili integrirani preddiplomski sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, stručni diplomski studij ili četverogodišnji stručni studij primarnoga obrazovanja i koja je završila program za stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi.
(5) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, poslove odgojitelja može obavljati osoba koja je završila učiteljski studij, i to: sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij ili četverogodišnji diplomski stručni studij primarnog primarnoga obrazovanja, uz uvjet da u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnoga odnosa stekne kvalifikaciju odgojitelja temeljem priznavanja stečenih ishoda učenja na studiju za učitelja i razlike programa za prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju učitelja u svrhu stjecanja kvalifikacije odgojitelja. (5) završi program za stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi.
(6) Ako osoba iz stavka 4 5. ovoga članka ne stekne kvalifikaciju odgojitelja završi program za stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnoga odnosa, prestaje joj radni odnos istekom roka za stjecanje odgovarajuće kvalifikacije za odgojitelja te se ne može više zaposliti u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja dok ne ispuni uvjete za rad na radnome mjestu odgojitelja. (6) Osoba iz stavka 4. ovoga članka prilikom prijave na natječaj dužna je dostaviti dokaz da nije bila zaposlena u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja na radnom mjestu odgojitelja završetak programa za stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi.
(7) Osoba iz stavka 4 5. ovoga članka zasniva radni odnos kao nestručna osoba do stjecanja kvalifikacije odgojno-obrazovnih kompetencija za odgojitelja rad s djecom rane i predškolske dobi te može izvoditi odgojno-obrazovni rad s djecom kao jedan od dvaju odgojitelja u odgojno-obrazovnoj skupini, i to uz odgojitelja koji ima odgovarajuću kvalifikaciju iz stavka 3. ovoga članka.
(8) Poslove odgojitelja koji izvodi isključivo program predškole pri osnovnim školama za djecu koja ne pohađaju dječji vrtić, uz osobu iz stavka 3. ovoga članka, može izvoditi i osoba koja je završila učiteljski studij, na određeno vrijeme, najdulje do kraja trajanja programa predškole u jednoj pedagoškoj godini.
(9) Poslove stručnog stručnoga suradnika može obavljati osoba koja je završila sveučilišni diplomski sveučilišni studij ili stručni diplomski specijalistički studij odgovarajuće vrste.
(10) Poslove medicinske sestre kao zdravstvene voditeljice može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni prijediplomski studij ili stručni prijediplomski studij sestrinstva, odnosno studij kojim je stečena viša stručna sprema u djelatnosti sestrinstva u skladu s ranijim prijašnjim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički stručni diplomski studij sestrinstva.
(11) Osim odgojno-obrazovnih radnika iz stavka 1. ovoga članka, u dječjim vrtićima rade i druge osobe koje obavljaju administrativno-tehničke i pomoćne poslove (u daljnjem tekstu: ostali radnici).
(12) Razliku programa za prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju učitelja u svrhu stjecanja kvalifikacije odgojitelja iz stavka 4. ovoga članka Program za stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi izvodi visoko učilište koje ima dopusnicu za izvođenje studija ranog ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja.
(13) Odgovarajuću vrstu obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika te razinu i vrstu ostalih radnika u dječjem vrtiću, kao i potrebnu razinu i vrstu obrazovanja za izvođenje programa iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona propisuje ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom.
Članak 24.a 1 verzija
NN 57/2022 dodan člankom 13. vrijedi od 28. svibnja 2022.
(1) U skladu s potrebama djece s teškoćama u razvoju u odgojno-obrazovnoj skupini uz suglasnost osnivača, odnosno u dječjem vrtiću kojem je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uz suglasnost izvršnog tijela osnivača, a prema procjeni stručnog povjerenstva dječjeg vrtića, može raditi treći odgojitelj ili jedan pomoćnik za djecu s teškoćama u razvoju ili stručni komunikacijski posrednik.
(2) Pomoćnik za djecu s teškoćama u razvoju ili stručni komunikacijski posrednik nije samostalni nositelj odgojno-obrazovne djelatnosti.
(3) Pomoćnik za djecu s teškoćama u razvoju te stručni komunikacijski posrednik moraju ispunjavati sljedeće uvjete:
a) završeno najmanje četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje,
b) završeno osposobljavanje i stečena djelomična kvalifikacija,
c) da nije roditelj niti drugi član uže obitelji djeteta kojem se pruža potpora.
(4) Poslove pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju ili stručnog komunikacijskog posrednika u dječjem vrtiću ne može obavljati osoba za čiji rad u dječjem vrtiću postoje zapreke iz članka 25. ovoga Zakona.
(5) Sredstva za financiranje pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju te stručnog komunikacijskog posrednika osiguravaju se u proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(6) Načine uključivanja te način i sadržaj osposobljavanja i obavljanja poslova pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju te stručnog komunikacijskog posrednika, kao i postupak radi ostvarivanja prava djece s teškoćama u razvoju na potporu pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju te stručnih komunikacijskih posrednika propisuje ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom.
Članak 25. 4 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
Odgojitelji i stručni suradnici ne mogu biti osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo protiv dostojanstva ličnosti i morala, kazneno djelo protiv braka, obitelji i mladeži, kazneno djelo protiv života i tijela te za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, kao ni osobe kojima je izrečena sigurnosna ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti odgoja i naobrazbe.
NN 107/2007 izmijenjen člancima 8. i 13. vrijedio od 27. listopada 2007. do 29. srpnja 2013.
Odgojitelji i stručni suradnici ne mogu biti osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo protiv dostojanstva ličnosti i morala, kazneno djelo (1) Rad u dječjem vrtiću ne može obavljati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv Republike Hrvatske, kazneno djelo primanja mita, kazneno djelo nasilničkog ponašanja, kazneno djelo zlouporabe opojnih droga, neko od kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnoga ćudoređa, te neko od kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži, kazneno djelo protiv života i tijela te za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, kao ni osobe kojima je izrečena sigurnosna ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti odgoja i naobrazbe..
(2) Radnik protiv kojega je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka, udaljava se od obavljanja poslova u odgojno-obrazovnom radu do pravomoćnosti sudske presude, odnosno do obustave postupka, odbačaja prijave ili odustanka od progona.
(3) Osoba iz stavka 2. ovoga članka ima pravo za vrijeme udaljenja na naknadu mjesečne plaće u visini polovice prosječne plaće isplaćene tom radniku u prethodna tri mjeseca.
NN 94/2013 izmijenjen člankom 12. vrijedio od 30. srpnja 2013. do 12. ožujka 2026.
(1) Rad Radni odnos u dječjem vrtiću ne može obavljati zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena na kaznu zatvora (neovisno o tome je li izrečena uvjetna ili bezuvjetna kazna) za neko od kaznenih djela počinjenih s namjerom protiv života i tijela, protiv Republike Hrvatske, protiv pravosuđa, protiv javnog reda, protiv imovine, protiv službene dužnosti, protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv osobne slobode, protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, protiv braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi, protiv opće sigurnosti, krivotvorenja, te bilo koje drugo kazneno djelo počinjeno na štetu djeteta ili korištenjem djeteta ili maloljetne osobe, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.
(2) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za neko od kaznenih djela navedenih u stavku 1. ovoga članka.
(3) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv Republike Hrvatske, kazneno djelo primanja mita, kazneno djelo nasilničkog ponašanja, kazneno djelo zlouporabe opojnih droga, prekršajnih djela za nasilničko ponašanje, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.
(4) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela navedenih u stavku 3. ovoga članka.
(5) Ako osoba u radnom odnosu u dječjem vrtiću bude pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnoga ćudoređa, te neko od kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži. (2) Radnik protiv kojega je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka, udaljava se od obavljanja poslova u odgojno-obrazovnom radu ili neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, dječji vrtić kao poslodavac otkazat će ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a nakon isteka tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, u kojem će slučaju poslodavac, istodobno uz otkazivanje ugovora o radu, od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi tijekom otkaznog roka.
(6) Ako dječji vrtić kao poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u dječjem vrtiću pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, udaljit će osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog, odnosno prekršajnog postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, odnosno do obustave postupka, odbačaja prijave ili odustanka od progona. (3) Osoba iz stavka 2. ovoga članka ima pravo za vrijeme udaljenja na naknadu mjesečne plaće u visini polovice prosječne plaće isplaćene tom radniku u prethodna tri mjeseca uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.
(7) Ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni, odnosno prekršajni postupak pokrenut protiv radnika ili je pravomoćnom presudom radnik oslobođen odgovornosti, radniku će se vratiti obustavljeni dio plaće od prvog dana udaljenja.
(8) Osoba koja je pravomoćno osuđena, odnosno protiv koje je pokrenut kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, ne može obavljati poslove u dječjem vrtiću niti kao vanjski suradnik dječjeg vrtića.
(9) U dječjem vrtiću ne mogu raditi ni osobe kojima je izrečena zabrana rada ili im je prestao radni odnos zbog nezakonitog i/ili neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece.
(10) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja ima izrečenu mjeru za zaštitu dobrobiti djeteta sukladno posebnom propisu.
NN 22/2026 izmijenjen člankom 3. vrijedi od 13. ožujka 2026.
(1) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena na kaznu zatvora (neovisno o tome je li izrečena uvjetna ili bezuvjetna kazna) za neko od kaznenih djela počinjenih s namjerom protiv života i tijela, protiv Republike Hrvatske, protiv pravosuđa, protiv javnog reda, protiv imovine, protiv službene dužnosti, protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv osobne slobode, protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, protiv braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi, protiv opće sigurnosti, krivotvorenja, te bilo koje drugo kazneno djelo počinjeno na štetu djeteta ili korištenjem djeteta ili maloljetne osobe, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.
(2) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za neko od kaznenih djela navedenih u stavku 1. ovoga članka.
(3) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od prekršajnih djela za nasilničko ponašanje, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.
(4) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela navedenih u stavku 3. ovoga članka.
(5) Ako osoba u radnom odnosu u dječjem vrtiću bude pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, dječji vrtić kao poslodavac otkazat će ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a nakon isteka tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, u kojem će slučaju poslodavac, istodobno uz otkazivanje ugovora o radu, od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi tijekom otkaznog roka.
(6) Ako dječji vrtić kao poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u dječjem vrtiću pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, udaljit će osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog, odnosno prekršajnog postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.
(7) Ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni, odnosno prekršajni postupak pokrenut protiv radnika ili je pravomoćnom presudom radnik oslobođen odgovornosti, radniku će se vratiti obustavljeni dio plaće od prvog dana udaljenja.
(8) Osoba koja je pravomoćno osuđena, odnosno protiv koje je pokrenut kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, ne može obavljati poslove u dječjem vrtiću niti kao vanjski suradnik dječjeg vrtića.
(9) U dječjem vrtiću ne mogu raditi ni osobe kojima je izrečena zabrana rada ili im je prestao radni odnos zbog nezakonitog i/ili neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece.
(10) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja ima izrečenu mjeru žurnoga izdvajanja djeteta iz obitelji ili mjeru za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta sukladno posebnom propisu u nadležnosti suda.
Članak 26. 4 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
(1) Odgojitelji i stručni suradnici biraju se na temelju javnog natječaja.
(2) Javni natječaj raspisuje upravno vijeće.
(3) Natječaj se objavljuje u dnevnom tisku.
(4) Iznimno, s odgojiteljem i stručnim suradnikom ravnatelj dječjeg vrtića može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme bez objavljivanja javnoga natječaja:
- kad obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnoga odnosa s odgojiteljem ili stručnim suradnikom na temelju javnoga natječaja, ali ne dulje od 90 dana,
- kad potreba za obavljanjem poslova ne traje dulje od 90 dana.
(5) Ako se na raspisani natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 24. ovoga Zakona, može se izabrati osoba koja ne ispunjava te uvjete.
(6) S osobom iz stavka 5. ovoga članka zaključuje se ugovor o radu na određeno vrijeme, do popune radnog mjesta osobom koja ispunjava propisane uvjete, a najdulje do kraja pedagoške godine u kojoj je zasnovan radni odnos.
(7) Odluku o izboru odgojitelja i stručnog suradnika na temelju natječaja donosi upravno vijeće na prijedlog ravnatelja.
(8) Način donošenja odluke o izboru odgojitelja i stručnog suradnika u dječjem vrtiću kojem je osnivač vjerska zajednica, odnosno druga domaća fizička i pravna osoba iz članka 7. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona uređuje se općim aktom dječjeg vrtića.
NN 107/2007 izmijenjen člankom 9. vrijedio od 27. listopada 2007. do 29. srpnja 2013.
(1) Odgojitelji i stručni suradnici biraju se na temelju javnog natječaja.
(2) Javni natječaj raspisuje upravno vijeće.
(3) Natječaj se objavljuje u dnevnom tisku.
(4) Iznimno, s odgojiteljem i stručnim suradnikom ravnatelj dječjeg vrtića može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme bez objavljivanja javnoga natječaja:
- kad obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnoga odnosa s odgojiteljem ili stručnim suradnikom na temelju javnoga natječaja, ali ne dulje od 90 dana,
- kad potreba za obavljanjem poslova ne traje dulje od 90 dana.
(5) Ako se na raspisani natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 24. ovoga Zakona, može se izabrati osoba koja ne ispunjava te uvjete.
(6) S osobom iz stavka 5. ovoga članka zaključuje se ugovor o radu na određeno vrijeme, do popune radnog mjesta osobom koja ispunjava propisane uvjete, a najdulje do kraja pedagoške godine u kojoj je zasnovan radni odnos.
(7) Odluku o izboru odgojitelja i stručnog suradnika na temelju natječaja donosi upravno vijeće na prijedlog ravnatelja.
(8) Način donošenja odluke o izboru odgojitelja i stručnog suradnika u dječjem vrtiću kojem je osnivač vjerska zajednica, odnosno druga domaća fizička i pravna osoba iz članka 7. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona uređuje se općim aktom dječjeg vrtića.
NN 94/2013 izmijenjen člankom 13. vrijedio od 30. srpnja 2013. do 27. svibnja 2022.
(1) Odgojitelji i stručni suradnici biraju Radni odnos u dječjem vrtiću zasniva se ugovorom o radu na temelju javnog natječaja.
(2) Javni natječaj raspisuje Odluku o objavi natječaja donosi upravno vijeće.
(3) Natječaj se objavljuje u dnevnom tisku. - na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te mrežnim stranicama i oglasnim pločama dječjeg vrtića, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana.
(4) Iznimno, s odgojiteljem i stručnim suradnikom ravnatelj dječjeg vrtića može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme bez objavljivanja javnoga natječaja:
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja:
– kad obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnoga odnosa s odgojiteljem ili stručnim suradnikom na temelju javnoga natječaja, ali ne dulje od 90 60 dana,
– kad potreba za obavljanjem poslova ne traje dulje od 90 60 dana.
(5) Ako se na raspisani natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 24. ovoga Zakona, može se izabrati osoba koja ne ispunjava te natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenog natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.
(6) S osobom iz stavka 5. ovoga članka zaključuje sklapa se ugovor o radu na određeno vrijeme, do popune radnog mjesta na temelju ponovljenog natječaja s osobom koja ispunjava propisane uvjete, a najdulje do kraja pedagoške godine u kojoj je zasnovan radni odnos ali ne dulje od pet mjeseci.
(7) Odluku o izboru odgojitelja zasnivanju i stručnog suradnika na temelju natječaja prestanku radnog odnosa donosi upravno vijeće na prijedlog ravnatelja.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, u slučaju kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu, o zasnivanju radnog odnosa odlučuje ravnatelj.
(9) Način donošenja odluke o izboru odgojitelja i stručnog suradnika zasnivanju radnog odnosa u dječjem vrtiću kojem je osnivač vjerska zajednica, odnosno druga fizička i pravna osoba iz članka 7. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona uređuje se općim aktom dječjeg vrtića.
NN 57/2022 izmijenjen člankom 14. vrijedi od 28. svibnja 2022.
(1) Radni odnos u dječjem vrtiću zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja.
(2) Odluku o objavi natječaja donosi upravno vijeće.
(3) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te mrežnim stranicama i oglasnim pločama dječjeg vrtića, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja:
– kad obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnoga odnosa na temelju natječaja, ali ne dulje od 60 dana,
– kad potreba za obavljanjem poslova ne traje dulje od 60 dana.
– do punog radnog vremena, s radnikom koji u predškolskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme u nepunom radnom vremenu,
– u slučaju izmjene ugovora o radu radnika koji u predškolskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme, a kojim se mijenja naziv posla, odnosno popis ili opis poslova.
(5) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 24. ovoga Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenog natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.
(6) S osobom iz stavka 5. ovoga članka sklapa se ugovor o radu na određeno vrijeme, do popune radnog mjesta na temelju ponovljenog natječaja s osobom koja ispunjava propisane uvjete, ali ne dulje od pet mjeseci.
(7) Odluku o zasnivanju i prestanku radnog odnosa donosi upravno vijeće na prijedlog ravnatelja.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, u slučaju kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu, o zasnivanju radnog odnosa odlučuje ravnatelj.
(9) Način donošenja odluke o zasnivanju radnog odnosa u dječjem vrtiću kojem je osnivač vjerska zajednica odnosno druga fizička i pravna osoba iz članka 7. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona uređuje se općim aktom dječjeg vrtića.
Članak 27. 2 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 27. svibnja 2022.
Odgojitelji i stručni suradnici u dječjim vrtićima koji imaju zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme mogu, iz opravdanih razloga, koje utvrđuju upravna vijeća dječjih vrtića, u drugom dječjem vrtiću zasnovati radni odnos bez natječaja.
NN 57/2022 izmijenjen člankom 15. vrijedi od 28. svibnja 2022.
Odgojitelji Odgojno-obrazovni radnici i stručni suradnici ostali radnici u dječjim vrtićima koji imaju zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme mogu, iz opravdanih razloga, koje utvrđuju upravna vijeća dječjih vrtića, u drugom dječjem vrtiću zasnovati radni odnos bez natječaja.
Članak 28. 3 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
(1) Odgojitelj i stručni suradnik koji se prvi put zapošljava kao odgojitelj, odnosno stručni suradnik u dječjem vrtiću zasniva radni odnos kao pripravnik.
(2) Pripravnički staž traje godinu dana.
(3) Nakon obavljenoga pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit.
(4) Pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku od godine dana od dana kad mu je istekao pripravnički staž prestaje radni odnos u dječjem vrtiću.
(5) Rok iz stavka 4. ovoga članka ne teče za vrijeme porodnog dopusta, privremene nesposobnosti za rad i vojne službe.
(6) Odgojitelj i stručni suradnik bez radnog iskustva može obaviti pripravnički staž i položiti stručni ispit i bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
(7) Način i uvjete polaganja stručnog ispita, kao i program pripravničkog staža propisuje ministar prosvjete i športa.
NN 107/2007 izmijenjen člancima 10. i 13. vrijedio od 27. listopada 2007. do 27. svibnja 2022.
(1) Odgojitelj i stručni suradnik koji se prvi put zapošljava kao odgojitelj, odnosno stručni suradnik u dječjem vrtiću zasniva radni odnos kao pripravnik.
(2) Pripravnički staž traje godinu dana.
(3) Nakon obavljenoga pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit.
(4) Pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku od godine dana od dana kad mu je istekao pripravnički staž prestaje radni odnos u dječjem vrtiću.
(5) Rok iz stavka 4. ovoga članka ne teče za vrijeme porodnog rodiljnog dopusta, privremene nesposobnosti za rad i vojne službe.
(6) Odgojitelj i stručni suradnik bez radnog iskustva može obaviti pripravnički staž i položiti stručni ispit i bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
(7) Način i uvjete polaganja stručnog ispita, kao i program pripravničkog staža propisuje ministar prosvjete i športa nadležan za obrazovanje.
NN 57/2022 izmijenjen člankom 16. vrijedi od 28. svibnja 2022.
(1) Odgojitelj i stručni suradnik koji se prvi put zapošljava kao odgojitelj, odnosno stručni suradnik u dječjem vrtiću zasniva radni odnos kao pripravnik.
(2) Pripravnički staž traje godinu dana.
(3) Nakon obavljenoga pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit.
(4) Pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku od godine dana od dana kad mu je istekao pripravnički staž prestaje radni odnos u dječjem vrtiću.
(5) Rok iz stavka 4. ovoga članka ne teče za vrijeme rodiljnog dopusta, privremene nesposobnosti za rad i vojne službe u slučaju privremene nesposobnosti pripravnika za rad, korištenja rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad, odnosno korištenje rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta, a kada pripravnik nije mogao pristupiti polaganju ispita zbog izvanrednih okolnosti koje su uzrokovale odgodu propisanog roka za polaganje ispita, do prvog roka određenog za polaganje stručnog ispita.
(6) Odgojitelj i stručni suradnik bez radnog iskustva može obaviti pripravnički staž i položiti stručni ispit i bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). (7) sklapanjem ugovora o stručnom osposobljavanju.
(7) Osoba koja se zapošljava na mjestu stručnoga suradnika ili odgojitelja, a koja je položila stručni ispit u sustavu odgoja i obrazovanja ili izvan njega, obvezna je položiti razlikovni dio stručnog ispita pri čemu nema status pripravnika.
(8) Osoba iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona koja nije položila stručni ispit za učitelja dužna je položiti stručni ispit za odgojitelja u roku od godinu dana od stjecanja kvalifikacije za odgojitelja sukladno odredbama ovoga Zakona.
(9) Način i uvjete polaganja stručnog ispita, kao i program pripravničkog staža propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
Članak 29. 3 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
Odgojitelji i stručni suradnici obvezni su stručno se usavršavati sukladno zakonu i aktu koji donosi ministar prosvjete i športa.
NN 107/2007 izmijenjen člankom 13. vrijedio od 27. listopada 2007. do 27. svibnja 2022.
Odgojitelji i stručni suradnici obvezni su stručno se usavršavati sukladno zakonu i aktu koji donosi ministar prosvjete i športa nadležan za obrazovanje.
NN 57/2022 izmijenjen člankom 17. vrijedi od 28. svibnja 2022.
Odgojitelji i, stručni suradnici i ravnatelji obvezni su stručno se usavršavati sukladno zakonu i aktu koji propisima koje donosi ministar nadležan za obrazovanje, a zdravstvena voditeljica u skladu s propisima koje donosi ministar nadležan za zdravstvo.
Članak 30. 3 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
(1) Odgojitelji i stručni suradnici mogu, dok su u radnom odnosu, napredovati u struci i stjecati položajna zvanja mentora i savjetnika.
(2) Postupak, način i uvjete za napredovanje u struci i stjecanje položajnih zvanja propisuje ministar prosvjete i športa.
NN 107/2007 izmijenjen člankom 13. vrijedio od 27. listopada 2007. do 27. svibnja 2022.
(1) Odgojitelji i stručni suradnici mogu, dok su u radnom odnosu, napredovati u struci i stjecati položajna zvanja mentora i savjetnika.
(2) Postupak, način i uvjete za napredovanje u struci i stjecanje položajnih zvanja propisuje ministar prosvjete i športa nadležan za obrazovanje.
NN 57/2022 izmijenjen člankom 18. vrijedi od 28. svibnja 2022.
(1) Odgojitelji i, stručni suradnici i ravnatelji mogu, dok su u radnom odnosu, napredovati u struci i stjecati položajna zvanja mentora i savjetnika. (2), savjetnika i izvrsnog savjetnika.
(2) Odgojiteljima, stručnim suradnicima i ravnateljima se u slučaju privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta ili posvojiteljskog dopusta ili mirovanja radnog odnosa produljuje rok na koji su izabrani u odgovarajuće zvanje za onoliko vremena koliko je trajala privremena odsutnost s rada.
(3) Postupak, način i uvjete za napredovanje u struci i stjecanje položajnih zvanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrazovanje.
Članak 31. 2 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 27. svibnja 2022.
(1) Odgojitelj i stručni suradnik kojem se tijekom radnog staža u dječjem vrtiću naruši psihofizičko stanje do te mjere da bitno smanjuje njegovu radnu sposobnost upućuje se na liječnički pregled.
(2) Odluku o upućivanju na liječnički pregled donosi upravno vijeće, na prijedlog ravnatelja.
(3) Odgojitelju i stručnom suradniku koji odbije izvršiti odluku iz stavka 2. ovoga članka prestaje radni odnos u dječjem vrtiću izvanrednim otkazom ugovora o radu.
(4) Ako se stručnim nalazom nadležne zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije medicine rada potvrdi da je radna sposobnost odgojitelja ili stručnog suradnika bitno narušena, upravno vijeće donosi odluku kojom se odgojitelj ili stručni suradnik oslobađa rada s djecom te ga, ako postoji mogućnost, raspoređuje na radno mjesto prema preostalim radnim sposobnostima.
(5) Odgojitelju i stručnom suradniku, koji odbije raspored sukladno stavku 4. ovoga članka, prestaje radni odnos u dječjem vrtiću izvanrednim otkazom ugovora o radu.
NN 57/2022 izmijenjen člankom 19. vrijedi od 28. svibnja 2022.
(1) Odgojitelj i stručni suradnik kojem Odgojno-obrazovnim radnicima te ostalim radnicima kojima se tijekom radnog staža u dječjem vrtiću naruši psihofizičko stanje do te mjere da bitno smanjuje njegovu njihovu radnu sposobnost upućuje se na liječnički pregled.
(2) Odluku o upućivanju na liječnički pregled donosi upravno vijeće, na prijedlog ravnatelja.
(3) Odgojitelju i stručnom suradniku Odgojno-obrazovnim radnicima te ostalim radnicima koji odbije odbiju izvršiti odluku iz stavka 2. ovoga članka prestaje radni odnos u dječjem vrtiću izvanrednim otkazom ugovora o radu.
(4) Ako se stručnim nalazom nadležne zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije medicine rada potvrdi da je radna sposobnost odgojitelja ili stručnog suradnika bitno narušena, upravno vijeće donosi odluku kojom se odgojitelj ili stručni suradnik oslobađa rada s djecom te ga odgojno-obrazovnog radnika ili ostalih radnika bitno narušena, otkazat će mu se ugovor o radu i istodobno, ako postoji mogućnost, raspoređuje na radno mjesto prema preostalim radnim sposobnostima. predložiti sklapanje ugovora pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora), i to za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, a koji moraju, što je više moguće, odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.
(5) Odgojitelju i stručnom suradniku, koji odbije raspored sukladno stavku 4. ovoga članka, prestaje radni odnos u dječjem vrtiću izvanrednim otkazom ugovora o radu.
Članak 33. 2 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
(1) U dječjem vrtiću mogu se ostvarivati:
- programi vježbaonice za potrebe praktičnog osposobljavanja studenata,
- pokusni programi rada znanstvenih istraživanja i unapređivanja stručnog rada,
- programi stručno-razvojnog centra radi usavršavanja zaposlenih stručnih djelatnika i unapređivanja stručnog rada.
(2) Način rada i mjerila financiranja dječjih vrtića koji ostvaruju programe iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar prosvjete i športa uz suglasnost ministra znanosti i tehnologije.
NN 107/2007 izmijenjen člancima 11. i 13. vrijedi od 27. listopada 2007.
(1) U dječjem vrtiću mogu se ostvarivati:
- programi vježbaonice za potrebe praktičnog osposobljavanja studenata,
- pokusni programi rada znanstvenih istraživanja i unapređivanja stručnog rada,
- programi stručno-razvojnog centra radi usavršavanja zaposlenih stručnih djelatnika radnika i unapređivanja stručnog rada.
(2) Način rada i mjerila financiranja dječjih vrtića koji ostvaruju programe iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar prosvjete i športa uz suglasnost ministra znanosti i tehnologije nadležan za obrazovanje.
Članak 34. 3 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
(1) Dječjim vrtićem upravlja upravno vijeće.
(2) Upravno vijeće ima od 3 do 7 članova.
(3) Najmanje polovicu članova upravnog vijeća imenuje osnivač iz reda javnih djelatnika, jednog člana biraju roditelji djece korisnika usluga, a ostali članovi upravnog vijeća biraju se tajnim glasovanjem iz reda odgojitelja i stručnih suradnika dječjeg vrtića.
(4) Mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine.
(5) Sastav i broj članova upravnog vijeća, način izbora, odnosno imenovanja njegovih članova, način rada i donošenja odluka utvrđuje se aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića.
NN 107/2007 izmijenjen člancima 12. i 13. vrijedio od 27. listopada 2007. do 27. svibnja 2022.
(1) Dječjim vrtićem upravlja upravno vijeće.
(2) Upravno vijeće ima od 3 5 do 7 članova.
(3) Najmanje polovicu članova upravnog vijeća imenuje osnivač iz reda javnih djelatnika radnika, jednog člana biraju roditelji djece korisnika usluga, a ostali članovi upravnog vijeća biraju se tajnim glasovanjem iz reda odgojitelja i stručnih suradnika dječjeg vrtića.
(4) Mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine.
(5) Sastav i broj članova upravnog vijeća, način izbora, odnosno imenovanja njegovih članova, način rada i donošenja odluka utvrđuje se aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića.
NN 57/2022 izmijenjen člankom 20. vrijedi od 28. svibnja 2022.
(1) Dječjim vrtićem upravlja upravno vijeće.
(2) Upravno vijeće ima od 5 do 7 članova.
(3) Najmanje polovicu članova upravnog vijeća imenuje osnivač iz reda javnih radnika, jednog člana biraju roditelji djece korisnika usluga, a ostali članovi upravnog vijeća biraju se tajnim glasovanjem iz reda odgojitelja i stručnih suradnika dječjeg vrtića.
(4) Član upravnog vijeća kojeg imenuje osnivač treba imati završen najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova i ne može biti radnik dječjeg vrtića u kojem se upravno vijeće imenuje.
(5) Mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine.
(6) Sastav i broj članova upravnog vijeća, način izbora, odnosno imenovanja njegovih članova, način rada i donošenja odluka utvrđuje se aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića.
Članak 35. 3 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
(1) Upravno vijeće kao upravno tijelo, osim prava i obveza utvrđenih Zakonom o ustanovama:
- odlučuje o stjecanju, opterećivanju i otuđivanju nekretnina dječjeg vrtića pod uvjetima propisanim aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića, uz suglasnost osnivača dječjeg vrtića,
- predlaže osnivaču statusne promjene dječjeg vrtića,
- predlaže osnivaču promjenu naziva dječjeg vrtića,
- odlučuje o upisu djece i o mjerilima upisa, uz suglasnost osnivača,
- odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa s odgojiteljima i stručnim suradnicima na prijedlog ravnatelja dječjeg vrtića, sukladno ovom Zakonu,
- obavlja i druge poslove utvrđene aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića.
(2) Za dječje vrtiće čiji je osnivač Republika Hrvatska suglasnosti i odluke u ime osnivača daje, odnosno donosi, Ministarstvo prosvjete i športa.
NN 107/2007 izmijenjen člankom 13. vrijedio od 27. listopada 2007. do 29. srpnja 2013.
(1) Upravno vijeće kao upravno tijelo, osim prava i obveza utvrđenih Zakonom o ustanovama:
- odlučuje o stjecanju, opterećivanju i otuđivanju nekretnina dječjeg vrtića pod uvjetima propisanim aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića, uz suglasnost osnivača dječjeg vrtića,
- predlaže osnivaču statusne promjene dječjeg vrtića,
- predlaže osnivaču promjenu naziva dječjeg vrtića,
- odlučuje o upisu djece i o mjerilima upisa, uz suglasnost osnivača,
- odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa s odgojiteljima i stručnim suradnicima na prijedlog ravnatelja dječjeg vrtića, sukladno ovom Zakonu,
- obavlja i druge poslove utvrđene aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića.
(2) Za dječje vrtiće čiji je osnivač Republika Hrvatska suglasnosti i odluke u ime osnivača daje, odnosno donosi, Ministarstvo prosvjete i športa nadležno za obrazovanje.
NN 94/2013 izmijenjen člankom 14. vrijedi od 30. srpnja 2013.
(1) Upravno vijeće kao upravno tijelo, osim prava i obveza utvrđenih Zakonom o ustanovama:
- odlučuje o stjecanju, opterećivanju i otuđivanju nekretnina dječjeg vrtića pod uvjetima propisanim aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića, uz suglasnost osnivača dječjeg vrtića,
- predlaže osnivaču statusne promjene dječjeg vrtića,
- predlaže osnivaču promjenu naziva dječjeg vrtića,
- odlučuje o upisu djece i o mjerilima upisa, uz suglasnost osnivača,
- odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa s odgojiteljima i stručnim suradnicima na prijedlog ravnatelja dječjeg vrtića, sukladno ovom Zakonu,
- obavlja i druge poslove utvrđene aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića.
(2) Za dječje vrtiće čiji je osnivač Republika Hrvatska suglasnosti i odluke u ime osnivača daje, odnosno donosi, Ministarstvo nadležno za obrazovanje.
Članak 37. 5 verzija
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
(1) Za ravnatelja dječjeg vrtića može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za odgojitelja ili stručnog suradnika te ima najmanje 5 godina radnog staža u djelatnosti predškolskog odgoja.
(2) Ravnatelj se bira na temelju javnog natječaja koji raspisuje upravno vijeće dječjeg vrtića u skladu sa zakonom i statutom.
(3) Ravnatelja imenuje i razrješava osnivač dječjeg vrtića na prijedlog upravnog vijeća dječjeg vrtića.
(4) Ravnatelja dječjeg vrtića čiji je osnivač Republika Hrvatska imenuje i razrješava ministar prosvjete i športa.
(5) Ravnatelj se imenuje na četiri godine. Ista osoba može biti ponovno imenovana.
(6) Ako se na raspisani natječaj nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih ne bude izabran, natječaj će se ponoviti. Do imenovanja ravnatelja na temelju ponovljenog natječaja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja, ali najdulje na vrijeme do godinu dana.
(7) Ako ravnatelj ne ispunjava ovim Zakonom i drugim propisima utvrđene obveze, osnivač dječjeg vrtića, na prijedlog upravnog vijeća ili upravnog tijela koje je utvrdilo nepravilnosti i nezakonitosti u radu ravnatelja, razriješit će ravnatelja i imenovati drugu osobu sukladno ovom Zakonu.
(8) Prije donošenja odluke o razrješenju ravnatelju se mora dati mogućnost da se izjasni o razlozima za razrješenje. U slučaju razrješenja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja, a dječji vrtić dužan je raspisati natječaj za ravnatelja u roku od 30 dana od dana imenovanja vršitelja dužnosti.
NN 107/2007 izmijenjen člankom 13. vrijedio od 27. listopada 2007. do 29. srpnja 2013.
(1) Za ravnatelja dječjeg vrtića može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za odgojitelja ili stručnog suradnika te ima najmanje 5 godina radnog staža u djelatnosti predškolskog odgoja.
(2) Ravnatelj se bira na temelju javnog natječaja koji raspisuje upravno vijeće dječjeg vrtića u skladu sa zakonom i statutom.
(3) Ravnatelja imenuje i razrješava osnivač dječjeg vrtića na prijedlog upravnog vijeća dječjeg vrtića.
(4) Ravnatelja dječjeg vrtića čiji je osnivač Republika Hrvatska imenuje i razrješava ministar prosvjete i športa nadležan za obrazovanje.
(5) Ravnatelj se imenuje na četiri godine. Ista osoba može biti ponovno imenovana.
(6) Ako se na raspisani natječaj nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih ne bude izabran, natječaj će se ponoviti. Do imenovanja ravnatelja na temelju ponovljenog natječaja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja, ali najdulje na vrijeme do godinu dana.
(7) Ako ravnatelj ne ispunjava ovim Zakonom i drugim propisima utvrđene obveze, osnivač dječjeg vrtića, na prijedlog upravnog vijeća ili upravnog tijela koje je utvrdilo nepravilnosti i nezakonitosti u radu ravnatelja, razriješit će ravnatelja i imenovati drugu osobu sukladno ovom Zakonu.
(8) Prije donošenja odluke o razrješenju ravnatelju se mora dati mogućnost da se izjasni o razlozima za razrješenje. U slučaju razrješenja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja, a dječji vrtić dužan je raspisati natječaj za ravnatelja u roku od 30 dana od dana imenovanja vršitelja dužnosti.
NN 94/2013 izmijenjen člancima 1., 15. i 16. vrijedio od 30. srpnja 2013. do 27. svibnja 2022.
(1) Za ravnatelja dječjeg vrtića može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za odgojitelja ili stručnog suradnika te ima najmanje 5 godina radnog staža u djelatnosti predškolskog odgoja.
(2) Ravnatelj se bira na temelju javnog natječaja koji raspisuje upravno vijeće dječjeg vrtića u skladu sa zakonom i statutom.
(3) Ravnatelja imenuje i razrješava osnivač dječjeg vrtića na prijedlog upravnog vijeća dječjeg vrtića.
(4) Ravnatelja dječjeg vrtića čiji je osnivač Republika Hrvatska imenuje i razrješava ministar nadležan za obrazovanje.
(5) Ravnatelj se imenuje na četiri godine. Ista osoba može biti ponovno imenovana.
(6) Ako se na raspisani natječaj nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih ne bude izabran, natječaj će se ponoviti. Do imenovanja ravnatelja na temelju ponovljenog natječaja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja, ali najdulje na vrijeme do godinu dana.
(7) Za vršitelja dužnosti ravnatelja može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja dječjeg vrtića.
(8) Ako ravnatelj ne ispunjava ovim Zakonom i drugim propisima utvrđene obveze, osnivač dječjeg vrtića, na prijedlog upravnog vijeća ili upravnog tijela koje je utvrdilo nepravilnosti i nezakonitosti u radu ravnatelja, razriješit će ravnatelja i imenovati drugu osobu sukladno ovom Zakonu.
(9) Prije donošenja odluke o razrješenju ravnatelju se mora dati mogućnost da se izjasni o razlozima za razrješenje. U slučaju razrješenja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja, a dječji vrtić dužan je raspisati natječaj za ravnatelja u roku od 30 dana od dana imenovanja vršitelja dužnosti.
NN 57/2022 izmijenjen člankom 21. vrijedio od 28. svibnja 2022. do 12. ožujka 2026.
(1) Za ravnatelja dječjeg vrtića može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete sljedeće uvjete:
– završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnome mjestu odgojitelja ili stručnog suradnika u dječjem vrtiću, a koji može biti:
a) sveučilišni diplomski studij ili
b) integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili
c) specijalistički diplomski stručni studij ili
d) preddiplomski sveučilišni studij za odgojitelja ili
e) stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno studij odgovarajuće vrste kojim je stečena viša stručna sprema odgojitelja u skladu s ranijim propisima,
– položen stručni ispit za odgojitelja ili stručnog suradnika te ima najmanje 5 godina radnog staža u djelatnosti predškolskog odgoja. (2), osim ako nemaju obvezu polagati stručni ispit u skladu s člankom 56. ovoga Zakona,
– najmanje pet godina radnog iskustva u predškolskoj ustanovi na radnome mjestu odgojitelja ili stručnog suradnika.
(2) Za ravnatelja dječjeg vrtića ne može biti imenova osoba za čiji rad u dječjem vrtiću postoje zapreke iz članka 25. ovoga Zakona.
(3) Ravnatelj se bira na temelju javnog natječaja koji raspisuje upravno vijeće dječjeg vrtića u skladu sa zakonom i statutom.
(3) Ravnatelja (4) Na prijedlog upravnog vijeća dječjeg vrtića ravnatelja imenuje i razrješava osnivač dječjeg vrtića na prijedlog upravnog vijeća dječjeg vrtića. (4), a u dječjem vrtiću kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izvršno tijelo osnivača.
(5) Ravnatelja dječjeg vrtića čiji je osnivač Republika Hrvatska imenuje i razrješava ministar nadležan za obrazovanje.
(6) Ravnatelj se imenuje na četiri godine. Ista pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana.
(7) S osobom imenovanom za ravnatelja dječjeg vrtića sklapa se ugovor o radu na rok od pet godina u punom radnom vremenu.
(8) Osobi imenovanoj za ravnatelja dječjeg vrtića, koja je prije imenovanja imala ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove odgojitelja ili stručnog suradnika u dječjem vrtiću nakon isteka mandata omogućit će se povratak na radno mjesto za koje je imala sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
(9) Osoba imenovana za ravnatelja pravo iz stavka 8. ovoga članka ostvaruje najduže do isteka dva uzastopna mandata.
(10) Osobu imenovanu za ravnatelja do povratka na poslove sukladno stavku 8. ovoga članka zamjenjuje osoba u radnom odnosu koji se zasniva na određeno vrijeme.
(11) Ako se na raspisani natječaj nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih ne bude izabran, natječaj će se ponoviti.
(12) Do imenovanja ravnatelja na temelju ponovljenog natječaja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja. Na prijedlog upravnog vijeća dječjeg vrtića vršitelja dužnosti ravnatelja imenuje i razrješava osnivač dječjeg vrtića, a u dječjem vrtiću kojem je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izvršno tijelo osnivača, ali najdulje na vrijeme do od godinu dana.
(13) Za vršitelja dužnosti ravnatelja može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja dječjeg vrtića. (8) sljedeće uvjete:
– završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnome mjestu odgojitelja ili stručnog suradnika u dječjem vrtiću, a koji može biti:
a) sveučilišni diplomski studij ili
b) integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili
c) specijalistički diplomski stručni studij ili
d) preddiplomski sveučilišni studij za odgojitelja ili
e) stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno studij odgovarajuće vrste kojim je stečena viša stručna sprema odgojitelja u skladu s ranijim propisima,
– položen stručni ispit za odgojitelja ili stručnog suradnika, osim ako nemaju obvezu polagati stručni ispit u skladu s člankom 56. ovoga Zakona.
(14) Za vršitelja dužnosti ravnatelja ne može biti imenova osoba za čiji rad u dječjem vrtiću postoje zapreke iz članka 25. ovoga Zakona.
(15) Ako ravnatelj ne ispunjava ovim Zakonom i drugim propisima utvrđene obveze, osnivač dječjeg vrtića, na prijedlog upravnog vijeća ili upravnog tijela koje je utvrdilo nepravilnosti i nezakonitosti u radu ravnatelja, razriješit će ravnatelja i imenovati drugu osobu sukladno ovom Zakonu.
(9) Prije donošenja odluke o razrješenju ravnatelju se mora dati mogućnost da se izjasni o razlozima za razrješenje. U slučaju razrješenja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja, a dječji vrtić dužan je raspisati natječaj za ravnatelja u roku od 30 dana od dana imenovanja vršitelja dužnosti.
NN 22/2026 izmijenjen člankom 4. vrijedi od 13. ožujka 2026.
(1) Za ravnatelja dječjeg vrtića može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
– završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnome mjestu odgojitelja ili stručnog stručnoga suradnika u dječjem vrtiću, a koji može biti:
a) sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili,
b) integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili
c) specijalistički diplomski stručni studij ili
d) preddiplomski sveučilišni studij za odgojitelja ili
b) sveučilišni prijediplomski studij za odgojitelja,
c) sveučilišni diplomski studij,
d) stručni diplomski studij,
e) stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno stručni studij odgovarajuće vrste kojim je stečena viša stručna sprema odgojitelja u skladu s ranijim prijašnjim propisima,.
– položen stručni ispit za odgojitelja ili stručnog suradnika, osim ako nemaju obvezu polagati stručni ispit u skladu s člankom 56. ovoga Zakona,
– najmanje pet godina radnog iskustva u predškolskoj ustanovi na radnome mjestu odgojitelja ili stručnog suradnika.
(2) Za ravnatelja dječjeg vrtića ne može biti imenova osoba za čiji rad u dječjem vrtiću postoje zapreke iz članka 25. ovoga Zakona.
(3) Ravnatelj se bira na temelju javnog natječaja koji raspisuje upravno vijeće dječjeg vrtića u skladu sa zakonom i statutom.
(4) Na prijedlog upravnog vijeća dječjeg vrtića ravnatelja imenuje i razrješava osnivač dječjeg vrtića, a u dječjem vrtiću kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izvršno tijelo osnivača.
(5) Ravnatelja dječjeg vrtića čiji je osnivač Republika Hrvatska imenuje i razrješava ministar nadležan za obrazovanje.
(6) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana.
(7) S osobom imenovanom za ravnatelja dječjeg vrtića sklapa se ugovor o radu na rok od pet godina u punom radnom vremenu.
(8) Osobi imenovanoj za ravnatelja dječjeg vrtića, koja je prije imenovanja imala ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove odgojitelja ili stručnog suradnika u dječjem vrtiću nakon isteka mandata omogućit će se povratak na radno mjesto za koje je imala sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
(9) Osoba imenovana za ravnatelja pravo iz stavka 8. ovoga članka ostvaruje najduže do isteka dva uzastopna mandata.
(10) Osobu imenovanu za ravnatelja do povratka na poslove sukladno stavku 8. ovoga članka zamjenjuje osoba u radnom odnosu koji se zasniva na određeno vrijeme.
(11) Ako se na raspisani natječaj nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih ne bude izabran, natječaj će se ponoviti.
(12) Do imenovanja ravnatelja na temelju ponovljenog natječaja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja. Na prijedlog upravnog vijeća dječjeg vrtića vršitelja dužnosti ravnatelja imenuje i razrješava osnivač dječjeg vrtića, a u dječjem vrtiću kojem je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izvršno tijelo osnivača, ali najdulje na vrijeme od godinu dana.
(13) Za vršitelja dužnosti ravnatelja može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
– završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnome mjestu odgojitelja ili stručnog stručnoga suradnika u dječjem vrtiću, a koji može biti:
a) sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili,
b) integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili
c) specijalistički diplomski stručni studij ili
d) preddiplomski sveučilišni studij za odgojitelja ili
b) sveučilišni prijediplomski studij za odgojitelja,
c) sveučilišni diplomski studij,
d) stručni diplomski studij,
e) stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno stručni studij odgovarajuće vrste kojim je stečena viša stručna sprema odgojitelja u skladu s ranijim prijašnjim propisima,.
– položen stručni ispit za odgojitelja ili stručnog suradnika, osim ako nemaju obvezu polagati stručni ispit u skladu s člankom 56. ovoga Zakona.
(14) Za vršitelja dužnosti ravnatelja ne može biti imenova osoba za čiji rad u dječjem vrtiću postoje zapreke iz članka 25. ovoga Zakona.
(15) Ako ravnatelj ne ispunjava ovim Zakonom i drugim propisima utvrđene obveze, osnivač dječjeg vrtića, na prijedlog upravnog vijeća ili upravnog tijela koje je utvrdilo nepravilnosti i nezakonitosti u radu ravnatelja, razriješit će ravnatelja i imenovati drugu osobu sukladno ovom Zakonu.
Članak 37.a 1 verzija
NN 94/2013 dodan člankom 16. vrijedi od 30. srpnja 2013.
(1) Ravnatelja dječjeg vrtića, u slučaju privremene spriječenosti u obavljanju ravnateljskih poslova, zamjenjuje osoba iz reda članova odgojiteljskog vijeća.
(2) Osobu iz stavka 1. ovoga članka određuje upravno vijeće na način uređen statutom dječjeg vrtića.
(3) Osoba koja zamjenjuje ravnatelja ima prava i dužnost obavljati one poslove ravnatelja čije se izvršenje ne može odgađati do ravnateljeva povratka.
Članak 39. 2 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
(1) Stručno tijelo dječjeg vrtića je odgojiteljsko vijeće.
(2) Odgojiteljsko vijeće čine svi odgojitelji, stručni suradnici i zdravstveni djelatnici koji ostvaruju program predškolskog odgoja u dječjem vrtiću.
(3) Odgojiteljsko vijeće sudjeluje u utvrđivanju plana i programa rada dječjeg vrtića, prati njegovo ostvarivanje, raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima rada, potiče i promiče stručni rad te obavlja i druge stručne poslove utvrđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića.
(4) Djelokrug i način rada odgojiteljskog vijeća pobliže se uređuje statutom dječjeg vrtića.
NN 107/2007 izmijenjen člankom 13. vrijedi od 27. listopada 2007.
(1) Stručno tijelo dječjeg vrtića je odgojiteljsko vijeće.
(2) Odgojiteljsko vijeće čine svi odgojitelji, stručni suradnici i zdravstveni djelatnici radnici koji ostvaruju program predškolskog odgoja u dječjem vrtiću.
(3) Odgojiteljsko vijeće sudjeluje u utvrđivanju plana i programa rada dječjeg vrtića, prati njegovo ostvarivanje, raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima rada, potiče i promiče stručni rad te obavlja i druge stručne poslove utvrđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića.
(4) Djelokrug i način rada odgojiteljskog vijeća pobliže se uređuje statutom dječjeg vrtića.
Članak 42. 3 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 29. srpnja 2013.
(1) Odredbe statuta i pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića kojim se uređuje rad dječjeg vrtića u obavljanju djelatnosti kao javne službe moraju biti na pogodan način dostupne javnosti.
(2) Ravnatelj ustanove dužan je u roku od osam dana od dana donošenja dostaviti statut i pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića kao javne službe, županijskom uredu, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove odgoja i naobrazbe.
(3) Opći akti iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu se zadržati od izvršenja sukladno odredbama Zakona o ustanovama.
NN 94/2013 izmijenjen člankom 1. vrijedio od 30. srpnja 2013. do 31. prosinca 2019.
(1) Odredbe statuta i pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića kojim se uređuje rad dječjeg vrtića u obavljanju djelatnosti kao javne službe moraju biti na pogodan način dostupne javnosti.
(2) Ravnatelj ustanove dužan je u roku od osam dana od dana donošenja dostaviti statut i pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića kao javne službe, županijskom uredu državne uprave u županiji, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove odgoja i naobrazbe.
(3) Opći akti iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu se zadržati od izvršenja sukladno odredbama Zakona o ustanovama.
NN 98/2019 izmijenjen člankom 2. vrijedi od 1. siječnja 2020.
(1) Odredbe statuta i pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića kojim se uređuje rad dječjeg vrtića u obavljanju djelatnosti kao javne službe moraju biti na pogodan način dostupne javnosti.
(2) Ravnatelj ustanove dužan je u roku od osam dana od dana donošenja dostaviti statut i pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića kao javne službe, uredu državne uprave u županiji nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba.
(3) Opći akti iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu se zadržati od izvršenja sukladno odredbama Zakona o ustanovama.
Članak 44. 3 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
(1) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo prosvjete i športa.
(2) Inspekcijski nadzor provodi prosvjetna inspekcija u skladu s posebnim zakonom.
(3) Stručno-pedagoški nadzor nad radom odgojitelja i stručnih suradnika provode u granicama djelokruga Ministarstva prosvjete i športa stručno-pedagoški nadzornici i druge stručne osobe koje ovlasti ministar prosvjete i športa.
(4) Način obavljanja stručno-pedagoškog nadzora te prava, dužnosti i ovlasti stručno-pedagoških nadzornika i drugih osoba ovlaštenih za stručno-pedagoški nadzor uređuju se posebnim zakonom.
(5) Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad primjenom i izvršavanjem ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na zdravstvenu zaštitu i prehranu djece, obavlja Ministarstvo zdravstva - zdravstvena inspekcija.
(6) Sanitarni inspekcijski nadzor nad primjenom i izvršavanjem ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na prehranu djece, obavlja Ministarstvo zdravstva - sanitarna inspekcija.
(7) Nadzor nad stručnim radom u primjeni ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na socijalnu skrb djece, organizira i provodi Ministarstvo rada i socijalne skrbi.
NN 107/2007 izmijenjen člankom 13. vrijedio od 27. listopada 2007. do 27. svibnja 2022.
(1) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo prosvjete i športa nadležno za obrazovanje.
(2) Inspekcijski nadzor provodi prosvjetna inspekcija u skladu s posebnim zakonom.
(3) Stručno-pedagoški nadzor nad radom odgojitelja i stručnih suradnika provode u granicama djelokruga Ministarstva prosvjete i športa nadležnog za obrazovanje stručno-pedagoški nadzornici i druge stručne osobe koje ovlasti ministar prosvjete i športa nadležan za obrazovanje.
(4) Način obavljanja stručno-pedagoškog nadzora te prava, dužnosti i ovlasti stručno-pedagoških nadzornika i drugih osoba ovlaštenih za stručno-pedagoški nadzor uređuju se posebnim zakonom.
(5) Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad primjenom i izvršavanjem ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na zdravstvenu zaštitu i prehranu djece, obavlja Ministarstvo zdravstva ministarstvo nadležno za zdravstvo - zdravstvena inspekcija.
(6) Sanitarni inspekcijski nadzor nad primjenom i izvršavanjem ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na prehranu djece, obavlja Ministarstvo zdravstva ministarstvo nadležno za zdravstvo - sanitarna inspekcija.
(7) Nadzor nad stručnim radom u primjeni ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na socijalnu skrb djece, organizira i provodi Ministarstvo rada i socijalne skrbi ministarstvo nadležno za socijalnu skrb.
NN 57/2022 izmijenjen člankom 22. vrijedi od 28. svibnja 2022.
(1) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo nadležno za obrazovanje.
(2) Inspekcijski nadzor provodi prosvjetna inspekcija u skladu s posebnim zakonom.
(3) Stručno-pedagoški nadzor nad radom odgojitelja i stručnih suradnika provode u granicama djelokruga Ministarstva nadležnog za obrazovanje stručno-pedagoški nadzornici i druge stručne osobe koje ovlasti ministar nadležan za u dječjim vrtićima te stručno-pedagoški nadzor nad izvođenjem programa predškolskog odgoja u ustanovama iz članka 23. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona provodi Agencija za odgoj i obrazovanje.
(4) Način obavljanja stručno-pedagoškog nadzora te prava, dužnosti i ovlasti stručno-pedagoških nadzornika i drugih osoba ovlaštenih za stručno-pedagoški nadzor uređuju uređuje se posebnim zakonom.
(5) Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad primjenom i izvršavanjem ovoga Zakona, Nadzor nad provedbom Programa zdravstvene zaštite i unaprjeđenja zdravlja u dječjim vrtićima i školama u kojima se provodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje, a posebno u dijelu koji se odnosi na zdravstvenu zaštitu higijenu, pravilnu prehranu i prehranu djece cijepljenje, obavlja ministarstvo nadležno za zdravstvo - – zdravstvena inspekcija.
(6) Sanitarni inspekcijski nadzor nad primjenom i izvršavanjem ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na prehranu djece, obavlja ministarstvo nadležno za zdravstvo - sanitarna inspekcija obavlja tijelo državne uprave nadležno za sanitarnu inspekciju.
(7) Nadzor nad stručnim radom u primjeni ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na socijalnu skrb djece, organizira i provodi ministarstvo nadležno za socijalnu skrb.
Članak 48. 3 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
(1) Osnivač dječjeg vrtića dužan je osigurati sredstva za osnivanje i rad dječjeg vrtića.
(2) Dječji vrtić osigurava sredstva prodajom usluga na tržištu i iz drugih izvora sukladno zakonu.
(3) Ako dva ili više osnivača zajednički osnivaju dječji vrtić, sredstva iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju osnivači sukladno aktu o osnivanju.
(4) Dječji vrtić, koji je osnovala jedinica lokalne uprave i samouprave, naplaćuje svoje usluge od roditelja-korisnika usluga, sukladno mjerilima koja utvrđuje predstavničko tijelo te jedinice.
(5) Sredstva iz stavka 4. ovoga članka uplaćuju se u proračun jedinice lokalne uprave i samouprave, koja je osnovala dječji vrtić ili na žiroračun dječjeg vrtića, ako tako odluči predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
NN 107/2007 izmijenjen člankom 13. vrijedio od 27. listopada 2007. do 29. srpnja 2013.
(1) Osnivač dječjeg vrtića dužan je osigurati sredstva za osnivanje i rad dječjeg vrtića.
(2) Dječji vrtić osigurava sredstva prodajom usluga na tržištu i iz drugih izvora sukladno zakonu.
(3) Ako dva ili više osnivača zajednički osnivaju dječji vrtić, sredstva iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju osnivači sukladno aktu o osnivanju.
(4) Dječji vrtić, koji je osnovala jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave, naplaćuje svoje usluge od roditelja-korisnika usluga, sukladno mjerilima koja utvrđuje predstavničko tijelo te jedinice.
(5) Sredstva iz stavka 4. ovoga članka uplaćuju se u proračun jedinice lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave, koja je osnovala dječji vrtić ili na žiroračun dječjeg vrtića, ako tako odluči predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
NN 94/2013 izmijenjen člankom 17. vrijedi od 30. srpnja 2013.
(1) Osnivač dječjeg vrtića dužan je osigurati sredstva za osnivanje i rad dječjeg vrtića.
(2) Dječji vrtić osigurava sredstva prodajom usluga na tržištu i iz drugih izvora sukladno zakonu.
(3) Ako dva ili više osnivača zajednički osnivaju dječji vrtić, sredstva iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju osnivači sukladno aktu o osnivanju.
(4) Dječji vrtić, koji je osnovala jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naplaćuje svoje usluge od roditelja-korisnika usluga, sukladno mjerilima koja utvrđuje predstavničko tijelo te jedinice osim programa predškole koji je za roditelje besplatan.
(5) Sredstva iz stavka 4. ovoga članka uplaćuju se u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja je osnovala dječji vrtić ili na žiroračun dječjeg vrtića, ako tako odluči predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
Članak 49. 2 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
(1) Mjerila za osiguranje sredstava za zadovoljavanje javnih potreba u djelatnosti predškolskog odgoja na području jedinica lokalne uprave i samouprave utvrđuje predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba.
(2) Jedinice lokalne uprave i samouprave dužne su za predškolski odgoj izdvojiti najmanje onoliko sredstava koliko svojim mjerilima utvrdi predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba.
(3) O korištenju sredstava iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučuje jedinica lokalne uprave i samouprave koja je sredstva osigurala u svom proračunu, sukladno mjerilima koje je utvrdilo predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba.
NN 107/2007 izmijenjen člankom 13. vrijedi od 27. listopada 2007.
(1) Mjerila za osiguranje sredstava za zadovoljavanje javnih potreba u djelatnosti predškolskog odgoja na području jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave utvrđuje predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba.
(2) Jedinice lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave dužne su za predškolski odgoj izdvojiti najmanje onoliko sredstava koliko svojim mjerilima utvrdi predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba.
(3) O korištenju sredstava iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučuje jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave koja je sredstva osigurala u svom proračunu, sukladno mjerilima koje je utvrdilo predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba.
Članak 50. 4 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
(1) Sredstva za programe javnih potreba u području predškolskog odgoja osiguravaju se u državnom proračunu.
(2) Javnim potrebama sukladno stavku 1. ovoga članka smatraju se programi odgoja i naobrazbe:
- za djecu s teškoćama u razvoju i darovitu djecu,
- za djecu predškolske dobi hrvatskih građana u inozemstvu,
- za djecu predškolske dobi pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina,
- program predškole.
(3) Način raspolaganja sredstvima iz državnog proračuna i mjerila za sufinanciranje pojedinih programa iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar prosvjete i športa.
NN 107/2007 izmijenjen člankom 13. vrijedio od 27. listopada 2007. do 29. srpnja 2013.
(1) Sredstva za programe javnih potreba u području predškolskog odgoja osiguravaju se u državnom proračunu.
(2) Javnim potrebama sukladno stavku 1. ovoga članka smatraju se programi odgoja i naobrazbe:
- za djecu s teškoćama u razvoju i darovitu djecu,
- za djecu predškolske dobi hrvatskih građana u inozemstvu,
- za djecu predškolske dobi pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina,
- program predškole.
(3) Način raspolaganja sredstvima iz državnog proračuna i mjerila za sufinanciranje pojedinih programa iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar prosvjete i športa nadležan za obrazovanje.
NN 94/2013 izmijenjen člancima 1. i 18. vrijedio od 30. srpnja 2013. do 27. svibnja 2022.
(1) Sredstva Dio sredstava za programe javnih potreba u području predškolskog odgoja osiguravaju osigurava se u državnom proračunu.
(2) Javnim potrebama sukladno stavku 1. ovoga članka smatraju se programi odgoja i naobrazbe obrazovanja:
- za djecu s teškoćama u razvoju i darovitu djecu,
- za djecu rane i predškolske dobi hrvatskih građana u inozemstvu,
- za djecu rane i predškolske dobi pripadnika nacionalnih manjina,
- program predškole.
(3) Način raspolaganja sredstvima iz državnog proračuna i mjerila za sufinanciranje pojedinih programa iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
NN 57/2022 izmijenjen člancima 23. i 24. vrijedi od 28. svibnja 2022.
(1) Dio sredstava za programe javnih potreba u području predškolskog odgoja osigurava se u državnom proračunu.
(2) Javnim potrebama sukladno stavku 1. ovoga članka smatraju se programi odgoja i obrazovanja:
- za djecu s teškoćama u razvoju i darovitu djecu,
- za djecu rane i predškolske dobi hrvatskih građana u inozemstvu,
- za djecu rane i predškolske dobi pripadnika nacionalnih manjina,
- program predškole.
(3) Odluku o raspodjeli sredstava iz stavka 1. ovoga članka za svaku pedagošku godinu donosi ministar nadležan za obrazovanje na temelju mjerila propisanih pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka.
(4) Način raspolaganja sredstvima iz državnog proračuna i mjerila za sufinanciranje pojedinih programa iz stavka 2. ovoga članka propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrazovanje.
Članak 50.a 3 verzije
NN 57/2022 dodan člankom 24. vrijedio od 28. svibnja 2022. do 1. rujna 2023.
(1) U državnom proračunu mogu se osigurati sredstva nužna za završetak investicija financiranih iz projekata Europske unije za izgradnju dječjih vrtića kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji se nalaze na područjima jedinica koje su prema vrijednosti indeksa razvijenosti ispodprosječno rangirane.
(2) U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju mjerila i kriterija koje uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.
(3) Odluku o dodjeli sredstava iz stavka 2. ovoga članka za svaku godinu donosi Vlada Republike Hrvatske.
NN 101/2023 izmijenjen člankom 1. vrijedio od 2. rujna 2023. do 12. ožujka 2026.
(1) U državnom proračunu mogu se osigurati sredstva nužna za završetak investicija financiranih iz projekata Europske unije za izgradnju dječjih vrtića kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji se nalaze na područjima jedinica koje su prema vrijednosti indeksa razvijenosti ispodprosječno rangirane.
(2) U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića čiji je osnivač jedinica koja se doznačavaju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju mjerila i kriterija koje uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.
(3) Odluku o dodjeli sredstava iz stavka 2. ovoga članka za svaku pedagošku godinu donosi Vlada Republike Hrvatske.
NN 22/2026 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 13. ožujka 2026.
(1) U državnom proračunu mogu se osigurati sredstva nužna za završetak investicija financiranih iz projekata Europske unije za izgradnju dječjih vrtića kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji se nalaze na područjima jedinica koje su prema vrijednosti indeksa razvijenosti ispodprosječno rangirane.
(2) U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se doznačavaju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za dječje vrtiće kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i vrtićima kojima je osnivač vjerska zajednica ili druga fizička ili pravna osoba, na temelju mjerila i kriterija koje uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.
(3) Odluku o dodjeli sredstava iz stavka 2. ovoga članka za svaku pedagošku godinu donosi Vlada Republike Hrvatske.
Članak 51. 2 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
(1) Na utvrđivanje i obračun plaća, naknada i drugih prihoda zaposlenika dječjih vrtića, koji su u vlasništvu jedinica lokalne uprave i samouprave ili Republike Hrvatske, primjenjuju se propisi kojima se uređuju plaće, naknade i drugi prihodi javnih službenika i namještenika zaposlenih u osnovnom školstvu, ako su ti propisi povoljniji za zaposlenike.
(2) U ime zaposlenika u dječjim vrtićima sindikat kolektivno pregovara i potpisuje kolektivni ugovor s osnivačem ustanove, odnosno s financijerom.
NN 107/2007 izmijenjen člankom 13. vrijedi od 27. listopada 2007.
(1) Na utvrđivanje i obračun plaća, naknada i drugih prihoda zaposlenika radnika dječjih vrtića, koji su u vlasništvu jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske, primjenjuju se propisi kojima se uređuju plaće, naknade i drugi prihodi javnih službenika i namještenika zaposlenih u osnovnom školstvu, ako su ti propisi povoljniji za zaposlenike radnike.
(2) U ime zaposlenika radnika u dječjim vrtićima sindikat kolektivno pregovara i potpisuje kolektivni ugovor s osnivačem ustanove, odnosno s financijerom.
Članak 52. 4 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 26. listopada 2007.
(1) Dječji vrtić vodi pedagošku i zdravstvenu dokumentaciju te evidenciju o djeci.
(2) Obrasce pedagoške dokumentacije i evidencije propisuje ministar prosvjete i športa.
(3) Obrasce zdravstvene dokumentacije i evidencije propisuje ministar zdravstva.
(4) Sredstva za vođenje dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka osigurava osnivač dječjeg vrtića.
NN 107/2007 izmijenjen člankom 13. vrijedio od 27. listopada 2007. do 27. svibnja 2022.
(1) Dječji vrtić vodi pedagošku i zdravstvenu dokumentaciju te evidenciju o djeci.
(2) Obrasce pedagoške dokumentacije i evidencije propisuje ministar prosvjete i športa nadležan za obrazovanje.
(3) Obrasce zdravstvene dokumentacije i evidencije propisuje ministar zdravstva nadležan za zdravstvo.
(4) Sredstva za vođenje dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka osigurava osnivač dječjeg vrtića.
NN 57/2022 izmijenjen člankom 25. vrijedio od 28. svibnja 2022. do 12. ožujka 2026.
(1) Dječji vrtić vodi pedagošku i zdravstvenu dokumentaciju te evidenciju o djeci.
(2) Obrasce pedagoške dokumentacije Pedagoška i evidencije propisuje ministar nadležan za obrazovanje zdravstvena dokumentacija vodi se u pisanom ili elektroničkom obliku.
(3) Obrasce zdravstvene dokumentacije i evidencije propisuje ministar nadležan za zdravstvo.
(4) Sredstva za vođenje dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka osigurava osnivač dječjeg vrtića.
(5) U ministarstvu nadležnom za obrazovanje vodi se zajednički elektronički upisnik predškolskih ustanova u elektroničkom obliku (u daljnjem tekstu: e-Vrtić) i sadrži sljedeće evidencije:
– Upisnik ustanova,
– Evidenciju odgojno-obrazovnog rada u ustanovama za svaku pedagošku godinu,
– Upisnik djece u ustanovama,
– Upisnik radnika ustanova.
(6) Podatke u Upisnik ustanova upisuje ministarstvo nadležno za obrazovanje, a podatke u ostale evidencije upisuju predškolske ustanove najkasnije do 30. rujna tekuće godine.
(7) Podaci iz e-Vrtića moraju biti zaštićeni od zlouporabe, uništenja, gubitka, neovlaštenih promjena ili pristupa, u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
(8) Voditelj zbirke podataka i korisnik osobnih podataka sadržanih u evidencijama iz e-Vrtića je ministarstvo nadležno za obrazovanje, a voditelj zbirke podataka za pojedinačnu ustanovu je predškolska ustanova.
(9) Ovlaštenja za pristup i razine pristupa podacima iz e-Vrtića dječjim vrtićima, osnivačima i nadležnim upravnim tijelima županija, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba odobrava ministarstvo nadležno za obrazovanje.
(10) Obrasce pedagoške dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka, obveze i načine te rokove unošenja podataka u e-Vrtić, ovlaštenja za pristup i korištenje podataka te sigurnost i način razmjene podataka propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrazovanje.
NN 22/2026 izmijenjen člankom 6. vrijedi od 13. ožujka 2026.
(1) Dječji vrtić vodi pedagošku i zdravstvenu dokumentaciju te evidenciju o djeci.
(2) Pedagoška i zdravstvena dokumentacija vodi se u pisanom ili elektroničkom obliku.
(3) Obrasce zdravstvene dokumentacije i evidencije propisuje ministar nadležan za zdravstvo.
(4) Sredstva za vođenje dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka osigurava osnivač dječjeg vrtića.
(5) U ministarstvu nadležnom za obrazovanje vodi se zajednički elektronički upisnik predškolskih ustanova u elektroničkom obliku (u daljnjem tekstu: e-Vrtić e-Matica) i sadrži sljedeće evidencije:
– Upisnik ustanova,
– Evidenciju odgojno-obrazovnog rada u ustanovama za svaku pedagošku godinu,
– Upisnik djece u ustanovama,
– Upisnik radnika ustanova.
(6) Podatke u Upisnik ustanova upisuje ministarstvo nadležno za obrazovanje, a podatke u ostale evidencije upisuju predškolske ustanove najkasnije do 30. rujna tekuće godine.
(7) Podaci iz e-Vrtića e-Matice moraju biti zaštićeni od zlouporabe, uništenja, gubitka, neovlaštenih promjena ili pristupa, u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
(8) Voditelj zbirke podataka i korisnik osobnih podataka sadržanih u evidencijama iz e-Vrtića e-Matice je ministarstvo nadležno za obrazovanje, a voditelj zbirke podataka za pojedinačnu ustanovu je predškolska ustanova.
(9) Ovlaštenja za pristup i razine pristupa podacima iz e-Vrtića e-Matice dječjim vrtićima, osnivačima i nadležnim upravnim tijelima županija, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba odobrava ministarstvo nadležno za obrazovanje.
(10) Obrasce pedagoške dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka, obveze i načine te rokove unošenja podataka u e-Vrtić e-Maticu, ovlaštenja za pristup i korištenje podataka te sigurnost i način razmjene podataka propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrazovanje.
Članak 52.a 1 verzija
NN 94/2013 dodan člancima 1., 19. i 20. vrijedi od 30. srpnja 2013.
U dječjim vrtićima nije dopuštena promidžba i prodaja roba i/ili usluga koje ne služe ciljevima odgoja i obrazovanja ili su štetne za zdravlje, rast i razvoj djece rane i predškolske dobi.
Članak 52.b 2 verzije
NN 94/2013 dodan člancima 1. i 20. vrijedio od 30. srpnja 2013. do 12. ožujka 2026.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 15.000 kuna kaznit će se za prekršaj dječji vrtić:
– ako nije donio kurikulum dječjeg vrtića u skladu s odredbama ovoga Zakona,
– ako nije donio godišnji plan i program u skladu s odredbama ovoga Zakona,
– ako ne poštuje odredbe Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja,
– ako izvodi odgojno-obrazovni rad bez rješenja o početku rada odnosno rješenja o početku rada u promijenjenim uvjetima,
– ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama ovoga Zakona,
– ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu ovim Zakonom,
– ako u svojim prostorijama organizira promidžbu i prodaju roba i/ili usluga koje ne služe ciljevima i sadržajima odgoja i obrazovanja ili su štetne za zdravlje, rast i razvoj djece rane i predškolske dobi,
– ako postupa protivno odredbama članka 25. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u dječjem vrtiću novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 8.000 kuna.
NN 22/2026 izmijenjen člancima 7. i 8. vrijedi od 13. ožujka 2026.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 1320,00 do 15.000 kuna 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj dječji vrtić:
– ako nije donio kurikulum kurikul dječjeg vrtića u skladu s odredbama članka 15. stavka 9. ovoga Zakona,
– ako nije donio godišnji plan i program u skladu s odredbama članka 21. ovoga Zakona,
– ako ne poštuje odredbe Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja naobrazbe u skladu s odredbom članka 19. stavka 2. ovoga Zakona,
– ako izvodi odgojno-obrazovni rad bez rješenja o početku rada iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona odnosno bez rješenja o početku rada u promijenjenim uvjetima iz članka 11. stavka 4. ovoga Zakona,
– ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 26. stavaka 2. i 3. i članka 37. stavka 3. ovoga Zakona,
– ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu ovim Zakonom sukladno odredbama članka 52. stavaka 1., 2. i 10. ovoga Zakona,
– ako u svojim prostorijama organizira promidžbu i prodaju roba i/ili usluga koje ne služe ciljevima i sadržajima odgoja i obrazovanja ili su štetne za zdravlje, rast i razvoj djece rane i predškolske dobi protivno odredbama članka 52.a ovoga Zakona,
– ako postupa zaposli osobu protivno odredbama članka 25. stavaka 1. do 4. i 8. do 10. ovoga Zakona,
– ako osobi u radnom odnosu ne otkaže ugovor o radu sukladno odredbi članka 25. stavka 5. ovoga Zakona,
– ako osobu u radnom odnosu ne udalji od obavljanja poslova u skladu s odredbom članka 25. stavka 6. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u dječjem vrtiću novčanom kaznom u iznosu od 5.000 660,00 do 8.000 kuna 1060,00 eura.
Članak 53. 2 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 29. srpnja 2013.
(1) Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe iz članka 6. ovoga Zakona donijet će Sabor Republike Hrvatske u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Provedbene propise iz članka 14. stavka 2. i 3., članka 17. stavka 1., članka 18. stavka 1. i 2., članka 22., članka 23. stavka 4., članka 24. stavka 3., članka 28. stavka 7., članka 30. stavka 2., članka 33. stavka 2., članka 50. stavka 3., članka 52. stavka 2. i 3. ovoga Zakona dužna su donijeti ovlaštena tijela državne uprave određena ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
NN 94/2013 izmijenjen člancima 1. i 21. vrijedi od 30. srpnja 2013.
(1) Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe obrazovanja iz članka 6. ovoga Zakona donijet će Sabor Republike Hrvatske u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Provedbene propise iz članka 14. stavka 2. i 3., članka 17. stavka 1., članka 18. stavka 1. i 2., članka 22., članka 23. stavka 4., članka 24. stavka 3., članka 28. stavka 7., članka 30. stavka 2., članka 33. stavka 2., članka 50. stavka 3., članka 52. stavka 2. i 3. ovoga Zakona dužna su donijeti ovlaštena tijela državne uprave određena ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 59. 3 verzije
NN 10/1997 temeljni tekst vrijedio od 7. veljače 1997. do 29. srpnja 2013.
Fizičkim osobama kojima je odobreno obavljanje poslova čuvanja djece samostalnim osobnim radom, ili kao sporedno zanimanje prema Zakonu o društvenoj brizi o djeci predškolske dobi, a koje prema odredbama ovoga Zakona te poslove više ne mogu obavljati, prestaje pravo na obavljanje tih poslova protekom roka od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, što će rješenjem utvrditi nadležni županijski ured, odnosno gradski ured Grada Zagreba.
NN 94/2013 izmijenjen člankom 1. vrijedio od 30. srpnja 2013. do 31. prosinca 2019.
Fizičkim osobama kojima je odobreno obavljanje poslova čuvanja djece samostalnim osobnim radom, ili kao sporedno zanimanje prema Zakonu o društvenoj brizi o djeci predškolske dobi, a koje prema odredbama ovoga Zakona te poslove više ne mogu obavljati, prestaje pravo na obavljanje tih poslova protekom roka od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, što će rješenjem utvrditi nadležni županijski ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba.
NN 98/2019 izmijenjen člankom 2. vrijedi od 1. siječnja 2020.
Fizičkim osobama kojima je odobreno obavljanje poslova čuvanja djece samostalnim osobnim radom, ili kao sporedno zanimanje prema Zakonu o društvenoj brizi o djeci predškolske dobi, a koje prema odredbama ovoga Zakona te poslove više ne mogu obavljati, prestaje pravo na obavljanje tih poslova protekom roka od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, što će rješenjem utvrditi ured državne uprave u županiji nadležno upravno tijelo županije, odnosno gradski ured Grada Zagreba.