Što se promijenilo od NN 52/2019

Članak 1. izmijenjenNN 77/2026: izmijenjen člankom 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo, tijela upravljanja, djelatnost, sredstva za rad Pravosudne akademije (u daljnjem tekstu: Akademija), kao i način, vrste i trajanje stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika, kandidata za pravosudne dužnosnike, službenika iz područja pravosuđa i drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima.

(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 2. izmijenjenNN 30/2023: izmijenjen člankom 17.

(1) Osnivač Akademije je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(2) Akademija ima status javne ustanove i upisuje se u sudski registar.

(3) Sjedište Akademije je u Zagrebu.

Članak 4. izmijenjenNN 30/2023: izmijenjen člankom 1.; NN 77/2026: izmijenjen člankom 2.

(1) Djelatnosti Akademije su:

– organiziranje i provođenje kontinuiranog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika

– organiziranje i provođenje početnog usavršavanja kandidata za pravosudne dužnosnike

– organiziranje i provođenje stručnog usavršavanja vježbenika i savjetnika u pravosudnim tijelima te drugih službenika iz područja pravosuđa

– organiziranje i provođenje stručnog usavršavanja drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima (stalnih sudskih vještaka, stalnih sudskih procjenitelja, stalnih sudskih tumača, stečajnih upravitelja, povjerenika u postupcima stečaja potrošača, kandidata za polaganje stručnih ispita i dr.)

– obavljanje drugih poslova utvrđenih zakonom.

(2) Akademija može organizirati i provoditi i stručno usavršavanje drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima.

Članak 8. izmijenjenNN 30/2023: izmijenjen člankom 17.

(1) Akademijom upravlja Upravno vijeće, a čini ga pet stalnih članova i dva člana koja se imenuju na vrijeme od četiri godine.

(2) Stalni članovi Upravnog vijeća su:

– predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske

– Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske

– predsjednik Državnog sudbenog vijeća

– predsjednik Državnoodvjetničkog vijeća

– ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(3) Dva člana Upravnog vijeća koja se imenuju na vrijeme od četiri godine su:

– predstavnik sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti

– predstavnik zaposlenika Akademije.

(4) Članovi Upravnog vijeća iz stavka 2. ovoga članka u slučaju svoje odsutnosti ili spriječenosti mogu u pisanom obliku ovlastiti drugog suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, člana Državnog sudbenog vijeća, člana Državnoodvjetničkog vijeća odnosno dužnosnika u Ministarstvu ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa da sudjeluju u radu Upravnog vijeća s pravom glasa.

Članak 12. izmijenjenNN 77/2026: izmijenjen člankom 3.

Upravno vijeće:

– donosi statut uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske

– donosi godišnji program rada Akademije

– utvrđuje prijedlog godišnjega proračuna za rad Akademije

– usvaja godišnje izvješće o radu Akademije

– donosi pravila i druge opće akte sukladno ovom Zakonu

– imenuje i razrješava ravnatelja Akademije, i članove Programskog vijeća te članove, tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita i njihove zamjenike

– donosi programe stručnog usavršavanja

– određuje početak nastavne godine u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike

– donosi poslovnik o svojem radu

– obavlja druge poslove utvrđene statutom i zakonom.

Članak 16. izmijenjenNN 30/2023: izmijenjen člankom 17.; NN 77/2026: izmijenjen člankom 4.

(1) Programsko vijeće je stručno tijelo Akademije, a čini ga 13 17 članova imenovanih na vrijeme od četiri godine u sastavu:

– dva suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske

– dva zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske

– jedan sudac Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske

– jedan sudac Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske

– jedan sudac Visokog upravnog suda Republike Hrvatske

– jedan sudac Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske

– zamjenik ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta

– sudac županijskog suda

– jedan zamjenik županijskog državnog odvjetnika

– jedan sudac općinskog suda

– jedan zamjenik općinskog državnog odvjetnika

– predstavnik sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti s pravnih fakulteta

– predstavnik Ministarstva pravosuđa ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa

– predstavnik Ureda zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava

– predstavnik ustrojstvene jedinice ministarstva nadležnog za vanjske i europske poslove u čijem su djelokrugu poslovi zastupanja Republike Hrvatske pred Sudom Europske unije.

(2) Čelnici pravosudnih tijela ne mogu biti članovi Programskog vijeća.

Članak 17. izmijenjenNN 30/2023: izmijenjen člankom 17.; NN 77/2026: izmijenjen člankom 5.

Članove Programskog vijeća iz reda sudaca predlaže Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, članove iz reda zamjenika državnih odvjetnika i zamjenika ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta predlaže Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, predstavnika sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti predlažu dekani pravnih fakulteta, a predstavnika Ministarstva pravosuđa predlaže ministar pravosuđa predstavnika ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa predlaže ministar nadležan za poslove pravosuđa, predstavnika Ureda zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava predlaže zastupnik Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, a predstavnika ministarstva nadležnog za vanjske i europske poslove predlaže ministar nadležan za vanjske i europske poslove.

Članak 20. izmijenjenNN 30/2023: izmijenjen člankom 2.; NN 77/2026: izmijenjen člankom 6.

(1) Državna škola za pravosudne dužnosnike (u daljnjem tekstu: Škola) organizira se kao ustrojstvena jedinica u sastavu Akademije.

(2) U Školi se stječu vještine i znanja za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje dužnosti suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika Škola provodi i organizira kontinuirano stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika.

Članak 21. brisanNN 30/2023: izmijenjen člankom 3.; NN 77/2026: brisan člankom 7.

Osobe primljene u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređene na radno mjesto savjetnika u pravosudnom tijelu obvezni su polaznici Škole.

Članak 22. brisanNN 30/2023: izmijenjen člancima 4. i 5.; NN 77/2026: brisan člankom 7.

(1) Stručno usavršavanje iz članka 21. ovoga Zakona traje jednu godinu.

(2) Stručno usavršavanje ponajprije se provodi unaprjeđivanjem vještina i praktičnih znanja za rad u pravosudnim tijelima, a sastoji se od stručnih radionica koje se provode u Školi te praktičnog dijela koji se provodi u pravosudnim tijelima te prema potrebi i u drugim državnim tijelima.

(3) Program stručnog usavršavanja donosi Upravno vijeće na prijedlog Programskog vijeća.

Članak 22.a dodanNN 30/2023: dodan člankom 5.

(1) Tijekom pohađanja stručnih radionica u Školi polaznik mora prisustvovati i aktivno sudjelovati na radionicama te pristupiti provjeri usvojenih sadržaja i sposobnosti njihove primjene na problemske situacije iz osnovne razine područja iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Ocjenom pohađanja stručnih radionica iz stavka 1. ovoga članka boduje se:

‒ redovitost prisustvovanja radionicama

‒ kvaliteta aktivnosti sudjelovanja na radionicama

‒ postignuti rezultati tijekom provjera usvajanja sadržaja i sposobnosti njihove primjene na problemske situacije.

(3) Tijekom stručnog usavršavanja polaznik Škole izrađuje najmanje četiri obrazložene sudske odnosno državnoodvjetničke odluke u svakom mjesecu stručnog usavršavanja.

(4) Izrađene odluke iz stavka 3. ovoga članka ocjenjuju se uzimajući u obzir sljedeće kriterije:

‒ prepoznavanje bitnih elemenata za donošenje odluke

‒ jasno i određeno navođenje pravnog pitanja

‒ analiza činjeničnog stanja

‒ analiza pravne situacije

‒ jasno, sažeto i logično obrazloženje činjeničnog i pravnog stanja

‒ formalna potpunost odluke.

(5) Polaznike ocjenjuju predavači koje određuje Programsko vijeće.

Članak 23. brisanNN 30/2023: izmijenjen člancima 6. i 7.; NN 77/2026: brisan člankom 7.

(1) Za vrijeme praktičnog stručnog usavršavanja polaznici imaju mentore, koji prate njihov rad i pripremaju ih za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje pravosudne dužnosti.

(2) Za mentore iz stavka 1. ovoga članka mogu se odrediti pravosudni dužnosnici koji su završili edukaciju za mentore pri Akademiji.

(3) Pravila o načinu rada mentora donosi Upravno vijeće na prijedlog Programskoga vijeća.

Članak 23.a dodanNN 30/2023: dodan člankom 7.

(1) Nakon završetka programa stručnog usavršavanja za svakog polaznika utvrđuje se završna ocjena na temelju kontinuiranog praćenja rada te pohađanja programa odnosno ocjena iz provjera tijekom stručnog usavršavanja te ocjena mentora.

(2) Završnom ocjenom iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti najviše 200 bodova, i to 100 bodova na temelju pohađanja programa i ocjena iz provjera tijekom stručnog usavršavanja u Školi, a 100 bodova na temelju ocjena mentora iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Školu su završili polaznici koji na temelju pohađanja programa i ocjena iz provjera tijekom stručnog usavršavanja u Školi ostvare najmanje 75 bodova te koji na temelju ocjena mentora ostvare najmanje 75 bodova.

(4) Polaznici koji ne ostvare potreban broj bodova iz stavka 3. ovoga članka obvezni su pohađati dodatni program stručnog usavršavanja u trajanju od šest mjeseci, nakon kojeg se ponovno ocjenjuju.

(5) Za kandidate koji ni nakon dodatnog programa stručnog usavršavanja u Školi ne ostvare potreban broj bodova iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje se da nisu završili Školu.

(6) Protiv odluke o završnoj ocjeni može se pokrenuti upravni spor.

(7) Pravila o programu i načinu pohađanja stručnog usavršavanja te metodologiju ocjenjivanja i utvrđivanja završne ocjene donosi Upravno vijeće na prijedlog Programskog vijeća.

Članak 24. brisanNN 30/2023: izmijenjen člankom 8.; NN 77/2026: brisan člankom 7.

(1) Završni ispit polaže se pred Povjerenstvom za polaganje završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za polaganje završnog ispita).

(2) Povjerenstvo za polaganje završnog ispita ima pet članova, i to dva člana iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jednog člana iz reda sudaca visokih sudova i dva člana iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

(3) Svaki član Povjerenstva za polaganje završnog ispita ima zamjenika.

(4) Povjerenstvo za polaganje završnog ispita ima tajnika koji za potrebe Povjerenstva obavlja stručne i administrativne poslove, a koji ima svoga zamjenika.

(5) Tajnik i zamjenik tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita su zaposlenici Akademije.

Članak 25. brisanNN 30/2023: izmijenjen člankom 9.; NN 77/2026: brisan člankom 7.

(1) Članove i zamjenike članova Povjerenstva za polaganje završnog ispita iz reda sudaca predlaže Proširena opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a članove i zamjenike članova iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske predlaže Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

(2) Članove i tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita te njihove zamjenike imenuje Upravno vijeće na vrijeme od četiri godine.

Članak 26. brisanNN 30/2023: izmijenjen člankom 10.; NN 77/2026: brisan člankom 7.

(1) Članovi Upravnog vijeća, osobe iz članka 8. stavka 4. ovoga Zakona te članovi Programskog vijeća ne mogu biti članovi Povjerenstva za polaganje završnog ispita ni njihovi zamjenici.

(2) Članovi Povjerenstva za polaganje završnog ispita i njihovi zamjenici imaju pravo na naknadu za rad sukladno odluci Upravnog vijeća.

Članak 27. brisanNN 30/2023: izmijenjen člankom 11.; NN 77/2026: brisan člankom 7.

(1) Završni ispit sastoji se od pisanog i usmenog dijela.

(2) Završni ispit sastoji se od provjere stečenih praktičnih znanja i vještina za obnašanje pravosudnih dužnosti kroz praktične primjere i problemske situacije.

(3) Svi kandidati polažu isti završni ispit.

(4) Na završnom ispitu kandidat može ostvariti najviše 300 bodova.

(5) Protiv odluke o ocjeni na završnom ispitu može se pokrenuti upravni spor.

(6) Pravila o sadržaju, vremenu i načinu polaganja završnog ispita donosi Upravno vijeće.

Članak 28. brisanNN 30/2023: izmijenjen člankom 12.; NN 77/2026: brisan člankom 7.

(1) Polaganju završnog ispita u Školi mogu pristupiti i osobe koje nisu pohađale Školu, a koje su nakon položenog pravosudnog ispita najmanje četiri godine radile na pravnim poslovima.

(2) Odluku kojom se utvrđuje ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj, a protiv koje odluke se može pokrenuti upravni spor.

Članak 29. brisanNN 30/2023: izmijenjen člankom 13.; NN 77/2026: brisan člankom 7.

(1) Završni ispit položile su osobe koje ostvare najmanje 225 bodova.

(2) Osobe koje prvi put ne polože završni ispit imaju pravo još jedanput pristupiti ispitu.

Članak 30. brisanNN 30/2023: izmijenjen člankom 14.; NN 77/2026: brisan člankom 7.

(1) Troškove prvog polaganja završnog ispita za polaznike Škole snosi Akademija, a u svim ostalim slučajevima troškove polaganja snose kandidati.

(2) Odluku o visini troškova polaganja završnog ispita donosi Upravno vijeće.

Članak 31. brisanNN 30/2023: izmijenjen člankom 15.; NN 77/2026: brisan člankom 7.

(1) Smatra se da su Školu završile osobe koje su položile završni ispit.

(2) Osobi koja položi završni ispit u Školi Akademija izdaje potvrdu o završenoj Školi, koja sadržava završnu ocjenu odnosno ostvareni broj bodova na završnom ispitu.

(3) Potvrda iz stavka 2. ovoga članka izdaje se na obrascu koji se utvrđuje pravilima iz članka 27. ovoga Zakona.

Članak 32. izmijenjenNN 30/2023: izmijenjen člankom 17.

(1) Teme za stručno usavršavanje Akademiji mogu kontinuirano predlagati korisnici programa putem mrežne stranice Akademije.

(2) Teme za stručno usavršavanje Akademiji mogu predlagati pravosudna tijela, Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće, Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa te druga zainteresirana tijela.

(3) Prilikom izrade programa stručnog usavršavanja Programsko vijeće uzima u obzir potrebe pravosudnog sustava u cjelini, pojedinih pravnih područja te individualne potrebe pravosudnih dužnosnika, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih pravnih područja.

(4) Program i stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika strukturirani su tako da je u pravilu pravna materija unutar godišnjeg programa stručnog usavršavanja zastupljena sa 40 %, interdisciplinarne teme s 30 % te jačanje socijalnih i praktičnih vještina s 30 %.

(5) Programsko vijeće utvrđuje nacrt programa stručnog usavršavanja za sljedeću godinu sukladno smjernicama koje donosi Upravno vijeće.

Članak 34. izmijenjenNN 30/2023: izmijenjen člankom 16.

(1) Programsko vijeće odobrava materijale za provedbu programa stručnog usavršavanja te određuje predavače na temelju javnog poziva.

(2) Predavači na Akademiji određuju se iz reda pravosudnih dužnosnika, sveučilišnih nastavnika te drugih stručnjaka, koji raspolažu stručnim znanjima i iskustvom u odnosu na pojedinu temu odnosno program usavršavanja, imaju odgovarajuće komunikacijske vještine te sposobnost prijenosa znanja i iskustva.

(3) Ako to zahtijevaju interesi stručnog usavršavanja ili ostvarenja drugih obveza, u aktivnosti stručnog usavršavanja Programsko vijeće može uključiti pravosudne dužnosnike, sveučilišne nastavnike i ostale stručnjake koji se nisu javili na javni poziv, pod uvjetom da su istaknuti stručnjaci u odnosu na pojedinu temu ili imaju odgovarajuće iskustvo u obradi pojedine teme.

(4) Predavači moraju proći prethodnu edukaciju za prijenos znanja i iskustava.

(5) Prava i obveze predavača uređuju se posebnim ugovorom.

(6) Pravila o načinu odabira i odobravanju materijala te načinu odabira predavača donosi Upravno vijeće.