Izmjene: NN 30/2023

Članak 2. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

(1) Osnivač Akademije je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(2) Akademija ima status javne ustanove i upisuje se u sudski registar.

(3) Sjedište Akademije je u Zagrebu.

Članak 4. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

(1) Djelatnosti Akademije su:

– organiziranje i provođenje kontinuiranog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika

– organiziranje i provođenje početnog usavršavanja kandidata za pravosudne dužnosnike

– organiziranje i provođenje stručnog usavršavanja vježbenika i savjetnika u pravosudnim tijelima te drugih službenika iz područja pravosuđa

– organiziranje i provođenje stručnog usavršavanja drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima (stalnih sudskih vještaka, stalnih sudskih procjenitelja, stalnih sudskih tumača, stečajnih upravitelja, povjerenika u postupcima stečaja potrošača, kandidata za polaganje stručnih ispita i dr.)

– obavljanje drugih poslova utvrđenih zakonom.

(2) Akademija može organizirati i provoditi i stručno usavršavanje drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima.

Članak 8. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

(1) Akademijom upravlja Upravno vijeće, a čini ga pet stalnih članova i dva člana koja se imenuju na vrijeme od četiri godine.

(2) Stalni članovi Upravnog vijeća su:

– predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske

– Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske

– predsjednik Državnog sudbenog vijeća

– predsjednik Državnoodvjetničkog vijeća

– ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(3) Dva člana Upravnog vijeća koja se imenuju na vrijeme od četiri godine su:

– predstavnik sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti

– predstavnik zaposlenika Akademije.

(4) Članovi Upravnog vijeća iz stavka 2. ovoga članka u slučaju svoje odsutnosti ili spriječenosti mogu u pisanom obliku ovlastiti drugog suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, člana Državnog sudbenog vijeća, člana Državnoodvjetničkog vijeća odnosno dužnosnika u Ministarstvu ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa da sudjeluju u radu Upravnog vijeća s pravom glasa.

Članak 16. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

(1) Programsko vijeće je stručno tijelo Akademije, a čini ga 13 članova imenovanih na vrijeme od četiri godine u sastavu:

– dva suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske

– dva zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske

– jedan sudac Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske

– jedan sudac Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske

– jedan sudac Visokog upravnog suda Republike Hrvatske

– jedan sudac županijskog suda

– jedan zamjenik županijskog državnog odvjetnika

– jedan sudac općinskog suda

– jedan zamjenik općinskog državnog odvjetnika

– predstavnik sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti s pravnih fakulteta

– predstavnik Ministarstva ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(2) Čelnici pravosudnih tijela ne mogu biti članovi Programskog vijeća.

Članak 17. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

Članove Programskog vijeća iz reda sudaca predlaže Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, članove iz reda zamjenika državnih odvjetnika predlaže Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, predstavnika sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti predlažu dekani pravnih fakulteta, a predstavnika Ministarstva ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa predlaže ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 20. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

(1) Državna škola za pravosudne dužnosnike (u daljnjem tekstu: Škola) organizira se kao ustrojstvena jedinica u sastavu Akademije.

(2) U Školi se stječu vještine i znanja za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje dužnosti suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika.

(3) Škola organizira i provodi polaganje posebnog ispita za osobe koje nisu savjetnici u pravosudnim tijelima i koje nisu pohađale Školu, a koje namjeravaju sudjelovati u postupcima imenovanja sudaca općinskog, trgovačkog i upravnog suda odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika (u daljnjem tekstu: završni ispit).

Članak 21. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

(1) Osobe primljene u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređene na radno mjesto savjetnika u pravosudnom tijelu obvezni su polaznici Škole. pravosudnim tijelima imaju pravo pohađati stručno usavršavanje iz članka 20. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Javni poziv osobama iz stavka 1. ovoga članka Akademija upućuje putem svoje mrežne stranice.

Članak 22. izmijenjenčlancima 4. i 5. ovoga akta

(1) Stručno usavršavanje iz članka 21. ovoga Zakona traje jednu godinu.

(2) Stručno usavršavanje ponajprije se provodi unaprjeđivanjem vještina i praktičnih znanja za rad u pravosudnim tijelima, a sastoji se od stručnih radionica koje se provode u Školi te praktičnog dijela koji se provodi u pravosudnim tijelima te, prema potrebi, i u drugim državnim tijelima.

(3) Program stručnog usavršavanja donosi Upravno vijeće na prijedlog Programskog vijeća Stručno usavršavanje obvezno obuhvaća teme iz područja građanskog, kaznenog i upravnog prava te etike i deontologije profesije pravosudnih dužnosnika.

Članak 22.a dodančlankom 5. ovoga akta

(1) Tijekom pohađanja stručnih radionica u Školi polaznik mora prisustvovati i aktivno sudjelovati na radionicama te pristupiti provjeri usvojenih sadržaja i sposobnosti njihove primjene na problemske situacije iz osnovne razine područja iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Ocjenom pohađanja stručnih radionica iz stavka 1. ovoga članka boduje se:

‒ redovitost prisustvovanja radionicama

‒ kvaliteta aktivnosti sudjelovanja na radionicama

‒ postignuti rezultati tijekom provjera usvajanja sadržaja i sposobnosti njihove primjene na problemske situacije.

(3) Tijekom stručnog usavršavanja polaznik Škole izrađuje najmanje četiri obrazložene sudske odnosno državnoodvjetničke odluke u svakom mjesecu stručnog usavršavanja.

(4) Izrađene odluke iz stavka 3. ovoga članka ocjenjuju se uzimajući u obzir sljedeće kriterije:

‒ prepoznavanje bitnih elemenata za donošenje odluke

‒ jasno i određeno navođenje pravnog pitanja

‒ analiza činjeničnog stanja

‒ analiza pravne situacije

‒ jasno, sažeto i logično obrazloženje činjeničnog i pravnog stanja

‒ formalna potpunost odluke.

(5) Polaznike ocjenjuju predavači koje određuje Programsko vijeće.

Članak 23. izmijenjenčlancima 6. i 7. ovoga akta

(1) Za vrijeme praktičnog stručnog usavršavanja polaznici imaju mentore, koji prate njihov rad i pripremaju ih za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje pravosudne dužnosti.

(2) Ocjene mentora temelje se na kontinuiranom praćenju rada polaznika tijekom stručnog usavršavanja, uključujući i rad na sudskim odnosno državnoodvjetničkim predmetima, a uzimajući u obzir broj i vrstu izrađenih nacrta odluka te radnu opterećenost savjetnika.

(3) Ocjenjivanje iz stavka 2. ovoga članka provodi se tromjesečno, a konačna ocjena je prosječna ocjena.

(4) Za mentore iz stavka 1. ovoga članka mogu se odrediti pravosudni dužnosnici koji su završili edukaciju za mentore pri Akademiji.

(5) Pravila o načinu rada mentora donosi Upravno vijeće na prijedlog Programskoga vijeća.

Članak 23.a dodančlankom 7. ovoga akta

(1) Nakon završetka programa stručnog usavršavanja za svakog polaznika utvrđuje se završna ocjena na temelju kontinuiranog praćenja rada te pohađanja programa odnosno ocjena iz provjera tijekom stručnog usavršavanja te ocjena mentora.

(2) Završnom ocjenom iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti najviše 200 bodova, i to 100 bodova na temelju pohađanja programa i ocjena iz provjera tijekom stručnog usavršavanja u Školi, a 100 bodova na temelju ocjena mentora iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Školu su završili polaznici koji na temelju pohađanja programa i ocjena iz provjera tijekom stručnog usavršavanja u Školi ostvare najmanje 75 bodova te koji na temelju ocjena mentora ostvare najmanje 75 bodova.

(4) Polaznici koji ne ostvare potreban broj bodova iz stavka 3. ovoga članka obvezni su pohađati dodatni program stručnog usavršavanja u trajanju od šest mjeseci, nakon kojeg se ponovno ocjenjuju.

(5) Za kandidate koji ni nakon dodatnog programa stručnog usavršavanja u Školi ne ostvare potreban broj bodova iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje se da nisu završili Školu.

(6) Protiv odluke o završnoj ocjeni može se pokrenuti upravni spor.

(7) Pravila o programu i načinu pohađanja stručnog usavršavanja te metodologiju ocjenjivanja i utvrđivanja završne ocjene donosi Upravno vijeće na prijedlog Programskog vijeća.

Članak 24. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

(1) Završni ispit polaže se pred Povjerenstvom za polaganje završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za polaganje završnog ispita).

(2) Povjerenstvo za polaganje završnog ispita ima pet članova, i to dva člana iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jednog člana iz reda sudaca visokih sudova i dva člana iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

(3) Svaki član Povjerenstva za polaganje završnog ispita ima zamjenika.

(4) Povjerenstvo za polaganje završnog ispita ima tajnika koji za potrebe Povjerenstva obavlja stručne i administrativne poslove, a koji ima svoga zamjenika.

(5) Tajnik i zamjenik tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita su zaposlenici Akademije.

(1) Osobe koje nisu savjetnici u pravosudnim tijelima i koje nisu pohađale Školu, a koje su nakon položenog pravosudnog ispita najmanje četiri godine radile na pravnim poslovima i koje žele sudjelovati u postupcima imenovanja sudaca općinskog, trgovačkog i upravnog suda odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika mogu pristupiti polaganju završnog ispita u Školi.

(2) Odluku kojom se utvrđuje ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj, a protiv koje odluke se može pokrenuti upravni spor.

Članak 25. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

(1) Članove i zamjenike članova Povjerenstva za polaganje završnog ispita iz reda sudaca predlaže Proširena opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a članove i zamjenike članova iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske predlaže Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

(1) (2) Članove i tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita te njihove zamjenike imenuje Upravno vijeće na vrijeme od četiri godine Završni ispit sastoji se od pisanog i usmenog dijela.

(2) Završni ispit sastoji se od provjere stečenih praktičnih znanja i vještina za obnašanje pravosudnih dužnosti kroz praktične primjere i problemske situacije.

(3) Svi kandidati polažu isti završni ispit.

(4) Na završnom ispitu kandidat može ostvariti najviše 300 bodova, od čega 200 bodova na pisanom dijelu ispita i 100 bodova na usmenom dijelu ispita, a položili su ga kandidati koji ostvare najmanje 225 bodova.

(5) Smatra se da su Školu završile osobe koje su položile završni ispit.

Članak 26. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

(1) Članovi Upravnog vijeća, osobe iz članka 8. stavka 4. ovoga Zakona te članovi Programskog vijeća ne mogu biti članovi Povjerenstva za polaganje završnog ispita ni njihovi zamjenici.

(2) Članovi Povjerenstva za polaganje završnog ispita i njihovi zamjenici imaju pravo na naknadu za rad sukladno odluci Upravnog vijeća.

(1) Protiv odluke o ocjeni na završnom ispitu može se pokrenuti upravni spor.

(2) Pravila o sadržaju, vremenu i načinu polaganja završnog ispita donosi Upravno vijeće.

Članak 27. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

(1) Završni ispit sastoji se od pisanog i usmenog dijela.

(2) Završni ispit sastoji se od provjere stečenih praktičnih znanja i vještina za obnašanje pravosudnih dužnosti kroz praktične primjere i problemske situacije.

(3) Svi kandidati polažu isti završni ispit.

(4) Na završnom ispitu kandidat može ostvariti najviše 300 bodova.

(5) Protiv odluke o ocjeni na završnom ispitu može se pokrenuti upravni spor.

(6) Pravila o sadržaju, vremenu i načinu polaganja završnog ispita donosi Upravno vijeće.

Osobe koje prvi put ne polože završni ispit imaju pravo još jedanput pristupiti završnom ispitu.

Članak 28. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

(1) Polaganju završnog ispita u Školi mogu pristupiti i osobe koje nisu pohađale Školu, a koje su nakon položenog pravosudnog ispita najmanje četiri godine radile na pravnim poslovima.

(1) (2) Odluku kojom se utvrđuje ispunjavanje uvjeta iz Završnu ocjenu iz članka 23.a stavka 2. ovoga Zakona utvrđuje i završni ispit iz članka 24. stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj, a protiv koje odluke se može pokrenuti upravni spor Zakona provodi Povjerenstvo za utvrđivanje završne ocjene i polaganje završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo Državne škole).

(2) Povjerenstvo Državne škole ima pet članova, i to dva člana iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jednog člana iz reda sudaca visokih sudova te dva člana iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a svaki član Povjerenstva Državne škole ima svog zamjenika.

(3) Članove i zamjenike članova Povjerenstva Državne škole iz reda sudaca predlaže Proširena opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a članove i zamjenike članova iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske predlaže Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

(4) Povjerenstvo Državne škole ima tajnika i zamjenika tajnika koji za potrebe Povjerenstva obavljaju stručne i administrativne poslove, a koje iz reda zaposlenika Akademije određuje ravnatelj Akademije.

(5) Članovi Povjerenstva Državne škole i njihovi zamjenici imenuju se na vrijeme od četiri godine, i to najviše dva puta uzastopce.

Članak 29. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

(1) Završni ispit položile su osobe koje ostvare najmanje 225 bodova.

(1) (2) Osobe koje prvi put ne polože završni ispit imaju pravo još jedanput pristupiti ispitu Članovi Upravnog vijeća, osobe koje ih zamjenjuju te članovi Programskog vijeća ne mogu biti članovi Povjerenstva Državne škole ni njihovi zamjenici.

(2) Članovi Povjerenstva Državne škole i njihovi zamjenici imaju pravo na naknadu za rad sukladno odluci Upravnog vijeća.

Članak 30. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

(1) Troškove prvog polaganja završnog ispita za polaznike Škole snosi Akademija, a u svim ostalim slučajevima troškove polaganja snose kandidati.

(1) (2) Odluku o visini troškova polaganja završnog ispita donosi Upravno vijeće Osobi koja završi Školu Akademija izdaje potvrdu o završenoj Školi, koja sadržava završnu ocjenu odnosno ostvareni broj bodova na završnom ispitu.

(2) Potvrda iz stavka 1. ovoga članka izdaje se na obrascu koji se utvrđuje pravilima o sadržaju, vremenu i načinu polaganja završnog ispita iz članka 26. ovoga Zakona.

Članak 31. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

(1) Smatra se da su Školu završile osobe koje su položile završni ispit.

(2) Osobi koja položi završni ispit u Školi Akademija izdaje potvrdu o završenoj Školi, koja sadržava završnu ocjenu odnosno ostvareni broj bodova na završnom ispitu.

(3) Potvrda iz stavka 2. ovoga članka izdaje se na obrascu koji se utvrđuje pravilima iz članka 27. ovoga Zakona.

(1) Troškove pohađanja stručnog usavršavanja u Školi snosi Akademija.

(2) Polaznici Škole koji bez opravdanog razloga napuste Školu ili je ne završe ni nakon dodatnog programa usavršavanja dužni su Akademiji vratiti sredstva koja su utrošena u njihovo stručno usavršavanje.

(3) Nakon imenovanja na dužnost suca ili zamjenika državnoga odvjetnika polaznici Škole dužni su dužnost u sudu ili državnom odvjetništvu obnašati najmanje tri godine, a ako bez opravdanog razloga prestanu obnašati dužnost prije isteka vremena od tri godine, Akademiji su dužni vratiti sredstva koja su utrošena u njihovo stručno usavršavanje.

(4) O okolnostima iz stavka 3. ovoga članka Akademiju su dužni izvijestiti Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće.

(5) Troškove polaganja završnog ispita snose kandidati.

(6) Odluku o visini troškova pohađanja stručnog usavršavanja i polaganja završnog ispita donosi Upravno vijeće.

Članak 32. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

(1) Teme za stručno usavršavanje Akademiji mogu kontinuirano predlagati korisnici programa putem mrežne stranice Akademije.

(2) Teme za stručno usavršavanje Akademiji mogu predlagati pravosudna tijela, Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće, Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa te druga zainteresirana tijela.

(3) Prilikom izrade programa stručnog usavršavanja Programsko vijeće uzima u obzir potrebe pravosudnog sustava u cjelini, pojedinih pravnih područja te individualne potrebe pravosudnih dužnosnika, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih pravnih područja.

(4) Program i stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika strukturirani su tako da je u pravilu pravna materija unutar godišnjeg programa stručnog usavršavanja zastupljena sa 40 %, interdisciplinarne teme s 30 % te jačanje socijalnih i praktičnih vještina s 30 %.

(5) Programsko vijeće utvrđuje nacrt programa stručnog usavršavanja za sljedeću godinu sukladno smjernicama koje donosi Upravno vijeće.

Članak 34. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

(1) Programsko vijeće odobrava materijale za provedbu programa stručnog usavršavanja te određuje predavače na temelju javnog poziva.

(2) Predavači na Akademiji određuju se iz reda pravosudnih dužnosnika, sveučilišnih nastavnika te drugih stručnjaka, koji raspolažu stručnim znanjima i iskustvom u odnosu na pojedinu temu odnosno program usavršavanja, imaju odgovarajuće komunikacijske vještine te sposobnost prijenosa znanja i iskustva.

(3) Ako to zahtijevaju interesi stručnog usavršavanja ili ostvarenja drugih obveza, u aktivnosti stručnog usavršavanja Programsko vijeće može uključiti pravosudne dužnosnike, sveučilišne nastavnike i ostale stručnjake koji se nisu javili na javni poziv, pod uvjetom da su istaknuti stručnjaci u odnosu na pojedinu temu ili imaju odgovarajuće iskustvo u obradi pojedine teme.

(4) Predavači moraju proći prethodnu edukaciju za prijenos znanja i iskustava.

(5) Prava i obveze predavača uređuju se posebnim ugovorom.

(6) Pravila o načinu odabira i odobravanju materijala te načinu odabira predavača donosi Upravno vijeće.