Povijest članaka
Svaki članak koji je neki akt izmijenio, dodao, brisao ili ukinuo, u svakoj verziji u kojoj je stajao: 11 članaka.
Prva je verzija članka prikazana u cijelosti, a svaka sljedeća s označenim razlikama prema prethodnoj; uz svaku stoji akt koji ju je donio i razdoblje u kojem je vrijedila.
Tekstovi su neslužbeni i izrađeni strojno. Mjerodavne su objave u Narodnim novinama.
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Članak 1. 4 verzije
NN 128/1999 temeljni tekst objavljen 30. studenoga 1999.; vrijedio do 31. prosinca 2000.
(1) Ovim se Zakonom uređuju prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti:
1) djelatnih vojnih osoba na službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: djelatne vojne osobe,
2) ovlaštenih službenih osoba u Ministarstvu unutarnjih poslova i djelatnika s posebnim dužnostima i ovlastima u Uredu za nacionalnu sigurnost (u daljnjem tekstu: ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova,
3) ovlaštenih službenih osoba u Ministarstvu pravosuđa koje rade na poslovima izvršavanja kaznenopravnih sankcija i mjera (u daljnjem tekstu: ovlaštene službene osobe pravosuđa).
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka (u daljnjem tekstu: osiguranici) ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kao osiguranici iz članka 10. stavka 1. točke 1. toga Zakona, ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.
(3) Odredbe ovoga Zakona o određivanju starosne i prijevremene starosne mirovine primjenjuju se samo na osiguranika koji je stvarno proveo najmanje 10 godina u svojstvu djelatne vojne osobe, odnosno u svojstvu ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova ili pravosuđa.
(4) Odredbe ovoga Zakona o određivanju starosne i prijevremene starosne mirovine primjenjuju se i na osobu koja na dan stjecanja prava na mirovinu nije djelatna vojna osoba, odnosno ovlaštena službena osoba unutarnjih poslova ili pravosuđa, ako je u svojstvu djelatne vojne osobe, odnosno u svojstvu ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova ili pravosuđa stvarno provela najmanje 20 godina.
(5) Osoba iz stavka 4. ovoga članka ne ostvaruje pravo na mirovinu prema odredbama ovoga Zakona ako joj je služba prestala zbog počinjenog kaznenog djela, stegovnog prijestupa, uz nečastan otpust ili radi samovoljnog napuštanja službe.
NN 129/2000 izmijenjen člankom 133. vrijedio od 1. siječnja 2001. do 15. ožujka 2002.
(1) Ovim se Zakonom uređuju prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti:
1) djelatnih vojnih osoba na službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: djelatne vojne osobe,
2) ovlaštenih službenih osoba policijskih službenika u Ministarstvu unutarnjih poslova i djelatnika s posebnim dužnostima i ovlastima u Uredu za nacionalnu sigurnost (u daljnjem tekstu: ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova policijski službenici,
3) ovlaštenih službenih osoba u Ministarstvu pravosuđa koje rade na poslovima izvršavanja kaznenopravnih sankcija i mjera (u daljnjem tekstu: ovlaštene službene osobe pravosuđa).
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka (u daljnjem tekstu: osiguranici) ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kao osiguranici iz članka 10. stavka 1. točke 1. toga Zakona, ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.
(3) Odredbe ovoga Zakona o određivanju starosne i prijevremene starosne mirovine primjenjuju se samo na osiguranika koji je stvarno proveo najmanje 10 godina u svojstvu djelatne vojne osobe, odnosno u svojstvu policijskog službenika ili ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova ili pravosuđa.
(4) Odredbe ovoga Zakona o određivanju starosne i prijevremene starosne mirovine primjenjuju se i na osobu koja na dan stjecanja prava na mirovinu nije djelatna vojna osoba, odnosno policijski službenik ili ovlaštena službena osoba unutarnjih poslova ili pravosuđa, ako je u svojstvu djelatne vojne osobe, odnosno u svojstvu policijskog službenika ili ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova ili pravosuđa stvarno provela najmanje 20 godina.
(5) Osoba iz stavka 4. ovoga članka ne ostvaruje pravo na mirovinu prema odredbama ovoga Zakona ako joj je služba prestala zbog počinjenog kaznenog djela, stegovnog prijestupa, uz nečastan otpust ili radi samovoljnog napuštanja službe.
NN 22/2002 izmijenjen člankom 2. vrijedio od 16. ožujka 2002. do 8. travnja 2008.
(1) Ovim se Zakonom uređuju prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti:
1) djelatnih vojnih osoba na službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: djelatne vojne osobe,
2) policijskih službenika u Ministarstvu unutarnjih poslova i djelatnika s posebnim dužnostima i ovlastima u Uredu za nacionalnu sigurnost sigurnosno-obavještajnim službama (u daljnjem tekstu: policijski službenici,
3) ovlaštenih službenih osoba u Ministarstvu pravosuđa koje rade na poslovima izvršavanja kaznenopravnih sankcija i mjera (u daljnjem tekstu: ovlaštene službene osobe pravosuđa).
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka (u daljnjem tekstu: osiguranici) ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kao osiguranici iz članka 10. stavka 1. točke 1. toga Zakona, ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.
(3) Odredbe ovoga Zakona o određivanju starosne i prijevremene starosne mirovine primjenjuju se samo na osiguranika koji je stvarno proveo najmanje 10 godina u svojstvu djelatne vojne osobe, odnosno u svojstvu policijskog službenika ili ovlaštene službene osobe pravosuđa.
(4) Odredbe ovoga Zakona o određivanju starosne i prijevremene starosne mirovine primjenjuju se i na osobu koja na dan stjecanja prava na mirovinu nije djelatna vojna osoba, odnosno policijski službenik ili ovlaštena službena osoba pravosuđa, ako je u svojstvu djelatne vojne osobe, odnosno u svojstvu policijskog službenika ili ovlaštene službene osobe pravosuđa stvarno provela najmanje 20 godina.
(5) U vrijeme od 10 godina iz stavka 3. ovoga članka, odnosno u vrijeme od 20 godina iz stavka 4. ovoga članka, uračunava se i vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u statusu hrvatskog branitelja u jednostrukom trajanju.
(6) Osoba iz stavka 4. ovoga članka ne ostvaruje pravo na mirovinu prema odredbama ovoga Zakona ako joj je služba prestala zbog počinjenog kaznenog djela, stegovnog prijestupa, uz nečastan otpust ili radi samovoljnog napuštanja službe.
NN 41/2008 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 9. travnja 2008.
(1) Ovim se Zakonom uređuju prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti:
1) djelatnih vojnih osoba na službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: djelatne vojne osobe,
2) policijskih službenika u Ministarstvu unutarnjih poslova i djelatnika,
3) službenih osoba s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnim službama (u daljnjem tekstu: policijski službenici sigurnosno-obavještajnom sustavu, 3
4) ovlaštenih službenih osoba u Ministarstvu pravosuđa koje rade na poslovima izvršavanja kaznenopravnih sankcija i mjera na poslovima izvršavanja kazne zatvora, mjere pritvora, odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod i osiguranja pravosudnih tijela (u daljnjem tekstu: ovlaštene službene osobe pravosuđa).
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka (u daljnjem tekstu: osiguranici) ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kao osiguranici iz članka 10. stavka 1. točke 1. toga Zakona, ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.
(3) Odredbe ovoga Zakona o određivanju starosne i prijevremene starosne mirovine primjenjuju se samo na osiguranika koji je stvarno proveo najmanje 10 godina u svojstvu djelatne vojne osobe, odnosno u svojstvu policijskog službenika ili ovlaštene službene osobe pravosuđa iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Odredbe ovoga Zakona o određivanju starosne i prijevremene starosne mirovine primjenjuju se i na osobu koja na dan stjecanja prava na mirovinu nije djelatna vojna osoba, odnosno policijski službenik ili ovlaštena službena osoba pravosuđa nema svojstvo osobe iz stavka 1. ovoga članka, ako je u tome svojstvu djelatne vojne osobe, odnosno u svojstvu policijskog službenika ili ovlaštene službene osobe pravosuđa stvarno provela najmanje 20 godina.
(5) U vrijeme od 10 godina iz stavka 3. ovoga članka, odnosno u vrijeme od 20 godina iz stavka 4. ovoga članka, uračunava se i vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u statusu hrvatskog branitelja u jednostrukom trajanju.
(6) Osoba iz stavka 4. ovoga članka ne ostvaruje pravo na mirovinu prema odredbama ovoga Zakona ako joj je služba prestala zbog počinjenog kaznenog djela, stegovnog prijestupa, uz nečastan otpust ili radi samovoljnog napuštanja službe.
Članak 2. 5 verzija
NN 128/1999 temeljni tekst objavljen 30. studenoga 1999.; vrijedio do 15. ožujka 2002.
(1) Djelatnoj vojnoj osobi kao staž osiguranja s povećanim trajanjem računa se staž osiguranja proveden na određenim dužnostima, i to:
1) svakih 12 mjeseci računa se kao 15 mjeseci staža osiguranja:
a) stvarno provedenih na dužnostima u postrojbama oružanih snaga Republike Hrvatske,
b) na dužnostima zrakoplovnog mehaničara, aerofotografa, na drugim dužnostima letačke službe, pripadnika tijela sanitetske službe ili treniranju letača ili ispitivanju zaštitne opreme u zrakoplovima, ako su pri takvom ispitivanju letjeli najmanje 90 sati godišnje,
c) na poslovima vatrogasca,
d) pripadnicima postrojbi bespilotnih letjelica koji rade na dužnostima u operativnim dežurstvima;
2) svakih 12 mjeseci računa se kao 16 mjeseci staža osiguranja:
a) članovima posebne pokusne posade za ispitivanje naoružanja u fazi usvajanja proizvodnje i završnih pokusa i ispitivanja,
b) tehničarima za streljivo i minsko-eksplozivna sredstva,
c) mehaničarima za streljivo i minsko-eksplozivna sredstva, ako su obavljali ove poslove najmanje 80% stvarnoga radnog vremena u tijeku godine,
d) u obavljanju poslova radiološke, biološke i kemijske zaštite u poligonskim uvjetima, u obavljanju poslova nuklearno-kemijsko-biološkog nadzora, kontrolno-zaštitne službe, otklanjanja posljedica djelovanja nuklearno-kemijsko-bioloških oružja i obavljanja poslova sanacije posljedica nuklearno-kemijsko-biološkog akcidenta,
e) stalnim članovima borbenog sastava na brodovima oružanih snaga,
f) pripadnicima vojne policije, obavještajnih služba i tijela sigurnosti oružanih snaga.
3) svakih 12 mjeseci računa se kao 18 mjeseci staža osiguranja:
a) na poslovima miniranja i razminiranja,
b) u borbenom dijelu gardijske postrojbe,
c) u borbenom dijelu antiteroritstičke postrojbe vojne policije,
d) na podmornici u opremi,
e) na dužnosti djelatnog letača (pilota), izviđača, radiste i zrakoplovnog strijelca,
f) na dužnosti djelatnog padobranca, ako je ispunio program po godišnjoj zapovijedi za obuku i odgoj,
g) na dužnostima pomorskog diverzanta,
h) na dužnostima ronitelja,
i) na izvidničko-diverzantskim dužnostima,
j) na dužnostima i rekompresijskoj komori, odnosno barokomori - osobama koje rade na ispitivanju i treniranju osoba za odgovarajuće dužnosti u podvodnoj ili letačkoj službi, ako na takvom ispitivanju i treniranju provedu najmanje 90 sati godišnje.
(2) Vojnim službenicima i vojnim namještenicima koji su postavljeni na ustrojbena mjesta iz stavka 1. točke 1b. do d. i točke 2. i 3. ovoga članka na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, vrijeme provedeno u obavljanju tih dužnosti računa se kao staž osiguranja s povećanim trajanjem, u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka.
NN 22/2002 izmijenjen člankom 3. vrijedio od 16. ožujka 2002. do 8. travnja 2008.
(1) Djelatnoj vojnoj osobi kao staž osiguranja s povećanim trajanjem računa se staž osiguranja proveden na određenim dužnostima, i to: 3) svakih 12 mjeseci računa se kao zbog otežanih uvjeta rada i prirode obavljanja poslova, staž osiguranja računa se u povećanom trajanju tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih u obavljanju poslova djelatne vojne osobe računa kao 15, 16, odnosno 18 mjeseci staža osiguranja: (2) Vojnim službenicima i vojnim namještenicima koji su postavljeni na ustrojbena mjesta iz stavka 1. točke 1b. do d. i točke 2. i 3.
1) svakih 12 mjeseci računa se kao 15 mjeseci staža osiguranja:
a) stvarno provedenih na dužnostima u postrojbama oružanih snaga Republike Hrvatske,
b) na dužnostima zrakoplovnog mehaničara, aerofotografa, na drugim dužnostima letačke službe, pripadnika tijela sanitetske službe ili treniranju letača ili ispitivanju zaštitne opreme u zrakoplovima, ako su pri takvom ispitivanju letjeli najmanje 90 sati godišnje,
c) na poslovima vatrogasca,
d) pripadnicima postrojbi bespilotnih letjelica koji rade na dužnostima u operativnim dežurstvima;
2) svakih 12 mjeseci računa se kao 16 mjeseci staža osiguranja:
a) članovima posebne pokusne posade za ispitivanje naoružanja u fazi usvajanja proizvodnje i završnih pokusa i ispitivanja,
b) tehničarima za streljivo i minsko-eksplozivna sredstva,
c) mehaničarima za streljivo i minsko-eksplozivna sredstva, ako su obavljali ove poslove najmanje 80% stvarnoga radnog vremena u tijeku godine,
d) u obavljanju poslova radiološke, biološke i kemijske zaštite u poligonskim uvjetima, u obavljanju poslova nuklearno-kemijsko-biološkog nadzora, kontrolno-zaštitne službe, otklanjanja posljedica djelovanja nuklearno-kemijsko-bioloških oružja i obavljanja poslova sanacije posljedica nuklearno-kemijsko-biološkog akcidenta,
e) stalnim članovima borbenog sastava na brodovima oružanih snaga,
f) pripadnicima vojne policije, obavještajnih služba i tijela sigurnosti oružanih snaga.
a) na poslovima miniranja i razminiranja,
b) u borbenom dijelu gardijske postrojbe,
c) u borbenom dijelu antiteroritstičke postrojbe vojne policije,
d) na podmornici u opremi,
e) na dužnosti djelatnog letača (pilota), izviđača, radiste i zrakoplovnog strijelca,
f) na dužnosti djelatnog padobranca, ako je ispunio program po godišnjoj zapovijedi za obuku i odgoj,
g) na dužnostima pomorskog diverzanta,
h) na dužnostima ronitelja,
i) na izvidničko-diverzantskim dužnostima,
j) na dužnostima i rekompresijskoj komori, odnosno barokomori - osobama koje rade na ispitivanju i treniranju osoba za odgovarajuće dužnosti u podvodnoj ili letačkoj službi, ako na takvom ispitivanju i treniranju provedu najmanje 90 sati godišnje.
(2) Pod otežanim uvjetima rada i prirodom obavljanja posla, u smislu stavka 1. ovoga članka, razumijevaju se osobito:
– održavanje borbene spremnosti na visokoj razini u svakom trenutku i u svim uvjetima,
– održavanje visoke psihofizičke spremnosti,
– izvođenje borbene obuke u svim uvjetima (meteorološkim i vremenskim, dan-noć) i za sve oblike ratovanja,
– razvijanje sposobnosti i vještina u uporabi suvremenoga vatrenog i hladnog oružja i vještina rukovanja raznim eksplozivnim napravama,
– opadanje fizioloških funkcija organizma u mjeri koja onemogućuje daljnje uspješno obavljanje vojne službe.
(3) Uredbom Vlade Republike Hrvatske utvrđuju se dužnosti iz stavka 1. ovoga članka na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, vrijeme provedeno u obavljanju tih dužnosti i način računanja toga staža.
(4) Vojnim službenicima i vojnim namještenicima koji su raspoređeni na dužnosti djelatne vojne osobe na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, vrijeme provedeno na tim dužnostima računa se kao staž osiguranja s povećanim trajanjem, u skladu s odredbama odredbom stavka 1. ovoga članka.
NN 41/2008 izmijenjen člankom 2. vrijedio od 9. travnja 2008. do 23. kolovoza 2012.
(1) Djelatnoj vojnoj osobi zbog otežanih uvjeta rada i prirode obavljanja poslova, staž osiguranja računa se u povećanom trajanju tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih u obavljanju poslova djelatne vojne osobe računa kao 15, 16, odnosno 18 mjeseci staža osiguranja.
(2) Pod otežanim uvjetima rada i prirodom obavljanja posla, u smislu stavka 1. ovoga članka, razumijevaju se osobito:
– održavanje borbene spremnosti na visokoj razini u svakom trenutku i u svim uvjetima,
– održavanje visoke psihofizičke spremnosti,
– izvođenje borbene obuke u svim uvjetima (meteorološkim i vremenskim, dan-noć) i za sve oblike ratovanja,
– razvijanje sposobnosti i vještina u uporabi suvremenoga vatrenog i hladnog oružja i vještina rukovanja raznim eksplozivnim napravama,
– opadanje fizioloških funkcija organizma u mjeri koja onemogućuje daljnje uspješno obavljanje vojne službe.
(3) Uredbom Vlade Republike Hrvatske utvrđuju se dužnosti iz stavka 1. ovoga članka na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i način računanja toga staža.
(4) Vojnim Državnim službenicima i vojnim namještenicima koji su raspoređeni na dužnosti djelatne vojne osobe na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, vrijeme provedeno na tim dužnostima računa se kao staž osiguranja s povećanim trajanjem, u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka.
NN 97/2012 izmijenjen člankom 1. vrijedio od 24. kolovoza 2012. do 25. listopada 2012.
(1) Djelatnoj vojnoj osobi zbog otežanih uvjeta rada i prirode obavljanja poslova, staž osiguranja računa se u povećanom trajanju tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih u obavljanju poslova djelatne vojne osobe računa kao 15, 16, odnosno 18 mjeseci staža osiguranja.
(2) Pod otežanim uvjetima rada i prirodom obavljanja posla, u smislu stavka 1. ovoga članka, razumijevaju se osobito:
– održavanje borbene spremnosti na visokoj razini u svakom trenutku i u svim uvjetima,
– održavanje visoke psihofizičke spremnosti,
– izvođenje borbene obuke u svim uvjetima (meteorološkim i vremenskim, dan-noć) i za sve oblike ratovanja,
– razvijanje sposobnosti i vještina u uporabi suvremenoga vatrenog i hladnog oružja i vještina rukovanja raznim eksplozivnim napravama,
– opadanje fizioloških funkcija organizma u mjeri koja onemogućuje daljnje uspješno obavljanje vojne službe.
(3) Uredbom Vlade Republike Hrvatske utvrđuju se dužnosti iz stavka 1. ovoga članka na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i način računanja toga staža.
(4) Državnim službenicima i namještenicima koji su raspoređeni na dužnosti djelatne vojne osobe na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, vrijeme provedeno na tim dužnostima računa se kao staž osiguranja s povećanim trajanjem, u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka.
NN 118/2012 izmijenjen člancima 1. i 2. vrijedi od 26. listopada 2012.
(1) Djelatnoj vojnoj osobi na određenim dužnostima i poslovima zbog otežanih uvjeta rada i prirode obavljanja poslova, staž osiguranja računa se u povećanom trajanju tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih u obavljanju poslova djelatne vojne osobe na tim dužnostima i poslovima računa kao 15, 16, odnosno 18 mjeseci staža osiguranja.
(2) Pod otežanim uvjetima rada i prirodom obavljanja posla, u smislu stavka 1. ovoga članka, razumijevaju se osobito:
– održavanje borbene spremnosti na visokoj razini u svakom trenutku i u svim uvjetima,
– održavanje visoke psihofizičke spremnosti,
– izvođenje borbene obuke u svim uvjetima (meteorološkim i vremenskim, dan-noć) i za sve oblike ratovanja,
– razvijanje sposobnosti i vještina u uporabi suvremenoga vatrenog i hladnog oružja i vještina rukovanja raznim eksplozivnim napravama,
– opadanje fizioloških funkcija organizma u mjeri koja onemogućuje daljnje uspješno obavljanje vojne službe.
(2) Uredbom Vlade Republike Hrvatske utvrđuju se dužnosti iz stavka 1. ovoga članka na kojima se zbog otežanih uvjeta rada i prirode obavljanja poslova staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i način računanja toga staža.
(3) Državnim službenicima i namještenicima koji su raspoređeni na dužnosti djelatne vojne osobe na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, vrijeme provedeno na tim dužnostima računa se kao staž osiguranja s povećanim trajanjem, u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka.
Članak 3. 3 verzije
NN 128/1999 temeljni tekst objavljen 30. studenoga 1999.; vrijedio do 31. prosinca 2000.
(1) Ovlaštenoj službenoj osobi unutarnjih poslova, odnosno ovlaštenoj službenoj osobi pravosuđa računa se staž osiguranja s povećanim trajanjem tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih na poslovima ovlaštene službene osobe računa kao 16 mjeseci staža osiguranja.
(2) Pripadniku postrojbe specijalne policije unutarnjih poslova računa se staž osiguranja s povećanim trajanjem tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih na službi u postrojbi specijalne policije računa kao 18 mjeseci staža osiguranja.
(3) Odlukom Vlade Republike Hrvatske, odnosno općim aktom Ureda za nacionalnu sigurnost utvrđuju se poslovi iz stavka 1. ovoga članka na kojima rade ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova, odnosno ovlaštene službene osobe pravosuđa.
NN 129/2000 izmijenjen člankom 133. vrijedio od 1. siječnja 2001. do 8. travnja 2008.
(1) Ovlaštenoj službenoj osobi unutarnjih poslova, odnosno ovlaštenoj službenoj osobi pravosuđa računa se staž osiguranja s povećanim trajanjem tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih na poslovima ovlaštene službene osobe računa kao 16 mjeseci staža osiguranja.
(2) Pripadniku postrojbe specijalne policije unutarnjih poslova računa se staž osiguranja s povećanim trajanjem tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih na službi u postrojbi specijalne policije računa kao 18 mjeseci staža osiguranja.
(3) Odlukom Vlade Republike Hrvatske, odnosno općim aktom Ureda za nacionalnu sigurnost utvrđuju se poslovi iz stavka 1. ovoga članka na kojima rade ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova policijski službenici, odnosno ovlaštene službene osobe pravosuđa.
(1) Prestao važiti.
Odredba članka 3. stavka 1. prestala je važiti stupanjem na snagu akta objavljenog u »Narodnim novinama« broj 129/2000.
(2) Prestao važiti.
Odredba članka 3. stavka 2. prestala je važiti stupanjem na snagu akta objavljenog u »Narodnim novinama« broj 129/2000.
NN 41/2008 izmijenjen člankom 3. vrijedi od 9. travnja 2008.
Odlukom Vlade Republike Hrvatske, odnosno općim aktom Ureda za nacionalnu sigurnost utvrđuju se poslovi iz stavka 1. ovoga članka na kojima rade policijski službenici, odnosno ovlaštene službene osobe pravosuđa tijela sigurnosno-obavještajnog sustava utvrđuju se poslovi na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem.
Članak 4. 2 verzije
NN 128/1999 temeljni tekst objavljen 30. studenoga 1999.; vrijedio do 8. travnja 2008.
Osiguraniku iz članka 1. ovoga Zakona kojem se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, propisana starosna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu (članak 30., odnosno članak 178. i 179. Zakona o mirovinskom osiguranju) snižava se, i to:
1) po jednu godinu za svakih 5 godina provedenih na dužnostima, odnosno poslovima na kojima se navršenih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 15 mjeseci,
2) po jednu godinu za svake 4 godine provedene na dužnostima, odnosno poslovima na kojima se navršenih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 16 mjeseci,
3) po jednu godinu za svake 3 godine provedene na dužnostima, odnosno poslovima na kojima se navršenih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 18 mjeseci.
NN 41/2008 izmijenjen člankom 4. vrijedi od 9. travnja 2008.
(1) Osiguranik iz članka 1. ovoga Zakona ima pravo na starosnu mirovinu kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
(2) Osiguranik iz članka 1. ovoga Zakona ima pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.
(3) Osiguraniku iz članka 1. ovoga Zakona, kojem se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, propisana starosna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu (članak 30., odnosno članak 178 propisana stavkom 1. i 179. Zakona o mirovinskom osiguranju) ovoga članka snižava se, i to:
1) po jednu godinu za svakih 5 godina provedenih na dužnostima, odnosno poslovima na kojima se navršenih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 15 mjeseci,
2) po jednu godinu za svake 4 godine provedene na dužnostima, odnosno poslovima na kojima se navršenih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 16 mjeseci,
3) po jednu godinu za svake 3 godine provedene na dužnostima, odnosno poslovima na kojima se navršenih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 18 mjeseci.
Članak 6. 3 verzije
NN 128/1999 temeljni tekst objavljen 30. studenoga 1999.; vrijedio do 15. ožujka 2002.
Na temelju rješenja nadležnog ministra, odnosno predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost o prestanku službe zbog potreba službe osiguranik može ostvariti pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, kada navrši mirovinski staž od najmanje 30 godina, od toga najmanje 15 godina mirovinskog staža na dužnostima, odnosno na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem prema odredbama ovoga Zakona.
NN 22/2002 izmijenjen člancima 4. i 5. vrijedio od 16. ožujka 2002. do 8. travnja 2008.
Na temelju rješenja nadležnog ministra, odnosno predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost o prestanku službe zbog potreba službe osiguranik može ostvariti pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, kada navrši mirovinski staž od najmanje 30 godina, od toga najmanje 15 godina mirovinskog staža na dužnostima, odnosno na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem prema odredbama ovoga Zakona. i drugih propisa kojima je bila uređena djelatna vojna služba, služba policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba pravosuđa.
(2) Osobama sa statusom hrvatskog branitelja u 15 godina mirovinskog staža iz stavka 1. ovoga članka uračunava se i vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u dvostrukom trajanju.
(3) Svi staževi osiguranja s povećanim trajanjem ostvareni po ranijim propisima kojima je bila uređena djelatna vojna služba i služba u svojstvu ovlaštene službene osobe, kao i poseban staž ostvaren na temelju sudjelovanja u Domovinskom ratu, međusobno se zbrajaju prilikom utvrđivanja uvjeta od 15 godina iz stavka 1. ovoga članka.
NN 41/2008 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 9. travnja 2008.
(1) Na temelju rješenja nadležnog ministra, odnosno predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost čelnika tijela sigurnosno-obavještajnog sustava o prestanku službe zbog potreba službe osiguranik može ostvariti pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, kada navrši mirovinski staž od najmanje 30 godina, od toga najmanje 15 godina mirovinskog staža na dužnostima, odnosno na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem prema odredbama ovoga Zakona i drugih propisa kojima je bila uređena djelatna vojna služba, služba policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba pravosuđa.
(2) Osobama sa statusom hrvatskog branitelja u 15 godina mirovinskog staža iz stavka 1. ovoga članka uračunava se i vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u dvostrukom trajanju.
(3) Svi staževi osiguranja s povećanim trajanjem ostvareni po ranijim propisima kojima je bila uređena djelatna vojna služba i služba u svojstvu ovlaštene službene osobe, kao i poseban staž ostvaren na temelju sudjelovanja u Domovinskom ratu, međusobno se zbrajaju prilikom utvrđivanja uvjeta od 15 godina iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 6.a 2 verzije
NN 22/2002 dodan člankom 5. vrijedio od 16. ožujka 2002. do 8. travnja 2008.
Na temelju odluke ministra obrane, ministra unutarnjih poslova, odnosno čelnika sigurnosno-obavještajnih službi djelatnoj vojnoj osobi, policijskom službeniku, odnosno djelatniku s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnim službama koji ima 20 godina staža osiguranja, a za koje se u odgovarajućem postupku utvrdi nemogućnost daljnjega profesionalnog razvoja, služba može prestati s pravom na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću.
U staž osiguranja iz stavka 1. ovoga članka ne uračunava se staž s povećanim trajanjem.
Obvezuju se nadležni ministri da jednom godišnje podnesu Vladi Republike Hrvatske izvješće o osiguranicima umirovljenim u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka.
Nadležni ministri propisat će postupak utvrđivanja nemogućnosti daljnjeg profesionalnog razvoja iz stavka 1. ovoga članka.
NN 41/2008 izmijenjen člankom 6. vrijedi od 9. travnja 2008.
Na temelju odluke ministra obrane, ministra unutarnjih poslova, odnosno čelnika sigurnosno-obavještajnih službi djelatnoj vojnoj osobi, policijskom službeniku, odnosno djelatniku s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnim službama koji rješenja nadležnog ministra, odnosno čelnika tijela sigurnosno-obavještajnog sustava osobi iz članka 1. stavka 1. točke 1.-3. ovoga Zakona, koja ima 20 godina staža osiguranja, a za koje koju se u odgovarajućem postupku utvrdi nemogućnost daljnjega daljnjeg profesionalnog razvoja, služba može prestati s pravom na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću.
U staž osiguranja iz stavka 1. ovoga članka ne uračunava se staž s povećanim trajanjem.
Obvezuju se nadležni ministri da jednom godišnje podnesu Vladi Republike Hrvatske izvješće o osiguranicima umirovljenim u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka.
Nadležni ministri ministar, odnosno čelnik tijela sigurnosno-obavještajnog sustava propisat će postupak utvrđivanja nemogućnosti daljnjeg profesionalnog razvoja iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 7. 2 verzije
NN 128/1999 temeljni tekst objavljen 30. studenoga 1999.; vrijedio do 8. travnja 2008.
(1) Vrijednosni bodovi osiguranika radi određivanja mirovine utvrđuju se prema najpovoljnijim prosječnim vrijednosnim bodovima, koji se računaju na temelju vrijednosnih bodova utvrđenih za pojedinu kalendarsku godinu prema člancima 75. do 77. Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvarenih:
1) u 1999. godini - za 1998. godinu,
2) u 2000. godini - za 1998. i 1999. godinu,
3) u 2001. godini - za 1998., 1999. i 2000. godinu,
4) u 2002. godini - za 1998., 1999., 2000. i 2001. godinu,
5) u 2003. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001. i 2002. godinu,
6) u 2004. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002. i 2003. godinu,
7) u 2005. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003. i 2004. godinu,
8) u 2006. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004. i 2005. godinu,
9) u 2007. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005. i 2006. godinu,
10) od 1. siječnja 2008. i nadalje - u bilo kojih za osiguranika najpovljnijih uzastopnih 10 kalendarskih godina 1. siječnja 1998.
(2) Najpovoljniji prosječni vrijednosti bodovi računaju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova iz stavka 1. ovoga članka podijeli s razdobljem za koje su obračunati.
(3) Osobni bodovi utvrđuju se tako da se ukupni mirovinski staž pomnoži s najpovoljnijim prosječnim vrijednosnim bodovima iz stavka 2. ovoga članka i polaznim faktorom.
(4) Osobni bodovi za određivanje mirovine osiguranika iz članka 5. ovoga Zakona utvrđuju se na temelju mirovinskog staža od najmanje 40 godina.
NN 41/2008 izmijenjen člankom 7. vrijedi od 9. travnja 2008.
(1) Vrijednosni bodovi osiguranika radi određivanja mirovine utvrđuju se prema najpovoljnijim prosječnim vrijednosnim bodovima, koji se računaju na temelju vrijednosnih bodova utvrđenih za pojedinu kalendarsku godinu prema člancima 75. do 77. Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvarenih:
1) u 1999. godini - za 1998. godinu,
2) u 2000. godini - za 1998. i 1999. godinu,
3) u 2001. godini - za 1998., 1999. i 2000. godinu,
4) u 2002. godini - za 1998., 1999., 2000. i 2001. godinu,
5) u 2003. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001. i 2002. godinu,
6) u 2004. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002. i 2003. godinu,
7) u 2005. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003. i 2004. godinu,
8) u 2006. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004. i 2005. godinu,
9) u 2007. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005. i 2006. godinu,
10) od 1. siječnja 2008. i nadalje - u bilo kojih za osiguranika najpovljnijih uzastopnih 10 kalendarskih godina od 1. siječnja 1998.
(2) Najpovoljniji prosječni vrijednosti bodovi računaju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova iz stavka 1. ovoga članka podijeli s razdobljem za koje su obračunati.
(3) Osobni bodovi utvrđuju se tako da se ukupni mirovinski staž pomnoži s najpovoljnijim prosječnim vrijednosnim bodovima iz stavka 2. ovoga članka i polaznim faktorom.
(4) Osobni bodovi za određivanje mirovine osiguranika iz članka 5. ovoga Zakona utvrđuju se na temelju mirovinskog staža od najmanje 40 godina.
Članak 9.a 1 verzija
NN 22/2002 dodan člankom 6. vrijedi od 16. ožujka 2002.
(1) Svota mirovine određena prema članku 7. – 9. ovoga Zakona smanjuje se ovisno o visini, i to:
1) za 8% razlika od 2.500,01 do 3.000,00 kuna,
2) za 12% razlika od 3.000,01 do 4.000,00 kuna,
3) za 16% razlika od 4.000,01 do 5.000,00 kuna,
4) za 20% iznos od 5.000,01 kuna i nadalje.
(2) Svota mirovine smanjena prema stavku 1. ovoga članka ne može iznositi manje od svote mirovine određene prema općim propisima o mirovinskom osiguranju.
Članak 11. 2 verzije
NN 128/1999 temeljni tekst objavljen 30. studenoga 1999.; vrijedio do 8. travnja 2008.
Ako zdravstvena komisija nadležnog ministarstva proglasi osiguranika nesposobnim za djelatnu vojnu službu, odnosno za poslove ovlaštene službene osobe, ovlašteni vještak iz članka 113. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju utvrdit će kod tog osiguranika postojanje profesionalne ili opće nesposobnosti za rad prema tom Zakonu.
NN 41/2008 izmijenjen člankom 8. vrijedi od 9. travnja 2008.
Ako zdravstvena komisija nadležnog ministarstva, odnosno tijela sigurnosno-obavještajnog sustava proglasi osiguranika nesposobnim za djelatnu vojnu službu, odnosno za poslove ovlaštene službene osobe poslove koje obavlja osoba iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, ovlašteni vještak iz članka 113. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju utvrdit će kod tog osiguranika postojanje profesionalne ili opće nesposobnosti za rad prema tom Zakonu.
Članak 13. 2 verzije
NN 128/1999 temeljni tekst objavljen 30. studenoga 1999.; vrijedio do 8. travnja 2008.
(1) Za staž osiguranja koji se prema ovome Zakonu računa s povećanim trajanjem dodatni doprinos plaća nadležno ministarstvo, odnosno Ured za nacionalnu sigurnost iz sredstava državnog proračuna prema stopi utvrđenoj zakonom.
(2) Republika Hrvatska osigurava sredstva u državnom proračunu za pokrivanje obveza mirovinskog osiguranja koje nastaju priznavanjem i određivanjem mirovine pod povoljnijim uvjetima osiguranicima iz članka 1. ovoga Zakona.
(3) Sredstva za obveze iz stavka 1. i 2. ovoga članka osiguravaju se i isplaćuju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje mjesečno, najkasnije 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.
NN 41/2008 izmijenjen člankom 9. vrijedi od 9. travnja 2008.
(1) Za staž osiguranja koji se prema ovome Zakonu računa s povećanim trajanjem dodatni doprinos plaća nadležno ministarstvo, odnosno Ured za nacionalnu sigurnost iz sredstava državnog proračuna prema stopi utvrđenoj zakonom.
Republika Hrvatska osigurava sredstva u državnom proračunu za pokrivanje obveza mirovinskog osiguranja koje nastaju priznavanjem i određivanjem mirovine pod povoljnijim uvjetima osiguranicima iz članka 1. ovoga Zakona.
(3) Sredstva za obveze iz stavka 1. i 2. ovoga članka osiguravaju se i isplaćuju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje mjesečno, najkasnije 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Članak 17. 2 verzije
NN 128/1999 temeljni tekst objavljen 30. studenoga 1999.; vrijedio do 6. ožujka 2001.
Osobi kojoj je prestao radni odnos u razdoblju od 31. prosinca 1998. do dana stupanja na snagu ovoga Zakona prema odredbama članka 68. i 69. Zakona u unutarnjim poslovima ("Narodne novine", br. 55/89., 18/90., 47/90., 19/91., 29/91. - pročišćeni tekst, 73/91., 19/92., 33/92., 76/94. i 161/98.), odnosno članka 70. Zakona o izvršenju sankcija izrečenih za krivična djela, privredne prijestupe i prekršaje ("Narodne novine", br. 21/74., 39/74., 55/88., 19/90., 66/93. i 29/94.), odredit će se mirovina prema odredbama ovoga Zakona.
NN 16/2001 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 7. ožujka 2001.
Osobi Iznimno od odredbe članka 7. do 9. ovoga Zakona, osobi kojoj je prestao radni odnos u razdoblju od 31. prosinca 1998. do dana stupanja na snagu ovoga Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba (»Narodne novine«, br. 128/99.) prema odredbama članka 68. i 69. Zakona u o unutarnjim poslovima ("Narodne novine", (»Narodne novine«, br. 55/89., 18/90., 47/90., 19/91., 29/91. - 29/91., – pročišćeni tekst, 73/91., 19/92., 33/92., 76/94. i 161/98.), 151/98.), odnosno članka 70. Zakona o izvršenju sankcija izrečenih za krivična djela, privredne prijestupe i prekršaje ("Narodne novine", (»Narodne novine«, br. 21/74., 39/74., 39/94., 55/88., 19/90., 66/93. i 29/94.), odredit će se mirovina prema odredbama ovoga Zakona. 29/94.) starosna mirovina određuje se od njene prosječne mjesečne plaće ostvarene u kalendarskoj godini koja prethodi godini stjecanja prava na mirovinu.
Osobi iz stavka 1. ovoga članka starosna mirovina za 20 godina mirovinskog staža iznosi muškarcu 55%, a ženi 57,5% od osnovice i povećava se po 2,5% od osnovice za svaku daljnju navršenu godinu, do navršenih 30 godina mirovinskog staža. Za svaku navršenu godinu mirovinskog staža preko 30 godina, mirovina se povećava po 0,5% od osnovice, tako da mirovina može iznositi najviše 85% od osnovice.