Izmjene: NN 22/2002

Članak 1. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

(1) Ovim se Zakonom uređuju prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti:

1) djelatnih vojnih osoba na službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: djelatne vojne osobe,

2) policijskih službenika u Ministarstvu unutarnjih poslova i djelatnika s posebnim dužnostima i ovlastima u Uredu za nacionalnu sigurnost sigurnosno-obavještajnim službama (u daljnjem tekstu: policijski službenici,

3) ovlaštenih službenih osoba u Ministarstvu pravosuđa koje rade na poslovima izvršavanja kaznenopravnih sankcija i mjera (u daljnjem tekstu: ovlaštene službene osobe pravosuđa).

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka (u daljnjem tekstu: osiguranici) ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kao osiguranici iz članka 10. stavka 1. točke 1. toga Zakona, ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.

(3) Odredbe ovoga Zakona o određivanju starosne i prijevremene starosne mirovine primjenjuju se samo na osiguranika koji je stvarno proveo najmanje 10 godina u svojstvu djelatne vojne osobe, odnosno u svojstvu policijskog službenika ili ovlaštene službene osobe pravosuđa.

(4) Odredbe ovoga Zakona o određivanju starosne i prijevremene starosne mirovine primjenjuju se i na osobu koja na dan stjecanja prava na mirovinu nije djelatna vojna osoba, odnosno policijski službenik ili ovlaštena službena osoba pravosuđa, ako je u svojstvu djelatne vojne osobe, odnosno u svojstvu policijskog službenika ili ovlaštene službene osobe pravosuđa stvarno provela najmanje 20 godina.

(5) U vrijeme od 10 godina iz stavka 3. ovoga članka, odnosno u vrijeme od 20 godina iz stavka 4. ovoga članka, uračunava se i vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u statusu hrvatskog branitelja u jednostrukom trajanju.

(6) Osoba iz stavka 4. ovoga članka ne ostvaruje pravo na mirovinu prema odredbama ovoga Zakona ako joj je služba prestala zbog počinjenog kaznenog djela, stegovnog prijestupa, uz nečastan otpust ili radi samovoljnog napuštanja službe.

Članak 2. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

(1) Djelatnoj vojnoj osobi kao staž osiguranja s povećanim trajanjem računa se staž osiguranja proveden na određenim dužnostima, i to: 3) svakih 12 mjeseci računa se kao zbog otežanih uvjeta rada i prirode obavljanja poslova, staž osiguranja računa se u povećanom trajanju tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih u obavljanju poslova djelatne vojne osobe računa kao 15, 16, odnosno 18 mjeseci staža osiguranja: (2) Vojnim službenicima i vojnim namještenicima koji su postavljeni na ustrojbena mjesta iz stavka 1. točke 1b. do d. i točke 2. i 3.

1) svakih 12 mjeseci računa se kao 15 mjeseci staža osiguranja:

a) stvarno provedenih na dužnostima u postrojbama oružanih snaga Republike Hrvatske,

b) na dužnostima zrakoplovnog mehaničara, aerofotografa, na drugim dužnostima letačke službe, pripadnika tijela sanitetske službe ili treniranju letača ili ispitivanju zaštitne opreme u zrakoplovima, ako su pri takvom ispitivanju letjeli najmanje 90 sati godišnje,

c) na poslovima vatrogasca,

d) pripadnicima postrojbi bespilotnih letjelica koji rade na dužnostima u operativnim dežurstvima;

2) svakih 12 mjeseci računa se kao 16 mjeseci staža osiguranja:

a) članovima posebne pokusne posade za ispitivanje naoružanja u fazi usvajanja proizvodnje i završnih pokusa i ispitivanja,

b) tehničarima za streljivo i minsko-eksplozivna sredstva,

c) mehaničarima za streljivo i minsko-eksplozivna sredstva, ako su obavljali ove poslove najmanje 80% stvarnoga radnog vremena u tijeku godine,

d) u obavljanju poslova radiološke, biološke i kemijske zaštite u poligonskim uvjetima, u obavljanju poslova nuklearno-kemijsko-biološkog nadzora, kontrolno-zaštitne službe, otklanjanja posljedica djelovanja nuklearno-kemijsko-bioloških oružja i obavljanja poslova sanacije posljedica nuklearno-kemijsko-biološkog akcidenta,

e) stalnim članovima borbenog sastava na brodovima oružanih snaga,

f) pripadnicima vojne policije, obavještajnih služba i tijela sigurnosti oružanih snaga.

a) na poslovima miniranja i razminiranja,

b) u borbenom dijelu gardijske postrojbe,

c) u borbenom dijelu antiteroritstičke postrojbe vojne policije,

d) na podmornici u opremi,

e) na dužnosti djelatnog letača (pilota), izviđača, radiste i zrakoplovnog strijelca,

f) na dužnosti djelatnog padobranca, ako je ispunio program po godišnjoj zapovijedi za obuku i odgoj,

g) na dužnostima pomorskog diverzanta,

h) na dužnostima ronitelja,

i) na izvidničko-diverzantskim dužnostima,

j) na dužnostima i rekompresijskoj komori, odnosno barokomori - osobama koje rade na ispitivanju i treniranju osoba za odgovarajuće dužnosti u podvodnoj ili letačkoj službi, ako na takvom ispitivanju i treniranju provedu najmanje 90 sati godišnje.

(2) Pod otežanim uvjetima rada i prirodom obavljanja posla, u smislu stavka 1. ovoga članka, razumijevaju se osobito:

– održavanje borbene spremnosti na visokoj razini u svakom trenutku i u svim uvjetima,

– održavanje visoke psihofizičke spremnosti,

– izvođenje borbene obuke u svim uvjetima (meteorološkim i vremenskim, dan-noć) i za sve oblike ratovanja,

– razvijanje sposobnosti i vještina u uporabi suvremenoga vatrenog i hladnog oružja i vještina rukovanja raznim eksplozivnim napravama,

– opadanje fizioloških funkcija organizma u mjeri koja onemogućuje daljnje uspješno obavljanje vojne službe.

(3) Uredbom Vlade Republike Hrvatske utvrđuju se dužnosti iz stavka 1. ovoga članka na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, vrijeme provedeno u obavljanju tih dužnosti i način računanja toga staža.

(4) Vojnim službenicima i vojnim namještenicima koji su raspoređeni na dužnosti djelatne vojne osobe na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, vrijeme provedeno na tim dužnostima računa se kao staž osiguranja s povećanim trajanjem, u skladu s odredbama odredbom stavka 1. ovoga članka.

Članak 6. izmijenjenčlancima 4. i 5. ovoga akta

Na temelju rješenja nadležnog ministra, odnosno predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost o prestanku službe zbog potreba službe osiguranik može ostvariti pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, kada navrši mirovinski staž od najmanje 30 godina, od toga najmanje 15 godina mirovinskog staža na dužnostima, odnosno na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem prema odredbama ovoga Zakona. i drugih propisa kojima je bila uređena djelatna vojna služba, služba policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba pravosuđa.

(2) Osobama sa statusom hrvatskog branitelja u 15 godina mirovinskog staža iz stavka 1. ovoga članka uračunava se i vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u dvostrukom trajanju.

(3) Svi staževi osiguranja s povećanim trajanjem ostvareni po ranijim propisima kojima je bila uređena djelatna vojna služba i služba u svojstvu ovlaštene službene osobe, kao i poseban staž ostvaren na temelju sudjelovanja u Domovinskom ratu, međusobno se zbrajaju prilikom utvrđivanja uvjeta od 15 godina iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 6.a dodančlankom 5. ovoga akta

Na temelju odluke ministra obrane, ministra unutarnjih poslova, odnosno čelnika sigurnosno-obavještajnih službi djelatnoj vojnoj osobi, policijskom službeniku, odnosno djelatniku s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnim službama koji ima 20 godina staža osiguranja, a za koje se u odgovarajućem postupku utvrdi nemogućnost daljnjega profesionalnog razvoja, služba može prestati s pravom na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću.

U staž osiguranja iz stavka 1. ovoga članka ne uračunava se staž s povećanim trajanjem.

Obvezuju se nadležni ministri da jednom godišnje podnesu Vladi Republike Hrvatske izvješće o osiguranicima umirovljenim u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka.

Nadležni ministri propisat će postupak utvrđivanja nemogućnosti daljnjeg profesionalnog razvoja iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 9.a dodančlankom 6. ovoga akta

(1) Svota mirovine određena prema članku 7. – 9. ovoga Zakona smanjuje se ovisno o visini, i to:

1) za 8% razlika od 2.500,01 do 3.000,00 kuna,

2) za 12% razlika od 3.000,01 do 4.000,00 kuna,

3) za 16% razlika od 4.000,01 do 5.000,00 kuna,

4) za 20% iznos od 5.000,01 kuna i nadalje.

(2) Svota mirovine smanjena prema stavku 1. ovoga članka ne može iznositi manje od svote mirovine određene prema općim propisima o mirovinskom osiguranju.