Što se promijenilo od NN 80/2022
Izmjene i dopune, NN 80/2022. Nastali tekst vrijedio od 19. srpnja 2022. do 31. prosinca 2022.
Od tada je izmijenjeno 25 članaka i dodan 1 članak.
Prikazana je razlika između teksta koji je tada vrijedio i važećeg teksta, članak po članak; uz svaki članak stoje akti koji su ga u međuvremenu mijenjali.
Akti primijenjeni u međuvremenu: NN 114/2022 (izmjene i dopune), NN 155/2023 (izmjene i dopune), NN 146/2025 (izmjene i dopune).
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Tekst koji je tada vrijedio · Važeći tekst · Promjene od drugoga dana · Povijest članaka
Članak 10. izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 1.
Člankom 4. ZIDZPP-a (NN 117/03. – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) članak 10. izmijenjen.
Sud, stranke i drugi sudionici moraju nastojati da se postupak provede bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova. Sud je dužan onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku.
Sud će kazniti novčanom kaznom od 500,00 60,00 do 10.000,00 kuna 1320,00 eura fizičku osobu, odnosno od 2.500,00 330,00 do 50.000,00 kuna 6630,00 eura pravnu osobu koja teže zlouporabi prava koja joj pripadaju u postupku, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
Novčana kazna iz stavka 2. ovoga članka može se izreći stranci i umješaču, a njihovom zastupniku ako je on odgovoran za zlouporabu prava.
Novčanu kaznu izriče prvostupanjski sud. Izvan ročišta za glavnu raspravu kaznu izriče sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća.
Ako sud koji odlučuje o pravnom lijeku posumnja da je koja od osoba koje sudjeluju u postupku teže zlouporabila prava koja joj pripadaju u postupku, naložit će prvostupanjskom sudu da provjeri je li takva zlouporaba počinjena.
U slučaju iz stavka 5. ovoga članka sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskoga suda izreći će novčanu kaznu ili će rješenjem utvrditi da nije počinjena teža zlouporaba prava. Prijepis svoje odluke prvostupanjski će sud uvijek dostaviti sudu iz stavka 5. ovoga članka.
Kada kažnjena osoba ne plati izrečenu novčanu kaznu u ostavljenom roku ili o tome bez odgađanja ne obavijesti sud, sud će u daljnjem roku od osam dana na rješenje o izrečenoj novčanoj kazni staviti potvrdu o ovršnosti te rješenje dostaviti Financijskoj agenciji radi izravne naplate novčane kazne provedbom ovrhe na novčanim sredstvima kažnjene osobe.
Člankom 1. ZIDZPP-a (NN 84/08. – stupio na snagu 1. listopada 2008.) stavak 7. izmijenjen, te su dodani stavci 8. – 12.
Ako Financijska agencija u roku od godine dana od dana primitka rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne provede ovrhu na novčanim sredstvima kažnjene osobe u skladu s odredbama zakona koji uređuje provedbu ovrhe na novčanim sredstvima u cjelokupnom iznosu izrečene novčane kazne, dostavit će rješenje iz stavka 2. ovoga članka nadležnoj ispostavi Područnog ureda Porezne uprave prema prebivalištu, odnosno sjedištu kažnjene osobe radi prisilne naplate izrečene novčane kazne prema propisima o prisilnoj naplati poreza.
Ako kažnjena osoba nema prebivalište, odnosno sjedište na području Republike Hrvatske, Financijska agencija će dostaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka ispostavi Područnog ureda Porezne uprave prema sjedištu suda koji je donio rješenje iz stavka 2. ovoga članka.
Naplaćena novčana kazna uplaćuje se na račun prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske, dok će se o izvršenoj naplati obavijestiti sud.
Žalba izjavljena protiv rješenja o novčanoj kazni, ne odgađa provedbu tog rješenja.
Ako u roku od godine dana od dana primitka rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne uspije naplatiti novčanu kaznu, nadležna ispostava Područnog ureda Porezne uprave će o nenaplaćenoj novčanoj kazni za fizičku osobu obavijestiti sud koji je donio rješenje, nakon čega će se novčana kazna izrečena fizičkoj osobi zamijeniti kaznom zatvora po pravilima kaznenog prava o zamjeni novčane kazne kaznom zatvora, o čemu će odluku donijeti sud koji je izrekao novčanu kaznu. Ako se novčana kazna izrečena pravnoj osobi ne naplati u roku od godine dana od dana primitka rješenja iz stavka 2. ovoga članka, ta će se kazna prisilno naplatiti po pravilima kaznenog prava.
Ako je rješenje o izricanju novčane kazne ukinuto ili preinačeno, osoba kojoj je naplaćena izrečena novčana kazna može u roku od tri mjeseca od primitka tog rješenja u istom postupku zatražiti od suda da naloži Republici Hrvatskoj isplatu neosnovano naplaćenog iznosa novčane kazne. Ako taj zahtjev bude podnesen nakon isteka toga roka, sud će ga odbaciti. Zahtjev za isplatu temeljem rješenja kojim se nalaže Republici Hrvatskoj isplata neosnovano naplaćenog iznosa novčane kazne podnosi se ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.
Članak 13. izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 2.
Člankom 5. ZIDZPP-a (NN 117/03. – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) članak 13. izmijenjen.
Sudski savjetnici ovlašteni su u prvom stupnju provoditi parnični postupak, ocjenjivati dokaze i utvrđivati činjenice. Na temelju tako provedenog postupka sudski savjetnik podnosi sucu kojeg na to ovlasti predsjednik suda, pisani prijedlog na temelju kojeg sudac donosi odluku. U uvodu odluke navest će se da je odluka donesena na temelju prijedloga sudskog savjetnika.
Ako ne prihvati prijedlog kojeg mu je dao sudski savjetnik, nadležni sudac će sam provesti postupak.
Sudski savjetnici u parničnom postupku su ovlašteni provoditi postupak i predlagati sucu odluku u sporovima za isplatu novčane tražbine, ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna 13.270,00 eura, odnosno u trgovačkim sporovima ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna 66.360,00 eura.
U drugostupanjskom postupku i postupku povodom izvanrednih pravnih lijekova sudski savjetnici referiraju o stanju spisa i pripremaju nacrte odluka.
Članak 40. izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 3.
Ako se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu, ali tužitelj u tužbi navede da pristaje da umjesto udovoljenja tom zahtjevu primi određenu novčanu svotu, kao vrijednost predmeta spora uzet će se ta svota.
U drugim slučajevima, kad se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tužitelj u tužbi naznačio.
Ako je u slučaju iz stavka 2. ovoga članka tužitelj vrijednost predmeta spora očito suviše visoko ili suviše nisko naznačio, tako da se postavlja pitanje stvarne nadležnosti, sastava suda, vrste postupka, ovlaštenja na zastupanje ili prava na naknadu troškova postupka, sud će, po službenoj dužnosti ili na prigovor tuženika, najkasnije na pripremnom ročištu, brzo i na prikladan način provjeriti točnost naznačene vrijednosti te rješenjem protiv kojega nije dopuštena posebna žalba odrediti vrijednost predmeta spora.
Člankom 19. ZIDZPP-a (NN 117/03. – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 3. izmijenjen.
Ako se nakon upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari utvrdi da je tužitelj propustio odrediti vrijednost predmeta spora, sud prvoga stupnja će brzo i na prikladan način, nakon što strankama omogući da se o tome izjasne, odrediti vrijednost predmeta spora rješenjem protiv kojega nije dopuštena posebna žalba.
Člankom 19. ZIDZPP-a (NN 117/03. – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan stavak 4.
Ako prvostupanjski sud u slučaju iz stavka 4. ovoga članka ne utvrdi vrijednost predmeta spora na način određen u tom stavku najkasnije do zaključenja glavne rasprave, smatrat će se da je vrijednost predmeta spora 50.000,00 kn 6630,00 eura.
Člankom 19. ZIDZPP-a (NN 117/03. – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan stavak 5.
Člankom 3. ZIDZPP-a (NN 84/08. – stupio na snagu 1. listopada 2008.) dodani stavak 5. izmijenjen.
Članak 91. izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 4.
Ako u parnicama o imovinskopravnim zahtjevima vrijednost predmeta spora prelazi 50.000,00 kuna 6630,00 eura, punomoćnici pravnih osoba mogu biti samo osobe koje imaju položen pravosudni ispit.
Člankom 5. ZIZPP-a (NN 91/92 – stupio na snagu 8. siječnja 1993.) u članku 91. riječi: »25.000 dinara« zamijenjene su riječima: »200.000 hrvatskih dinara«.
Člankom 2. ZIDZPP-a (NN 112/99 – stupio na snagu 7. studenoga 1999.) u članku 91. riječi: »800.000 hrvatskih dinara« zamijenjene riječima: »50.000,00 kuna«.
Članak 95. izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 5.
Ako je stranka izdala odvjetniku punomoć za vođenje parnice, a nije pobliže odredila ovlaštenja u punomoći, odvjetnik je ovlašten na temelju takve punomoći:
1) obavljati sve radnje u postupku, a osobito podnijeti tužbu, povući je, priznati tužbeni zahtjev ili se odreći tužbenog zahtjeva, zaključiti nagodbu, podnijeti pravni lijek i odreći se ili odustati od njega te zahtijevati izdavanje mjera osiguranja;
2) stavljati zahtjev za ovrhu ili osiguranje i poduzimati potrebne radnje u postupku u povodu takva zahtjeva;
Člankom 47. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 1. točki 2. riječ: »izvršenje« zamijenjena riječju: »ovrha«.
3) od protivne stranke primiti dosuđene troškove;
4) punomoć prenijeti na drugog odvjetnika ili ovlastiti drugog odvjetnika na poduzimanje samo pojedinih radnji u postupku.
Za podnošenje prijedloga za ponavljanje postupka odvjetniku je potrebna posebna punomoć, ako je od pravomoćnosti odluke proteklo više od šest mjeseci.
Odvjetnički vježbenik bez položenoga pravosudnog ispita može zamjenjivati odvjetnika kod kojeg je zaposlen samo pred sudom prvoga stupnja, u postupcima čija vrijednost predmeta spora nije veća od 50.000,00 kuna 6630,00 eura.
Člankom 47. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 3. izmijenjen.
Odvjetnički vježbenik s položenim pravosudnim ispitom može zamjenjivati odvjetnika bez ikakvih ograničenja.
Člankom 47. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan stavak 4.
Članak 110. izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 6.
Člankom 56. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) članak 110. izmijenjen.
Sud prvog stupnja kaznit će novčanom kaznom od 500,00 60,00 do 5.000,00 kuna 660,00 eura fizičku osobu, odnosno od 2.000,00 260,00 do 20.000,00 kuna 2650,00 eura pravnu osobu koja u podnesku vrijeđa sud, stranku ili drugoga sudionika u postupku. Novčana kazna može se izreći i zastupniku stranke i umješača ako je on odgovoran za vrijeđanje suda.
Člankom 6. ZIZPP-a (NN 91/92 – stupio na snagu 8. siječnja 1993.) u članku 1. riječi: »500 dinara« zamjenjuju se riječima: »200.000 hrvatskih dinara«.
Odredbe članka 10. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka.
Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka primjenjuju se u svim slučajevima kad sud izriče novčanu kaznu po odredbama ovoga Zakona, osim ako što drugo nije izričito predviđeno za pojedine slučajeve.
Članak 126.d dodanNN 146/2025: dodan člankom 1.
Zapisniku se prilaže transkript tonske snimke ročišta učinjen uz pomoć uređaja za automatsku transkripciju, koji služi kao pomoćno sredstvo uz tonsku snimku ročišta.
Transkript se sastavlja u elektroničkom obliku, bez korekcija i drugih preinaka.
U transkriptu će biti vidljivi podaci o vremenskom intervalu tonske snimke iz članka 126.c stavka 3. ovoga Zakona.
Transkript će biti dostupan strankama u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. Ako stranka nije uključena u informacijski sustav, transkript u elektroničkom obliku učinit će se dostupnim na odgovarajući način.
Članak 186.d izmijenjenNN 155/2023: izmijenjen člankom 1.
Člankom 20. ZIDZPP-a (NN 84/08 – stupio na snagu 1. listopada 2008.) dodan članak 186.d.
Člankom 12. ZIDZPP-a (NN 57/11 – stupio na snagu 2. lipnja 2011.) u stavku 1. dodane su riječi: »ili izvan suda«.
Sud može, uvažavajući sve okolnosti, posebno interes stranaka i trećih osoba vezanih uz stranke te trajnost njihovih odnosa i upućenost jednih na druge, na ročištu ili izvan ročišta rješenjem uputiti stranke da u roku od osam dana pokrenu postupak mirenja ili rješenjem strankama predložiti rješavanje spora u postupku mirenja 15 dana sudjeluju na informativnom sastanku o medijaciji ili da pokrenu medijaciju.
Rješenja iz stavka 1. ovoga članka sud može donijeti tijekom cijeloga cijelog parničnog postupka.
Ako stranke suglasno predlože ili prihvate rješavanje spora u postupku mirenja medijacijom pred sudom, bez odgode će se odrediti sastanak radi pokušaja mirenja medijacije na koje koji se pozivaju stranke, njihovi zastupnici i punomoćnici ako ih imaju.
Postupak mirenja mirnog rješavanja spora pred sudom (informativni sastanak o medijaciji i medijaciju) vodi izmiritelj medijator određen s liste izmiritelja medijatora koju utvrđuje predsjednik suda.
Izmiritelj Medijator ne može sudjelovati u postupku mirenja mirnog rješavanja spora u parničnom predmetu koji mu je dodijeljen.
Ako se postupak mirenja mirnog rješavanja spora pred sudom dovrši bez sklapanja nagodbe, izmiritelj medijator ne smije sudjelovati u tom sporu u bilo kojem svojstvu.
Nagodba sklopljena u postupku mirenja mirnog rješavanja spora provedenom u sudu pred sucem izmiriteljem medijatorom smatra se sudskom nagodbom.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako su obje stranke ili dionička društva ili pravne osobe kojima je većinski član Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sud će po primitku odgovora na tužbu uputiti stranke da u roku od osam dana pokrenu postupak mirenja medijaciju.
Stranka koja je upućena pokrenuti postupak mirenja medijaciju, a ne pristupi prvom sastanku radi pokušaja mirenja medijacije bez opravdanog razloga, gubi pravo tražiti naknadu daljnjih troškova postupka pred sudom prvog stupnja.
Sud će u rješenju kojim upućuje stranke da pokrenu medijaciju upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka iz stavka 9. ovoga članka.
Rješenja iz stavka 1. ovoga članka su rješenja o upravljanju postupkom.
Članak 186.e izmijenjenNN 155/2023: izmijenjen člankom 2.
Člankom 20. ZIDZPP-a (NN 84/08 – stupio na snagu 1. listopada 2008.) dodan članak 186.e.
Stranke mogu nakon podnošenja redovnog pravnog lijeka suglasno podnijeti prijedlog za rješavanje spora sudjelovanje u postupku mirenja mirnog rješavanja spora pred sucem izmiriteljem medijatorom suda nadležnog za odlučivanje o pravnom lijeku.
Izmiritelj Medijator ne može sudjelovati u postupku mirenja mirnog rješavanja spora u parničnom predmetu koji mu je dodijeljen radi odlučivanja o pravnom lijeku.
Ako se postupak mirenja mirnog rješavanja spora dovrši bez sklapanja nagodbe, izmiritelj medijator ne smije sudjelovati u tom sporu u bilo kojem svojstvu.
Na postupke mirenja mirnog rješavanja spora koji se provode u sudovima na odgovarajući se način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje postupak mirenja mirno rješavanje sporova, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Članak 221.b izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 7.
Ako tužitelj dokaže da je tuženik za tražbinu koju je tužitelj utužio na temelju vjerodostojne isprave koristio pravo na odbitak pretporeza, smatrat će se da tražbina postoji, osim ako tuženik ne dokaže protivno.
Sud može po službenoj dužnosti zatražiti od Ministarstva financija, Porezne uprave podatak o tome je li tuženik koristio pravo na odbitak pretporeza za tražbine iz stavka 1. ovoga članka samo ako one po pojedinačnom računu prelaze vrijednost od 10.000,00 kuna 1320,00 eura.
Ministarstvo financija, Porezna uprava dužna je podatak iz stavka 2. ovoga članka dostaviti sudu u roku od 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
Smatrat će, u slučaju kada tražbina iz stavka 1. ovoga članka po pojedinačnom računu ne prelazi vrijednost od 10.000,00 kuna 1320,00 eura, da je tuženik koristio pravo na odbitak pretporeza ako u roku od 15 dana po pozivu suda ne dostavi isprave na temelju kojih se može utvrditi je li koristio pravo na odbitak pretporeza.
Članak 248. izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 8.
Ako svjedok koji je uredno pozvan ne dođe, a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba da bude saslušan, sud može narediti da se prisilno dovede i podmiruje troškove dovođenja, a može ga i kazniti novčano od 500,00 60,00 do 10.000,00 kuna 1320,00 eura.
Člankom 3. ZIDZPP-a (NN 112/99 stupio na snagu 6. studenoga 1999. u stavku 1. i 2. određene riječi su zamijenjene.
Člankom 127. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 1. riječi: »do 3.000,00« zamijenjene su riječima: »od 500,00 do 10.000,00«.
Ako svjedok dođe i nakon što je upozoren na posljedice uskrati svjedočenje ili odgovor na pojedino pitanje, a sud ocijeni da su razlozi uskraćivanja neopravdani, može ga kazniti novčano od 500,00 60,00 do 10.000,00 kuna 1320,00 eura, a ako i poslije toga odbije svjedočiti, može ga zatvoriti. Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane svjedočiti ili dok njegovo saslušanje ne postane nepotrebno, ali najdulje mjesec dana.
Člankom 127. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 2. riječi: »do 3.000,00« zamijenjene su riječima »od 500,00 do 10.000,00«.
Žalba protiv rješenja o novčanoj kazni ili o zatvoru ne zadržava izvršenje rješenja, osim ako se u toj žalbi pobija i odluka suda kojom nisu prihvaćeni razlozi svjedoka za uskraćivanje svjedočenja ili odgovora na pojedino pitanje.
U slučajevima iz stavka 1. do 3. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 10. ovoga Zakona.
Člankom 127. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan novi stavak 4.
Sud će na zahtjev stranke odlučiti da je svjedok dužan nadoknaditi troškove što ih je uzrokovao svojim neopravdanim izostankom odnosno neopravdanim odbijanjem da svjedoči.
Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak sud će opozvati svoje rješenje o kazni, a može svjedoka sasvim ili djelomično osloboditi naknade troškova. Sud može opozvati svoje rješenje o kazni i kad svjedok naknadno pristane da svjedoči.
Članak 255. izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 9.
Sud će kazniti novčanom kaznom od 500,00 60,00 do 10.000,00 kuna 1320,00 eura vještaka koji ne dođe na ročište iako je uredno pozvan, a izostanak ne opravda, vještaka koji bez opravdanog razloga odbije vještačiti te vještaka koji svoj nalaz i mišljenje bez opravdanog razloga ne podnese u roku koji mu je odredio sud.
Člankom 22. ZIDZPP-a (NN 84/08 – stupio na snagu 1. listopada 2008.) stavak 1. izmijenjen.
Rješenje o kazni sud može opozvati uz uvjete iz članka 248. stavka 6. ovog Zakona.
Člankom 131. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 2. brojka: »5« zamijenjena je brojkom: »6«.
Na zahtjev stranke sud može rješenjem narediti vještaku da nadoknadi troškove koje je uzrokovao svojim neopravdanim nedolaskom ili neopravdanim odbijanjem da vještači. O takvom zahtjevu sud je dužan odlučiti bez odgode. Žalba protiv toga rješenja ne odgađa ovrhu.
Člankom 131. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 3. dodane su druga i treća rečenica.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 10. ovoga Zakona.
Člankom 22. ZIDZPP-a (NN 84/08 – stupio na snagu 1. listopada 2008.) dodan stavak 4.
Članak 288.a izmijenjenNN 155/2023: izmijenjen člankom 3.
Sud će tijekom pripremnog ročišta upoznati stranke s mogućnostima da spor riješe sudskom nagodbom ili u postupku mirenja medijaciji i obrazložiti im te mogućnosti.
Sud će postavljanjem pitanja i na drugi svrsishodan način nastojati da se tijekom pripremnog ročišta iznesu sve odlučne činjenice, da se dopune nepotpuni navodi stranaka o važnim činjenicama, da se označe ili dopune dokazna sredstva koja se odnose na navode stranaka i, uopće, da se daju sva razjašnjenja potrebna za utvrđenje činjeničnog stanja važnog za odluku ili postizanje mirnog rješenja spora. U mjeri u kojoj je to potrebno radi ostvarivanja toga cilja, sud će sa strankama razmotriti i pravna pitanja spora.
Ako stranka ili zakonski zastupnik stranke nije u stanju jasno i određeno izjasniti se o predmetu o kojem se raspravlja, a nema punomoćnika, sud će je upozoriti na potrebu da uzme punomoćnika.
Ako stranka ne može odmah uzeti punomoćnika, sud će na njezin prijedlog odgoditi ročište.
Kad je u ovom Zakonu predviđeno da stranka može staviti određeni prigovor ili prijedlog ili poduzeti kakvu drugu parničnu radnju dok se tuženik ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, takav prigovor, odnosno prijedlog stranka može staviti, odnosno poduzeti drugu parničnu radnju sve dok tuženik nije podnio odgovor na tužbu, a ako tužba nije dostavljena tuženiku radi podnošenja pisanog odgovora na tužbu, sve dok tuženik na pripremnom ročištu ne iznese svoj odgovor na tužbu, osim ako ovim Zakonom nije drukčije predviđeno.
Na pripremnom ročištu prigovor radi prebijanja može se istaknuti do donošenja rješenja o zaključenju prethodnog postupka. Materijalnopravni prigovori mogu se isticati i nakon toga, ali se radi njihova opravdanja ne mogu iznositi nove činjenice niti se mogu predlagati novi dokazi, osim u slučaju iz članka 299. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 292.a izmijenjenNN 155/2023: izmijenjen člankom 4.
Po okončanju pripremnog ročišta sud će rješenjem zaključiti prethodni postupak.
Ako ocijeni da je to moguće s obzirom na okolnosti slučaja, sud će na pripremnom ročištu zaključiti prethodni postupak i na istom ročištu održati i zaključiti glavnu raspravu.
Ako sud ocijeni da nije moguće na istom ročištu zaključiti prethodni postupak te održati i zaključiti glavnu raspravu, izradit će plan upravljanja postupkom.
Plan upravljanja postupkom treba sadržavati:
– sažetak spornih činjeničnih i pravnih pitanja,
– dokazna sredstva za utvrđivanje spornih činjenica,
– rok za pribavljanje dokaznih sredstava koja je tek potrebno pribaviti,
– rok za podnošenje pisanih očitovanja stranaka na navode protivne stranke te nalaz i mišljenje vještaka,
– datum i vrijeme održavanja ročišta za glavnu raspravu.
Ako se glavna rasprava treba održati na više ročišta, sud će nakon izjašnjavanja stranaka utvrditi datum i vrijeme održavanja svih sljedećih ročišta za glavnu raspravu vodeći računa o razumnom trajanju postupka.
Prilikom izrade plana upravljanja postupkom, a osobito pri određivanju rokova i ročišta sud će obraćati osobitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja spora u postupcima radi izmjene, raskida, utvrđenja ništetnim i poništenja ugovora o doživotnom uzdržavanju (uz prijenos imovine nakon smrti) i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju (uz istodobni prijenos imovine) te u drugim postupcima za koje je to ovim ili drugim zakonom propisano.
Članak 318. izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 10.
Člankom 3. ZIDZPP (NN 112/99. – stupio na snagu 6. studenoga 1999.) u stavku 1. određene riječi su zamijenjene.
Člankom 174. ZIDZPP-a (NN 117/03. – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) članak 318. izmijenjen.
Ako osoba koja sudjeluje u postupku u podnesku ili na ročištu vrijeđa sud ili druge sudionike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za održavanje reda, odnosno ako to učini osoba koja prisustvuje ročištu, sud će je opomenuti ili kazniti novčanom kaznom od 500,00 60,00 do 10.000,00 kuna 1320,00 eura, a može je i udaljiti i kazniti tom novčanom kaznom.
Člankom 24. ZIDZPP-a (NN 84/08. – stupio na snagu 1. listopada 2008.) stavak 1. izmijenjen.
Ako stranka ili zastupnik stranke bude udaljen iz sudnice, ročište će se održati i bez njihove prisutnosti.
Ako iz sudnice bude udaljen zakonski zastupnik fizičke osobe, sud će odgoditi ročište ako je to potrebno radi zaštite prava i interesa zastupane stranke.
Kad sud novčano kazni ili udalji iz sudnice odvjetnika ili odvjetničkoga vježbenika kao punomoćnika, obavijestit će o tome Hrvatsku odvjetničku komoru.
Kad sud novčano kazni ili udalji iz sudnice državnog odvjetnika, obavijestit će o tome nadležnog državnog odvjetnika.
Odredbe članka 10. ovoga Zakona, na odgovarajući način se primjenjuju i u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka.
Člankom 24. ZIDZPP-a (NN 84/08. – stupio na snagu 1. listopada 2008.) dodan stavak 6.
Članak 342. izmijenjenNN 155/2023: izmijenjen člankom 5.
Ispravljanje presude
Pogreške u imenima i brojevima, i druge očite pogreške u pisanju i računanju, nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom ispravit će sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća u svako doba.
Člankom 192. ZIDZPP-a (NN 117/03. – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 1. iza riječi: »će« dodane su riječi: »sudac pojedinac, odnosno«.
Ispravljanje će se obaviti posebnim rješenjem i unijeti na kraju izvornika, a strankama koje će se dostaviti prijepis rješenja strankama.
Ako između izvornika i prijepisa presude postoji nesuglasnost u pogledu kakve odluke sadržane u izreci presude, strankama će se dostaviti ispravljeni prijepis presude s naznakom da se tim prijepisom presude zamjenjuje prijašnji prijepis presude. U takvu slučaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude teče od dana dostave ispravljenog prijepisa presude.
O ispravljanju presude sud može odlučiti bez saslušanja stranaka.
Članak 381. izmijenjenNN 155/2023: izmijenjen člankom 6.
Člankom 218. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) članak 381. izmijenjen.
U postupku po žalbi protiv rješenja na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe koje važe za žalbu protiv presude. Odredbe o odgovoru na žalbu primjenjivat će se samo na žalbe izjavljene protiv rješenja kojima je postupak pred prvostupanjskim sudom okončan.
Odredbe članka 366.a stavaka 1. do 3. ovoga članka Zakona ne odnose se na rješenja kojima se postupak završava, osim rješenja o smetanju posjeda.
Članak 390. izmijenjenNN 146/2025: izmijenjen člankom 2.
Člankom 227. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.), koji se primjenjuje samo na postupke u kojima je glavna rasprava pred prvostupanjskim sudom zaključena nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, članak 390. izmijenjen.
O reviziji Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje u skladu s člankom 389. ovoga Zakona.
Ako vijeće ocijeni da bi svojom odlukom odstupilo od ustaljene prakse ili odluke proširenog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili da praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske u vezi s pravnim pitanjem o kojem odlučuje nije jedinstvena, odluku će prepustiti proširenom vijeću od trinaest sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Prošireno vijeće čine predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sudac izvjestitelj vijeća kojem je predmet bio dodijeljen u rad, voditelj službe za praćenje i proučavanje sudske prakse Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske i deset sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske određenih slučajnim odabirom, počevši od sudaca Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Proširenom vijeću predsjeda predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
O prepuštanju odluke proširenom vijeću i o sastavu tog vijeća stranke i umješači obavijestit će se najkasnije 15 dana prije održavanja sjednice proširenog vijeća.
Vrhovni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o reviziji podnesenoj protiv odluke drugostupanjskog suda u razumnom roku, a svakako u roku kraćem od dvije godine od dana primitka revizije.
Članak 447. izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 11.
Kad se tužbeni zahtjev odnosi na dospjelo glavno potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 5.000,00 kuna 660,00 eura, sud će izdati platni nalog protiv tuženika iako tužbi nisu priložene vjerodostojne isprave, ali je u tužbi iznesena osnova i visina dugovanja i naznačeni dokazi na temelju kojih se može utvrditi istinitost tužbenih navoda.
Člankom 16. ZIZPP-a (NN 91/92 stupio na snagu 8. siječnja 1993.) u stavku 1. riječ: »800 dinara« zamijenjene riječima: »50.000 hrvatskih dinara.
Člankom 5. ZIDZPP-a (NN 112/99. – stupio na snagu 7. studenoga 1999.) u stavku 1. riječi: »50.000 hrvatskih dinara« zamjenjuje se riječima: »5.000,00 kuna«.
U sporovima iz nadležnosti trgovačkih sudova platni nalog iz stavka 1. ovoga članka sud će izdati kad se tužbeni zahtjev odnosi na dospjelu glavnu tražbinu u novcu koja ne prelazi svotu od 20.000,00 kuna 2650,00 eura.
Člankom 261. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 1. iza riječi: »dospjelo« dodana riječ: »glavno«, dodan je novi stavak 2., dosadašnji stavak 2. postao stavak 3.
Platni nalog iz stavka 1. ovog članka može se izdati samo protiv glavnog dužnika.
Članak 458. izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 12.
Sporovi male vrijednosti, prema odredbama ove glave, jesu sporovi u kojima se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 10.000,00 kuna 1320,00 eura.
Člankom 16. ZIZPP-a (NN 91/92 stupio na snagu 8. siječnja 1993.) u stavku 1. riječi: »800 dinara« zamijenjene riječima: »50.000 hrvatskih dinara«.
Člankom 41. ZIDZPP-a (NN 84/08 – stupio na snagu 1. listopada 2008.), koji se ne primjenjuje na postupke pokrenute prije stupanja na snagu ovoga Zakona, u stavku 1. brojka: »5.000,00« zamjenjuje se brojkom: »10.000,00«.
Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tužbeni zahtjev ne odnosi na potraživanje u novcu, a tužitelj je u tužbi naveo da pristaje da umjesto udovoljenja određenom zahtjevu primi određeni novčani iznos koji ne prelazi svotu iz stavka 1. ovog članka (članak 40. stavak 1.).
Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tužbenog zahtjeva nije novčana svota, već predaja pokretne stvari čija vrijednost, koju je tužitelj u tužbi naveo, ne prelazi svotu iz stavka 1. ovog članka (članak 40. stavak 2.).
Članak 460. izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 13.
Postupak u sporovima male vrijednosti provodit će se i u povodu prigovora protiv platnog naloga ako vrijednost osporenog dijela platnog naloga ne prelazi svotu od 10.000,00 kuna 1320,00 eura.
Člankom 16. ZIZPP-a (NN 91/92.- stupio na snagu 8. siječnja 1993. u stavku 1. i 2. riječi: »800 dinara« zamijenjene su riječima: »50.000 hrvatskih dinara«.
Člankom 41. ZIDZPP-a (NN 84/08 – stupio na snagu 1. listopada 2008.), koji se ne primjenjuje na postupke pokrenute prije stupanja na snagu ovoga Zakona, u članku 460. brojka: »5.000,00« zamjenjuje se brojkom: »10.000,00«.
Članak 464. izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 14.
Ako tužitelj preinači tužbu tako da vrijednost predmeta spora prelazi svotu od 10.000,00 kuna 1320,00 eura, postupak će se dovršiti prema odredbama ovog Zakona o redovnom postupku.
Ako tužitelj do zaključenja glavne rasprave koja se vodi prema odredbama ovog Zakona o redovnom postupku smanji tužbeni zahtjev tako da više ne prelazi svotu od 10.000,00 kuna 1320,00 eura, daljnji postupak provest će se prema odredbama ovog Zakona o postupku u sporovima male vrijednosti.
Člankom 16. ZIZPP-a (NN 91/92.- stupio na snagu 8. siječnja 1993.) u stavku 1. i 2. određene riječi su zamijenjene.
Člankom 41. ZIDZPP-a (NN 84/08 – stupio na snagu 1. listopada 2008.), koji se ne primjenjuje na postupke pokrenute prije stupanja na snagu ovoga Zakona, u članku 464. brojka: »5.000,00« zamjenjuje se brojkom »10.000,00«.
Članak 465. izmijenjenNN 155/2023: izmijenjen člankom 7.
Člankom 44. ZIDZPP-a (NN 84/08 stupio na snagu 1. listopada 208.) u stavku 1. riječi: »za glavnu raspravu« brisane su.
Člankom 44. ZIDZPP-a (NN 84/08 – stupio na snagu 1. listopada 2008.), koji se ne primjenjuje na postupke pokrenute prije stupanja na snagu ovoga Zakona, stavak 4. izmijenjen.
Sud će u pozivu za pripremno ročište, među ostalim, upozoriti stranke da će se smatrati da je tužitelj povukao tužbu ako se ispune uvjeti iz članka 291. stavka 4. ovoga Zakona, da na pripremnom ročištu ne mogu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze, osim u slučaju iz članka 461.a stavka 12 9. ovoga Zakona, da će na pripremnom ročištu zaključiti prethodni postupak i na istom ročištu održati glavnu raspravu, osim ako zbog okolnosti slučaja iz članka 461.a stavka 12 9. ovoga Zakona to ne bude moguće, te da se odluka može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ovoga Zakona, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona.
Članak 495.a izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 15.
Člankom 48. ZIDZPP-a (NN 84/08 – stupio na snagu 1. listopada 2008.), koji se ne primjenjuje na postupke pokrenute prije stupanja na snagu ovog Zakona, dodaje se članak 495.a.
Ako prvostupanjski sud u slučaju iz članka 40. stavka 4. ovoga Zakona ne utvrdi vrijednost predmeta spora na način određen u toj odredbi najkasnije do zaključenja glavne rasprave, smatrat će se da je vrijednost predmeta spora 100.000,00 kuna 13.270,00 eura.
Članci 496. i 496.a brisani
Člankom 275. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.), koji se primjenjuje samo na postupke u kojima je nakon stupanja na snagu ovoga Zakona podnesena tužba, prijedlog za izdavanje platnog naloga ili prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, brišu se članci 496. i 496.a.
Članak 502. izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 16.
U postupku pred trgovačkim sudovima sporovi male vrijednosti jesu sporovi u kojima se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 50.000,00 kuna 6630,00 eura.
Člankom 7. ZIDZPP-a (NN 112/99. stupio na snagu 6. studenog 1999.) u stavku 1. riječi: »500.000 hrvatskih dinara« zamijenjene riječima: »200.000,00 kuna«.
Člankom 22. ZIZPP-a (NN 91/92. stupio na snagu 8. siječnja 1993.) u stavku 1. riječi: »45.000 dinara« zamijenjene su riječima: »500.000 hrvatskih dinara«.
Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tužbeni zahtjev ne odnosi na potraživanje u novcu, a tužitelj je u tužbi naveo da pristaje da umjesto udovoljenju određenom zahtjevu primi određeni novčani iznos koji ne prelazi svotu iz stavka 1. ovog članka (članak 40. stavak 1.).
Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tužbenog zahtjeva nije novčana svota, već predaja pokretne stvari čija vrijednost, koju je tužitelj u tužbi naveo, ne prelazi svotu iz stavka 1. ovog članka (čl. 40. st. 2).
Člankom 280. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.), koji se primjenjuje samo na postupke u kojima je nakon stupanja na snagu ovoga Zakona podnesena tužba, prijedlog za izdavanje platnog naloga ili prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, u članku 502. stavku 1. riječi: »u trgovačkim sporovima« zamijenjene su riječima: »pred trgovačkim sudovima«, a brojka »200.000,00« zamijenjena brojkom »50.000,00«. Stavak 4. je brisan.
Članak 502.n izmijenjenNN 146/2025: izmijenjen člankom 3.
Nakon donošenja pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske sud će u nastavljenim postupcima biti vezan tim pravnim shvaćanjem.
U nastavljenim postupcima stranke će već u rješenju o nastavku postupka biti obaviještene o zauzetom pravnom shvaćanju.
Nastavljeni se postupak u pojedinim postupcima u kojima odluka ovisi o rješavanju istog pravnog pitanja provodi po odredbama koje se na njega inače primjenjuju.
U nastavljenim postupcima sudovi će nastojati da stranke nagodbom ili na drugi nesporni način dovrše postupak.
U postupcima koji ovise o istom pravnom pitanju sud će o troškovima postupka odlučiti po slobodnoj ocjeni, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, osobito okolnost da su pojedine od stranaka imale razloga pokrenuti spor zbog neizvjesnosti pravnog pitanja o kojemu je ovisilo njegovo rješenje te postupanje stranaka nakon što su obaviještene o zauzetom pravnom shvaćanju.