Što se promijenilo od NN 152/2014

Članak 4. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 1.

Ciljevi i načela odgoja i obrazovanja

(1) Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su:

1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima,

2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta,

3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva,

4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća,

5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje.

(2) Načela odgoja i obrazovanja na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja su:

1. osnovno školovanje osnovnoškolski odgoj i obrazovanje je obvezno za sve učenike u Republici Hrvatskoj,

2. odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi temelji se na jednakosti obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima,

3. odgoj i obrazovanje u školskoj ustanovi temelji se na visokoj kvaliteti obrazovanja i usavršavanja svih neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti – učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja te ostalih radnika,

4. rad u školskoj ustanovi temelji se na vrednovanju svih sastavnica odgojno-obrazovnog i školskog rada i samovrednovanju neposrednih i posrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u školi, radi postizanja najkvalitetnijeg nacionalnog obrazovnog i pedagoškog standarda,

5. odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnoga obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima,

6. stjecanje osnovnog obrazovanja temelj je za vertikalnu i horizontalnu prohodnost u sustavu odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj,

7. obrazovanje u školskoj ustanovi temelji se na decentralizaciji u smislu povećanja ovlaštenja i odgovornosti na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini,

8. odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

9. promicanje odgojnih vrijednosti iz stavka 1. točke 3. ovoga članka, a u skladu s pravom roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece,

10. svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Zadaća je javnog školskog sustava da bude neutralan i uravnotežen te da omogući djetetu ostvarivanje tog prava.

Članak 5. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 2.

Državni pedagoški standardi

(1) Državnim pedagoškim standardima utvrđuju se veličine matičnih i područnih škola te materijalni, kadrovski, zdravstveni, tehnički, informatički i drugi uvjeti za optimalno ostvarivanje nacionalnog kurikuluma, drugih kurikularnih dokumenata i nastavnih planova i programa, radi osiguravanja jednakih uvjeta poučavanja i učenja te cjelovitog razvoja obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj.

Odredbom članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 92/10.) stupio na snagu 24. srpnja 2010., u stavku 1. iza riječi: »utvrđuju se« dodane su riječi: »veličine matičnih i područnih škola te«.

(2) Državne pedagoške standarde na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi Hrvatski sabor.

Članak 8. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 3.

Nastava na stranom jeziku

(1) Osnovna i srednja škola (u daljnjem tekstu: škola) može dio nastavnih predmeta i sadržaja utvrđenih nastavnim planom i programom ili kurikulumom, osim na hrvatskom jeziku, izvoditi i na nekom od svjetskih jezika, uz odobrenje Ministarstva.

(2) Način i postupak utvrđivanja uvjeta za izvođenje nastave iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar. nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar).

Odredbom članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., članak 8. je izmijenjen.

Članak 9. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 4.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 1.

Mreža školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja

(1) Mreža školskih ustanova obuhvaća sve ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja na području za koje se mreža utvrđuje, sa svim objektima u kojima se provodi odgoj i obrazovanje.

(2) Mreža iz stavka 1. ovoga članka obvezno sadrži:

a) popis škola/ustanova u kojima se izvode:

– redoviti programi odgoja i obrazovanja,

– posebni programi za učenike s teškoćama,

– redoviti programi i posebni programi za djecu s teškoćama u posebnim razrednim odjelima i/ili posebni programi za darovite učenike,

– programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina,

– umjetnički programi,

– sportski programi,

– međunarodni programi,

– alternativni programi,

– produženi boravak ili cjelodnevna nastava,

– srednjoškolski programi po sektorskim područjima za programe koje škole izvode;

b) popis ustanova prostorno prilagođenih osobama s invaliditetom;

c) popis školskih ustanova imenovanih vježbaonicama;

d) popis školskih ustanova imenovanih centrima izvrsnosti;

e) popis učeničkih domova.

(3) Mrežom Na temelju prijedloga osnivača Ministarstvo izrađuje konačan prijedlog mreže iz stavka 1. ovoga članka, za osnovne škole, utvrđuje se i upisno područje. (5) a Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva donosi mrežu za područje Republike Hrvatske.

(4) Mrežom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i područja na kojima se mogu osnovati nove školske ustanove ili uvesti novi obrazovni programi.

(4) Mreža iz stavka 1. ovoga članka ustrojava se na način da zadovoljava iskazane potrebe tržišta rada utvrđene sustavnim praćenjem i predviđanjem demografskih, gospodarskih i urbanističkih kretanja na području za koje se utvrđuje, udovoljava zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih područja, odnosno školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja te ispunjava uvjete i mjerila propisane državnim pedagoškim standardima.

(5) Dostupnost iz stavka 5 4. ovoga članka podrazumijeva mogućnost redovitog odgoja i obrazovanja svakom osnovnoškolskom obvezniku u osnovnoj školi, drugoj ovlaštenoj ustanovi ili školskom objektu, uz primjerenu udaljenost od mjesta stanovanja i prometnu povezanost koja ne ugrožava sigurnost učenika.

(6) Dostupnost iz stavka 5 4. ovoga članka podrazumijeva mogućnost srednjeg odgoja i obrazovanja učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili smještajem u učeničkom domu.

(7) Racionalni ustroj upisnih područja iz stavka 5 4. ovoga članka podrazumijeva optimalnu iskoristivost postojećih školskih prostornih, materijalnih i kadrovskih kapaciteta.

(8) Mreža iz stavka 1. ovoga članka može se izmijeniti na temelju izmijenjenih okolnosti koje predstavljaju elemente za izradu mreže, kao što su naseljenost područja na kojemu djeluju školske ustanove, broj djece i demografska projekcija, geografski položaj, udaljenost školskih ustanova i potrebe tržišta rada.

(10) U slučaju da je mrežom (9) Školska ustanova uvrštena u mrežu iz stavka 1. ovoga članka utvrđeno područje ili izvođenje novog programa iz stavka 4. ovoga članka te u slučaju iz stavka 9. ovoga članka, školska ustanova, odnosno program moći će se osnovati, odnosno izvoditi ako su ispunjene sve zakonske pretpostavke te uzimajući u obzir potrebna financijska sredstva. (11) može proširiti djelatnost izvođenjem novog programa na temelju odluke koju donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije.

(10) Škole, odnosno nastavni programi čija se djelatnost, odnosno izvođenje ni u kojem dijelu ne financira iz državnog proračuna, mogu se osnovati, odnosno izvoditi i ako nisu predviđeni mrežom iz stavka 1. ovoga članka, ako su ispunjeni svi zakonski preduvjeti.

Članak 10. brisanNN 156/2023: brisan člankom 2.

(1) Mrežu iz članka 9. stavka 1. ovog Zakona za svoje područje predlažu osnivači.

(2) Ministarstvo na temelju prijedloga osnivača, a uz mišljenje Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, izrađuje konačan prijedlog mreže iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona za područje Republike Hrvatske.

(3) Mrežu za područje Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva iz stavka 2. ovog članka, donosi Vlada Republike Hrvatske.

Članak 11. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 5.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 3.

Trajanje i vrste škola

(1) U osnovnoj školi mogu se izvoditi redoviti, izborni, alternativni, međunarodni programi, programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina, posebni programi odgoja i obrazovanja za učenike s teškoćama i/ili darovite učenike, umjetnički programi te ostali programi koje donosi ministar odlukom ili koji se izvode uz suglasnost Ministarstva. Osnovna škola traje osam godina i izvodi redovite i posebne programe.

(2) Osnovnim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za nastavak obrazovanja.

(3) Srednje škole, ovisno o vrsti obrazovnog programa, jesu:

– gimnazije,

– strukovne škole,

– umjetničke škole.

(4) Srednjim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za rad i nastavak obrazovanja.

Članak 12. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 6.

(1) Osnovno obrazovanje počinje upisom u prvi razred osnovne škole, obvezno je za svu djecu, u pravilu od šeste do petnaeste godine života, a za učenike s višestrukim teškoćama u razvoju najdulje do 21 godine života.

Odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., u stavku 1. umjesto točke stavljen je zarez i dodane su riječi: »a za učenike s višestrukim teškoćama u razvoju najdulje do 21 godine života«.

(2) Srednje obrazovanje počinje upisom u srednju školu.

(3) Obrazovanje u školama koje ostvaruju umjetničke obrazovne programe izvodi se u skladu s posebnim propisom.

Odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., stavak 3. je izmijenjen.

(4) Obrazovanje u školama koje ostvaruju športske obrazovne programe počinje upisom u neki od tih programa čije se trajanje utvrđuje posebnim obrazovnim programima koje donosi Ministarstvo.

Odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., iza stavka 3. dodan je stavak 4.

(1) Osnovnoškolski odgoj i obrazovanje počinje upisom u prvi razred osnovne škole, obvezno je za svu djecu, u pravilu od šeste do petnaeste godine života.

(2) Učenici s višestrukim teškoćama imaju pravo pohađati osnovnoškolski odgoj i obrazovanje do 21. godine života.

(3) Srednje obrazovanje počinje upisom u srednju školu.

(4) Obrazovanje u školama koje ostvaruju umjetničke obrazovne programe izvodi se u skladu s posebnim propisom.

(5) Obrazovanje u školama koje ostvaruju športske obrazovne programe počinje upisom u neki od tih programa čije se trajanje utvrđuje obrazovnim programima koje donosi ministar odlukom.

Članak 16. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 4.

Upisno područje

(1) Upisno područje je sastavni dio mreže školskih ustanova.

(1) Upisno područje za osnovne škole kojima je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave je prostorno područje s kojeg se učenici upisuju u određenu osnovnu školu na temelju prebivališta, odnosno prijavljenog boravišta, a i određuje se sukladno Državnom pedagoškom standardu ga osnivač škole.

(2) Upisnim područjem s kojeg se učenici upisuju u osnovnu školu nad kojom osnivačka prava ima druga pravna ili fizička osoba iz članka 90. ovog Zakona, smatra se područje Republike Hrvatske.

(3) Upisno područje s kojeg se učenici upisuju u osnovnu školu nad kojom osnivačka prava ima Republika Hrvatska utvrđuje se aktom o osnivanju osnovne škole.

(4) Radi racionalnijeg raspoređivanja učenika ili rada škola u jednoj smjeni, može se spajanjem upisnih područja ili njihovih dijelova, utvrditi zajedničko upisno područje dviju ili više osnovnih škola istog osnivača.

(5) Upisnim područjem s kojeg se učenici upisuju u srednju školu smatra se Republika Hrvatska.

(6) Za učenike s teškoćama iz članka 65. stavka 1. ovog Zakona koji osnovno i srednje obrazovanje ostvaruju u redovitim školama prema posebnim obrazovnim programima upisno se područje određuje prema najbližoj školi koja provodi obrazovanje prema odgovarajućem programu.

Članak 17. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člancima 1. i 5.

(1) Poslove u vezi s obavljanjem djelatnosti osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja u skladu s odredbama ovoga Zakona obavlja upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na te djelatnosti.

(2) Upis djece u osnovnu školu provodi se prema planu upisa koji donosi ured državne uprave u županiji nadležan upravno tijelo županije nadležno za poslove obrazovanja (u daljnjem tekstu: ured državne uprave nadležno upravno tijelo županije), odnosno Gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove obrazovanja (u daljnjem tekstu: Gradski ured), na temelju upisnih područja utvrđenih u skladu s odredbama članka 16. ovog ovoga Zakona.

Članak 18. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 5.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 5.

(1) Učenik se može upisati u prvi razred osnovne škole kojoj ne pripada prema upisnom području:

– ako to ne izaziva povećanje broja razrednih odjela utvrđenih planom upisa u osnovnoj školi u koju se upisuje,

– ako se upisuje u škole koje izvode alternativne, međunarodne te programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina,

– ako se upisuje u škole kojima je osnivač druga pravna ili fizička osoba iz članka 90. ovog Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka ured državne uprave nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured dužan je o upisu učenika obavijestiti osnovnu školu u koju se učenik trebao upisati prema upisnom području.

(3) Odluku o upisu učenika u osnovnu školu kojoj ne pripada prema upisnom području, za školske ustanove kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, donosi nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured.

Članak 19. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 5.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 6.

(1) U prvi razred obveznoga osnovnog obrazovanja upisuju se djeca koja do 1. travnja tekuće godine imaju navršenih šest godina života.

(2) Upisi u prvi razred osnovnog obrazovanja mogu se provoditi elektroničkim putem.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, a na zahtjev roditelja, sukladno rješenju ureda državne uprave nadležnog upravnog tijela županije, odnosno Gradskog ureda, u prvi razred može se upisati dijete koje do 31. ožujka tekuće godine nema navršenih šest godina.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, a na zahtjev stručnog povjerenstva škole, sukladno rješenju ureda državne uprave nadležnog upravnog tijela županije, odnosno Gradskog ureda, djetetu se može odgoditi upis u prvi razred osnovne škole za jednu školsku godinu.

(5) Dijete, odnosno učenik kojemu je zbog teškog oštećenja zdravlja onemogućeno redovito školovanje ili koje ima višestruke teškoće, a čiji su roditelji u skladu s posebnim propisima stekli pravo na status roditelja njegovatelja, odnosno dijete koje je s obzirom na vrstu, stupanj i težinu oštećenja steklo pravo na skrb izvan vlastite obitelji radi osposobljavanja na samozbrinjavanje u domu socijalne skrbi ili pravo na pomoć i njegu u kući, u sklopu kojeg se osigurava pružanje usluga psihosocijalne pomoći, može se privremeno osloboditi upisa u prvi razred osnovne škole, odnosno privremeno osloboditi već započetog školovanja.

(6) Za dijete, odnosno učenika iz stavka 4. ovoga članka roditelj podnosi zahtjev uredu državne uprave nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Gradskom uredu.

Odredbom članka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., u stavku 2. iza riječi: »života« brisana je točka i dodane su riječi: »ili odgoditi upis u prvi razred za jednu školsku godinu«.

Odredbom članka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., stavak 3. je izmijenjen.

Odredbom članka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., iza stavka 3. dodan je stavak 4.

Odredbom članka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., članak 19. je izmijenjen.

Članak 20. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 7.; NN 98/2019: izmijenjen člankom 5.

(1) Prije redovitog upisa u prvi razred osnovne škole stručno povjerenstvo škole utvrđuje psihofizičko stanje djeteta.

(2) Psihofizičko stanje djeteta, odnosno učenika utvrđuje se i radi prijevremenog upisa, odgode ili privremenog oslobađanja od upisa u prvi razred osnovne škole, privremenog oslobađanja od već započetog školovanja i radi utvrđivanja primjerenog školovanja.

(3) Psihofizičko stanje djeteta, odnosno učenika iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje stručno povjerenstvo ureda državne uprave nadležnog upravnog tijela županije, odnosno Gradskog ureda.

(4) Postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, odnosno učenika iz stavka 1. i 2. ovoga članka te sastav stručnih povjerenstava iz stavka 1. i 3. ovoga članka propisuje ministar nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar),, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravlja.

Odredbom članka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., članak 20. je izmijenjen.

Članak 21. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 5.

(1) Ured državne uprave Nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o:

– prijevremenom upisu,

– odgodi upisa u prvi razred osnovne škole,

– privremenom oslobađanju od školovanja,

– primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju,

– o ukidanju rješenja o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju,

Odredbom članka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., u članku 21. stavak 1. je izmijenjen.

(2) Na rješenje iz stavka 1. ovog članka roditelj ima pravo žalbe Ministarstvu.

Članak 23. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 8.

(1) Redoviti učenik može tijekom obrazovanja promijeniti upisani program u istoj ili drugoj školi, odnosno prijeći iz jedne škole u drugu koja ostvaruje isti obrazovni program, najkasnije do početka drugog polugodišta.

(2) Na zahtjev učenika, odnosno roditelja, odluku o promjeni programa u istoj ili drugoj školi, odnosno odluku o prelasku iz jedne škole u drugu koja provodi isti obrazovni program donosi učiteljsko/nastavničko vijeće, vodeći računa o tome da odluka ne utječe na kvalitetu odgojno-obrazovnog procesa uz poštovanje propisanih pedagoških standarda.

(3) Promjena programa u srednjoj školi može se uvjetovati polaganjem razlikovnih i/ili dopunskih ispita, a sadržaj razlikovnih, odnosno dopunskih ispita, te način i rokove polaganja ispita određuje nastavničko vijeće.

(4) Škola iz koje učenik odlazi izdaje prijepis ocjena i, a ispisuje učenika u roku od sedam dana od dana primitka obavijesti i upisa o upisu učenika u drugu školu.

(5) Učeniku prvog razreda srednje škole može se odlukom nastavničkog vijeća omogućiti promjena upisanog programa u istoj ili drugoj školi, odnosno upis u drugu školu koja ostvaruje isti obrazovni program, ako učenik ima jednak ili veći broj bodova potrebnih za upis od zadnjeg učenika upisanoga u taj program u toj školi i toj školskoj godini.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, odlukom nastavničkog vijeća, učeniku prvoga razreda srednje škole može se omogućiti promjena upisanoga programa, odnosno upis u drugu školu koja ostvaruje isti obrazovni program i s manjim brojem bodova, ako nakon provedenog upisnog postupka škola nije popunila sva slobodna upisna mjesta predviđena odlukom o upisu i strukturom upisa u programu u koji se učenik upisuje.

(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako se učenik preseli iz jednog mjesta u drugo, škola koja ostvaruje isti obrazovni program u drugom mjestu dužna je upisati učenika i nakon kraja prvog polugodišta.

(8) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, škola je dužna upisati učenika i nakon kraja prvog polugodišta ako je učeniku izrečena pedagoška mjera preseljenja u drugu školu sukladno članku 84. ovoga Zakona.

(9) Ako učenik prekine srednje obrazovanje, škola ga može upisati ako od kraja školske godine u kojoj je prekinuo obrazovanje do početka školske godine u kojoj nastavlja obrazovanje nije proteklo više od dvije školske godine, o čemu odluku donosi nastavničko vijeće.

(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, škola može upisati učenika i ako je od prekida obrazovanja prošlo više od dvije školske godine, uz suglasnost Ministarstva.

Članak 26. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 9.

Nacionalni kurikulum

(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma.

(2) Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela, općeobrazovne ciljeve i ciljeve poučavanja, koncepciju učenja i poučavanja, pristupe poučavanju, obrazovne ciljeve po obrazovnim područjima i predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim temama i/ili modulima, definirane ishodima obrazovanja, odnosno kompetencijama te vrednovanje i ocjenjivanje. (3) Nacionalni kurikulum u cjelini i/ili njegove pojedine sastavnice donosi ministar kurikulumi donose se za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja sukladno okvirnom nacionalnom kurikularnom dokumentu koji na općoj razini određuje elemente kurikularnog sustava za sve razine i vrste osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.

(3) Nacionalnim kurikulumima iz stavka 2. ovoga članka određuje se svrha, vrijednosti, ciljevi i načela određenih dijelova sustava odgoja i obrazovanja te odgojno-obrazovna područja, kao i smjernice za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća. U njima se navode načela odgojno-obrazovnog procesa, učenja i poučavanja te vrednovanja i izvješćivanja karakteristična za pojedinu razinu, odnosno vrstu odgoja i obrazovanja.

(4) Nacionalnim kurikulumima iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se nastavni predmeti koji se izvode na pojedinoj vrsti i/ili razini obrazovanja, osim nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje i nacionalnim kurikulumom za umjetničko obrazovanje, koji sadrže omjere grupa nastavnih predmeta. Nacionalni kurikulum za umjetničko obrazovanje sadrži i općeobrazovne predmete.

(5) Nacionalne kurikulume iz stavka 2. ovoga članka i okvirni nacionalni kurikularni dokument donosi ministar odlukom.

Članak 27. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 10.

Nastavni plan i program

(1) Nastavnim planom i programom utvrđuje se tjedni i godišnji broj nastavnih sati za obvezne i izborne nastavne predmete, međupredmetne i/ili interdisciplinarne sadržaje i/ili module, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati, godišnji broj sati te ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta.

(2) Izborni predmeti obvezni su tijekom cijele školske godine za sve učenike koji se za njih opredijele, a učenik bira izborni predmet ili izborne predmete na početku školske godine.

(3) Učenik može prestati pohađati izborni predmet nakon pisanog zahtjeva roditelja učenika koji se mora dostaviti učiteljskom/nastavničkom vijeću nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do 15. kolovoza tekuće godine za sljedeću školsku godinu. Učenik srednje škole izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, roditelj djeteta osnovne škole u slučaju dugotrajnih zdravstvenih teškoća djeteta ili iz drugih opravdanih razloga, može podnijeti pisani zahtjev za prestankom pohađanja izbornog predmeta i tijekom nastavne godine.

(5) Međupredmetni i/ili interdisciplinarni sadržaji i/ili moduli mogu se ostvarivati u svim nastavnim predmetima i programima u koje je učenik uključen, a mogu se ostvarivati i kao posebni programi ili predmeti koje donosi ministar, ali uz obvezu propisivanja načina njihovog provođenja.

(5) Brisan

Kurikulumi, nastavni planovi i programi

Odredbom članka 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., stavak 4. je brisan.

(6) Nastavni plan i program osnovne škole sadrži obvezne i izborne predmete te međupredmetne i/ili interdisciplinarne sadržaje i/ili module.

(7) Nastavni plan i program gimnazija sadrži zajednički, izborni i fakultativni dio te međupredmetne i/ili interdisciplinarne sadržaje i/ili module.

(8) Nastavni plan i program strukovnih škola sadrži zajednički općeobrazovni, posebni stručni i fakultativni dio te međupredmetne i/ili interdisciplinarne sadržaje i/ili module.

(9) U zajedničkom općeobrazovnom i posebnom stručnom dijelu nastavnog plana i programa nalaze se i izborni predmeti od kojih učenik bira jedan ili više predmeta prema svojim interesima i sklonostima.

(10) Zajednički dio nastavnog plana i programa gimnazije sadrži nastavne predmete koji su obvezni za sve učenike određene vrste programa, a izborni dio obuhvaća predmete od kojih učenik obvezno bira jedan ili više nastavnih predmeta prema svojim sklonostima.

(11) Zajednički općeobrazovni dio nastavnog plana i programa za stjecanje srednje i niže stručne spreme sadrži općeobrazovne predmete koji su zajednički i obvezni za određenu razinu obrazovanja, a posebni stručni dio nastavnog plana i programa sadrži strukovne predmete (strukovno-teorijske predmete i praktičnu nastavu) koji su vezani za određeno zanimanje.

(12) Fakultativni dio nastavnog plana i programa u srednjoj školi obuhvaća nastavne predmete, odnosno nastavne sadržaje kojima se zadovoljavaju interesi učenika u skladu s mogućnostima škole te sadržaje i oblike slobodnih aktivnosti. Ako se učenik srednje škole opredijeli za fakultativni predmet, dužan ga je pohađati tijekom nastavne godine.

(13) Nastavne planove i programe obveznih, izbornih i programa međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih sadržaja i/ili modula iz ovoga članka donosi ministar odlukom, a fakultativni dio srednja škola.

Odredbom članka 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., dosadašnji stavci 5. do 12. postali su stavci 4. do 11.

(1) Kurikulumom nastavnih predmeta određuju se svrha i ciljevi učenja i poučavanja nastavnog predmeta, struktura pojedinog predmeta u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali, odgojno-obrazovni ishod i/ili sadržaji, pripadajuća razrada i opisi razina usvojenosti ishoda, učenje i poučavanje te vrednovanje u pojedinom nastavnom predmetu, a može se utvrditi i popis potrebnih kvalifikacija učitelja i nastavnika za izvođenje kurikuluma.

(2) Kurikulumi koji se izvode kao međupredmetne i/ili kao interdisciplinarne teme i/ili moduli izvode se u nastavnim predmetima i programima kao dio odgojno-obrazovnog standarda i programa u koje je učenik uključen.

(3) Odgojno-obrazovni standard učenika čine obvezni i izborni predmeti.

(4) Nastavnim planom određuje se oblik izvođenja kurikuluma (obvezno, izborno, fakultativno, međupredmetno i/ili interdisciplinarno), godišnji broj nastavnih sati i njihov raspored po razredima. Nastavni plan može biti zajednički za razinu, odnosno vrstu na pojedinoj razini obrazovanja, a iznimno se može donijeti i uz kurikulum određenoga nastavnog predmeta.

(5) Predmeti koji se izvode izborno obvezni su tijekom cijele školske godine za sve učenike koji se za njih opredijele. Učenik bira izborni predmet ili izborne predmete pri upisu u prvi razred ili najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za iduću školsku godinu. Za uključivanje učenika u izbornu nastavu potrebna je pisana suglasnost roditelja.

(6) Učenik može prestati pohađati nastavu izbornog predmeta nakon pisanog zahtjeva roditelja učenika koji se mora dostaviti učiteljskom/nastavničkom vijeću nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za sljedeću školsku godinu. Učenik srednje škole izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom.

(7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, roditelj djeteta osnovne škole u slučaju dugotrajnih zdravstvenih teškoća djeteta ili zbog drugih opravdanih razloga može podnijeti pisani zahtjev za prestanak pohađanja izbornog predmeta i tijekom nastavne godine.

(8) Predmeti koji se izvode fakultativno u srednjoj školi, na temelju kurikuluma koji donosi srednja škola, obuhvaćaju nastavne sadržaje kojima se zadovoljavaju interesi učenika, u skladu s mogućnostima škole. Ako se učenik srednje škole opredijeli za fakultativni predmet, dužan ga je pohađati tijekom cijele nastavne godine.

(9) Kurikulume i nastavne planove iz stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka donosi ministar odlukom.

(10) Nastavnim planom i programom utvrđeni su tjedni i godišnji broj nastavnih sati za obvezne i izborne nastavne predmete, međupredmetne i/ili interdisciplinarne sadržaje i/ili module, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati, godišnji broj sati te ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta.

Članak 27.a izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 5.

(1) Strani jezik koji se počinje učiti u prvom razredu osnovne škole prvi je strani jezik do kraja osnovnog obrazovanja.

(2) Učenik koji radi prelaska u drugu osnovnu školu nastavlja školovanje u osnovnoj školi koja ne izvodi nastavu stranog jezika koju je učenik do prelaska u tu školu pohađao, osnovna škola u kojoj učenik nastavlja školovanje dužan je učeniku omogućiti promjenu stranog jezika koji će biti prvi strani jezik, uz uvjet da je na provjeri znanja utvrđena mogućnost uključivanja u nastavu tog stranog jezika, ili mu omogućiti pohađanje stranog jezika u drugoj osnovnoj školi.

(3) Pisanu i usmenu provjeru znanja iz stavka 2. ovoga članka provodi tročlano povjerenstvo koje imenuje ravnatelj škole u kojoj učenik nastavlja školovanje.

(4) Ako učenik pohađa strani jezik u drugoj osnovnoj školi, ta je škola dužna osnovnoj školi u koju je učenik upisan dostaviti zaključnu ocjenu radi upisa u pedagošku dokumentaciju.

(5) Uvjete i način pohađanja nastave stranog jezika u drugoj osnovnoj školi utvrđuje škola uz suglasnost ureda državne uprave nadležnog upravnog tijela županije, odnosno Gradskog ureda i roditelja učenika.

(6) Ako učenik u osnovnoj školi ponavlja razred, škola mu je dužna omogućiti učenje stranog jezika koji mu je bio prvi strani jezik.

Odredbom članka 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., dodan je članak 27.a

Članak 28. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 11.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 7.

Školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove

(1) Škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada, a učenički dom na temelju godišnjeg plana i programa rada.

(2) Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa.

(3) Školski kurikulum određuje nastavni plan izbornih i program izbornih fakultativnih predmeta, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, izborni dio međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda te njihove kurikulume ako nisu određeni nacionalnim kurikulumom.

(4) Školskim kurikulumom se utvrđuje:

– strategija razvoja škole

– aktivnost, program i/ili projekt,

– ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta,

– namjena aktivnosti, programa i/ili projekta,

– nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost,

– način realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta,

– vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta,

– okvirni troškovnik aktivnosti, programa i/ili projekta,

– način njegova praćenja.

(5) Školskim kurikulumom mogu se utvrditi i druge odrednice sukladno kurikularnim dokumentima.

(6) Za sudjelovanje učenika u izbornim i fakultativnim predmetima, aktivnostima, modulima, programima i projektima škole koji nisu obvezni potrebno je informirati roditelje i pribaviti njihovu pisanu suglasnost.

(7) Školski kurikulum donosi školski odbor do 30 7. rujna listopada tekuće školske godine na prijedlog učiteljskog, odnosno nastavničkog vijeća.

(8) Godišnji plan i program rada donosi se na osnovi nastavnog plana i programa i školskog kurikuluma, a donosi ga školski, odnosno domski odbor do 30 7. rujna listopada tekuće školske godine.

(9) Godišnjim planom i programom rada školske ustanove utvrđuje se mjesto, vrijeme, način i izvršitelji poslova, a sadrži:

– podatke o uvjetima rada,

– podatke o izvršiteljima poslova,

– godišnji kalendar rada,

– podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada,

– tjedni i godišnji broj sati po razredima i oblicima odgojno-
-obrazovnog rada,

– planove rada ravnatelja, učitelja, odnosno nastavnika te stručnih suradnika,

– planove rada školskog, odnosno domskog odbora i stručnih tijela,

– plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja, u skladu s potrebama škole,

– podatke o ostalim aktivnostima u funkciji odgojno-obrazovnog rada i poslovanja školske ustanove.

(10) Škola je dužna elektroničkim putem Ministarstvu dostaviti godišnji plan i program te školski kurikulum do 5 15. listopada tekuće godine.

(11) Školski kurikulum i godišnji plan i program objavljuju se na mrežnim stranicama škole u skladu s propisima vezanim uz zaštitu osobnih podataka.

Članak 29. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 12.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 8.

Eksperimentalni program

Odredbom članaka 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., članak 29. je izmijenjen.

(1) Školska ustanova može provoditi eksperimentalni program kojim se provjerava vrijednost novih obrazovnih sadržaja i/ili oblika i metoda rada i/ili nove nastavne opreme.

(2) Eksperimentalni program sadrži:

– ciljeve, zadaće, obrazovne rezultate ishode, sadržaj,

– mjesto i način izvođenja,

– vrijeme potrebno za realizaciju programa,

– prostorne, kadrovske i druge uvjete,

– način stručnog praćenja i vrednovanja programa,

– financijska sredstva potrebna za realizaciju programa.

(3) Eksperimentalni program može predložiti školska ustanova, Ministarstvo, agencija nadležna za obrazovanje ili druga institucija iz sustava odgoja i obrazovanja.

(4) Uz zahtjev za izvođenje eksperimentalnog programa potrebno je priložiti Kada eksperimentalni program predlaže školska ustanova, podnosi Ministarstvu zahtjev radi odobravanja izvođenja eksperimentalnog programa uz koji obvezno prilaže dokaze o osiguranim uvjetima iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Za provođenje eksperimentalnog programa može se odobriti i korištenje odgovarajućih udžbenika ili odstupanje od redovnoga nastavnog plana i programa te organizacije rada, ako to zahtijeva eksperimentalni program.

(6) Provođenje eksperimentalnog programa Ministarstvo će odobriti rješenjem. Protiv rješenja Ministarstva kojim se odlučuje o zahtjevu za provođenje eksperimentalnog programa žalba nije dopuštena, ali se može podnijeti tužba nadležnom upravnom sudu.

(7) Za provedbu eksperimentalnog programa može se objaviti javni poziv ili natječaj za školske ustanove temeljem kojeg se odabiru one koje će sudjelovati u provedbi istoga.

(8) Uz prijavu za javni poziv ili natječaj iz stavka 7. ovoga članka potrebno je priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta za provođenje eksperimentalnog programa utvrđenih javnim pozivom ili natječajem.

(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.

Članak 30.a izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 9.

(1) Škola može izvoditi međunarodni nastavni plan i program i/ili kurikulum na stranom jeziku na temelju rješenja Ministarstva, protiv kojeg nezadovoljna strana može podnijeti tužbu Upravnom sudu.

(2) Međunarodnim nastavnim planom i programom i/ili kurikulumom iz stavka 1. ovoga članka smatra se standardizirani program međunarodne organizacije ili institucije koji se provodi i u drugim državama.

(3) Škole koje provode međunarodne programe obvezno izvode program/kurikulum nastave Hrvatskog jezika, Prirode i društva Republike Hrvatske, odnosno Povijesti i Geografije Republike Hrvatske, koji su obvezni za sve učenike.

(4) Učenici kojima je hrvatski jezik materinski jezik uče Hrvatski jezik prema redovitim planovima i programima za osnovnu ili srednju školu, a ostali učenici kao strani jezik.

(5) Plan i program/kurikulum za nastavni predmet Hrvatskog jezika kao stranog jezika te Prirode i društva Republike Hrvatske, odnosno Povijesti i Geografije Republike Hrvatske donosi ministar odlukom.

(6) Učeniku osnovne škole koji nastavlja obrazovanje prema međunarodnom programu u istom ciklusu na srednjoškolskoj razini u školi koja izvodi isti međunarodni program u istom ciklusu, srednja škola dužna je omogućiti nastavak obrazovanja u istom programu.

(7) Na kraju srednjoškolskog obrazovanja po međunarodnom nastavnom planu i programu i/ili kurikulumu nadležna međunarodna organizacija ili institucija izdaje učeniku javnu ispravu kojom se dokazuje završetak srednjoškolskog obrazovanja.

Odredbom članaka 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., iza članka 30. dodan je članak 30.a

(8) Školska ustanova osnovana na temelju međunarodnih sporazuma/ugovora i bilateralnih ugovora/sporazuma između Republike Hrvatske i partnerske zemlje i drugih međunarodnih akata, aktom o osnivanju ili općim aktom ustanove uređuje organizaciju rada škole, upravljanje školskom ustanovom, praćenje i ocjenjivanje učeničkih postignuća te vrstu i razinu obrazovanja za zasnivanje radnog odnosa.

Članak 34.a dodanNN 68/2018: dodan člankom 13.

Produženi boravak

(1) Za učenike osnovne škole može se organizirati produženi boravak.

(2) Produženi boravak organizira osnivač školske ustanove, a može se izvoditi u školskoj ustanovi sukladno propisanim standardima uz odobrenje Ministarstva.

(3) Organizaciju i provedbu produženoga boravka propisuje ministar pravilnikom.

Članak 34.b dodanNN 156/2023: dodan člankom 10.

Potpomognuto i obogaćeno učenje

(1) Osnovna škola dužna je organizirati potpomognuto i obogaćeno učenje za sve učenike.

(2) Potpomognuto i obogaćeno učenje sastoji se od obveznog i izbornog dijela.

(3) Učenik je obvezan sudjelovati u obveznom dijelu potpomognutog i obogaćenog učenja.

(4) U izborni dio potpomognutog i obogaćenog učenja učenik se uključuje na temelju osobnog odabira ili na prijedlog učitelja.

(5) Potpomognuto i obogaćeno učenje treba učeniku omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti ishoda ili ostvarivanje očekivanja u skladu s njegovim specifičnim potrebama.

(6) Potpomognuto i obogaćeno učenje može se organizirati i za učenje materinskog jezika pripadnika nacionalnih manjina koji su uključeni u Model C.

Članak 37. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 14.

(1) Škola može planirati u godišnjem planu i programu rada škole i školskom kurikulumu poludnevne, jednodnevne i višednevne odgojno-obrazovne aktivnosti u mjestu i izvan mjesta u kojem je smještena.

(2) Aktivnosti iz stavka 1. ovog članka su: izleti, ekskurzije i druge aktivnosti koje su isključivo u funkciji realizacije nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa i drugih kurikularnih dokumenata iz članka 27. ovoga Zakona.

(3) Načine, uvjete, mjere sigurnosti te prava i obveze korisnika i davatelja usluga vezanih uz aktivnosti iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

Članak 42. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 11.

Nastava u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi

(1) Za učenike koji zbog većih motoričkih teškoća ili kroničnih bolesti ne mogu polaziti nastavu, škola uz odobrenje Ministarstva organizira nastavu u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi na prijedlog liječnika školske medicine ako se učenik nalazi na dužem liječenju te omogućava polaganje predmetnog ili razrednog ispita.

(2) Nastava iz stavka 1. ovog članka može se provoditi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije uz odobrenje Ministarstva.

(3) Škola u okviru raspoloživih sredstava osigurava učenicima iz stavka 1. ovog članka, odgovarajuća pomagala za provođenje nastave na daljinu.

(4) Odluku o oslobađanju pohađanja redovite nastave u školskoj ustanovi za učenika iz stavka 1. ovoga članka donosi učiteljsko/nastavničko vijeće na prijedlog nadležnog liječnika školske medicine.

Članak 43. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 5.

Dopunska nastava za učenike koji započinju odnosno nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj

(1) Posebnu pomoć škole su dužne pružati djeci koja imaju pravo na školovanje u Republici Hrvatskoj, a ne znaju ili nedostatno poznaju hrvatski jezik.

Odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 92/10.) stupio na snagu 24. srpnja 2010., stavak 1. je izmijenjen.

(2) Posebnu pomoć škole su dužne pružiti i djeci za koju je obrazovanje prema ovom Zakonu obvezno i koja imaju boravak na području Republike Hrvatske, a članovi su obitelji radnika koji je državljanin države članice Europske unije te obavlja ili je obavljao samostalnu djelatnost, odnosno koji je zaposlen ili je bio zaposlen na području Republike Hrvatske.

(3) Radi učinkovite integracije učenika iz stavka 1. i 2. ovog članka, škola organizira individualne i skupne oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada kojima se tim učenicima omogućuje učinkovito svladavanje hrvatskog jezika i nadoknađuje nedovoljno znanje u pojedinim nastavnim predmetima.

(4) Neposredni odgojno-obrazovni rad iz stavka 3. ovog članka provodi se u pripremnoj i dopunskoj nastavi.

(5) Pripremna nastava namijenjena je učenicima nedostatnog znanja hrvatskog jezika i podrazumijeva intenzivno učenje hrvatskog jezika tijekom najviše jedne nastavne godine.

(6) Pripremna nastava provodi se prema posebnom programu i organizira u školi koju utvrđuje ured državne uprave nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured.

(7) Tijekom pohađanja pripremne nastave učenik može u manjem opsegu pohađati sate redovite nastave u školi u kojoj je upisan i to onih nastavnih predmeta kod kojih slabije znanje hrvatskog jezika ne predstavlja znatniju zapreku za praćenje nastave.

(8) Dopunska nastava organizira se iz nastavnih predmeta za koje postoji potreba, a učenik je pohađa uz redovito pohađanje nastave.

(9) Količinu pripremne i dopunske nastave planiraju škole sukladno stvarnim potrebama, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(10) Programe i način provedbe neposrednog odgojno-obrazovnog rada iz stavka 4. ovog članka, kao i mjere za osposobljavanje učitelja i nastavnika koji provode neposredni odgojno-obrazovni rad iz stavka 4. ovog članka, propisuje ministar.

Članak 44. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 5.

(1) Učenici za koje je obrazovanje prema ovom Zakonu obvezno i koji imaju boravak na području Republike Hrvatske, a djeca su državljanina države članice Europske unije koji obavlja ili je obavljao samostalnu djelatnost, odnosno koji je zaposlen ili je bio zaposlen na području Republike Hrvatske, imaju pravo stjecati znanja iz materinskog jezika i kulture države svojeg podrijetla.

(2) Ured državne uprave Nadležno upravno tijelo županije odnosno Gradski ured prema mjestu boravka učenika iz stavka 1. ovog članka dužan je osigurati, u skladu s mogućnostima i u suradnji s osnivačima škola i državom podrijetla učenika, potporu nastave materinskog jezika i kulture države podrijetla učenika. Ured državne uprave Nadležno upravno tijelo županije odnosno Gradski ured dužan je osigurati i potporu za pripremu učitelja i nastavnika koji će provoditi nastavu materinskog jezika i kulture države podrijetla učenika.

(3) Programe i način provedbe nastave materinskog jezika i kulture države podrijetla iz stavka 1. i 2. ovog članka propisuje ministar.

Članak 48. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 12.

(1) Školska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza i ima dva polugodišta.

(2) Tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor.

(3) Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se u pravilu u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno u 35 nastavnih tjedana, a za učenike završnih razreda srednjih škola u najmanje 160 nastavnih dana, odnosno 32 nastavna tjedna.

(4) Nastavnu godinu, odnosno početak i završetak nastave, broj radnih dana i odmore učenika za svaku školsku godinu propisuje ministar odlukom.

Odredbom članka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., u stavku 4. brisana je točka i dodana riječ: »odlukom.«

(5) Škola koja zbog proglašenja katastrofe, elementarne nepogode ili stanja neposredne ugroženosti nije održala nastavu za dio učenika ili za sve učenike, dužna je organizirati nadoknadu neodržane nastave do ispunjenja uvjeta iz stavka 3. ovoga članka.

(6) Odgojno-obrazovni rad iznimno može trajati i kraće od vremena propisanog stavkom 3. ovoga članka, i to u slučaju proglašenja katastrofe, elementarne nepogode, stanja neposredne ugroženosti i ratnog stanja, o čemu ministar donosi odluku.

(7) U izvanrednim okolnostima, kada nije moguće izvođenje nastave u školi, škola može za sve učenike ili dio učenika određenih razrednih odjela izvoditi nastavu na daljinu.

(8) Nastava na daljinu iz stavka 7. ovoga članka može se izvoditi uz suglasnost osnivača na temelju prethodne suglasnosti ministra.

Članak 49. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 5.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 13.

(1) Odgojno-obrazovni rad u školi se izvodi u jednoj smjeni, ako to dopuštaju prostorni, kadrovski i drugi uvjeti rada Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni.

(2) Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi može biti organiziran kao poludnevni ili s produženim boravkom za učenike razredne nastave, a u školama koje rade u jednoj smjeni kao cjelodnevni.

(3) Škola je dužna tijekom cijele školske godine osigurati uvjete za ostvarenje svoje pedagoške i javne funkcije, a prema mogućnostima škole i interesima učenika.

(4) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izradit će plan aktivnosti i osigurati uvjete za njihovu realizaciju u vrijeme učeničkih odmora.

(5) Promjene u radu i organizaciji, školske ustanove su dužne pravodobno najaviti roditeljima, učenicima, osnivaču i uredu državne uprave nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Gradskom uredu.

Članak 51. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 15.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 14.

(1) Dnevno trajanje nastave učenika utvrđuje se rasporedom sati s time da nastava predmeta koji se izvode obvezno za učenike razredne nastave ne može iznositi više od 4 sata dnevno, a za ostale učenike osnovne škole više od 6 sati dnevno.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.

(3) Za učenike srednje škole godišnji broj nastavnih sati može iznositi najviše 1.120 sati, a tjedni 32 nastavna sata, osim u programima čiji se veći dio izvodi u obliku vježbi i praktične nastave. (3) i tjedni broj nastavnih sati propisuje se nastavnim planom i kurikulumom, pritom ukupan broj tjednih sati ne smije prelaziti 40.

(4) Učenik uključen u nastavu na jeziku i pismu nacionalne manjine iznimno od stavka 1. i 2 3. ovog članka može biti opterećen većim dnevnim, tjednim i godišnjim brojem sati, sukladno Državnom pedagoškom standardu.

(5) Nastavni sat traje 45 minuta ako nastavnim planom i programom nije drukčije određeno.

(6) Iznimno, trajanje nastavnog sata može se mijenjati zbog posebnih okolnosti, uz prethodnu suglasnost ministarstva.

Odredbom članka 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., dodan je novi stavak 5.

(7) Sat praktične nastave traje 60 minuta ako se izvodi izvan srednje škole.

Odredbom članka 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., dosadašnji stavak 5. postao je stavak 6.

Članak 52. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 16.; NN 98/2019: izmijenjen člankom 5.

(1) Nastava se organizira po razredima, a neposredno izvodi u razrednom odjelu i obrazovnoj skupini.

(2) Broj razrednih odjela u osnovnoj školi utvrđuje ured državne uprave nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured uz prethodno mišljenje osnivača.

(3) Za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, nastava se organizira kao razredna, a za učenike od petog do osmog razreda kao predmetna nastava.

(4) Iznimno od stavka 3. ovog članka, za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole može se organizirati predmetna nastava ako je to predviđeno nastavnim planom i programom, a za učenike s teškoćama od petog do osmog razreda osnovne škole, može se organizirati razredna nastava.

Članak 73. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 17.

(1) Na osnovi praćenja i vrednovanja tijekom nastavne godine zaključnu ocjenu iz nastavnog predmeta utvrđuje učitelj, odnosno nastavnik nastavnog predmeta, a ocjenu iz vladanja razredno vijeće na prijedlog razrednika.

Odredbom članka 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., u stavku 1. riječi: »polugodišta i« su brisane.

(2) Uspjeh učenika i zaključna ocjena za svaki nastavni predmet, kao i ocjena iz vladanja utvrđuje se javno u razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj skupini na kraju nastavne godine.

Odredbom članka 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., u stavku 2. riječi: »polugodišta i« su brisane.

(3) U slučaju izbivanja ili spriječenosti učitelja, odnosno nastavnika određenog nastavnog predmeta, odnosno razrednika, ocjenu utvrđuje razredno vijeće na prijedlog učitelja, odnosno nastavnika ili stručnog suradnika kojeg odredi ravnatelj.

Članak 75. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 18.; NN 64/2020: izmijenjen člankom 2.

(1) Za učenika koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta, škola je dužna organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz dopunski nastavni rad koji je učenik dužan pohađati.

(2) Trajanje dopunskog nastavnog rada iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje učiteljsko/nastavničko vijeće po nastavnim predmetima i ne može biti kraće od 10 i dulje od 25 sati po nastavnom predmetu. Učitelji/nastavnici obavljaju dopunski nastavni rad u okviru 40-satnog radnog tjedna.

(3) U slučaju da učenik tijekom dopunskog nastavnog rada iz stavka 1. ovoga članka ostvari očekivane ishode, učitelj, odnosno nastavnik zaključuje mu prolaznu ocjenu. S ocjenom ili potrebom upućivanja na popravni ispit učitelj, odnosno nastavnik dužan je upoznati učenika na zadnjem satu dopunskog nastavnog rada.

(4) Ako se učeniku od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učeniku srednje škole nakon dopunskog nastavnog rada ne zaključi prolazna ocjena, učenik se upućuje na popravni ispit koji se održava krajem školske godine, a najkasnije do 25. kolovoza tekuće godine.

(5) Popravni ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom koje imenuje ravnatelj, a ocjena povjerenstva je konačna. Način polaganja popravnih ispita uređuje se statutom škole.

(6) Termine održavanja popravnih ispita određuje učiteljsko/nastavničko vijeće te ih objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnoj ploči škole.

Članak 76. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 19.; NN 64/2020: izmijenjen člankom 3.

(1) Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključenom ocjenom iz pojedinog nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva dana od završetka nastavne godine podnijeti zahtjev učiteljskom/nastavničkom vijeću radi polaganja ispita pred povjerenstvom.

(2) Polaganje ispita iz stavka 1. ovoga članka provodi se u roku od dva dana od dana podnošenja zahtjeva.

(3) Povjerenstvo čine tri člana koje određuje učiteljsko/nastavničko vijeće.

(4) Ako je povjerenstvo na ispitu utvrdilo prolaznu ocjenu, ocjena povjerenstva je konačna.

(5) U slučaju da je povjerenstvo učeniku utvrdilo ocjenu nedovoljan (1), a učenik ima zaključenu ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dvaju nastavnih predmeta, upućuje ga se na dopunski rad iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona.

(6) Način polaganja ispita pred povjerenstvom uređuje se statutom škole.

(7) Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan ocjenom iz vladanja može u roku od dva dana od završetka nastavne godine podnijeti zahtjev učiteljskom/nastavničkom vijeću radi preispitivanja ocjene. Odluka o ocjeni iz vladanja učiteljskog/nastavničkog vijeća je konačna.

Članak 77. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 15.

(1) Učenik koji iz opravdanih razloga nije mogao pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta upućuje se na polaganje predmetnog ili razrednog ispita.

(2) Ako učenik zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga ne pristupi popravnom ili predmetnom odnosno razrednom ispitu u propisanim rokovima, škola mu je dužna omogućiti polaganje ispita nakon prestanka razloga zbog kojeg nije pristupio ispitu. (3), ali ne kasnije od 15. listopada kalendarske godine.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u slučaju da učenik nije mogao pristupiti popravnom ili predmetnom ispitu, odnosno razrednom ispitu zbog iznimno teške bolesti, hospitalizacije ili drugih iznimno teških okolnosti, škola je dužna učeniku omogućiti polaganje ispita i nakon roka iz stavka 2. ovoga članka, uz suglasnost ministra.

(4) Razlozi i način polaganja razrednih i predmetnih ispita utvrđuju se statutom škole.

Članak 79. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 20.

Odredbom članka 15. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., u članku 79. dodani su stavci 3. i 4.

(1) Učenik srednje škole može najviše dva puta upisati isti razred.

(2) Učenik pravo iz stavka 1. ovoga članka tijekom srednjeg obrazovanja može koristiti najviše dva puta, osim učenika koji pohađa program za stjecanje niže razine srednjeg obrazovanja koji to pravo može koristiti samo jedanput.

(3) Iznimno, sukladno propisima kojima se uređuje strukovno obrazovanje, učenik može svaki razred upisati dva puta.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u opravdanim slučajevima učenik srednje škole može upisati isti razred i više od dva puta, uz suglasnost ministra.

Članak 82. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 21.

Državna matura, izrada i obrana završnog rada

(1) Srednje obrazovanje učenika u gimnazijskim programima obrazovanja završava polaganjem državne mature.

(2) Srednje obrazovanje učenika u strukovnim i umjetničkim programima obrazovanja, koji traju najmanje četiri godine, završava izradom i obranom završnog rada u organizaciji i provedbi škole.

(3) Učenici iz stavka 2. ovog članka mogu polagati i ispite državne mature.

(4) Srednje obrazovanje učenika u strukovnim programima koji traju od jedne do tri godine, završava izradom i obranom završnog rada u organizaciji i provedbi škole.

Odredbom članka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., u stavku 4. riječi: »i pol« su brisane.

(5) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovog članka primjenjuju se na učenike koji su prvi razred srednje škole upisali počevši od školske godine 2006./2007., a odredba stavka 4. ovog članka primjenjuju se na učenike koji su prvi razred srednje škole upisali školske godine 2007./2008.

(6) Državnu maturu provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji sa školama.

(7) Pripremne i druge radnje vezane uz organizaciju i provedbu državne mature u školi provodi školsko ispitno povjerenstvo koje čine ravnatelj škole te šest članova iz reda nastavnika od kojih je jedan član ispitni koordinator.

(8) Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u elektroničkom obliku vodi Središnji registar državne mature u koji se pohranjuju podaci o svim osobama koje su položile državnu maturu, predmetima s ostvarenim ocjenama i postotnim bodovima ostvarenim na ispitima državne mature te drugi podaci značajni za državnu maturu.

(9) Detaljniji sadržaj registra iz stavka 8. ovog članka, propisuje ministar.

(10) Sadržaj, uvjete, način i postupak polaganja državne mature te izrade i obrane završnog rada, propisuje ministar.

(11) Iznos novčane naknade za polaganje ispita državne mature za pojedine kategorije pristupnika utvrđuje se odlukom Vlade Republike Hrvatske i predstavlja namjenski prihod.

Članak 84. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 22.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 16.

Odredbom članka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 92/10.) stupio na snagu 24. srpnja 2010., u stavku 2. iza riječi: »ukor,« brisane su riječi: »odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog postupka«, a iza riječi: »opomena pred isključenje« stavljen je zarez i dodane riječi: »odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog postupka«.

Odredbom članka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 92/10.) stupio na snagu 24. srpnja 2010., stavak 5. je izmijenjen.

(1) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja u osnovnoj školi su opomena, ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu školu.

(2) Pedagoške mjere opomene i ukora izriču se za tekuću školsku godinu.

(3) Mjera strogog ukora i preseljenje u drugu školu vrijedi do kraja osnovnog odgoja i obrazovanja.

(2) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja u srednjoj školi su opomena, ukor, opomena pred isključenje i isključenje iz srednje škole.

(3) Pedagoške mjere opomene i ukora iz stavka 4. ovoga članka izriču se za tekuću školsku godinu, a izrečena mjera opomene pred isključenje osim mjere preseljenja u drugu školu koja vrijedi do kraja srednjeg osnovnoškolskog obrazovanja.

(4) Učenik koji je isključen ima pravo polagati razredni ispit.

(5) Opomena, ukor, strogi ukor i opomena pred isključenje su mjere upozorenja koje se ne izriču u upravnom postupku. Pedagošku mjeru opomene izriče razrednik, ukora razredno vijeće, strogog ukora izriče učiteljsko vijeće, a opomene pred isključenje izriče nastavničko vijeće. (8) Na izrečene mjere učenik ili roditelj može podnijeti prigovor ravnatelju škole u roku od osam dana od dana izricanja.

(6) Ravnatelj rješenjem odlučuje o pedagoškoj mjeri preseljenja u drugu školu na temelju obavijesti prijedloga učiteljskog vijeća, a o pedagoškoj mjeri isključenja iz škole na temelju obavijesti nastavničkog vijeća. (9) Do prijedloga nastavničkog vijeća. O žalbi protiv rješenja odlučuje Ministarstvo, odnosno ministarstvo nadležno za unutarnje poslove kada mjeru isključenja izriče ravnatelj škole koja provodi obrazovanje za zanimanje policajac.

(7) Ravnatelj može rješenjem privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa do donošenja odluke o izricanju pedagoške mjere ravnatelj može rješenjem privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa, ali ne duže od osam dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja i nadležni centar za socijalnu skrb. Nakon donošenja odluke o izricanju pedagoške mjere, rješenje o privremenom udaljenju će se ukinuti. (10) Protiv rješenja o privremenom udaljenju ne može se izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog upravnog suda u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

(8) Škole su dužne provoditi pedagoške mjere, uvažavajući učenikovo psihofizičko stanje i njegovu dob, te utvrditi sve okolnosti koje utječu na njegov razvoj.

(9) U slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjera iz stavka 5. ovoga članka može se ukinuti.

(10) Iznimno od odredbi ovoga članka, osim postupka za izricanje mjere isključenja iz srednje škole, škola koja provodi obrazovanje za zanimanje policajac svojim općim aktima uređuje pedagoške mjere, kriterije i tijela za izricanje pedagoških mjera.

Članak 85. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 5.

(1) O izrečenoj pedagoškoj mjeri preseljenja u drugu školu osnovna škola obavještava ured državne uprave nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured koji je dužan u roku od 7 dana, odrediti osnovnu školu u kojoj učenik nastavlja školovanje.

(2) Učenika osnovne škole u pravilu se seli u školu čije upisno područje graniči s upisnim područjem škole iz koje se učenik seli, pri čemu učenik zadržava pravo na besplatan prijevoz.

Članak 86. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 23.

(1) Pedagoške mjere opomene, ukora, strogog ukora i opomene pred isključenje izriču se kao mjere upozorenja i na njihovo izricanje učenik ili roditelj može uputiti prigovor ravnatelju škole.

(2) O žalbi protiv rješenja iz članka 84. stavka 8. i 9. ovoga Zakona odlučuje Ministarstvo.

Kriterije za izricanje pedagoških mjera iz članka 84. ovoga Zakona propisuje ministar pravilnikom.

Članak 95. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 24.

(1) Aktom o prestanku određuje se rok i način prestanka rada školske ustanove.

(2) Aktom o prestanku određuje se završetkom koje školske godine školska ustanova prestaje s radom.

(3) U slučaju prestanka školske ustanove, osnivač je dužan zatečenim učenicima osigurati završetak obrazovanja u drugoj školskoj ustanovi pod istim uvjetima pod kojim su se učenici upisali.

(4) Na prestanak rada školske ustanove primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama.

(5) Ako utvrdi da ne postoji potreba za školskom ustanovom, Ministarstvo će predložiti osnivaču da donese odluku o statusnoj promjeni pripajanjem školske ustanove drugoj školskoj ustanovi uz suglasnost osnivača druge školske ustanove, ili da donese odluku o prestanku školske ustanove.

(6) Osnivač školske ustanove koja je prestala s radom dužan je Ministarstvu dostaviti pisanu obavijest o prestanku rada.

(7) Ravnatelj osnovne škole koja ima područnu školu, a koja će privremeno ili u potpunosti prestati s radom, dužan je o tome dostaviti odluku Ministarstvu u roku od 15 dana od dana donošenja odluke.

Članak 97. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 25.

(1) Škola kojoj je osnivač druga pravna osoba ili fizička osoba iz članka 90. ovog Zakona, stječe pravo javnosti nakon izdavanja rješenja iz članka 92. ovog Zakona.

(2) Škola iz stavka 1. ovog članka radi po nastavnom planu i programu ili kurikulumu koji donosi Ministarstvo ili po vlastitom nastavnom planu i programu ili kurikulumu koji obvezno sadrži zajednički dio nastavnog plana i programa koje donosi Ministarstvo.

Članak 99. izmijenjenNN 7/2017: izmijenjen člankom 1.

Odredbom članka 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., iza stavka 1. dodan je novi stavak 2.

Odredbom članka 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postali su stavci 3., 4. i 5.

Odredbom članka 22. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., u stavku 5. iza zatvorene zagrade brisana je riječ: »ali«, a iza riječi: »nastavne djelatnosti« zarez i riječi: »dužni su steći temeljne kompetencije za obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti prema programu koji donosi Ministarstvo« su brisane.

(1) Radnici školskih ustanova osobe su koje u školskoj ustanovi imaju zasnovan radni odnos, a koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s učenicima, kao i druge osobe potrebne za rad školske ustanove.

(2) Osobi imenovanoj za ravnatelja državne agencije iz sustava obrazovanja koja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi, na njen će zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata, a najdulje za vrijeme trajanja dvaju uzastopnih mandata.

(3) Osoba iz stavka 2. ovog članka ima se pravo vratiti na rad u školsku ustanovu u kojoj je prethodno radila, ako se na te poslove vrati u roku od trideset dana od dana prestanka obavljanja ravnateljskih poslova, u protivnom joj prestaje radni odnos.

(4) osobu iz stavka 2. ovog članka, do povratka na poslove za koje joj ugovor o radu miruje, zamjenjuje osoba u radnom odnosu koji se zasniva na određeno vrijeme.

(5) Način evidencije radnog vremena za radnike školskih ustanova iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

(6) Kada to zahtijevaju potrebe, o čemu odlučuje ministar, ravnatelj će radniku na prijedlog ministra i uz suglasnost radnika, omogućiti rad na poslovima vezanim uz spomenute potrebe u/ili izvan školske ustanove.

(7) Za vrijeme rada na poslovima iz stavka 6. ovoga članka, koji ne može trajati dulje od godinu dana, škola može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će zamjenjivati radnika iz stavka 6. ovoga članka na njegovim redovitim poslovima.

(8) U slučajevima iz stavka 6. ovoga članka ministar, ravnatelj školske ustanove i radnik potpisuju sporazum kojim se uređuju međusobne obveze.

(9) Zbog ispunjavanja posebnih potreba učenika s teškoćama u razvoju, školska ustanova može na prijedlog osnivača, a uz suglasnost Ministarstva, u odgojno-obrazovni proces uključiti pomoćnike u nastavi ili stručno komunikacijske posrednike koji nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovne i/ili nastavne djelatnosti.

(10) Na osobe iz stavka 9. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe članka 107. ovoga Zakona.

(11) Načine uključivanja te način i sadržaj osposobljavanja i obavljanja poslova pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika te uvjete koje moraju ispunjavati, kao i postupak radi ostvarivanja prava učenika s teškoćama u razvoju na potporu pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika propisuje ministar pravilnikom.

Članak 99.a dodanNN 68/2018: dodan člankom 26.; NN 155/2023: izmijenjen člankom 53.

(1) Ravnatelj školske ustanove može, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti radniku školske ustanove obavljanje poslova na projektu Europske unije ili fondovima Europske unije ako su sredstva za plaću osigurana iz sredstava projekta ili fonda, uz pripadajuće doprinose poslodavca, ako je za vrijeme obavljanja poslova radnika na projektu moguće osigurati nesmetani nastavak radnog procesa u školskoj ustanovi.

(2) Iznimno, uz suglasnost školskog odbora, i ravnatelj školske ustanove može kao radnik školske ustanove obavljati poslove na projektu iz stavka 1. ovoga članka u dijelu radnog vremena ako su sredstva za plaću osigurana iz sredstava projekta ili fonda, uz pripadajuće doprinose poslodavca, ako je za vrijeme obavljanja poslova ravnatelja školske ustanove na projektu moguće osigurati nesmetano obavljanje poslovodno i stručno vođenje poslova u školskoj ustanovi.

(3) Za vrijeme obavljanja poslova na projektu iz stavka 1. ovoga članka radniku školske ustanove iz stavka 1. ovoga članka umanjit će se ukupne tjedne obveze u trajanju koje odgovara radnom vremenu na poslovima na projektu, i to tako da se razmjerno umanje svi oblici rada.

(4) Za vrijeme obavljanja poslova na projektu iz stavka 1. ovoga članka ravnatelj iz stavka 2. ovoga članka samostalno će određivati svoje radno vrijeme tako da poslove na projektu iz stavka 1. obavlja unutar svog redovitog radnog vremena.

(5) Radniku školske ustanove iz stavka 1. ovoga članka koji u školskoj ustanovi radi u nepunom radnom vremenu na temelju ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme, iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, za vrijeme obavljanja poslova na projektu iz stavka 1. ovoga članka na njegov se zahtjev ukupne tjedne obveze mogu uvećati u trajanju koje odgovara radnom vremenu na poslovima na projektu.

(6) Radnik školske ustanove iz stavka 1. ovoga članka ne može kod jednog ili više školskih ustanova, odnosno poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno.

(9) O obavljanju poslova na projektu iz stavka 1. ovoga članka ravnatelj školske ustanove i radnik školske ustanove sklapaju sporazum na određeno vrijeme (sporazum, dodatak ugovora o radu, aneks ugovora o radu, izmjena ugovora o radu i sl.) kojim će na određeno vrijeme, najduže za vrijeme trajanja projekta iz stavka 1. ovoga članka, izmijeniti odredbe ugovora o radu na jedan od načina kako je to uređeno stavcima 3., 5., 6. i 7. ovoga članka.

(10) Protekom vremena trajanja projekta iz stavka 1. ovoga članka sporazum iz stavka 9. ovoga članka prestaje te radnik školske ustanove nastavlja radni odnos na temelju ugovora o radu koji je radnik školske ustanove imao prije sklapanja sporazuma iz stavka 9. ovoga članka.

(11) Za vrijeme obavljanje poslova na projektu iz stavka 1. ovoga članka školska ustanova može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će zamjenjivati radnika školske ustanove koji obavlja poslove na projektu na njegovim redovitim poslovima.

Članak 100. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 27.

(1) Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi obavljaju učitelji razredne, učitelji predmetne nastave, učitelji edukatori rehabilitatori i stručni suradnici.

(2) Odgojno-obrazovni rad u srednjoškolskoj ustanovi obavljaju nastavnici i stručni suradnici.

(3) Nastavnici u srednjoškolskoj ustanovi su nastavnici, strukovni učitelji, suradnici u nastavi i odgajatelji.

(4) Stručni suradnici u školskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjižničar, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila. (edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog).

Članak 104. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 28.

(1) Ukupne tjedne obveze učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama utvrđuju se u 40-satnom radnom tjednu godišnjim planom i programom rada u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom, o čemu se učitelju, nastavniku, odgajatelju i stručnom suradniku izdaje rješenje odluka o tjednom i godišnjem zaduženju na poslovima neposrednog nastavnog rada i ostalim poslovima koji proizlaze iz neposrednog nastavnog i odgojno-obrazovnog rada i iz izvršenja aktivnosti i poslova iz nastavnog plana i programa i školskog kurikuluma.

(2) Tjedna norma neposrednog rada učitelja razredne nastave s učenicima iznosi broj sati propisan nastavnim planom za razrednu nastavu.

(3) Tjedna norma neposrednog rada učitelja predmetne nastave, uključujući 2 sata odgojno-obrazovnog rada razrednika, iznosi od 22 do 24 sata.

(4) Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada stručnog suradnika u školskoj ustanovi i učitelja koji radi u produženom boravku je 25 sati.

(5) Brisan

Odredbom članka 23. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., stavak 5. je brisan.

(5) Tjedna norma neposrednog nastavnog rada nastavnika, osim odgajatelja, uključujući 2 sata rada razrednika, za teorijsku nastavu iznosi 20 do 22 sata, za praktičnu nastavu i izvođenje obrazovnih programa u odgojnim skupinama 28 sati i za rad suradnika u nastavi s učenicima 32 do 36 sati.

(6) Normu za pojedini nastavni predmet u srednjoškolskim ustanovama te ostale poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada propisuje ministar.

(7) Tjedne radne obveze učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi propisuje ministar.

Odredbom članka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 92/10.) stupio na snagu 24. srpnja 2010., u stavku 8. riječi: »u skladu s količinom neposrednog odgojno-obrazovnog rada ugovorenog kolektivnim ugovorom« brisane su.

Odredbom članka 23. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., dosadašnji stavci 6., 7. i 8. postali su stavci 5., 6. i 7.

Članak 105. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 29.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 17.

Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa

(1) Uz opći uvjet za zasnivanje radnog odnosa, sukladno općim propisima o radu, osoba koja zasniva radni odnos u školskoj ustanovi mora ispunjavati i posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa.

(2) Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi za osobe koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s učenicima jesu poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma u mjeri koja omogućava izvođenje odgojno-obrazovnog rada, odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja kojom su osobe stručno osposobljene za obavljanje odgojno-obrazovnog rada.

(3) Poseban uvjet za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi u kojoj se nastava izvodi na stranom jeziku za osobe koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s učenicima jesu i poznavanje stranog jezika na kojem se nastava izvodi u mjeri koja omogućava izvođenje nastave.

(4) Dodatne posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi u kojoj se nastava izvodi prema alternativnom nastavnom programu može propisati škola ako su u svezi s alternativnim nastavnim programom prema kojem se nastava izvodi.

(5) Poslove učitelja razredne nastave može obavljati osoba koja je završila sveučilišni integrirani preddiplomski prijediplomski i diplomski studij za učitelje ili sveučilišni diplomski sveučilišni studij za učitelje ili stručni četverogodišnji studij za učitelje kojim se stječe 240 ECTS bodova ili četverogodišnji dodiplomski stručni studij kojim je stečena visoka stručna sprema u skladu s ranijim propisima.

Odredbom članka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 92/10.) stupio na snagu 24. srpnja 2010., stavak 5. je izmijenjen.

(6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila:

a) studijski program nastavničkog studij nastavničkoga smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini sveučilišnog diplomskog sveučilišnog studija ili sveučilišnog integriranog preddiplomskog prijediplomskog i diplomskog sveučilišnog studija,

b) studijski program 1. studij odgovarajuće vrste na razini sveučilišnog diplomskog sveučilišnog studija ili sveučilišnog integriranog preddiplomskog prijediplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički stručni diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka

c) preddiplomski sveučilišni ili stručni 2. četverogodišnji dodiplomski stručni studij razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij primarnog obrazovanja s modulom za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka

c) sveučilišni prijediplomski ili stručni prijediplomski studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka.

Odredbom članka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 92/10.) stupio na snagu 24. srpnja 2010., u stavku 6. iza riječi: »koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste« dodane su riječi: »ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste«.

Odredbom članka 24. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., stavak 6. je izmijenjen.

(7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila sveučilišni diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili stručni diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.

Odredbom članka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 92/10.) stupio na snagu 24. srpnja 2010., u stavku 7. iza riječi: »koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste« dodane su riječi: »ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste«.

(8) Poslove strukovnog učitelja u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni prijediplomski studij ili stručni prijediplomski studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije.

(9) Poslove suradnika u nastavi može obavljati osoba koja ima odgovarajuću srednju stručnu spremu i ima pedagoške kompetencije.

(10) Poslove učitelja stručnih predmeta u osnovnom i srednjem glazbenom i plesnom školovanju kao i poslove strukovnog učitelja u srednjoj školi, može obavljati i osoba koja ima nižu razinu obrazovanja od razine propisane stavkom 6., 7. i 8. ovog članka ako ima najvišu razinu obrazovanja odgovarajuće vrste koja se može steći u tom području i ima pedagoške kompetencije.

(11) Nastavu vjeronauka u osnovnoj i srednjoj školi može izvoditi osoba koja ima razinu obrazovanja utvrđenu posebnim ugovorima.

(12) Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila sveučilišni diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije.

(13) Poslove odgajatelja može obavljati osoba koja je završila sveučilišni diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije.

(14) Brisan

Odredbom članka 24. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., stavak 14. je brisan.

(14) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz ovog članka, radni odnos se može zasnovati s osobom koja ima odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja, a nema potrebne pedagoške kompetencije uz uvjet stjecanja tih kompetencija.

Odredbom članka 24. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., dosadašnji stavak 15. postao je stavak 14.

(15) Odgovarajuću vrstu obrazovanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika te okvirni program / nacionalni kompetencijski standard za stjecanje pedagoških kompetencija propisuje ministar. Popis kvalifikacija može se utvrditi i kurikulumom nastavnog predmeta.

Odredbom članka 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., u stavku 16. iza riječi: »suradnika« dodane su riječi: »te okvirni program pedagoških kompetencija«.

Odredbom članka 24. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., dosadašnji stavak 16. postao je stavak 15., a riječi: »te okvirni program pedagoških kompetencija« su brisane.

(16) Poslove tajnika može obavljati osoba koja je završila:

a) sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij pravne struke ili specijalistički stručni diplomski stručni studij javne uprave,

b) preddiplomski stručni prijediplomski studij upravne struke, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka.

Odredbom članka 24. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., dosadašnji stavak 17. postao je stavak 16.

Članak 106. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 18.

Zapreke za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi

(1) Radni odnos u školskoj ustanovi ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv Republike Hrvatske, protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv braka, obitelji i mladeži, protiv imovine, protiv sigurnosti pravnog prometa i poslovanja, protiv pravosuđa, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv javnog reda i protiv službene dužnosti, a koje je propisano Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98. – ispravak, 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05. – ispravak, 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.).

Odredbom članka 25. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., stavak 1. je izmijenjen.

(2) Radni odnos u školskoj ustanovi ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv Republike Hrvatske, protiv pravosuđa, protiv javnog reda, protiv imovine, protiv službene dužnosti, protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv osobne slobode, protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, protiv braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi, protiv opće sigurnosti, protiv krivotvorenja, a koje je propisano Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12.).

(3) Radni odnos u školskoj ustanovi ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za neko od kaznenih djela navedenih u stavku 1. i stavku 2. ovog članka.

(4) Ako školska ustanova kao poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi podnesena kaznena prijava za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ravnatelj je istu dužan privremeno udaljiti od obavljanja poslova, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava.

(5) Ako školska ustanova kao poslodavac zaprimi dokaz da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka, udaljit će osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.

(6) Ako osoba u radnom odnosu u školskoj ustanovi bude pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz stavka 1. i stavka 2. ovog članka, školska ustanova kao poslodavac otkazat će ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a po proteku tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, u kojem će slučaju poslodavac, istodobno uz otkazivanje ugovora o radu, od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi tijekom otkaznog roka.

(5) Ako školska ustanova kao poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. i stavka 2. ovog članka, udaljit će osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.

(7) Ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni postupak pokrenut protiv radnika ili je pravomoćnom presudom radnik oslobođen od odgovornosti, radniku će se vratiti obustavljeni dio plaće od prvog dana udaljenja.

Odredbom članka 25. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., dodan je stavak 5.

Članak 107. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 30.; NN 98/2019: izmijenjen člancima 2. i 5.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 19.

Zasnivanje radnog odnosa

(1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja.

(2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana.

Odredbom članka 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., stavak 2. je izmijenjen.

(3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi.

Odredbom članka 26. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., u stavku 10. podstavak 5. je brisan.

Odredbom članka 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., u stavku 10. dodan je podstavak 6.

(1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja koji se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana.

(2) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog ovoga Zakona za zasnivanje radnog odnosa, a u natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi.

(3) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave Školska ustanova obvezna je prijaviti nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Gradskom uredu prestanak potrebe za radnikom nakon što je određenog radnika utvrdila organizacijskim viškom.

(4) Nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te im u skladu s njihovom kvalifikacijom predlaže zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu.

(5) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6 4. ovog ovoga članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6 4. ovog ovoga članka najkasnije istekom otkaznog roka.

(6) Školska ustanova može popuniti radno mjesto na način propisan odredbom stavka 1. ovog ovoga članka tek nakon što ju su je ured državne uprave nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured iz stavka 5 3. ovog ovoga članka obavijestio obavijestili da u evidenciji nema odgovarajuće osobe, odnosno nakon što se školska ustanova istom tijelu pisano očitovala o razlozima zbog kojih nije primljena upućena osoba.

(9) Ured državne uprave (7) Nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured poslove iz stavka 6., 7 stavaka 4. 5. i 8 6. ovog ovoga članka, obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom.

(8) Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar.

(9) Način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj, odnosno kandidata koje je uputilo nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured, kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata uređuju se pravilnikom školske ustanove, na koji suglasnost daje nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured.

(10) Odredbe stavaka 3. do 9. ovoga članka ne primjenjuju se u školskim ustanovama čija se sredstva za plaće radnika ne osiguravaju u državnom proračunu.

(11) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog ovoga članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja:

– na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana,

– s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave nadležnog upravnog tijela županije, odnosno Gradskog ureda,

– do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, do punog radnog vremena u školskoj ustanovi u kojoj je zaposlen,

– na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja,

– brisan

Odredbom članka 26. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., u stavku 10. podstavak 5. je brisan.

– na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještajem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,

– s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (11),

Odredbom članka 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., u stavku 10. dodan je podstavak 6.

– s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studije i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obvezu rada u školskoj ustanovi.

(12) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona ovoga Zakona za rad učitelja i nastavnika u osnovnoj i srednjoj školi, radni odnos može se zasnovati bez natječaja na određeno vrijeme do godinu dana s osobom u mirovini koja ispunjava uvjete natječaja, s mogućnošću produljenja ugovora na određeno vrijeme za dodatnih godinu dana, ali ne dulje od 67. godine života.

(13) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovoga Zakona, niti se radni odnos zasnuje s osobom iz stavka 12. ovoga članka, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga ponovljenog natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.

(14) Popise i kontakte osoba iz stavka 11. podstavka 6. ovoga članka Ministarstvo će dostaviti školi na zahtjev, na temelju kojeg će škola uputiti službeni poziv osobi za zasnivanje radnog odnosa.

(15) Odbijanje ili neprihvaćanje poziva škole iz stavka 14. ovoga članka smatrat će se kršenjem uvjeta stipendiranja.

Članak 108. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 31.

(1) Osoba koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala zasniva radni odnos na poslovima učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika kao pripravnik.

(2) Pripravnički staž traje godinu dana u kojem razdoblju se pripravnik osposobljava za samostalni rad.

(3) Pripravnik je dužan položiti stručni ispit u roku od godine dana od isteka pripravničkog staža. Rok za polaganje stručnog ispita u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.

(4) Pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku od godine dana od dana isteka pripravničkog staža radni odnos prestaje istekom posljednjeg dana roka za polaganje stručnog ispita.

(5) S osobom koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala, izjednačena je i osoba čije je radno iskustvo u zanimanju za koje se školovala kraće od trajanja pripravničkog staža, s time da će se u pripravnički staž uračunati i dosadašnje radno iskustvo.

(6) Program i način osposobljavanja pripravnika za samostalan rad tijekom pripravničkog staža i praćenja njegovog rada s učenicima te sadržaj, način i uvjete polaganja stručnog ispita propisuje ministar.

Članak 109. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 32.

(1) Osoba koja ima odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja i radno iskustvo u zanimanju za koje se školovala dulje od trajanja pripravničkog staža radni odnos na poslovima učitelja, nastavnika i stručnog suradnika zasniva uz uvjet polaganja stručnog ispita.

(2) Osoba iz stavka 1. ovog članka dužna je položiti stručni ispit u roku od godine dana od dana zasnivanja radnog odnosa.

(3) Osobi iz stavka 1. ovog članka koja ne položi stručni ispit u roku od godine dana od dana zasnivanja radnog odnosa, radni odnos prestaje istekom posljednjeg dana roka za polaganje stručnog ispita.

(4) Rok za polaganje stručnog ispita u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.

Članak 110. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 33.

(1) Osoba iz članka 105. stavka 14. ovoga Zakona, koja ima odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja i radno iskustvo u zanimanju za koje se školovala dulje od trajanja pripravničkog staža, radni odnos na poslovima učitelja, nastavnika i stručnog suradnika zasniva uz uvjet stjecanja pedagoških kompetencija na visokom učilištu.

(2) Osoba iz stavka 1. ovog članka dužna je steći pedagoške kompetencije i položiti stručni ispit u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnog odnosa. Rok za stjecanje pedagoških kompetencija i polaganje stručnog ispita u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.

(3) Osobi iz stavka 1. ovog članka stjecanje pedagoških kompetencija preduvjet je za polaganje stručnog ispita.

(4) Osobi iz stavka 1. ovog članka koja ne stekne pedagoške kompetencije i ne položi stručni ispit u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnog odnosa radni odnos prestaje istekom posljednjeg dana roka za stjecanje pedagoških kompetencija i polaganje stručnog ispita.

(5) Osoba iz stavka 1. ovog članka koja nema radnog iskustva u zanimanju za koje se školovala zasniva radni odnos na poslovima učitelja, nastavnika i stručnog suradnika, kao pripravnik te se i na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 108. ovog Zakona.

Članak 111. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 20.

(1) Ugovor o radu osobe koja u školskoj ustanovi ima Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije sudjeluje u upravljanju i radu europskih škola te upućuje odgojno-obrazovne radnike na rad u europske škole.

(2) Odgojno-obrazovni radnik koji je prije upućivanja na rad iz stavka 1. ovoga članka imao zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme, a izabrana je puno neodređeno vrijeme, ima pravo povratka na rad, na poslove koje je obavljao prije upućivanja, bez provedbe javnog natječaja, sukladno sporazumu između radnika i poslodavca.

(3) Odgojno-obrazovni radnik izabran za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu, ili osobe osoba koja je izabrana za lektora hrvatskog jezika i književnosti na visokoškolskoj ustanovi u inozemstvu na njezin će zahtjev mirovati najdulje do prestanka trajanja izbora za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu, odnosno izbora za lektora hrvatskog jezika i književnosti na visokoškolskoj ustanovi u inozemstvu. (3) Radnik iz stavka 1. ovog, a koja je prije upućivanja imala zasnovan radni odnos u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, ima pravo povratka na rad, na poslove koje je obavljala prije upućivanja, bez provedbe javnog natječaja, sukladno sporazumu između radnika i poslodavca.

(2) Ako se radnik i školska ustanova drugačije ne sporazumiju, mirovanje će otpočeti danom dostave radnikova zahtjeva školi.

(4) Radnik iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ima se pravo vratiti na rad u školsku ustanovu u kojoj je prethodno radio ako o svojoj namjeri povratka obavijesti školsku ustanovu najkasnije u roku od sedam dana od dana prestanka trajanja izbora iz stavka stavaka 1. ovog i 3. ovoga članka.

(5) Ako radnik iskoristi pravo iz stavka 1 stavaka 2. ovog i 3. ovoga članka, ima pravo povratka na poslove na kojima je prethodno radio u roku od sedam dana od dana dostave obavijesti iz stavka 3 4. ovog ovoga članka.

Članak 112. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 34.

Prestanak radnog odnosa

(1) Radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje sukladno općim propisima o radu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje s navršenih 65 godina života i 15. godina mirovinskog staža.

(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka, radnicima školske ustanove iz članka 100. ovog Zakona, ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Odredbom članka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 92/10.) stupio na snagu 24. srpnja 2010., u članku 112. dodani su stavci 2. i 3.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, radnik školske ustanove kojem školska ustanova otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada neće imati pravo na otpremninu sukladno općim propisima o radu, kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu ako po prestanku otkazanog ugovora o radu bez prekida zasnuje radni odnos u skladu s odredbom članka 107. stavka 4. ovoga Zakona.

(5) Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Radniku školske ustanove koji, po prestanku otkazanog ugovora o radu, bez prekida zasnuje radni odnos u skladu s odredbom članka 107. stavka 4. ovoga Zakona te koji zbog toga nema pravo na isplatu otpremnine, trajanje radnog odnosa kod poslodavca kod kojeg zbog razloga iz stavka 4. ovoga članka nije imao pravo na otpremninu, uzet će se u obzir pri utvrđivanju iznosa prava na otpremninu ako prilikom prestanka tog sljedećeg radnog odnosa radnik bude imao pravo na otpremninu.

(7) Radnik školske ustanove kojem je školska ustanova isplatila otpremninu sukladno općim propisima o radu, kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu, a kasnije se utvrdi da prema odredbi stavka 4. ovoga članka nije imao pravo na otpremninu, vratit će školskoj ustanovi otpremninu u iznosu u kojem mu je isplaćena najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu nakon zasnivanja radnog odnosa u skladu s odredbom članka 107. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 113. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 35.

(1) U slučaju osnovane sumnje da je radniku škole školske ustanove psihofizičko zdravlje narušeno u mjeri koja bitno umanjuje njegovu radnu da bi njegova radna sposobnost mogla biti smanjena, ravnatelj će uputiti školskom odboru obrazloženi prijedlog za donošenje odluke o upućivanju radnika na ovlaštenu prosudbu liječnički pregled kod ovlaštenog izabranog doktora specijalista medicine rada radi utvrđivanja radne sposobnosti.

(2) Ako školski odbor utvrdi da je prijedlog ravnatelja opravdan, donijet će odluku o upućivanju radnika na ovlaštenu prosudbu liječnički pregled kod ovlaštenog izabranog doktora specijalista medicine rada radi ovlaštenog utvrđivanja prosudbe radne sposobnosti.

(3) Radniku koji odbije izvršiti odluku iz stavka 2. ovog ovoga članka, otkazat će se ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja zbog kršenja obveza iz radnog odnosa.

(4) Ako se ovlaštenom prosudbom radne sposobnosti izabranog doktora specijalista medicine rada utvrdi da radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati obveze u odgojno-obrazovnom radu zbog trajno narušenog psihofizičkog zdravlja, ponudit će mu se odgovarajući poslovi prema preostaloj radnoj sposobnosti., ravnatelj će istu prosudbu uputiti izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene zaštite radnika radi pokretanja postupka za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti.

(5) Ako školska ustanova nema odgovarajuće poslove, radniku će se otkazati ugovor o radu zbog osobno uvjetovanih razloga.

(6) Ako radnik odbije prihvatiti ponudu iz stavka 4. ovog članka, otkazat će mu se ugovor o radu uz ponudu izmijenjenog ugovora.

Članak 114. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 36.

(1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno u slučaju kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 60 dana.

Odredbom članka 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., stavak 1. je izmijenjen.

(2) Ako se školski odbor ne očituje u roku od 10 dana od dana dostave zahtjeva za suglasnošću iz stavka 1. ovog članka, smatra se da je suglasnost dana.

(3) Ako prosvjetni inspektor utvrdi da ravnatelj sklapa ili otkazuje ugovore o radu protivno odredbama ovog Zakona, poduzet će mjere iz svoje nadležnosti u skladu s posebnim zakonom.

Članak 116. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 37.

(1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri dvije razine i stjecati odgovarajuća zvanja.

(2) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji mogu biti nagrađeni za izvanredna postignuća u odgojno-obrazovnoj djelatnosti.

(3) Razine, odgovarajuća zvanja, uvjete i način napredovanja i nagrađivanja, propisuje ministar.

(4) Razdoblja privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta ili mirovanja radnog odnosa ne uračunavaju se u rokove za stjecanje prava iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 119. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 38.

(1) Školski odbor ima sedam članova, od kojih jednog člana bira i razrješuje radničko vijeće, a ako radničko vijeće nije utemeljeno, imenuju ga i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem, na način propisan Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima samo jednog člana, a ostalih šest članova imenuje i razrješava:

– učiteljsko, nastavničko, odnosno odgajateljsko vijeće dva člana iz reda učitelja, nastavnika i stručnih suradnika,

– vijeće roditelja jednog člana iz reda roditelja koji nije radnik škole,

– osnivač tri člana samostalno,

Odredbom članka 13. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., stavak 1. je izmijenjen.

(2) Kod imenovanja članova školskog odbora u školama u kojima se nastava odvija na jeziku i pismu nacionalnih manjina, osiguravat će se razmjerna zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina i to prema proporcionalnom (razmjernom) udjelu učenika iz redova nacionalnih manjina u ukupnom broju učenika te škole.

(3) Član školskog odbora ne može biti osoba koja je pravomoćno osuđena, odnosno protiv koje je pokrenut kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz članka 106. stavka stavaka 1. i 2. ovog Zakona.

(4) Član školskog odbora kojeg imenuje osnivač samostalno u pravilu treba imati završen najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova i ne može biti radnik školske ustanove u školski odbor koje se imenuje.

(5) Brisan

Odredbom članka 13. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., stavak 5. je brisan.

(5) Članovi školskog odbora imenuju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani, a mandat članova teče od dana konstituiranja školskog odbora.

(6) Mandat članu školskog odbora iz reda roditelja prestaje najkasnije u roku od 60 dana od dana kada je prestalo školovanje učenika u školi.

(7) Svaki član školskog odbora može biti izabran za predsjednika, a do izbora predsjednika sjednicu vodi najstariji član školskog odbora.

(8) Odluke školskog odbora pravovaljane su ako za njih glasuje većina od ukupnog broja članova.

Odredbom članka 13. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., dosadašnji stavci 6., 7., 8., i 9. postali su stavci 5., 6., 7. i 8.

Članak 121. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člancima 3. i 5.

(1) Član školskog odbora može biti razriješen, a školski odbor raspušten i prije isteka mandata ako se utvrdi da član ne ispunjava obveze utvrđene zakonom, aktom o osnivanju ili statutom školske ustanove, odnosno da školski odbor ne obavlja poslove iz svojeg djelokruga u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju ili statutom školske ustanove ili da te poslove obavlja na način koji ne omogućuje redovito poslovanje i obavljanje djelatnosti školske ustanove.

(2) Član školskog odbora može biti razriješen, a školski odbor raspušten prije isteka mandata i u drugim slučajevima utvrđenim statutom školske ustanove.

(3) Odluku o raspuštanju školskog odbora donosi ured državne uprave nadležno upravno tijelo županije odnosno Gradski ured.

Odredbom članka 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., u stavku 3. iza riječi: »Gradski ured« brisan je zarez i riječi: »a za škole kojima je osnivač Grad Zagreb Središnji državni ured za upravu«.

(4) Odlukom o raspuštanju školskog odbora imenuje se povjerenstvo koje privremeno zamjenjuje školski odbor.

(5) Povjerenstvo ima tri člana od kojih je jedan predsjednik, a najmanje jedan član povjerenstva mora biti iz reda učiteljskog, odnosno nastavničkog, odnosno odgajateljskog vijeća.

(6) Povjerenstvo iz stavka 4. ovog članka upravlja školskom ustanovom do konstituiranja školskog odbora i ima ovlasti školskog odbora osim ovlasti odlučivanja o stjecanju opterećivanju ili otuđivanju nekretnina.

(7) Ured Nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured iz stavka 3. ovog članka imenuje povjerenstvo iz stavka 4. ovog članka i u slučaju kada se školski odbor ne može konstituirati.

(8) Odlukom o imenovanju povjerenstva određuje se predsjednik koji saziva i vodi povjerenstvo.

(9) Povjerenstvo je odmah po imenovanju dužno pokrenuti postupak imenovanja članova školskog odbora.

(10) Ako školski odbor ne bude imenovan najkasnije u roku od 60 dana od dana imenovanja povjerenstva, nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured iz stavka 3. ovog članka dužan je, u roku od daljnjih 5 dana, o razlozima neimenovanja članova školskog odbora izvijestiti Ministarstvo.

(11) U slučaju iz stavka 10. ovog članka, članove školskog odbora osim člana kojeg imenuje radničko vijeće, imenovat će Ministarstvo.

(12) Ako osnivač razriješi člana školskog odbora, imenovat će novog člana sukladno ovom Zakonu, a mandat novom članu traje do isteka mandata razriješenog člana.

Članak 122. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 4.

(1) Osnivač je dužan razriješiti člana školskog odbora, a nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured iz članka 121. stavka 3. ovog Zakona raspustiti školski odbor i imenovati povjerenstvo iz članka 121. stavka 4. ovog Zakona, ako prosvjetni inspektor utvrdi da su ispunjeni uvjeti za razrješenje, odnosno raspuštanje propisani ovim Zakonom.

(2) Odluku iz stavka 1. ovog članka osnivač je dužan donijeti u primjerenom roku, a nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured iz članka 121. stavka 3. ovog Zakona u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva prosvjetnog inspektora.

(3) Ako nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured iz članka 121. stavka 3. ovog Zakona ne postupi sukladno odredbi stavka 1. i 2. ovog članka, Ministarstvo će raspustiti školski odbor i imenovati povjerenstvo iz članka 121. stavka 4. ovog Zakona.

Članak 126. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 39.

Odredbom članka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 92/10.) stupio na snagu 24. srpnja 2010., u podstavku 1. brisan je zarez i dodane riječi: » ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij za učitelje ili stručni četverogodišnji studij za učitelje kojim se stječe 240 ECTS bodova ili diplomski specijalistički stručni studij ili četverogodišnji dodiplomski stručni studij kojim je stečena visoka stručna sprema u skladu s ranijim propisima«.

(1) Ravnatelj školske ustanove mora ispunjavati nužne sljedeće uvjete:

1) završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnom mjestu učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u školskoj ustanovi u kojoj se imenuje za ravnatelja, a koji može biti:

a) sveučilišni diplomski studij ili

b) integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili

c) specijalistički diplomski stručni studij;

d) položen stručni ispit za učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika, osim u slučaju iz članka 157. stavaka 1. i 2. Zakona.

2) uvjete propisane člankom 106. ovoga Zakona,

3) najmanje osam godina staža osiguranja radnog iskustva u školskim ili drugim ustanovama u sustavu obrazovanja ili u tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje, od čega najmanje pet godina na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim ustanovama.

(2) Osim osobe koja je završila neki od studija iz stavka 1. podstavka točke 1. ovoga članka, ravnatelj osnovne škole može biti i osoba koja je završila stručni četverogodišnji studij za učitelje kojim se stječe 240 ECTS bodova.

(3) Iznimno, osoba koje ne ispunjava uvjete iz stavka 1. podstavka točke 1. ili stavka 2. ovoga članka, može biti ravnatelj osnovne škole, ako u trenutku prijave na natječaj za ravnatelja obavlja dužnost ravnatelja u najmanje drugom uzastopnom mandatu, a ispunjavala je uvjete za ravnatelja propisane Zakonom o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 114/01. i 76/05.).

Članak 126.a brisanNN 7/2017: brisan člankom 2.

Ravnatelj školske ustanove, uz uvjete propisane člankom 126. ovoga Zakona, mora imati i licenciju za rad ravnatelja.

Članak 127. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 40.

(1) Ravnatelj se imenuje na temelju natječaja koji raspisuje školski odbor.

(2) Natječaj se objavljuje u dnevnom tisku na način da je dostupan svim zainteresiranim kandidatima na području Republike Hrvatske.

(3) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja.

(4) Ravnatelja imenuje odlukom školski odbor uz prethodnu suglasnost ministra.

(5) Ako ministar ne uskrati suglasnost u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva za suglasnošću, smatra se da je suglasnost dana.

(6) Školski odbor je obvezan nakon dobivene suglasnosti za imenovanje ravnatelja u roku od petnaest dana od dana isteka roka iz stavka 5. ovoga članka donijeti odluku o imenovanju kandidata za ravnatelja za kojeg je zatražio prethodnu suglasnost.

(7) U postupku izbora i imenovanja ravnatelja članovi školskog odbora iz redova učiteljskog, nastavničkog, odgajateljskog vijeća, vijeća roditelja te radničkog vijeća na sjednicama su obvezni zastupati i iznositi stajališta tijela koje ih je imenovalo ili izabralo u školski odbor.

(8) Stajališta tijela iz stavka 7. ovoga članka donose se na sjednici učiteljskog, nastavničkog, odgajateljskog vijeća i vijeća roditelja te zbora radnika tajnim glasovanjem, o čemu se pisani zaključak dostavlja školskom odboru.

(9) Odluku o izboru i imenovanju ravnatelja školski odbor donosi javnim glasovanjem.

(10) Način i postupak izbora i imenovanja ravnatelja uređuju se statutom školske ustanove.

Odredbom članka 1. Uredbe o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 5/12.) stupila na snagu 12. siječnja 2012., stavak 5. je brisan.

Odredbom članka 1. Zakona o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 16/12.) stupio na snagu 8. veljače 2012., stavak 5. je brisan.

Odredbom članka 28. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., članak 127. je izmijenjen.

(1) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja.

(2) Ravnatelja imenuje školski odbor, uz suglasnost ministra.

(3) U postupku imenovanja ravnatelja članovi školskog odbora koje je imenovalo, odnosno izabralo učiteljsko/nastavničko/odgajateljsko vijeće, vijeće roditelja te radničko vijeće/radnici, obvezni su zastupati i iznositi stajališta tijela koje ih je imenovalo, odnosno izabralo u školski odbor.

(4) Ravnatelj se imenuje na temelju natječaja koji raspisuje školski odbor, a objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama školske ustanove.

(5) Uz prijavu na natječaj kandidat je uz potrebnu dokumentaciju dužan dostaviti program rada za mandatno razdoblje.

(6) Pregledavanje natječajne dokumentacije, utvrđivanje kandidata koji ispunjavaju nužne uvjete i vrednovanje dodatnih kompetencija potrebnih za ravnatelja, odnosno rangiranje po bodovima obavlja školski odbor.

(7) Dodatne kompetencije koje se vrednuju su poznavanje stranog jezika, osnovne digitalne vještine i iskustvo rada na projektima.

(8) Nakon utvrđivanja ukupnog rezultata ostvarenog na vrednovanju školski odbor utvrđuje listu dva najbolje rangirana kandidata i dostavlja je učiteljskom/nastavničkom/odgajateljskom vijeću, vijeću roditelja, radničkom vijeću/radnicima i školskom odboru.

(9) Ako dva ili više kandidata imaju jednak broj bodova na listi iz stavka 8. ovoga članka, učiteljskom/nastavničkom/odgajateljskom vijeću, vijeću roditelja, radničkom vijeću/radnicima i školskom odboru dostavlja se lista u kojoj su navedeni svi kandidati koji ostvaruju jednak broj bodova.

(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, kada je jedan ili više kandidata koji su ostvarili jednak broj bodova osoba koja ostvaruje prednost pri zapošljavanju prema posebnom propisu, u daljnju proceduru upućuje se lista u kojoj se navode samo osoba/osobe koje ostvaruju prednost pri zapošljavanju prema posebnom propisu.

(11) Kandidati predstavljaju program rada za mandatno razdoblje na sjednicama učiteljskog/ nastavničkog/odgajateljskog vijeća, vijeća roditelja, zbora radnika i školskog odbora.

(12) Na sjednicama učiteljskog/nastavničkog/odgajateljskog vijeća, vijeća roditelja i zbora radnika zauzimaju se stajališta iz stavka 3. ovoga članka tajnim glasovanjem, o čemu se pisani zaključak dostavlja školskom odboru.

(13) Školski odbor imenuje ravnatelja odlukom koja stupa na snagu nakon dobivene suglasnosti ministra.

(14) Ako ministar ne uskrati suglasnost u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva za suglasnošću, smatra se da je suglasnost dana.

(15) Sadržaj i postupak vrednovanja dodatnih kompetencija kandidata, kao i detalje vezane uz način postupanja pri imenovanju ravnatelja pobliže se uređuju statutom školske ustanove.

Članak 131. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 41.

(1) Vršitelj dužnosti ravnatelja imenuje se u slučajevima propisanim Zakonom o ustanovama te u drugim slučajevima kada ustanova nema ravnatelja.

(2) Za vršitelja dužnosti ravnatelja može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika.

(3) Ako se u natječajnom postupku za ravnatelja ne izvrši izbor imenuje ravnatelj zbog uskrate prethodne suglasnosti iz članka 127. ovog Zakona, osoba kojoj je suglasnost uskraćena ne može biti imenovana za vršitelja dužnosti ravnatelja.

Odredbom članka 3. Uredbe o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 5/12.) stupila na snagu 12. siječnja 2012., u stavku 3. riječi: »stavka 5.« su brisane.

Odredbom članka 3. Zakona o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 16/12.) stupio na snagu 8. veljače 2012., u stavku 3. riječi: »stavka 5.« su brisane.

(4) Osoba imenovana za vršitelja dužnosti ravnatelja sklapa sa školskim odborom ugovor o radu na određeno vrijeme za razdoblje u kojem će obavljati poslove vršitelja dužnosti ravnatelja.

(5) Ako osoba imenovana za vršitelja dužnosti ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi u kojoj je zaposlena, na njezin će zahtjev ugovor o radu mirovati za razdoblje u kojem će obavljati poslove vršitelja dužnosti ravnatelja.

Članak 135. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 42.

(1) Roditelj učenika dužan je upisati dijete u osnovnu školu sukladno članku 19. ovog Zakona te se brinuti o redovitom pohađanju obveznog dijela programa kao i ostalih oblika odgojno-obrazovnog rada u koje je učenik uključen.

(2) Roditelj učenika ima pravo i obvezu sudjelovati u njegovom obrazovanju i biti redovito obaviješten o njegovim postignućima.

(3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima te dati suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u nastavnim predmetima koji su dio odgojno-obrazovanog standarda.

Članak 136. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 5.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 21.

(1) Roditelj učenika je dužan brinuti se da učenik redovito izvršava obveze te u primjerenom roku javiti razlog izostanka učenika u pravilu putem e-Dnevnika.

(2) Ako roditelj zanemaruje svoje obveze iz stavka 1. ovog članka, škola mu je dužna uputiti pisani poziv za razgovor s razrednikom i stručnim suradnicima škole.

(3) Način opravdavanja izostanaka učenika i primjereni rok javljanja o razlogu izostanka uređuju se statutom.

(4) Ako roditelj učestalo zanemaruje obveze iz stavka 1. ovog članka, škola je dužna o tome obavijestiti ured državne uprave nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured i nadležnu ustanovu socijalne skrbi koji su dužni izvijestiti školu o poduzetim mjerama.

Članak 138. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 22.

(1) U školskim se ustanovama vodi pedagoška dokumentacija i evidencija o učenicima, praćenju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, upisu i ispisu učenika, ocjenjivanju i uspjehu vrednovanju učenika, pedagoškim mjerama i ispitima (obavijest o ostvarenim rezultatima na kraju prvog polugodišta, svjedodžba, prijepis ocjena kada učenik prelazi iz jedne škole u drugu, matična knjiga, dnevnik rada, imenik učenika i spomenica škole). isključivo u elektroničkom obliku.

Odredbom članka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., u stavku 1. riječi: »učenička knjižnica« su brisane, a riječi: »svjedodžba prevodnica« zamijenjene su riječima: »prijepis ocjena kada učenik prelazi iz jedne škole u drugu«.

(2) Matična knjiga i svjedodžba javne su isprave.

Odredbom članka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., u stavku 2. iza riječi: »knjiga« brisan je zarez i dodana je riječ: »i«, a riječi: »i učenička knjižnica« su brisane.

(3) Na završetku svakog razreda osnovne škole učeniku se izdaje razredna svjedodžba.

Odredbom članka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., stavak 4. je izmijenjen.

(4) Svjedodžba osmog razreda je isprava o završetku osnovne škole.

Odredbom članka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., stavak 5. je izmijenjen.

(5) Na završetku svakog razreda srednje škole učeniku se izdaje razredna svjedodžba, a na završetku srednje škole svjedodžba o položenoj državnoj maturi ili svjedodžba o završnom radu.

(6) Učeniku koji je s uspjehom završio program srednjeg obrazovanja nautičkog ili brodostrojarskog smjera uz svjedodžbu izdaje se i potvrdnica za svaki program izobrazbe koji je obuhvaćen programom obrazovanja.

(7) Učeniku koji završi program osposobljavanja ili usavršavanja izdaje se uvjerenje o osposobljenosti, odnosno usavršavanju.

(8) Školska ustanova trajno čuva matičnu knjigu, a osnovna škola trajno čuva i spomenicu škole.

(9) Imenik i evidencija o ispitima čuvaju se deset godina.

(9) Sadržaj i oblik svjedodžbi, uvjerenja i potvrdnice te obrazac pedagoške dokumentacije i evidencije, uključujući i obrazac evidencije ustanova koje provode posebne programe za učenike s teškoćama, propisuje ministar.

Odredbom članka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., u stavku 11. riječi: »učeničke knjižnice« su brisane.

Članak 142. izmijenjenNN 68/2018: izmijenjen člankom 43.

(1) U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za financiranje školskih ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, i to za:

1. plaće i naknade plaća s doprinosima na plaće,

2. ostala materijalna prava radnika ugovorena kolektivnim ugovorima, i to: pomoći, otpremnine, jubilarne nagrade, regres za korištenje godišnjeg odmora, godišnja nagrada za božićne blagdane i dar u prigodi Dana sv. Nikole,

3. rashode za završavanje kapitalnih projekta izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije školskog prostora te njegovo opremanje, čiju je obvezu završavanja preuzela Republika Hrvatska na dan 1. srpnja 2001. do njihovog puštanja u funkciju, sudjelovanje u projektima javno-privatnog partnerstva u skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo, a za potrebe obnove oštećenih ili izgradnju novih građevina školskih ustanova, sukladno programima Vlade Republike Hrvatske te raspoloživim sredstvima u državnom proračunu,

4. rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukcije školskog prostora školskih ustanova za djecu s teškoćama i školskih ustanova na jeziku i pismu nacionalnih manjina,

5. Brisana

5. rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskog prostora te opremanje školskih ustanova u slučajevima nedovoljne sigurnosti i ugroze života i zdravlja učenika škole utvrđene na temelju:

– nalaza ovlaštenog sudskog vještaka za graditeljstvo, odnosno inspektora nadležne inspekcije kada je izvjesno da je stanje školskog objekta u stanju koje može dovesti do ugroze sigurnosti.

Ishod vještačenja bit će osnova za ocjenu nužnosti, kao i za prioritetnost realizacije takvih kapitalnih projekata, a sve sukladno osiguranim i raspoloživim sredstvima u državnom proračunu.

Odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 86/09.) stupio na snagu 1. rujna 2009., u stavku 1. točka 5. je brisana.

6. naknade za prijevoz na posao i s posla radnicima osnovnih škola,

7. stručno osposobljavanje i usavršavanje,

8. nacionalne programe koje usvoji Hrvatski sabor,

9. obrazovanje djece državljana Republike Hrvatske u inozemstvu,

10. pripremnu i dopunsku nastavu za djecu državljana Republike Hrvatske koja se vraćaju iz inozemstva,

11. pripremnu i dopunsku nastavu za djecu koja su članovi obitelji državljana država članica Europske unije,

12. potporu nastave materinskog jezika i kulture države podrijetla učenicima koji su članovi obitelji državljana članica Europske unije,

13. potporu za pripremu učitelja i nastavnika koji će provoditi nastavu materinjeg jezika i kulture države podrijetla učenika koji su članovi obitelji državljana članica Europske unije,

14. pripremnu i dopunsku nastavu za djecu azilanata i ostalih osoba iz članka 46. ovog Zakona,

15. vanjsko vrednovanje i provođenje državne mature,

16. licenciranje učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja,

17. povećane troškove prijevoza, posebna nastavna sredstva te troškove financiranja prehrane, kao i troškova prehrane i smještaja u učeničkom domu za školovanje učenika s teškoćama,

18. troškova stručnih timova koji školi pružaju pomoć za rad s učenicima s teškoćama.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, u državnom proračunu se ne osiguravaju sredstva za financiranje obveza školskih ustanova koje se nalože pravomoćnim sudskim odlukama u vezi s isplatom plaća i naknada ako je do sudskih sporova došlo krivnjom školske ustanove ili ako je krivnjom školske ustanove donesena sudska odluka na štetu školske ustanove. U takvim slučajevima potrebna sredstva osigurava sama ustanova.

Odredbom članka 30. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012. u stavku 2. iza riječi: »krivnjom školske ustanove« dodane su riječi: »ili ako je krivnjom školske ustanove donesena sudska odluka na štetu školske ustanove«.

(3) U državnom proračunu osiguravaju se sredstva i za sufinanciranje:

1. programa rada s darovitim učenicima,

2. obrazovanja učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina,

3. opremanja škola kabinetskom, didaktičkom i informatičkom opremom koja uključuje i posebne računalne programe i sadržaje,

4. opremanja školskih knjižnica obveznom lektirom,

5. programa od zajedničkog interesa za odgojno-obrazovnu djelatnost (sustav informiranja, stručno-pedagoški časopisi, stručne knjige, programi ustanova i stručnih udruga, obljetnice i manifestacije, programi izvannastavnih aktivnosti), kao i ostalih programa sukladno odlukama Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske,

6. škola kojima je osnivač fizička ili druga pravna osoba iz članka 90. ovog Zakona u skladu s kriterijima koje propisuje ministar, a na temelju rezultata vrednovanja,

7. Brisana

Odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 86/09.) stupio na snagu 1. rujna 2009., u stavku 3. točka 7. je brisana.

Članak 143. izmijenjenNN 151/2022: izmijenjen člankom 1.

(1) U proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju se sredstva za financiranje škola čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, i to za:

1. prijevoz učenika osnovnih škola,

2. Brisan

Odredbom članka 3. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 86/09.) stupio na snagu 1. rujna 2009., u stavku 1. točka 2. je brisana.

3. naknade za prijevoz na posao i s posla radnicima srednjoškolskih ustanova,

4. ostala materijalna prava ugovorena kolektivnim ugovorom osim materijalnih prava navedenih u članku 142. stavku 1. točki 2. ovog Zakona,

5. materijalne i financijske rashode škola koji obuhvaćaju i rashode za materijal, dijelove i usluge tekućeg i investicijskog održavanja,

6. rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskog prostora te opremanje školskih ustanova prema standardima i normativima koje propisuje ministar, a u skladu s državnim pedagoškim standardima.

(2) Vlada Republike Hrvatske može, sukladno raspoloživim sredstvima državnog proračuna, za svaku školsku godinu donijeti odluku o financiranju odnosno sufinanciranju prijevoza za učenike srednjih škola.

(3) Za svrhu iz stavka 2. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske će odlukom utvrditi mjerila i kriterije na temelju kojih će se ostvarivati pravo na financiranje, odnosno sufinanciranje prijevoza.

(4) Vlada Republike Hrvatske može, sukladno raspoloživim sredstvima državnog proračuna, za svaku školsku godinu donijeti odluku o financiranju, odnosno sufinanciranju prehrane za učenike osnovnih škola.

(5) Za svrhu iz stavka 4. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske će odlukom utvrditi mjerila i kriterije na temelju kojih će se ostvarivati pravo na financiranje, odnosno sufinanciranje prehrane učenika osnovnih škola.

(6) U proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju se sredstva potpore za sufinanciranje smještaja i prehrane učenika u učeničkim domovima.

Odredbom članka 3. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 86/09.) stupio na snagu 1. rujna 2009., iza stavka 1. dodani su novi stavci 2., 3. i 4.

(7) U proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se osigurati i sredstva za sufinanciranje:

1. programa rada s darovitim učenicima,

2. obrazovanja učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina,

3. opremanja škola kabinetskom, didaktičkom i informatičkom opremom,

4. opremanje škola računalnim programima,

5. opremanja školskih knjižnica obveznom lektirom,

6. programa od zajedničkog interesa za djelatnost školstva (sustav informiranja, stručno-pedagoški časopisi, stručne knjige, programi ustanova i stručnih udruga, obljetnice i manifestacije, programi izvannastavnih aktivnosti) i

7. škola kojima je osnivač druga fizička ili druga pravna osoba u skladu s kriterijima koje donosi lokalna i područna (regionalna) samouprava.

(8) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može utvrditi i šire javne potrebe u školstvu za koja sredstva osigurava svojim proračunom, i to za:

1. plaće i naknade plaća s doprinosima na plaće radnicima koji rade u produženom ili cjelodnevnom boravku osnovne škole,

2. plaće i naknade plaća s doprinosima na plaće radnicima koji rade u programima koji se provode u nenastavne dane,

3. ostale rashode za radnike koji rade u produženom ili cjelodnevnom boravku osnovne škole koji su ugovoreni kolektivnim ugovorima,

4. ostale rashode za radnike koji rade u programima koji se provode u nenastavne dane koji su ugovoreni kolektivnim ugovorima,

5. naknade prijevoza na posao i s posla radnicima koji rade u programima koji se provode u nenastavne dane,

6. troškove stručnih timova koji školi pružaju pomoć za rad s učenicima s teškoćama,

7. troškove premija osiguranja škola od odgovornosti prema trećim osobama.

(9) Vlada Republike Hrvatske svake godine, istodobno kada utvrđuje prijedlog državnog proračuna, utvrđuje kriterije i mjerila za osiguravanje minimalnog financijskog standarda radi ostvarivanja javnih potreba iz stavka 1. ovog članka.

Odredbom članka 3. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 86/09.) stupio na snagu 1. rujna 2009., dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postali su stavci 5., 6. i 7.

Članak 147. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 5.

(1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata školske ustanove obavlja ured državne uprave nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured.

(2) Ako ured državne uprave nadležno upravno tijelo županije utvrdi da je opći akt ili dio općeg akta protivan zakonu ili drugom propisu, zatražit će od školske ustanove da ga uskladi u roku od 30 dana od dana dostave zahtjeva.

(3) Ako školska ustanova ne uskladi opći akt u roku iz stavka 2. ovog članka, ured državne uprave nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured obustavit će opći akt od primjene i o tomu izvijestiti Ministarstvo u roku od 8 dana s prijedlogom za poništenje, odnosno ukidanje općeg akta ili određenih odredaba općeg akta.

(4) Ministarstvo može donijeti akt o poništenju ili ukidanju u roku od 60 dana od dana dostave prijedloga.

(5) Ako ured državne uprave nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured utvrdi nedostatke ili propuste u radu školske ustanove, zatražit će otklanjanje nedostataka, odnosno propusta i o tome izvijestiti Ministarstvo.

(6) Ako u nadzoru utvrdi propuste i nedostatke u izvršavanju poslova koji se obavljaju na temelju javnih ovlasti, ured državne uprave nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured poduzet će odgovarajuće mjere popisane Zakonom o sustavu državne uprave.

(7) Ured državne uprave Nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured prati postojanje uvjeta iz članka 92. ovog Zakona te ako ustanova ne ispunjava koji od tih uvjeta, zatražit će od osnivača školske ustanove da udovolji propisanim uvjetima u roku od 90 dana.

(8) Ako osnivač u roku iz stavka 7. ovog članka ne udovolji zahtjevu i ne ispuni propisane uvjete, ured državne uprave nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured izvijestit će Ministarstvo koje može zabraniti rad školskoj ustanovi.

Članak 151. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 23.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova:

– ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona,

– ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.),

– ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona,

– ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.),

– ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovog Zakona,

– ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona,

– ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona,

– ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona,

– ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona,

– ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139. stavka 3. ovoga Zakona,

– ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona.

Odredbom članka 31. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., u stavku 1. dodani su podstavci 8., 9., 10. i 11.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 660 do 1320 eura kaznit će se za prekršaj školska ustanova:

1. ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. ovoga Zakona,

2. ako izvodi nastavu suprotno odredbama članka 27. ovoga Zakona ili izvodi nastavu bez suglasnosti odnosno rješenja Ministarstva na program suprotno odredbama članaka 29., 30., 30.a, 31. i 32. ovoga Zakona i/ili izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona,

3. ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nisu u skladu s odredbama članka 28. ovoga Zakona,

4. ako ravnatelj ne izvršava poslove propisane godišnjim planom i programom rada škole iz članka 28. ovoga Zakona i poslove propisane člankom 125. ovoga Zakona,

5. ako ne provodi mjere sigurnosti te prava i obveze korisnika u skladu s pravilnikom kojim se propisuje izvođenje izleta, ekskurzija i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole iz članka 37. ovoga Zakona,

6. ako ne utvrdi broj učenika u razrednom odjelu sukladno odredbama pravilnika kojim se propisuje broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi iz članka 54. ovoga Zakona,

7. ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.),

8. ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona,

9. ako ne provodi primjerene programe školovanja i primjerene oblike pomoći školovanja sukladno pravilniku kojim se propisuje osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju iz članka 65. ovoga Zakona,

10. ako ne poduzme mjere zaštite prava učenika te ne prijavi svako kršenje tih prava nadležnim tijelima u skladu s pravilnikom kojim se propisuje način postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima (članak 70.),

11. ako učitelj/nastavnik i ravnatelj ne provode postupke vrednovanja tijekom školske godine sukladno pravilniku kojim se propisuju načini, postupci i elementi vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi iz članka 72. ovoga Zakona,

12. ako ne provodi izricanje pedagoških mjera učenicima osnovnih i srednjih škola sukladno odredbama pravilnika kojim se propisuju kriteriji za izricanje pedagoških mjera iz članka 86. ovoga Zakona,

13. ako ne vodi evidenciju radnog vremena ili je ne vodi u skladu s pravilnikom kojim se propisuje evidencija radnog vremena za radnike školskih ustanova iz članka 99. ovoga Zakona,

14. ako ne utvrdi tjedne obveze nastavnika sukladno pravilniku kojim se propisuje norma rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi i sukladno pravilniku kojim se propisuju tjedne radne obveze učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi iz članka 104. ovoga Zakona,

15. ako ne izda odluku o tjednom i godišnjem zaduženju učiteljima, nastavnicima, odgajateljima i stručnim suradnicima u skladu s odredbama članka 104. ovoga Zakona,

16. ako ne provodi postupak zapošljavanja radnika sukladno odredbama članaka 105., 106. i 107. ovoga Zakona,

17. ako postupak imenovanja ravnatelja ne provodi u skladu s člancima 127. i 128. ovoga Zakona,

18. ako ne vodi pedagošku dokumentaciju i evidenciju koja se obvezno vodi u školskim ustanovama sukladno pravilniku kojim se propisuje pedagoška dokumentacija i evidencija te javne isprave u školskim ustanovama iz članka 138. ovoga Zakona,

19. ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članaka 139. i 140. ovoga Zakona te ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139. stavka 3. ovoga Zakona,

20. ako prihode koje ostvari obavljanjem vlastite djelatnosti, uplatama roditelja, donacijama i iz drugih izvora ne upotrijebi namjenski za razvoj djelatnosti (članak 145.),

21. ako u propisanom roku ne uskladi svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona (članak 162.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 260 do 5.000 kuna 660 eura.

Članak 152. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 24.

Novčanom kaznom u iznosu od 500 60 do 5.000 kuna 660 eura kaznit će se za prekršaj roditelj učenika osnovne škole koji ne upiše dijete u osnovnu školu sukladno članku 19. ovoga Zakona, sprječava ili ne osigurava redovito pohađanje nastave, odnosno koji se ne brine o redovitom pohađanju obveznog dijela programa kao i ostalih oblika odgojno-obrazovnog rada u koje je učenik uključen, odnosno koji postupi suprotno članku 135. stavku 1. ovog Zakona.