Izmjene: NN 156/2023

Članak 9. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Mreža školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja

(1) Mreža školskih ustanova obuhvaća sve ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja na području za koje se mreža utvrđuje, sa svim objektima u kojima se provodi odgoj i obrazovanje.

(2) Mreža iz stavka 1. ovoga članka obvezno sadrži:

a) popis škola/ustanova u kojima se izvode:

– redoviti programi odgoja i obrazovanja,

– posebni programi za učenike s teškoćama,

– redoviti programi i posebni programi za djecu s teškoćama u posebnim razrednim odjelima i/ili posebni programi za darovite učenike,

– programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina,

– umjetnički programi,

– sportski programi,

– međunarodni programi,

– alternativni programi,

– produženi boravak ili cjelodnevna nastava,

– srednjoškolski programi po sektorskim područjima za programe koje škole izvode;

b) popis ustanova prostorno prilagođenih osobama s invaliditetom;

c) popis školskih ustanova imenovanih vježbaonicama;

d) popis školskih ustanova imenovanih centrima izvrsnosti;

e) popis učeničkih domova.

(3) Mrežom Na temelju prijedloga osnivača Ministarstvo izrađuje konačan prijedlog mreže iz stavka 1. ovoga članka, za osnovne škole, utvrđuje se i upisno područje. (5) a Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva donosi mrežu za područje Republike Hrvatske.

(4) Mrežom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i područja na kojima se mogu osnovati nove školske ustanove ili uvesti novi obrazovni programi.

(4) Mreža iz stavka 1. ovoga članka ustrojava se na način da zadovoljava iskazane potrebe tržišta rada utvrđene sustavnim praćenjem i predviđanjem demografskih, gospodarskih i urbanističkih kretanja na području za koje se utvrđuje, udovoljava zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih područja, odnosno školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja te ispunjava uvjete i mjerila propisane državnim pedagoškim standardima.

(5) Dostupnost iz stavka 5 4. ovoga članka podrazumijeva mogućnost redovitog odgoja i obrazovanja svakom osnovnoškolskom obvezniku u osnovnoj školi, drugoj ovlaštenoj ustanovi ili školskom objektu, uz primjerenu udaljenost od mjesta stanovanja i prometnu povezanost koja ne ugrožava sigurnost učenika.

(6) Dostupnost iz stavka 5 4. ovoga članka podrazumijeva mogućnost srednjeg odgoja i obrazovanja učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili smještajem u učeničkom domu.

(7) Racionalni ustroj upisnih područja iz stavka 5 4. ovoga članka podrazumijeva optimalnu iskoristivost postojećih školskih prostornih, materijalnih i kadrovskih kapaciteta.

(8) Mreža iz stavka 1. ovoga članka može se izmijeniti na temelju izmijenjenih okolnosti koje predstavljaju elemente za izradu mreže, kao što su naseljenost područja na kojemu djeluju školske ustanove, broj djece i demografska projekcija, geografski položaj, udaljenost školskih ustanova i potrebe tržišta rada.

(9) Školska ustanova uvrštena u mrežu iz stavka 1. ovoga članka može proširiti djelatnost izvođenjem novog programa na temelju odluke koju donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije.

(10) Škole, odnosno nastavni programi čija se djelatnost, odnosno izvođenje ni u kojem dijelu ne financira iz državnog proračuna, mogu se osnovati, odnosno izvoditi i ako nisu predviđeni mrežom iz stavka 1. ovoga članka, ako su ispunjeni svi zakonski preduvjeti.

Članak 10. brisančlankom 2. ovoga akta

(1) Mrežu iz članka 9. stavka 1. ovog Zakona za svoje područje predlažu osnivači.

(2) Ministarstvo na temelju prijedloga osnivača, a uz mišljenje Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, izrađuje konačan prijedlog mreže iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona za područje Republike Hrvatske.

(3) Mrežu za područje Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva iz stavka 2. ovog članka, donosi Vlada Republike Hrvatske.

Članak 11. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Trajanje i vrste škola

(1) U osnovnoj školi mogu se izvoditi redoviti, izborni, alternativni, međunarodni programi, programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina, posebni programi odgoja i obrazovanja za učenike s teškoćama i/ili darovite učenike, umjetnički programi te ostali programi koje donosi ministar odlukom ili koji se izvode uz suglasnost Ministarstva. Osnovna škola traje osam godina.

(2) Osnovnim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za nastavak obrazovanja.

(3) Srednje škole, ovisno o vrsti obrazovnog programa, jesu:

– gimnazije,

– strukovne škole,

– umjetničke škole.

(4) Srednjim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za rad i nastavak obrazovanja.

Članak 16. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Upisno područje

(1) Upisno područje je sastavni dio mreže školskih ustanova.

(1) Upisno područje za osnovne škole kojima je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave je prostorno područje s kojeg se učenici upisuju u određenu osnovnu školu na temelju prebivališta, odnosno prijavljenog boravišta, a i određuje se sukladno Državnom pedagoškom standardu ga osnivač škole.

(2) Upisnim područjem s kojeg se učenici upisuju u osnovnu školu nad kojom osnivačka prava ima druga pravna ili fizička osoba iz članka 90. ovog Zakona, smatra se područje Republike Hrvatske.

(3) Upisno područje s kojeg se učenici upisuju u osnovnu školu nad kojom osnivačka prava ima Republika Hrvatska utvrđuje se aktom o osnivanju osnovne škole.

(4) Radi racionalnijeg raspoređivanja učenika ili rada škola u jednoj smjeni, može se spajanjem upisnih područja ili njihovih dijelova, utvrditi zajedničko upisno područje dviju ili više osnovnih škola istog osnivača.

(5) Upisnim područjem s kojeg se učenici upisuju u srednju školu smatra se Republika Hrvatska.

(6) Za učenike s teškoćama iz članka 65. stavka 1. ovog Zakona koji osnovno i srednje obrazovanje ostvaruju u redovitim školama prema posebnim obrazovnim programima upisno se područje određuje prema najbližoj školi koja provodi obrazovanje prema odgovarajućem programu.

Članak 18. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

(1) Učenik se može upisati u prvi razred osnovne škole kojoj ne pripada prema upisnom području:

– ako to ne izaziva povećanje broja razrednih odjela utvrđenih planom upisa u osnovnoj školi u koju se upisuje,

– ako se upisuje u škole koje izvode alternativne, međunarodne te programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina,

– ako se upisuje u škole kojima je osnivač druga pravna ili fizička osoba iz članka 90. ovog Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured dužan je o upisu učenika obavijestiti osnovnu školu u koju se učenik trebao upisati prema upisnom području.

(3) Odluku o upisu učenika u osnovnu školu kojoj ne pripada prema upisnom području, za školske ustanove kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, donosi nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured.

Članak 19. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

(1) U prvi razred obveznoga osnovnog obrazovanja upisuju se djeca koja do 1. travnja tekuće godine imaju navršenih šest godina života.

(2) Upisi u prvi razred osnovnog obrazovanja mogu se provoditi elektroničkim putem.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, a na zahtjev roditelja, sukladno rješenju nadležnog upravnog tijela županije, odnosno Gradskog ureda, u prvi razred može se upisati dijete koje do 31. ožujka tekuće godine nema navršenih šest godina.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, a na zahtjev stručnog povjerenstva škole, sukladno rješenju nadležnog upravnog tijela županije, odnosno Gradskog ureda, djetetu se može odgoditi upis u prvi razred osnovne škole za jednu školsku godinu.

(5) Dijete, odnosno učenik kojemu je zbog teškog oštećenja zdravlja onemogućeno redovito školovanje ili koje ima višestruke teškoće, a čiji su roditelji u skladu s posebnim propisima stekli pravo na status roditelja njegovatelja, odnosno dijete koje je s obzirom na vrstu, stupanj i težinu oštećenja steklo pravo na skrb izvan vlastite obitelji radi osposobljavanja na samozbrinjavanje u domu socijalne skrbi ili pravo na pomoć i njegu u kući, u sklopu kojeg se osigurava pružanje usluga psihosocijalne pomoći, može se privremeno osloboditi upisa u prvi razred osnovne škole, odnosno privremeno osloboditi već započetog školovanja.

(6) Za dijete, odnosno učenika iz stavka 4. ovoga članka roditelj podnosi zahtjev nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Gradskom uredu.

Odredbom članka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., u stavku 2. iza riječi: »života« brisana je točka i dodane su riječi: »ili odgoditi upis u prvi razred za jednu školsku godinu«.

Odredbom članka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., stavak 3. je izmijenjen.

Odredbom članka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., iza stavka 3. dodan je stavak 4.

Odredbom članka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., članak 19. je izmijenjen.

Članak 28. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

Školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove

(1) Škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada, a učenički dom na temelju godišnjeg plana i programa rada.

(2) Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa.

(3) Školski kurikulum određuje nastavni plan izbornih i fakultativnih predmeta, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, izborni dio međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte te njihove kurikulume ako nisu određeni nacionalnim kurikulumom.

(4) Školskim kurikulumom se utvrđuje:

– strategija razvoja škole

– aktivnost, program i/ili projekt,

– ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta,

– namjena aktivnosti, programa i/ili projekta,

– nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost,

– način realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta,

– vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta,

– okvirni troškovnik aktivnosti, programa i/ili projekta,

– način njegova praćenja.

(5) Školskim kurikulumom mogu se utvrditi i druge odrednice sukladno kurikularnim dokumentima.

(6) Za sudjelovanje učenika u izbornim i fakultativnim predmetima, aktivnostima, modulima, programima i projektima škole koji nisu obvezni potrebno je informirati roditelje i pribaviti njihovu pisanu suglasnost.

(7) Školski kurikulum donosi školski odbor do 7. listopada tekuće školske godine na prijedlog učiteljskog, odnosno nastavničkog vijeća.

(8) Godišnji plan i program rada donosi se na osnovi nastavnog plana i programa i školskog kurikuluma, a donosi ga školski, odnosno domski odbor do 7. listopada tekuće školske godine.

(9) Godišnjim planom i programom rada školske ustanove utvrđuje se mjesto, vrijeme, način i izvršitelji poslova, a sadrži:

– podatke o uvjetima rada,

– podatke o izvršiteljima poslova,

– godišnji kalendar rada,

– podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada,

– tjedni i godišnji broj sati po razredima i oblicima odgojno-
-obrazovnog rada,

– planove rada ravnatelja, učitelja, odnosno nastavnika te stručnih suradnika,

– planove rada školskog, odnosno domskog odbora i stručnih tijela,

– plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja, u skladu s potrebama škole,

– podatke o ostalim aktivnostima u funkciji odgojno-obrazovnog rada i poslovanja školske ustanove.

(10) Škola je dužna elektroničkim putem Ministarstvu dostaviti godišnji plan i program te školski kurikulum do 15. listopada tekuće godine.

(11) Školski kurikulum i godišnji plan i program objavljuju se na mrežnim stranicama škole u skladu s propisima vezanim uz zaštitu osobnih podataka.

Članak 29. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Eksperimentalni program

Odredbom članaka 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., članak 29. je izmijenjen.

(1) Školska ustanova može provoditi eksperimentalni program kojim se provjerava vrijednost novih obrazovnih sadržaja i/ili oblika i metoda rada i/ili nove nastavne opreme.

(2) Eksperimentalni program sadrži:

– ciljeve, zadaće, obrazovne ishode, sadržaj,

– mjesto i način izvođenja,

– vrijeme potrebno za realizaciju programa,

– prostorne, kadrovske i druge uvjete,

– način stručnog praćenja i vrednovanja programa,

– financijska sredstva potrebna za realizaciju programa.

(3) Eksperimentalni program može predložiti školska ustanova, Ministarstvo, agencija nadležna za obrazovanje ili druga institucija iz sustava odgoja i obrazovanja.

(4) Kada eksperimentalni program predlaže školska ustanova, podnosi Ministarstvu zahtjev radi odobravanja izvođenja eksperimentalnog programa uz koji obvezno prilaže dokaze o osiguranim uvjetima iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Za provođenje eksperimentalnog programa može se odobriti i korištenje odgovarajućih udžbenika ili odstupanje od redovnoga nastavnog plana i programa te organizacije rada, ako to zahtijeva eksperimentalni program.

(6) Provođenje eksperimentalnog programa Ministarstvo će odobriti rješenjem. Protiv rješenja Ministarstva kojim se odlučuje o zahtjevu za provođenje eksperimentalnog programa žalba nije dopuštena, ali se može podnijeti tužba nadležnom upravnom sudu.

(7) Za provedbu eksperimentalnog programa može se objaviti javni poziv ili natječaj za školske ustanove temeljem kojeg se odabiru one koje će sudjelovati u provedbi istoga.

(8) Uz prijavu za javni poziv ili natječaj iz stavka 7. ovoga članka potrebno je priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta za provođenje eksperimentalnog programa utvrđenih javnim pozivom ili natječajem.

(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.

Članak 30.a izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

(1) Škola može izvoditi međunarodni nastavni plan i program i/ili kurikulum na stranom jeziku na temelju rješenja Ministarstva, protiv kojeg nezadovoljna strana može podnijeti tužbu Upravnom sudu.

(2) Međunarodnim nastavnim planom i programom i/ili kurikulumom iz stavka 1. ovoga članka smatra se standardizirani program međunarodne organizacije ili institucije koji se provodi i u drugim državama.

(3) Škole koje provode međunarodne programe obvezno izvode program/kurikulum nastave Hrvatskog jezika, Prirode i društva Republike Hrvatske, odnosno Povijesti i Geografije Republike Hrvatske, koji su obvezni za sve učenike.

(4) Učenici kojima je hrvatski jezik materinski jezik uče Hrvatski jezik prema redovitim planovima i programima za osnovnu ili srednju školu, a ostali učenici kao strani jezik.

(5) Plan i program/kurikulum za nastavni predmet Hrvatskog jezika kao stranog jezika te Prirode i društva Republike Hrvatske, odnosno Povijesti i Geografije Republike Hrvatske donosi ministar odlukom.

(6) Učeniku osnovne škole koji nastavlja obrazovanje prema međunarodnom programu u istom ciklusu na srednjoškolskoj razini u školi koja izvodi isti međunarodni program u istom ciklusu, srednja škola dužna je omogućiti nastavak obrazovanja u istom programu.

(7) Na kraju srednjoškolskog obrazovanja po međunarodnom nastavnom planu i programu i/ili kurikulumu nadležna međunarodna organizacija ili institucija izdaje učeniku javnu ispravu kojom se dokazuje završetak srednjoškolskog obrazovanja.

Odredbom članaka 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., iza članka 30. dodan je članak 30.a

(8) Školska ustanova osnovana na temelju međunarodnih sporazuma/ugovora i bilateralnih ugovora/sporazuma između Republike Hrvatske i partnerske zemlje i drugih međunarodnih akata, aktom o osnivanju ili općim aktom ustanove uređuje organizaciju rada škole, upravljanje školskom ustanovom, praćenje i ocjenjivanje učeničkih postignuća te vrstu i razinu obrazovanja za zasnivanje radnog odnosa.

Članak 34.b dodančlankom 10. ovoga akta

Potpomognuto i obogaćeno učenje

(1) Osnovna škola dužna je organizirati potpomognuto i obogaćeno učenje za sve učenike.

(2) Potpomognuto i obogaćeno učenje sastoji se od obveznog i izbornog dijela.

(3) Učenik je obvezan sudjelovati u obveznom dijelu potpomognutog i obogaćenog učenja.

(4) U izborni dio potpomognutog i obogaćenog učenja učenik se uključuje na temelju osobnog odabira ili na prijedlog učitelja.

(5) Potpomognuto i obogaćeno učenje treba učeniku omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti ishoda ili ostvarivanje očekivanja u skladu s njegovim specifičnim potrebama.

(6) Potpomognuto i obogaćeno učenje može se organizirati i za učenje materinskog jezika pripadnika nacionalnih manjina koji su uključeni u Model C.

Članak 42. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

Nastava u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi

(1) Za učenike koji zbog većih motoričkih teškoća ili kroničnih bolesti ne mogu polaziti nastavu, škola uz odobrenje Ministarstva organizira nastavu u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi na prijedlog liječnika školske medicine ako se učenik nalazi na dužem liječenju te omogućava polaganje predmetnog ili razrednog ispita.

(2) Nastava iz stavka 1. ovog članka može se provoditi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije uz odobrenje Ministarstva.

(3) Škola u okviru raspoloživih sredstava osigurava učenicima iz stavka 1. ovog članka, odgovarajuća pomagala za provođenje nastave na daljinu.

(4) Odluku o oslobađanju pohađanja redovite nastave u školskoj ustanovi za učenika iz stavka 1. ovoga članka donosi učiteljsko/nastavničko vijeće na prijedlog nadležnog liječnika školske medicine.

Članak 48. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

(1) Školska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza i ima dva polugodišta.

(2) Tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor.

(3) Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se u pravilu u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno u 35 nastavnih tjedana, a za učenike završnih razreda srednjih škola u najmanje 160 nastavnih dana, odnosno 32 nastavna tjedna.

(4) Nastavnu godinu, odnosno početak i završetak nastave, broj radnih dana i odmore učenika za svaku školsku godinu propisuje ministar odlukom.

Odredbom članka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., u stavku 4. brisana je točka i dodana riječ: »odlukom.«

(5) Škola koja zbog proglašenja katastrofe, elementarne nepogode ili stanja neposredne ugroženosti nije održala nastavu za dio učenika ili za sve učenike, dužna je organizirati nadoknadu neodržane nastave do ispunjenja uvjeta iz stavka 3. ovoga članka.

(6) Odgojno-obrazovni rad iznimno može trajati i kraće od vremena propisanog stavkom 3. ovoga članka, i to u slučaju proglašenja katastrofe, elementarne nepogode, stanja neposredne ugroženosti i ratnog stanja, o čemu ministar donosi odluku.

(7) U izvanrednim okolnostima, kada nije moguće izvođenje nastave u školi, škola može za sve učenike ili dio učenika određenih razrednih odjela izvoditi nastavu na daljinu.

(8) Nastava na daljinu iz stavka 7. ovoga članka može se izvoditi uz suglasnost osnivača na temelju prethodne suglasnosti ministra.

Članak 49. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

(1) Odgojno-obrazovni rad u školi se izvodi u jednoj smjeni, ako to dopuštaju prostorni, kadrovski i drugi uvjeti rada Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni.

(2) Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi može biti organiziran kao poludnevni ili s produženim boravkom za učenike razredne nastave, a u školama koje rade u jednoj smjeni kao cjelodnevni.

(3) Škola je dužna tijekom cijele školske godine osigurati uvjete za ostvarenje svoje pedagoške i javne funkcije, a prema mogućnostima škole i interesima učenika.

(4) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izradit će plan aktivnosti i osigurati uvjete za njihovu realizaciju u vrijeme učeničkih odmora.

(5) Promjene u radu i organizaciji, školske ustanove su dužne pravodobno najaviti roditeljima, učenicima, osnivaču i nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Gradskom uredu.

Članak 51. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

(1) Dnevno trajanje nastave učenika utvrđuje se rasporedom sati s time da nastava predmeta koji se izvode obvezno za učenike razredne nastave ne može iznositi više od 4 sata dnevno, a za ostale učenike osnovne škole više od 6 sati dnevno.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati.

(3) Za učenike srednje škole godišnji i tjedni broj nastavnih sati propisuje se nastavnim planom i kurikulumom, pritom ukupan broj tjednih sati ne smije prelaziti 40.

(4) Učenik uključen u nastavu na jeziku i pismu nacionalne manjine iznimno od stavka 1. i 2 3. ovog članka može biti opterećen većim dnevnim, tjednim i godišnjim brojem sati, sukladno Državnom pedagoškom standardu.

(5) Nastavni sat traje 45 minuta ako nastavnim planom i programom nije drukčije određeno.

(6) Iznimno, trajanje nastavnog sata može se mijenjati zbog posebnih okolnosti, uz prethodnu suglasnost ministarstva.

Odredbom članka 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., dodan je novi stavak 5.

(7) Sat praktične nastave traje 60 minuta ako se izvodi izvan srednje škole.

Odredbom članka 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., dosadašnji stavak 5. postao je stavak 6.

Članak 77. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

(1) Učenik koji iz opravdanih razloga nije mogao pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta upućuje se na polaganje predmetnog ili razrednog ispita.

(2) Ako učenik zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga ne pristupi popravnom ili predmetnom odnosno razrednom ispitu u propisanim rokovima, škola mu je dužna omogućiti polaganje ispita nakon prestanka razloga zbog kojeg nije pristupio ispitu. (3), ali ne kasnije od 15. listopada kalendarske godine.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u slučaju da učenik nije mogao pristupiti popravnom ili predmetnom ispitu, odnosno razrednom ispitu zbog iznimno teške bolesti, hospitalizacije ili drugih iznimno teških okolnosti, škola je dužna učeniku omogućiti polaganje ispita i nakon roka iz stavka 2. ovoga članka, uz suglasnost ministra.

(4) Razlozi i način polaganja razrednih i predmetnih ispita utvrđuju se statutom škole.

Članak 84. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Odredbom članka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 92/10.) stupio na snagu 24. srpnja 2010., u stavku 2. iza riječi: »ukor,« brisane su riječi: »odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog postupka«, a iza riječi: »opomena pred isključenje« stavljen je zarez i dodane riječi: »odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog postupka«.

Odredbom članka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 92/10.) stupio na snagu 24. srpnja 2010., stavak 5. je izmijenjen.

(1) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja u osnovnoj školi su opomena, ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu školu.

(2) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja u srednjoj školi su opomena, ukor, opomena pred isključenje i isključenje iz srednje škole.

(3) Pedagoške mjere izriču se za tekuću školsku godinu, osim mjere preseljenja u drugu školu koja vrijedi do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.

(4) Učenik koji je isključen ima pravo polagati razredni ispit.

(5) Opomena, ukor, strogi ukor i opomena pred isključenje su mjere upozorenja koje se ne izriču u upravnom postupku. Pedagošku mjeru opomene izriče razrednik, ukora razredno vijeće, strogog ukora izriče učiteljsko vijeće, a opomene pred isključenje izriče nastavničko vijeće. Na izrečene mjere učenik ili roditelj može podnijeti prigovor ravnatelju škole u roku od osam dana od dana izricanja.

(6) Ravnatelj rješenjem odlučuje o pedagoškoj mjeri preseljenja u drugu školu na temelju prijedloga učiteljskog vijeća, a o pedagoškoj mjeri isključenja iz škole na temelju prijedloga nastavničkog vijeća. O žalbi protiv rješenja odlučuje Ministarstvo, odnosno ministarstvo nadležno za unutarnje poslove kada mjeru isključenja izriče ravnatelj škole koja provodi obrazovanje za zanimanje policajac.

(7) Ravnatelj može rješenjem privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa do donošenja odluke o izricanju pedagoške mjere, ali ne duže od osam dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja i nadležni centar za socijalnu skrb. Protiv rješenja o privremenom udaljenju ne može se izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog upravnog suda u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

(8) Škole su dužne provoditi pedagoške mjere, uvažavajući učenikovo psihofizičko stanje i njegovu dob, te utvrditi sve okolnosti koje utječu na njegov razvoj.

(9) U slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjera iz stavka 5. ovoga članka može se ukinuti.

(10) Iznimno od odredbi ovoga članka, osim postupka za izricanje mjere isključenja iz srednje škole, škola koja provodi obrazovanje za zanimanje policajac svojim općim aktima uređuje pedagoške mjere, kriterije i tijela za izricanje pedagoških mjera.

Članak 105. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa

(1) Uz opći uvjet za zasnivanje radnog odnosa, sukladno općim propisima o radu, osoba koja zasniva radni odnos u školskoj ustanovi mora ispunjavati i posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa.

(2) Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi za osobe koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s učenicima jesu poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma u mjeri koja omogućava izvođenje odgojno-obrazovnog rada, odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja kojom su osobe stručno osposobljene za obavljanje odgojno-obrazovnog rada.

(3) Poseban uvjet za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi u kojoj se nastava izvodi na stranom jeziku za osobe koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s učenicima jesu i poznavanje stranog jezika na kojem se nastava izvodi u mjeri koja omogućava izvođenje nastave.

(4) Dodatne posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi u kojoj se nastava izvodi prema alternativnom nastavnom programu može propisati škola ako su u svezi s alternativnim nastavnim programom prema kojem se nastava izvodi.

(5) Poslove učitelja razredne nastave može obavljati osoba koja je završila sveučilišni integrirani preddiplomski prijediplomski i diplomski studij za učitelje ili sveučilišni diplomski sveučilišni studij za učitelje ili stručni četverogodišnji studij za učitelje kojim se stječe 240 ECTS bodova ili četverogodišnji dodiplomski stručni studij kojim je stečena visoka stručna sprema u skladu s ranijim propisima.

Odredbom članka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 92/10.) stupio na snagu 24. srpnja 2010., stavak 5. je izmijenjen.

(6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila:

a) studijski program nastavničkog studij nastavničkoga smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini sveučilišnog diplomskog sveučilišnog studija ili sveučilišnog integriranog preddiplomskog prijediplomskog i diplomskog sveučilišnog studija,

b) – studijski program 1. studij odgovarajuće vrste na razini sveučilišnog diplomskog sveučilišnog studija ili sveučilišnog integriranog preddiplomskog prijediplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički stručni diplomski stručni studij odgovarajuće vrste te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka

2. četverogodišnji dodiplomski stručni studij razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili sveučilišni integrirani preddiplomski prijediplomski i diplomski sveučilišni studij primarnog obrazovanja s modulom za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka

c) preddiplomski sveučilišni prijediplomski ili stručni prijediplomski studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka.

Odredbom članka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 92/10.) stupio na snagu 24. srpnja 2010., u stavku 6. iza riječi: »koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste« dodane su riječi: »ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste«.

Odredbom članka 24. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., stavak 6. je izmijenjen.

(7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila sveučilišni diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili stručni diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.

Odredbom članka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 92/10.) stupio na snagu 24. srpnja 2010., u stavku 7. iza riječi: »koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste« dodane su riječi: »ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste«.

(8) Poslove strukovnog učitelja u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni prijediplomski studij ili stručni prijediplomski studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije.

(9) Poslove suradnika u nastavi može obavljati osoba koja ima odgovarajuću srednju stručnu spremu i ima pedagoške kompetencije.

(10) Poslove učitelja stručnih predmeta u osnovnom i srednjem glazbenom i plesnom školovanju kao i poslove strukovnog učitelja u srednjoj školi, može obavljati i osoba koja ima nižu razinu obrazovanja od razine propisane stavkom 6., 7. i 8. ovog članka ako ima najvišu razinu obrazovanja odgovarajuće vrste koja se može steći u tom području i ima pedagoške kompetencije.

(11) Nastavu vjeronauka u osnovnoj i srednjoj školi može izvoditi osoba koja ima razinu obrazovanja utvrđenu posebnim ugovorima.

(12) Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila sveučilišni diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije.

(13) Poslove odgajatelja može obavljati osoba koja je završila sveučilišni diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije.

(14) Brisan

Odredbom članka 24. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., stavak 14. je brisan.

(14) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz ovog članka, radni odnos se može zasnovati s osobom koja ima odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja, a nema potrebne pedagoške kompetencije uz uvjet stjecanja tih kompetencija.

Odredbom članka 24. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., dosadašnji stavak 15. postao je stavak 14.

(15) Odgovarajuću vrstu obrazovanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika te okvirni program / nacionalni kompetencijski standard za stjecanje pedagoških kompetencija propisuje ministar. Popis kvalifikacija može se utvrditi i kurikulumom nastavnog predmeta.

Odredbom članka 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., u stavku 16. iza riječi: »suradnika« dodane su riječi: »te okvirni program pedagoških kompetencija«.

Odredbom članka 24. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., dosadašnji stavak 16. postao je stavak 15., a riječi: »te okvirni program pedagoških kompetencija« su brisane.

(16) Poslove tajnika može obavljati osoba koja je završila:

a) sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij pravne struke ili specijalistički stručni diplomski stručni studij javne uprave,

b) preddiplomski stručni prijediplomski studij upravne struke, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka.

Odredbom članka 24. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., dosadašnji stavak 17. postao je stavak 16.

Članak 106. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

Zapreke za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi

(1) Radni odnos u školskoj ustanovi ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv Republike Hrvatske, protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv braka, obitelji i mladeži, protiv imovine, protiv sigurnosti pravnog prometa i poslovanja, protiv pravosuđa, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv javnog reda i protiv službene dužnosti, a koje je propisano Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98. – ispravak, 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05. – ispravak, 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.).

Odredbom članka 25. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., stavak 1. je izmijenjen.

(2) Radni odnos u školskoj ustanovi ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv Republike Hrvatske, protiv pravosuđa, protiv javnog reda, protiv imovine, protiv službene dužnosti, protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv osobne slobode, protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, protiv braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi, protiv opće sigurnosti, protiv krivotvorenja, a koje je propisano Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12.).

(3) Radni odnos u školskoj ustanovi ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za neko od kaznenih djela navedenih u stavku 1. i stavku 2. ovog članka.

(4) Ako školska ustanova kao poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi podnesena kaznena prijava za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ravnatelj je istu dužan privremeno udaljiti od obavljanja poslova, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava.

(5) Ako školska ustanova kao poslodavac zaprimi dokaz da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka, udaljit će osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.

(6) Ako osoba u radnom odnosu u školskoj ustanovi bude pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz stavka 1. i stavka 2. ovog članka, školska ustanova kao poslodavac otkazat će ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a po proteku tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, u kojem će slučaju poslodavac, istodobno uz otkazivanje ugovora o radu, od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi tijekom otkaznog roka.

(5) Ako školska ustanova kao poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. i stavka 2. ovog članka, udaljit će osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.

(7) Ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni postupak pokrenut protiv radnika ili je pravomoćnom presudom radnik oslobođen od odgovornosti, radniku će se vratiti obustavljeni dio plaće od prvog dana udaljenja.

Odredbom članka 25. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., dodan je stavak 5.

Članak 107. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

Zasnivanje radnog odnosa

Odredbom članka 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., stavak 2. je izmijenjen.

Odredbom članka 26. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., u stavku 10. podstavak 5. je brisan.

Odredbom članka 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., u stavku 10. dodan je podstavak 6.

(1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja koji se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana.

(2) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovoga Zakona za zasnivanje radnog odnosa, a u natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi.

(3) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Školska ustanova obvezna je prijaviti nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Gradskom uredu prestanak potrebe za radnikom nakon što je određenog radnika utvrdila organizacijskim viškom.

(4) Nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te im u skladu s njihovom kvalifikacijom predlaže zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu.

(5) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 4. ovoga članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 4. ovoga članka najkasnije istekom otkaznog roka.

(6) Školska ustanova može popuniti radno mjesto na način propisan odredbom stavka 1. ovoga članka tek nakon što su je nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured iz stavka 3. ovoga članka obavijestili da u evidenciji nema odgovarajuće osobe, odnosno nakon što se školska ustanova istom tijelu pisano očitovala o razlozima zbog kojih nije primljena upućena osoba.

(7) Nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured poslove iz stavaka 4. 5. i 6. ovoga članka obavlja u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom.

(8) Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar.

(9) Način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj, odnosno kandidata koje je uputilo nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured, kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata uređuju se pravilnikom školske ustanove, na koji suglasnost daje nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured.

(10) Odredbe stavaka 3. do 9. ovoga članka ne primjenjuju se u školskim ustanovama čija se sredstva za plaće radnika ne osiguravaju u državnom proračunu.

(11) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja:

– na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana,

– s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji nadležnog upravnog tijela županije, odnosno Gradskog ureda,

– do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, – na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja do punog radnog vremena u školskoj ustanovi u kojoj je zaposlen,

– na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještajem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,

– s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja,

– s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studije i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obvezu rada u školskoj ustanovi.

(12) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovoga Zakona za rad učitelja i nastavnika u osnovnoj i srednjoj školi, radni odnos može se zasnovati bez natječaja na određeno vrijeme do godinu dana s osobom u mirovini koja ispunjava uvjete natječaja, s mogućnošću produljenja ugovora na određeno vrijeme za dodatnih godinu dana, ali ne dulje od 67. godine života.

(13) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovoga Zakona, niti se radni odnos zasnuje s osobom iz stavka 12. ovoga članka, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenog natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.

(14) Popise i kontakte osoba iz stavka 11. podstavka 6. ovoga članka Ministarstvo će dostaviti školi na zahtjev, na temelju kojeg će škola uputiti službeni poziv osobi za zasnivanje radnog odnosa.

(15) Odbijanje ili neprihvaćanje poziva škole iz stavka 14. ovoga članka smatrat će se kršenjem uvjeta stipendiranja.

Članak 111. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

(1) Ugovor o radu osobe koja u školskoj ustanovi ima Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije sudjeluje u upravljanju i radu europskih škola te upućuje odgojno-obrazovne radnike na rad u europske škole.

(2) Odgojno-obrazovni radnik koji je prije upućivanja na rad iz stavka 1. ovoga članka imao zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme, a izabrana je puno neodređeno vrijeme, ima pravo povratka na rad, na poslove koje je obavljao prije upućivanja, bez provedbe javnog natječaja, sukladno sporazumu između radnika i poslodavca.

(3) Odgojno-obrazovni radnik izabran za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu, ili osobe osoba koja je izabrana za lektora hrvatskog jezika i književnosti na visokoškolskoj ustanovi u inozemstvu na njezin će zahtjev mirovati najdulje do prestanka trajanja izbora za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu, odnosno izbora za lektora hrvatskog jezika i književnosti na visokoškolskoj ustanovi u inozemstvu. (3) Radnik iz stavka 1. ovog, a koja je prije upućivanja imala zasnovan radni odnos u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, ima pravo povratka na rad, na poslove koje je obavljala prije upućivanja, bez provedbe javnog natječaja, sukladno sporazumu između radnika i poslodavca.

(2) Ako se radnik i školska ustanova drugačije ne sporazumiju, mirovanje će otpočeti danom dostave radnikova zahtjeva školi.

(4) Radnik iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ima se pravo vratiti na rad u školsku ustanovu u kojoj je prethodno radio ako o svojoj namjeri povratka obavijesti školsku ustanovu najkasnije u roku od sedam dana od dana prestanka trajanja izbora iz stavka stavaka 1. ovog i 3. ovoga članka.

(5) Ako radnik iskoristi pravo iz stavka 1 stavaka 2. ovog i 3. ovoga članka, ima pravo povratka na poslove na kojima je prethodno radio u roku od sedam dana od dana dostave obavijesti iz stavka 3 4. ovog ovoga članka.

Članak 136. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

(1) Roditelj učenika je dužan brinuti se da učenik redovito izvršava obveze te u primjerenom roku javiti razlog izostanka učenika u pravilu putem e-Dnevnika.

(2) Ako roditelj zanemaruje svoje obveze iz stavka 1. ovog članka, škola mu je dužna uputiti pisani poziv za razgovor s razrednikom i stručnim suradnicima škole.

(3) Način opravdavanja izostanaka učenika i primjereni rok javljanja o razlogu izostanka uređuju se statutom.

(4) Ako roditelj učestalo zanemaruje obveze iz stavka 1. ovog članka, škola je dužna o tome obavijestiti nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured i nadležnu ustanovu socijalne skrbi koji su dužni izvijestiti školu o poduzetim mjerama.

Članak 138. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

(1) U školskim se ustanovama vodi pedagoška dokumentacija i evidencija o učenicima, praćenju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, upisu i ispisu učenika, ocjenjivanju i uspjehu vrednovanju učenika, pedagoškim mjerama i ispitima (obavijest o ostvarenim rezultatima na kraju prvog polugodišta, svjedodžba, prijepis ocjena kada učenik prelazi iz jedne škole u drugu, matična knjiga, dnevnik rada, imenik učenika i spomenica škole). isključivo u elektroničkom obliku.

Odredbom članka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., u stavku 1. riječi: »učenička knjižnica« su brisane, a riječi: »svjedodžba prevodnica« zamijenjene su riječima: »prijepis ocjena kada učenik prelazi iz jedne škole u drugu«.

(2) Matična knjiga i svjedodžba javne su isprave.

Odredbom članka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., u stavku 2. iza riječi: »knjiga« brisan je zarez i dodana je riječ: »i«, a riječi: »i učenička knjižnica« su brisane.

(3) Na završetku svakog razreda osnovne škole učeniku se izdaje razredna svjedodžba.

Odredbom članka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., stavak 4. je izmijenjen.

(4) Svjedodžba osmog razreda je isprava o završetku osnovne škole.

Odredbom članka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., stavak 5. je izmijenjen.

(5) Na završetku svakog razreda srednje škole učeniku se izdaje razredna svjedodžba, a na završetku srednje škole svjedodžba o položenoj državnoj maturi ili svjedodžba o završnom radu.

(6) Učeniku koji je s uspjehom završio program srednjeg obrazovanja nautičkog ili brodostrojarskog smjera uz svjedodžbu izdaje se i potvrdnica za svaki program izobrazbe koji je obuhvaćen programom obrazovanja.

(7) Učeniku koji završi program osposobljavanja ili usavršavanja izdaje se uvjerenje o osposobljenosti, odnosno usavršavanju.

(8) Školska ustanova trajno čuva matičnu knjigu, a osnovna škola trajno čuva i spomenicu škole.

(9) Imenik i evidencija o ispitima čuvaju se deset godina.

(9) Sadržaj i oblik svjedodžbi, uvjerenja i potvrdnice te obrazac pedagoške dokumentacije i evidencije, uključujući i obrazac evidencije ustanova koje provode posebne programe za učenike s teškoćama, propisuje ministar.

Odredbom članka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 90/11.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011., u stavku 11. riječi: »učeničke knjižnice« su brisane.

Članak 151. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova:

– ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona,

– ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.),

– ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona,

– ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.),

– ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovog Zakona,

– ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona,

– ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona,

– ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona,

– ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona,

– ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139. stavka 3. ovoga Zakona,

– ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona.

Odredbom članka 31. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 86/12.) stupio na snagu 4. kolovoza 2012., u stavku 1. dodani su podstavci 8., 9., 10. i 11.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 660 do 1320 eura kaznit će se za prekršaj školska ustanova:

1. ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. ovoga Zakona,

2. ako izvodi nastavu suprotno odredbama članka 27. ovoga Zakona ili izvodi nastavu bez suglasnosti odnosno rješenja Ministarstva na program suprotno odredbama članaka 29., 30., 30.a, 31. i 32. ovoga Zakona i/ili izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona,

3. ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nisu u skladu s odredbama članka 28. ovoga Zakona,

4. ako ravnatelj ne izvršava poslove propisane godišnjim planom i programom rada škole iz članka 28. ovoga Zakona i poslove propisane člankom 125. ovoga Zakona,

5. ako ne provodi mjere sigurnosti te prava i obveze korisnika u skladu s pravilnikom kojim se propisuje izvođenje izleta, ekskurzija i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole iz članka 37. ovoga Zakona,

6. ako ne utvrdi broj učenika u razrednom odjelu sukladno odredbama pravilnika kojim se propisuje broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi iz članka 54. ovoga Zakona,

7. ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.),

8. ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona,

9. ako ne provodi primjerene programe školovanja i primjerene oblike pomoći školovanja sukladno pravilniku kojim se propisuje osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju iz članka 65. ovoga Zakona,

10. ako ne poduzme mjere zaštite prava učenika te ne prijavi svako kršenje tih prava nadležnim tijelima u skladu s pravilnikom kojim se propisuje način postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima (članak 70.),

11. ako učitelj/nastavnik i ravnatelj ne provode postupke vrednovanja tijekom školske godine sukladno pravilniku kojim se propisuju načini, postupci i elementi vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi iz članka 72. ovoga Zakona,

12. ako ne provodi izricanje pedagoških mjera učenicima osnovnih i srednjih škola sukladno odredbama pravilnika kojim se propisuju kriteriji za izricanje pedagoških mjera iz članka 86. ovoga Zakona,

13. ako ne vodi evidenciju radnog vremena ili je ne vodi u skladu s pravilnikom kojim se propisuje evidencija radnog vremena za radnike školskih ustanova iz članka 99. ovoga Zakona,

14. ako ne utvrdi tjedne obveze nastavnika sukladno pravilniku kojim se propisuje norma rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi i sukladno pravilniku kojim se propisuju tjedne radne obveze učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi iz članka 104. ovoga Zakona,

15. ako ne izda odluku o tjednom i godišnjem zaduženju učiteljima, nastavnicima, odgajateljima i stručnim suradnicima u skladu s odredbama članka 104. ovoga Zakona,

16. ako ne provodi postupak zapošljavanja radnika sukladno odredbama članaka 105., 106. i 107. ovoga Zakona,

17. ako postupak imenovanja ravnatelja ne provodi u skladu s člancima 127. i 128. ovoga Zakona,

18. ako ne vodi pedagošku dokumentaciju i evidenciju koja se obvezno vodi u školskim ustanovama sukladno pravilniku kojim se propisuje pedagoška dokumentacija i evidencija te javne isprave u školskim ustanovama iz članka 138. ovoga Zakona,

19. ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članaka 139. i 140. ovoga Zakona te ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139. stavka 3. ovoga Zakona,

20. ako prihode koje ostvari obavljanjem vlastite djelatnosti, uplatama roditelja, donacijama i iz drugih izvora ne upotrijebi namjenski za razvoj djelatnosti (članak 145.),

21. ako u propisanom roku ne uskladi svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona (članak 162.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 260 do 5.000 kuna 660 eura.

Članak 152. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

Novčanom kaznom u iznosu od 500 60 do 5.000 kuna 660 eura kaznit će se za prekršaj roditelj učenika osnovne škole koji ne upiše dijete u osnovnu školu sukladno članku 19. ovoga Zakona, sprječava ili ne osigurava redovito pohađanje nastave, odnosno koji se ne brine o redovitom pohađanju obveznog dijela programa kao i ostalih oblika odgojno-obrazovnog rada u koje je učenik uključen, odnosno koji postupi suprotno članku 135. stavku 1. ovog Zakona.