Što se promijenilo od NN 79/2007

Članak 1.a dodanNN 111/2018: dodan člankom 1.; NN 48/2026: izmijenjen člankom 1.

Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije:

– Direktiva 2009/148/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu (SL L 330, 16. 12. 2009.)

– Direktiva (EU) 2023/2668 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. studenoga 2023. o izmjeni Direktive 2009/148/EZ o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu (SL L 2023/2668, 30. 11. 2023.).

Članak 2. izmijenjenNN 48/2026: izmijenjen člankom 2.

Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
Azbest jest pojedina vrsta vlaknastih silikata (krokidolit, aktinolit, antofilit, krizotil, amozit, tremolit), sirovi azbest i/ili njihovi proizvodi (u daljnjem tekstu: azbest). jesu sljedeći vlaknasti silikati koji su razvrstani kao karcinogeni kategorije 1.A u skladu s Prilogom VI. dijelom 3. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (Tekst značajan za EGP) (SL L 353, 31. 12. 2008.): azbest aktinolit, azbest amozit (grinerit), azbest antofilit, azbest krizotil, azbest krokidolit i azbest tremolit.
Radnik profesionalno izložen azbestu jest radnik, u radnom odnosu u pravnoj ili fizičkoj osobi sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koji je ili je bio profesionalno izložen azbestu ili njegovim proizvodima na radnom mjestu zbog tehnološkog procesa, skladištenja, uporabe, razgradnje kao i sanacije (dekontaminacije) područja onečišćenog azbestnim otpadom i odstranjivanje proizvoda koji u sebi sadrže azbest. Radnikom profesionalno izloženim azbestu smatra se i osoba koja je ostvarila pravo na mirovinu ili ima status nezaposlene osobe, a koja je bila profesionalno izložena azbestu (u daljnjem tekstu: radnik).
Maksimalno dopustiva koncentracija jest ona najviša koncentracija vlakana pojedinih vrsta azbesta u zraku radnih prostorija i prostora, koja prema znanstvenim spoznajama ne dovodi do oštećenja zdravlja pri svakodnevnom osmosatnom radu kroz cijeli radni vijek (uz uobičajene mikroklimatske uvjete i umjereno fizičko naprezanje), a izražena je u broju vlakana /cm3.

Članak 4. izmijenjenNN 48/2026: izmijenjen člankom 3.

Profesionalne bolesti uzrokovane azbestom u smislu ovoga Zakona jesu:
– azbestoza (difuzna intersticijska plućna fibroza),
– bolesti pleure (plakovi pleuralne pleure, difuzna zadebljanja parijetalne i visceralne pleure, benigni pleuralni izljev),
– rak bronha i pluća i maligni mezoteliom seroznih membrana (pleure, potrbušnice i osrčja).

− bolesti dišnog sustava uzrokovane azbestom, odnosno azbestoza pluća, plak poplućnice, difuzna zadebljanja poplućnice i kronični pleuralni izljev

− mezoteliom seroznih membrana uzrokovan azbestom

− maligni tumori dišnog sustava (pluća, bronha, grkljana), jajnika i probavnog sustava (ždrijela, želuca, debelog crijeva i rektuma).

Članak 5. izmijenjenNN 139/2010: izmijenjen člankom 1.; NN 111/2018: izmijenjen člankom 2.

Praćenje zdravstvenog stanja radnika profesionalno izloženih azbestu, radnika koji imaju priznatu profesionalnu bolest izazvanu azbestom, kao i dijagnostičke postupke kod sumnje na postojanje profesionalne bolesti provode doktori specijalisti medicine rada u zdravstvenoj ustanovi, odnosno trgovačkom društvu koje obavlja djelatnost medicine rada ili specijalisti medicine rada u privatnoj praksi uključeni u mrežu ugovornih subjekata medicine rada kao i u zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima i kod zdravstvenih radnika privatne prakse uključenih u osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu.
Praćenje zdravstvenog stanja radnika iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva i obvezne preventivne preglede koji se obavljaju najmanje svake 3 godine.
Uvjete i način praćenja zdravstvenoga stanja, dijagnostičke postupke kod sumnje na postojanje profesionalnih bolesti uzrokovanih azbestom te mjerila za priznavanje profesionalne bolesti uzrokovane azbestom utvrdit će pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministar) uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za medicinu rada javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu.

Članak 7. izmijenjenNN 139/2010: izmijenjen člankom 2.

Postupak utvrđivanja i priznavanja profesionalne bolesti uzrokovane azbestom provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu.

Članak 8. izmijenjenNN 139/2010: izmijenjen člankom 3.

Radnik kojem je nakon provedenog postupka iz članka 7. ovoga Zakona utvrđeno postojanje profesionalne bolesti uzrokovane azbestom, ostvaruje prava s osnove te bolesti utvrđena Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu i Zakonom o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu, na način i prema postupcima utvrđenim tim zakonima.

Članak 9. izmijenjenNN 139/2010: izmijenjen člankom 4.; NN 111/2018: izmijenjen člankom 3.

Hrvatski zavod za medicinu rada javno zdravstvo vodi registar radnika za koje je prijavljena profesionalna bolest uzrokovana azbestom.
Sadržaj i način vođenja registra iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će općim aktom Hrvatski zavod za medicinu rada javno zdravstvo.