Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu
Izmjene: NN 48/2026
Izmjene i dopune, NN 48/2026. Nastali tekst vrijedi od 16. svibnja 2026.
Ovim je aktom izmijenjena 3 članka.
Članci su navedeni pod svojim brojevima u zakonu, a uz svaki stoji odredba ovoga akta koja ga je promijenila.
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Članak 1.a izmijenjenčlankom 1. ovoga akta
Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima preuzimaju sljedeći akti Europske unije:
– Direktiva 2009/148/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog studenoga 2009. o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu (kodificirana verzija), Tekst značajan za EGP (SL L 330, 16. 12. 2009.). 2009.)
– Direktiva (EU) 2023/2668 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. studenoga 2023. o izmjeni Direktive 2009/148/EZ o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu (SL L 2023/2668, 30. 11. 2023.).
Članak 2. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta
Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
Azbest jest pojedina vrsta vlaknastih silikata (krokidolit, aktinolit, antofilit, krizotil, amozit, tremolit), sirovi azbest i/ili njihovi proizvodi (u daljnjem tekstu: azbest). jesu sljedeći vlaknasti silikati koji su razvrstani kao karcinogeni kategorije 1.A u skladu s Prilogom VI. dijelom 3. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (Tekst značajan za EGP) (SL L 353, 31. 12. 2008.): azbest aktinolit, azbest amozit (grinerit), azbest antofilit, azbest krizotil, azbest krokidolit i azbest tremolit.
Radnik profesionalno izložen azbestu jest radnik, u radnom odnosu u pravnoj ili fizičkoj osobi sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koji je ili je bio profesionalno izložen azbestu ili njegovim proizvodima na radnom mjestu zbog tehnološkog procesa, skladištenja, uporabe, razgradnje kao i sanacije (dekontaminacije) područja onečišćenog azbestnim otpadom i odstranjivanje proizvoda koji u sebi sadrže azbest. Radnikom profesionalno izloženim azbestu smatra se i osoba koja je ostvarila pravo na mirovinu ili ima status nezaposlene osobe, a koja je bila profesionalno izložena azbestu (u daljnjem tekstu: radnik).
Maksimalno dopustiva koncentracija jest ona najviša koncentracija vlakana pojedinih vrsta azbesta u zraku radnih prostorija i prostora, koja prema znanstvenim spoznajama ne dovodi do oštećenja zdravlja pri svakodnevnom osmosatnom radu kroz cijeli radni vijek (uz uobičajene mikroklimatske uvjete i umjereno fizičko naprezanje), a izražena je u broju vlakana /cm3.
Članak 4. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta
Profesionalne bolesti uzrokovane azbestom u smislu ovoga Zakona jesu:– azbestoza (difuzna intersticijska plućna fibroza),– bolesti pleure (plakovi pleuralne pleure, difuzna zadebljanja parijetalne i visceralne pleure, benigni pleuralni izljev),– rak bronha i pluća i maligni mezoteliom seroznih membrana (pleure, potrbušnice i osrčja).
− bolesti dišnog sustava uzrokovane azbestom, odnosno azbestoza pluća, plak poplućnice, difuzna zadebljanja poplućnice i kronični pleuralni izljev
− mezoteliom seroznih membrana uzrokovan azbestom
− maligni tumori dišnog sustava (pluća, bronha, grkljana), jajnika i probavnog sustava (ždrijela, želuca, debelog crijeva i rektuma).