Što se promijenilo od NN 75/2015

Članak 3. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 1.

Temeljni pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja:

1. Obrana je državna funkcija kojom se osigurava suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske te područje djelovanja koje obuhvaća pripremu, uporabu i korištenje snaga i sredstava u ratnom stanju, stanju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske i miru.

2. Nositelji obrambene funkcije su tijela državne vlasti, ministarstva i Oružane snage.

3. Oružane snage Republike Hrvatske su snage organizirane za obranu Republike Hrvatske i saveznika vojnim sredstvima te za druge oblike uporabe i korištenja u skladu sa zakonom i međunarodnim pravom. Za Oružane snage Republike Hrvatske koristi se i naziv Hrvatska vojska.

4. Obrambene pripreme su mjere i aktivnosti koje poduzimaju nositelji obrambene funkcije i ostali sudionici u pripremama radi učinkovitog djelovanja u stanju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske i ratnom stanju.

5. Stanje neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: stanje neposredne ugroženosti) je stanje sigurnosnog okruženja Republike Hrvatske u kojem postoje očiti pokazatelji izravnih operativnih priprema oružanih snaga druge države za poduzimanje postupaka i aktivnosti usmjerenih na povredu suvereniteta i neovisnosti te stanje u državi u kojem su zbog oružanoga, terorističkoga ili drugoga nasilnog djelovanja dovedeni u pitanje neovisnost ili teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske.

6. Ratno stanje je stanje u državi u kojem su zbog oružanog djelovanja druge države, terorističkoga ili drugoga nasilnog djelovanja većeg opsega izravno dovedeni u pitanje suverenitet, neovisnost ili teritorijalna cjelovitost.

7. Vojni zapovjednici su vojne osobe koje zapovijedaju zapovjedništvima, stožerima, granama i postrojbama.

8. Ovlast zapovijedanja i nadzora je pravo i odgovornost zapovjednika za izdavanje zapovijedi podređenima i kontrolu njihove provedbe. Ovlast punog zapovijedanja obuhvaća sve aspekte zapovijedanja, nadzora i upravljanja u Oružanim snagama i ona se uvijek zadržava unutar nacionalnih okvira. Dio te ovlasti, koji se isključivo odnosi na operativno i taktičko zapovijedanje i nadzor, može se, pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom, prenijeti na zapovjednike multinacionalnih snaga.

9. Deklariranje snaga je iskazivanje, u skladu s međunarodnim ugovorima i obvezama, dijelova Oružanih snaga koje se mogu angažirati u multinacionalnim snagama, u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu.

10. Pridruživanje multinacionalnim snagama je uključivanje dijelova Oružanih snaga u multinacionalne vojne strukture stalnog karaktera.

11. Dodjeljivanje snaga je stavljanje pojedinih postrojbi, namjenski organiziranih dijelova ili pripadnika Oružanih snaga pod zapovijedanje i nadzor multinacionalnim zapovjedništvima s jasno definiranim mandatom, ograničenjima uz prijenos ovlasti zapovijedanja i nadzora.

12. Operacije potpore miru su operacije u kojima se upotrebljavaju diplomatska, civilna i vojna sredstva kako bi se uspostavio ili održao mir te takve operacije mogu uključivati sprječavanje sukoba, uspostavljanje mira, održavanje mira, nametanje mira i izgradnju mira.

13. Pružanje humanitarne pomoći je pružanje pomoći u slučaju prirodnih, tehničko-tehnoloških ili ekoloških događaja koji opsegom ili intenzitetom ili neočekivanošću ugroze zdravlje ili ljudske živote ili imovinu veće vrijednosti ili okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice ukloniti redovitim djelovanjem nadležnih tijela područja na kojem je događaj nastao te pružanje pomoći u slučaju ratnih razaranja i terorizma.

Članak 5. izmijenjenNN 136/2025: izmijenjen člankom 1.

(1) Hrvatski sabor odlučuje o ratu i miru te ostvaruje građanski nadzor nad Oružanim snagama.

(2) Hrvatski sabor:

1. donosi Strategiju obrane Republike Hrvatske, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i uz suglasnost predsjednika Republike Hrvatske

2. odlučuje o visini i strukturi sredstava za financiranje obrane, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske

3. usvaja Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske

4. usvaja Godišnje izvješće o obrani

5. utvrđuje stanje neposredne ugroženosti, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske

6. donosi odluku o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka 7. donosi druge akte u skladu s odredbama Ustava i zakona.

Članak 6. izmijenjenNN 136/2025: izmijenjen člankom 2.

(1) Odbor za obranu Hrvatskoga sabora raspravlja i zauzima stajališta o:

1. visini i strukturi sredstava za financiranje obrane koje je predložila Vlada Republike Hrvatske

2. izvješćima iz područja obrane koje usvaja Hrvatski sabor

3. o zakonima i drugim aktima iz područja obrane koje donosi Hrvatski sabor.

(2) Odbor iz stavka 1. ovoga članka daje mišljenje Ministarstvu obrane o nabavi za potrebe obrane za vrijednosti veće od 5,000.000,00 15.000.000,00 eura prije pokretanja postupka javne nabave.

(3) O provedenim postupcima javne nabave za potrebe obrane za vrijednosti od 5.000.000,00 eura do 15.000.000,00 eura Ministarstvo obrane podnosi izvješće Odboru iz stavka 1. ovoga članka do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu proračunsku godinu.

Članak 8. izmijenjenNN 136/2025: izmijenjen člankom 3.

Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) u području obrane:

1. donosi Strateški pregled obrane, na prijedlog ministra obrane

2. podnosi Hrvatskome saboru Godišnje izvješće o obrani

3. donosi Plan obrane Republike Hrvatske

4. donosi odluku o ulasku oružanih snaga država saveznica u Republiku Hrvatsku radi pružanja humanitarne pomoći, uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike

5. predlaže odluku o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka 6. donosi druge akte u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 14. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 2.; NN 70/2019: izmijenjen člankom 1.

Ministarstvo obrane obavlja poslove koji se odnose na:

1. izradu Strategije obrane Republike Hrvatske

2. izradu Strateškog pregleda obrane

3. izradu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga

4. izradu Prijedloga plana obrane Republike Hrvatske

5. izradu Godišnjeg izvješća o obrani

6. definiranje, razvijanje, usklađivanje i provođenje obrambene politike

7. definiranje, razvijanje i usklađivanje vrsta i područja planiranja u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama

8. provedbu i unaprjeđivanje sustava planiranja, programiranja i proračuna

9. usklađivanje planova djelovanja nositelja obrambenih priprema s Planom obrane Republike Hrvatske

10. usklađivanje obrambenih priprema Oružanih snaga s nositeljima obrambenih priprema

11. usklađivanje pružanja potpore Oružanih snaga civilnim institucijama i stanovništvu

12. procjenu mogućih ratnih i drugih opasnosti kojima se ugrožava suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske

13. provođenje obveza državljana Republike Hrvatske u obrani

13.a određivanje elemenata spremnosti te načela i mjerila prema kojima se provodi nadzor i ocjenjuje spremnost Oružanih snaga

14. planiranje, upravljanje, nadzor i provedbu obavještajnih, protuobavještajnih i sigurnosnih poslova na području obrane

15. planiranje, koordinaciju i provedbu međunarodne obrambene suradnje i poslova koji proizlaze iz preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske

16. koordinaciju projekata usmjerenih na doprinos razvoju savezničkih obrambenih sposobnosti i obrambenih sposobnosti Europske unije

17. usmjeravanje i koordinaciju priprema i aktivnosti za angažiranje Oružanih snaga u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu

18. uključivanje i rad u okviru međunarodnih inicijativa, organizacija i saveza kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora

19. planiranje, usmjeravanje i nadzor vojnopomorskih poslova i poslova vojnoga zračnog prometa

20. planiranje i provedbu personalne politike u Ministarstvu obrane te planiranje i nadzor nad upravljanjem osobljem i profesionalnim razvojem pripadnika Oružanih snaga

21. poslove vezane za stupanje u službu i prestanak službe u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama

22. uređenje osnova i osiguranje uvjeta za obrazovnu i znanstvenu djelatnost za potrebe obrane

23. informativnu, psihološku, kulturnu, muzejsku, arhivsku, sportsku, nakladničku i drugu djelatnost

24. planiranje, propisivanje, organizaciju, provedbu i nadzor mjera aktivnosti i standarda sigurnosti informacijskih sustava za potrebe obrane i obranu informatičkog prostora

24.a normativno uređenje i pravila djelovanja te nadzor djelovanja u kibernetičkom prostoru za potrebe Ministarstva obrane i Oružanih snaga, ako zakonom nije drukčije propisano

25. planiranje i nadzor komunikacijskih i informacijskih sustava za potrebe obrane

25.a planiranje, organiziranje, upravljanje i nadzor informacijskih i komunikacijskih sustava Ministarstva obrane te planiranje i nadzor informacijskih i komunikacijskih sustava Oružanih snaga

26. upravljanje i provedbu poslova informacijske sigurnosti

27. planiranje, organiziranje i provedbu materijalnog i financijskog poslovanja

28. materijalno zbrinjavanje

29. poslove normizacije i kodifikacije

30. planiranje razvoja vojnih lokacija i obavljanje stručnih poslova pri gradnji posebnih i vježbovnih vojnih građevina

31. planiranje i provedbu geoprostornog osiguranja za potrebe obrane

32. planiranje, organiziranje i nadzor zdravstvene i veterinarske zaštite

33. rješavanje o pravima i obvezama pravnih i fizičkih osoba u području obrane

34. provedbu inspekcijskog nadzora

35. vođenje službene evidencije o vojnim osobama i državnim službenicima i namještenicima u službi u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama

36. druge poslove obrane u skladu sa zakonima i podzakonskim propisima.

Članak 16. izmijenjenNN 70/2019: izmijenjen člankom 2.

(1) Glavni stožer u okviru Ministarstva obrane obavlja poslove koji se odnose na:

1. izradu Vojne strategije Republike Hrvatske

2. izradu Plana uporabe Oružanih snaga

3. sudjelovanje u izradi Strategije obrane Republike Hrvatske

4. sudjelovanje u izradi Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga

4.a sudjelovanje u izradi Godišnjeg izvješća o obrani

4.b izradu Vojnih prioriteta Oružanih snaga

5. izradu, usvajanje, operacionalizaciju i praćenje primjene doktrinarnih dokumenata

6. izradu općih i posebnih pravila postupanja u Oružanim snagama

7. izradu Odluke o veličini, sastavu i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga

8. izradu ustroja stožera, zapovjedništava, postrojbi i ustanova Oružanih snaga

9. sudjelovanje u sustavu planiranja, programiranja i proračuna u elementima koji se odnose na Oružane snage

10. razvoj koncepata i metodologije operativnog planiranja

11. usmjeravanje priprema za provođenje mjera popune, mobilizacije i dostizanje odgovarajućih kategorija i razina spremnosti Oružanih snaga

12. planiranje, organizaciju i provedbu vojne izobrazbe u Oružanim snagama

13. planiranje, organizaciju i provedbu vojne obuke te uvježbavanje Oružanih snaga

14. izgradnju, nadzor i ocjenjivanje borbene spremnosti stožera, zapovjedništava, postrojba i ustanova Oružanih snaga

15. predlaganje elemenata spremnosti te načela i mjerila prema kojima se provodi nadzor i ocjenjuje spremnost Oružanih snaga

16. sudjelovanje u planiranju, provedbi i ostvarivanju vojno-vojne suradnje Oružanih snaga s oružanim snagama drugih zemalja i međunarodnim vojnim organizacijama

17. provedbu priprema za dodjeljivanje dijelova Oružanih snaga u multinacionalne vojne strukture i pridruživanje u okviru organizacija i saveza kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora

18. provedbu aktivnosti vezanih uz angažiranje Oružanih snaga u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu

19. sudjelovanje u projektima usmjerenim na doprinos razvoju savezničkih obrambenih sposobnosti i obrambenih sposobnosti Europske unije

20. pripremu postrojbi i pojedinaca iz sastava Oružanih snaga za sudjelovanje u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu

21. provedbu personalnog upravljanja i profesionalnog razvoja u Oružanim snagama te planiranje i provedbu popune Oružanih snaga

22. planiranje, organizaciju i provedbu obavještajnih, protuobavještajnih i sigurnosnih poslova u Oružanim snagama

23. planiranje, organizaciju i provedbu logističke potpore Oružanih snaga

24. predlaganje programa opremanja i modernizacije Oružanih snaga

25. održavanje naoružanja i vojne opreme

26. temeljno održavanje vojnih lokacija i infrastrukture Oružanih snaga

27. provedbu zdravstvene potpore pripadnika Oružanih snaga

28. organiziranje i upravljanje zapovjedno-informacijskim i komunikacijskim sustavom Oružanih snaga

29. provedbu vojnopomorskih poslova i poslova vojnoga zračnog prometa

30. predlaganje i provedbu informativne, kulturne, sportske i izdavačke djelatnosti u Oružanim snagama

31. organizaciju i provedbu zaštite informacijskih sustava i obranu informatičkog prostora Oružanih snaga

31.a planiranje, definiranje, organiziranje, razvoj i nadzor sposobnosti Oružanih snaga za djelovanje u kibernetičkom prostoru

32. sudjelovanje u planiranju, organizaciji i provedbi materijalnog i financijskog poslovanja u Oružanim snagama

33. druge stručne poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Za provedbu poslova iz stavka 1. ovoga članka načelnik Glavnog stožera donosi zapovijedi, naloge, smjernice i druge akte.

Članak 18. izmijenjenNN 136/2025: izmijenjen člankom 4.

Državljani Republike Hrvatske dužnost i prava u obrani ostvaruju kroz:

1. vojnu obvezu

2. dragovoljno vojno osposobljavanje 3. služenje u ugovornoj pričuvi

3. radnu obvezu

4. radnu obvezu pomoć

5. radnu pomoć 6. materijalnu obvezu

7 6. ostala prava i obveze.

Članak 19. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 3.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 5.

(1) Vojna obveza dužnost je osposobljavanja, pripremanja i sudjelovanja u obrani na organiziran način, uključivanjem u Oružane snage, svih za to sposobnih državljana Republike Hrvatske. i obuhvaća osposobljavanje, pripremanje i sudjelovanje u obrani na organiziran način.

(2) Vojna obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života.

Članak 20. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 4.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 6.

(1) Vojna obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života.

(1) Vojna obveza državljaninu Republike Hrvatske prestaje:

– na kraju kalendarske godine u kojoj navršava 55 godina života (muškarac) odnosno 50 godina života (žena)

– ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu

– na temelju otpusta iz hrvatskoga hrvatskog državljanstva.

(2) Iznimno od odredbe stavka 2 1. točke podstavka 1. ovoga članka, vojna obveza može trajati prestaje višim časnicima i generalima/admiralima posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj navršavaju 65 godina života.

1. višim časnicima do 60. godine života – na temelju odluke ministra obrane

2. generalima/admiralima do 65. godine života – na temelju odluke Predsjednika Republike donesene na prijedlog ministra obrane.

Članak 21. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 5.; NN 136/2025: izmijenjen člancima 7. i 8.

(1) Vojna obveza sastoji se od novačke obveze, obveze služenja temeljnog vojnog roka osposobljavanja odnosno civilne službe i služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga.

(2) Žene Muškarac vojni obveznici ne podliježu obveznik podliježe novačkoj obvezi i obvezi služenja vojnog roka. (5) temeljnog vojnog osposobljavanja odnosno civilne službe i obvezi služenja u pričuvnom sastavu u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Muškarci vojni obveznici podliježu novačkoj obvezi i obvezi služenja vojnog roka odnosno civilne službe kada je na snazi obveza služenja vojnog roka.

(4) Kada nije na snazi obveza služenja vojnog roka, muškarci vojni obveznici podliježu uvođenju u vojnu evidenciju.

(3) Žena vojna obveznica ne podliježe novačkoj obvezi, ali može dragovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje i služiti u pričuvnom sastavu Oružanih snaga.

(4) Način vođenja evidencije, obrazac vojne iskaznice i način njezina izdavanja, pozivanja, prava i obveze i te način izvršavanja vojne obveze pravilnikom propisuje ministar obrane.

Članak 21.a dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

(1) Vojni obveznik u pravilu izvršava vojnu obvezu u Oružanim snagama.

(2) Stupanjem u Oružane snage vojni obveznik postaje vojnom osobom, a status vojne osobe gubi otpustom iz Oružanih snaga.

(3) Vojni obveznik ima status vojne osobe:

– pri dolasku u Oružane snage na putu od mjesta prebivališta odnosno boravišta do mjesta u koje se treba javiti nadležnom tijelu, a pri povratku na putu od mjesta u kojem je izvršio vojnu obvezu do mjesta prebivališta odnosno boravišta

– ako boravi u inozemstvu pri dolasku u Oružane snage na putu od granice Republike Hrvatske do mjesta u koje se treba javiti nadležnom tijelu, a pri povratku na putu od mjesta u kojem je izvršio vojnu obvezu do granice Republike Hrvatske.

Članak 21.b dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

(1) Državljanin Republike Hrvatske uvodi se u vojnu evidenciju u kalendarskoj godini kada navrši 18 godina života.

(2) Državljanin Republike Hrvatske koji iz bilo kojih razloga nije uveden u vojnu evidenciju u kalendarskoj godini u kojoj je navršio 18 godina života uvodi se u vojnu evidenciju do prestanka vojne obveze iz članka 20. ovoga Zakona.

(3) Žena vojna obveznica uvodi se u vojnu evidenciju prilikom dragovoljne prijave na temeljno vojno osposobljavanje.

(4) Evidenciju vojnih obveznika vodi:

– područni odjel za poslove obrane za vojne obveznike s prebivalištem na području njegove nadležnosti

– ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za vojnu obvezu za vojne obveznike koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Članak 21.c dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

(1) Novak koji boravi u inozemstvu od rođenja ili je s roditeljima otišao boraviti u inozemstvo prije nastanka novačke obveze dužan je u kalendarskoj godini u kojoj navršava 18 godina života prijaviti se diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske radi uvođenja u vojnu evidenciju.

(2) Novak koji boravi u inozemstvu i koji iz bilo kojeg razloga nije uveden u vojnu evidenciju u Republici Hrvatskoj dužan je prijaviti se nadležnoj diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske najkasnije do navršenih 29 godina života.

(3) Za novaka koji je regulirao obvezu vojnog osposobljavanja u inozemstvu uz prijavu se dostavlja i potvrda nadležnog tijela države u kojoj je regulirao obvezu vojnog osposobljavanja.

(4) Diplomatska misija odnosno konzularni ured Republike Hrvatske prijavu i dokumentaciju iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka dostavlja ustrojstvenoj jedinici Ministarstva obrane nadležnoj za vojnu obvezu.

Članak 21.d dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

(1) Evidencija vojnih obveznika vodi se u pravilu u računalno-informacijskom sustavu, uz jedinstvenu primjenu elektroničke obrade podataka i na propisanim obrascima.

(2) Vođenje vojne evidencije iz stavka 1. ovoga članka propisuje se pravilnikom iz članka 21. stavka 4. ovoga Zakona.

(3) Vojni obveznik obvezan je nadležni područni odjel za poslove obrane obavijestiti o promjeni podataka u vezi sa zdravstvenim stanjem, zvanjem i stupnjem obrazovanja, zanimanjem i zaposlenjem te dostaviti dokaz o nastaloj promjeni u roku od 30 dana od nastanka promjene.

(4) Prijava promjene iz stavka 3. ovoga članka može se dostaviti preporučenom pošiljkom odnosno elektroničkim putem nadležnom područnom odjelu za poslove obrane.

(5) Novak koji se radi uvođenja u vojnu evidenciju prijavi diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske popunjava prijavu s potrebnim podacima.

(6) Ministarstvo obrane putem Ministarstva unutarnjih poslova najmanje jedanput godišnje ažurira evidenciju prebivališta i boravišta vojnih obveznika.

(7) Ako je novak, ročnik ili pričuvnik pravomoćno osuđen, prvostupanjski sud će prijepis pravomoćne osuđujuće presude dostaviti nadležnom područnom odjelu za poslove obrane u kojem se osuđenik vodi u vojnoj evidenciji.

Članak 21.e dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

(1) Pozivanje vojnog obveznika na izvršavanje vojne obveze provodi nadležni područni odjel za poslove obrane pojedinačnim i općim pozivom.

(2) Opći poziv objavljuje se u sredstvima javnog priopćavanja ili na drugi prikladan način.

(3) Pojedinačni poziv dostavlja se na adresu prebivališta ili boravišta vojnog obveznika i sadrži podatke o mjestu, vremenu i razlogu pozivanja.

(4) Pojedinačni poziv, osim poziva za mobilizaciju, dostavlja se vojnom obvezniku u pravilu 30 dana prije početka izvršavanja vojne obveze.

(5) Vojni obveznik kojeg nadležni područni odjel za poslove obrane pozove na izvršavanje vojne obveze obvezan je javiti se naznačenom tijelu u mjestu i vremenu navedenom u pojedinačnom ili općem pozivu, sa stvarima i ispravama navedenim u pozivu.

(6) Vojni obveznik koji je zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga spriječen doći na mjesto i u vrijeme određeno u pojedinačnom pozivu obvezan je u roku od tri dana od primitka poziva o tome obavijestiti područni odjel za poslove obrane koji mu je uputio poziv.

(7) Osobu koja je podnijela zahtjev za otpust iz hrvatskog državljanstva ne poziva se na izvršavanje vojne obveze do izvršnosti rješenja kojim se odlučuje o zahtjevu za otpust, osim novaka koji u toj kalendarskoj godini navršava 30 godina života.

Članak 21.f dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

(1) Novačka obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života i traje do stupanja na temeljno vojno osposobljavanje ili u civilnu službu odnosno isteka 30 godina života ili do prestanka vojne obveze u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Za vrijeme novačke obveze novak podliježe uvođenju u vojnu evidenciju, zdravstvenom pregledu i psihologijskom ispitivanju, stupanju na temeljno vojno osposobljavanje odnosno u civilnu službu te odazivu na opći ili pojedinačni poziv.

Članak 21.g dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

(1) Nadležni područni odjel za poslove obrane poziva i upućuje novake na zdravstveni pregled i psihologijsko ispitivanje na temelju plana koji donosi ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za vojnu obvezu.

(2) Na zdravstveni pregled i psihologijsko ispitivanje ne upućuju se novaci koji boluju od neizlječive bolesti, imaju tjelesne mane ili nedostatke odnosno nesposobni su za vojnu službu.

(3) Zdravstveni pregled i psihologijsko ispitivanje vojnih obveznika provodi se u Ministarstvu obrane ili u zdravstvenim ustanovama i privatnim praksama medicine rada i sporta koje odlukom odredi ministar nadležan za zdravstvo i koju dostavlja Ministarstvu obrane.

(4) Ocjena sposobnosti novaka za vojnu službu može biti:

– sposoban za vojnu službu

– nesposoban za vojnu službu.

(5) Mjerila i postupke za ocjenu zdravstvene sposobnosti novaka i ročnika pravilnikom propisuje ministar obrane, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.

(6) Metodologijske upute za provedbu zdravstvenih pregleda i psihologijskih ispitivanja s popisom bolesti i srodnih zdravstvenih problema donosi ministar nadležan za zdravstvo, uz suglasnost ministra obrane, i objavljuju se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za zdravstvo i Ministarstva obrane.

Članak 21.h dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

(1) Ocjenu sposobnosti novaka za vojnu službu nadležni područni odjel za poslove obrane upisuje u vojnu iskaznicu i ostale evidencijske dokumente.

(2) Osobu kojoj je prestala vojna obveza jer je ocijenjena nesposobnom za vojnu službu može se uputiti na revizijski pregled radi provjere sposobnosti za vojnu službu.

(3) Osoba iz stavka 2. ovoga članka koja je na revizijskom pregledu ocijenjena sposobnom za vojnu službu podliježe temeljnom vojnom osposobljavanju do isteka 30 godina života odnosno obvezi služenja u pričuvnom sastavu ako je starija od 30 godina života.

Članak 21.i dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

(1) Na temeljno vojno osposobljavanje ne upućuje se novak:

– koji je pravomoćno osuđen na kaznu maloljetničkog zatvora ili na kaznu zatvora koja nije zamijenjena uvjetnom osudom ili radom za opće dobro

– kojem je izrečena mjera obveznog psihijatrijskog liječenja ili obveznog liječenja od ovisnosti i prisilnog smještaja u zdravstvenoj ustanovi

– protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.

(2) Novak iz stavka 1. ovoga članka upućuje se na temeljno vojno osposobljavanje nakon izdržane kazne zatvora, uvjetnog otpusta, obustave sigurnosne mjere odnosno nakon pravomoćno okončanog kaznenog postupka, a najkasnije do isteka 30 godina života.

Članak 21.j dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

(1) Obveze temeljnog vojnog osposobljavanja oslobađa se novak:

– koji je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu

– koji se na temelju ugovora s Ministarstvom obrane najmanje dvije godine obrazovao za kadeta u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, kojim stječe vojna znanja i vještine

– koji je stekao hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem, ako je u državi čiji je državljanin bio regulirao obvezu vojnog osposobljavanja

– koji osim hrvatskog ima i strano državljanstvo, a regulirao je obvezu vojnog osposobljavanja u inozemstvu

– policijski službenik i policijski vježbenik Ministarstva unutarnjih poslova te učenik Programa srednjoškolskog obrazovanja kroz 3. i 4. razred za zanimanje policajac, polaznik Programa srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac i student stručnog prijediplomskog ili stručnog diplomskog studija na Veleučilištu kriminalistike i javne sigurnosti, nakon završenog oblika obrazovanja u Ministarstvu unutarnjih poslova, koji su podnijeli zahtjev za oslobađanje od obveze temeljnog vojnog osposobljavanja

– službenik pravosudne policije, učenik Programa srednjoškolskog obrazovanja kroz 3. i 4. razred za zanimanje pravosudni policajac, polaznik temeljnog tečaja za službenike pravosudne policije za potrebe ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, nakon završenog oblika obrazovanja u ministarstvu nadležnom za pravosuđe ili Ministarstvu unutarnjih poslova, koji su podnijeli zahtjev za oslobađanje od obveze temeljnog vojnog osposobljavanja

– zaređeni svećenik, đakon i redovnik koji se zavjetovao te osoba istoga statusa vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, koji su podnijeli zahtjev za oslobađanje od obveze temeljnog vojnog osposobljavanja.

(2) Osobe iz stavka 1. podstavaka 2. do 7. ovoga članka zahtjev za oslobađanje od obveze temeljnog vojnog osposobljavanja podnose nadležnom područnom odjelu za poslove obrane osobno, preporučenom pošiljkom odnosno elektroničkim putem.

(3) Uz zahtjev za oslobađanje obveze temeljnog vojnog osposobljavanja osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su priložiti dokaz o činjenicama na kojima temelje svoj zahtjev.

(4) Nadležni područni odjel za poslove obrane o zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka odlučuje odlukom.

(5) Odluka iz stavka 4. ovoga članka mora biti obrazložena i sadržavati sve elemente rješenja propisane zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak.

(6) Protiv odluke iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(7) Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.

Članak 21.k dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

(1) Novak koji je upisan na visoko učilište u smislu zakona kojim se uređuje visoko obrazovanje i znanstvena djelatnost odmah nakon upisa, a najkasnije do 31. listopada tekuće godine obvezan je dostaviti nadležnom područnom odjelu za poslove obrane potvrdu o upisu u svaku akademsku godinu radi odgode upućivanja na temeljno vojno osposobljavanje, a najkasnije do 30. rujna kalendarske godine u kojoj novak navršava 29 godina života.

(2) Novaku se zbog sudjelovanja na svjetskim i europskim prvenstvima, međunarodnim natjecanjima i državnim prvenstvima može, na osobni zahtjev i na zahtjev Hrvatskog olimpijskog odbora odnosno nacionalnog sportskog saveza, odgoditi temeljno vojno osposobljavanje najdulje do jedne godine, a najkasnije do 30. rujna kalendarske godine u kojoj novak navršava 29 godina života.

(3) O zahtjevu za odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja odlučuje nadležni područni odjel za poslove obrane odlukom.

(4) Odluka iz stavka 3. ovoga članka mora biti obrazložena i sadržavati sve elemente rješenja propisane zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak.

(5) Protiv odluke iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(6) Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.

Članak 21.l dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

(1) Temeljno vojno osposobljavanje može se odgoditi novaku na osobni zahtjev najdulje do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 29 godina života.

(2) Temeljno vojno osposobljavanje može se odgoditi novaku:

– ako u njegovu kućanstvu nema drugog člana koji privređuje, najdulje godinu dana

– ako se zaposlio u svojstvu vježbenika ili se prvi put zaposlio, do završetka vježbeničkog staža odnosno isteka probnog rada

– ako su u njegovu kućanstvu samo članovi kojima je za svakodnevne životne potrebe prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe, najdulje do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 29 godina života

– ako se iz njegova kućanstva u isto vrijeme na temeljno vojno osposobljavanje upućuju dva člana ili više njih odnosno ako je jedan od njih na temeljnom vojnom osposobljavanju, dok se drugi član kućanstva ne vrati s temeljnog vojnog osposobljavanja

– ako ima određen datum za sklapanje braka, najdulje tri mjeseca

– ako očekuje rođenje djeteta do odlaska na temeljno vojno osposobljavanje odnosno za vrijeme temeljnog vojnog osposobljavanja, najdulje godinu dana

– ako je prije odlaska ili u vrijeme odlaska na temeljno vojno osposobljavanje nastupila smrt u njegovoj užoj obitelji, do idućeg roka za upućivanje

– ako je otvorio obrt ili samostalnu djelatnost, najdulje godinu dana od dana registracije obrta ili djelatnosti.

(3) Zahtjev za odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja podnosi se nadležnom područnom odjelu za poslove obrane u roku od osam dana od dana primitka poziva za temeljno vojno osposobljavanje osobno, preporučenom pošiljkom odnosno elektroničkim putem.

(4) Uz zahtjev za odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja novak je dužan priložiti:

– dokaz o nezaposlenosti ostalih članova obitelji

– ugovor o radu odnosno rješenje o radnom odnosu odnosno potvrdu nadležnog tijela o prijavi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, ako odgodu traži zbog zaposlenja u svojstvu vježbenika

– potvrdu ovlaštenog tijela za socijalnu skrb, ako su u njegovu kućanstvu samo članovi kojima je za svakodnevne životne potrebe prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe

– potvrdu matičnog ili vjerskog ureda o određenom datumu za sklapanje braka

– izvadak iz matice umrlih

– potvrdu o registraciji obrta ili djelatnosti

– dokaz o trudnoći bračne ili izvanbračne supruge.

(5) Uz zahtjev za odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja u slučaju da su u isto vrijeme na temeljno vojno osposobljavanje pozvana dva člana istog kućanstva ili više njih odnosno ako se jedan od njih već nalazi na temeljnom vojnom osposobljavanju ne prilažu se dokazi, već to utvrđuje područni odjel za poslove obrane po službenoj dužnosti uvidom u evidenciju o vojnim obveznicima na temeljnom vojnom osposobljavanju.

(6) Odluka o zahtjevu za odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja sadrži dan, mjesec i godinu dokad se odgađa temeljno vojno osposobljavanje.

Članak 21.lj dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

(1) Novak može boraviti u inozemstvu do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 29 godina života, a nakon toga se u roku od 30 dana mora javiti nadležnom područnom odjelu za poslove obrane.

(2) Novaka iz stavka 1. ovoga članka područni odjel za poslove obrane upućuje na zdravstveni pregled i psihologijsko ispitivanje.

(3) Novaka koji je ocijenjen sposobnim za vojnu službu područni odjel za poslove obrane upućuje na temeljno vojno osposobljavanje do isteka 30 godina života.

Članak 21.m dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

(1) Novaka se upućuje na temeljno vojno osposobljavanje u skladu s odlukom ministra obrane i planom upućivanja novaka u Oružane snage koji donosi ministar obrane.

(2) Temeljno vojno osposobljavanje traje dva mjeseca.

Članak 21.n dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

(1) Novaka se upućuje na temeljno vojno osposobljavanje u kalendarskoj godini u kojoj navršava 19 godina života u skladu s brojem novaka koji odlukom određuje ministar obrane na temelju propisanih kriterija.

(2) Kriteriji iz stavka 1. ovoga članka propisuju se pravilnikom iz članka 21.g stavka 5. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na temeljno vojno osposobljavanje upućuju se i novaci stariji od 19 godina, a najkasnije do isteka 30 godina života, u skladu s brojem novaka i kriterijima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Na temeljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i novaci koji se dragovoljno prijave na temeljno vojno osposobljavanje u skladu s brojem novaka i kriterijima iz stavka 1. ovoga članka, o čemu odluku donosi ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za vojnu obvezu.

(5) Novak se na temeljno vojno osposobljavanje javlja u Oružane snage u vrijeme naznačeno u pozivu za temeljno vojno osposobljavanje.

(6) Područni odjel za poslove obrane novaku povlači poziv za temeljno vojno osposobljavanje:

– ako mu se odgodi temeljno vojno osposobljavanje u skladu s odredbama ovoga Zakona

– ako je nesposoban za vojnu službu

– ako dostavi dokaz da je u tekućoj godini upisan na visoko učilište

– ako mu je u međuvremenu odobrena civilna služba.

Članak 21.nj dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

(1) Temeljno vojno osposobljavanje prekida se:

– ročniku koji je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu

– ročniku protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti

– ročniku zbog samovoljnog napuštanja postrojbe.

(2) Odluku o prekidu temeljnog vojnog osposobljavanja, koja nije upravna stvar, donosi zapovjednik samostalne bojne, njemu ravne ili više razine.

(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka upisuje se u vojnu iskaznicu i druge evidencijske dokumente.

(4) Odluka o prekidu temeljnog vojnog osposobljavanja sadrži datum početka i datum prekida temeljnog vojnog osposobljavanja.

(5) Odluka o prekidu temeljnog vojnog osposobljavanja donosi se na temelju:

– odluke kojom je ročnik ocijenjen nesposobnim za vojnu službu

– uvjerenja nadležnog suda da je protiv ročnika pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti

– izvješća vojne policije o nemogućnosti dovođenja ročnika koji zbog samovoljnog napuštanja postrojbe odnosno neopravdanog izostanka izbiva iz postrojbe dulje od pet dana jer je nedostupan.

Članak 21.o dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

(1) Ročniku se može, na njegov zahtjev, prekinuti temeljno vojno osposobljavanje zbog smrti ili teške bolesti u obitelji odnosno zbog katastrofa ili velikih nesreća, ako je njegova obitelj zbog njegove odsutnosti dovedena u težak položaj, dok postoje razlozi, a najdulje jednu godinu.

(2) Ročniku se može, na osobni zahtjev i na zahtjev ovlaštenog tijela odlukom, prekinuti temeljno vojno osposobljavanje zbog njegova sudjelovanja na svjetskom ili europskom sportskom natjecanju odnosno na Olimpijskim igrama.

(3) Uz zahtjev za prekid temeljnog vojnog osposobljavanja ročnik prilaže:

– potvrdu zdravstvene ustanove o teškoj bolesti u obitelji odnosno izvadak iz matice umrlih o smrti člana obitelji i mišljenje ovlaštenog tijela za socijalnu skrb da je zbog toga njegova obitelj dovedena u težak položaj, ako prekid temeljnog vojnog osposobljavanja traži zbog teškog položaja obitelji

– mišljenje ovlaštenog tijela za socijalnu skrb da je njegova obitelj zbog katastrofa ili velikih nesreća dovedena u težak položaj, ako prekid temeljnog vojnog osposobljavanja traži zbog posljedica katastrofa ili velikih nesreća

– mišljenje ovlaštenog tijela za socijalnu skrb da je njegova obitelj dovedena u težak položaj, ako prekid temeljnog vojnog osposobljavanja traži zbog drugih nesreća u svojoj obitelji.

(4) Odluka o prekidu temeljnog vojnog osposobljavanja ročniku donosi se na temelju potvrde ovlaštenog tijela ako je riječ o sportašu koji je ispunio norme za sudjelovanje na svjetskom ili europskom natjecanju odnosno Olimpijskim igrama te se trajanje prekida temeljnog vojnog osposobljavanja određuje prema vremenu utvrđenom za pripreme za natjecanje i natjecanje.

Članak 21.p dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

(1) Ročnika kod kojeg je nastala promjena zdravstvenog stanja koja utječe na njegovu sposobnost za vojnu službu nadležni liječnik upućuje na ocjenu sposobnosti za vojnu službu.

(2) Na temelju ocjene o zdravstvenoj nesposobnosti ročnika zapovjednik samostalne bojne, njemu ravne ili više razine donosi odluku o prekidu temeljnog vojnog osposobljavanja te u vojnu iskaznicu upisuje temelj i datum prekida temeljnog vojnog osposobljavanja i otpusta iz Oružanih snaga.

Članak 21.r dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

(1) Ročnika koji je imao prekid temeljnog vojnog osposobljavanja u skladu s odredbama ovoga Zakona nadležno zapovjedništvo ili postrojba u kojoj se nalazio na dan odsluženja odnosno prekida temeljnog vojnog osposobljavanja upućuje na dovršenje nakon prestanka razloga zbog kojih mu je prekinuto temeljno vojno osposobljavanje, a najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 30 godina života.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ročnik se neće uputiti na dovršenje temeljnog vojnog osposobljavanja ako mu je do kraja temeljnog vojnog osposobljavanja ostalo manje od deset dana.

(3) Ročnik koji je imao prekid temeljnog vojnog osposobljavanja zbog razloga navedenih u ovom Zakonu te nije regulirao obvezu temeljnog vojnog osposobljavanja u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka ponovno postaje novak i podliježe obvezama koje su propisane za novake.

Članak 21.s dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

U temeljno vojno osposobljavanje ne računa se vrijeme:

– koje ročnik provede na liječenju i bolovanju zbog ozljede ili druge nesposobnosti izazvane u namjeri izbjegavanja vojne obveze

– tijekom kojeg ročnik samovoljno i neopravdano izostane iz postrojbe najmanje 24 sata

– koje ročnik provede u istražnom zatvoru.

Članak 21.t dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

(1) Ročnika koji je odslužio temeljno vojno osposobljavanje ili kojemu je prekinuto temeljno vojno osposobljavanje iz Oružanih snaga otpušta zapovjedništvo ili postrojba u kojoj se nalazio na dan odsluženja odnosno prekida temeljnog vojnog osposobljavanja.

(2) Pri otpustu iz Oružanih snaga ročniku se uručuje vojna iskaznica u koju je upisan temelj i datum otpusta s temeljnog vojnog osposobljavanja.

Članak 21.u dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

(1) Na temeljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti žene državljani Republike Hrvatske koje se prijave dragovoljno u nadležni područni odjel za poslove obrane najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršavaju 30 godina života.

(2) Na temeljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i državljani Republike Hrvatske stariji od 30 godina, ako su kandidati za ugovorne pričuvnike, za vojne specijaliste ili za kasni prijam u djelatnu vojnu službu.

(3) Postupak prijave i evidencije kandidata i upućivanje kandidata na temeljno vojno osposobljavanje te prava i obveze osoba na temeljnom vojnom osposobljavanju propisuje pravilnikom ministar obrane.

Članak 21.v dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje temeljno vojno osposobljavanje i obveza civilne službe ne smatraju se diskriminacijom u smislu zakona kojim se uređuje suzbijanje diskriminacije.

Članak 21.z dodanNN 136/2025: dodan člankom 8.

(1) Tijela državne uprave i druga državna tijela te upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna su pri zapošljavanju na neodređeno vrijeme na temelju javnog natječaja i oglasa dati prednost nezaposlenoj osobi koja je završila temeljno vojno osposobljavanje ili dragovoljno vojno osposobljavanje i razvrstanom pričuvniku koji se poziva na službu u Oružane snage radi osposobljavanja i vježbi, pod jednakim uvjetima.

(2) Prednost pri zapošljavanju iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti jednokratno, a ne mogu ga ostvarivati osobe kojima je radni odnos prestao otkazom zbog skrivljenog ponašanja radnika, otkazom radnika ili sporazumom.

(3) Provedbu stavaka 1. i 2. ovoga članka nadzire upravna inspekcija.

(4) Osoba koja smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju može u roku od 30 dana od dana izjavljivanja žalbe na rješenje o prijmu u službu izabranog kandidata podnijeti predstavku upravnoj inspekciji radi provedbe inspekcijskog nadzora i upravna inspekcija obvezna je u roku od osam dana od dana primitka predstavke obavijestiti donositelja rješenja o prijmu u službu o pokretanju postupka inspekcijskog nadzora radi ostvarenja prava prednosti pri zapošljavanju.

(5) Upravna inspekcija po provedbi inspekcijskog nadzora ovlaštena je u slučaju postojanja povrede prava prednosti pri zapošljavanju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka donijeti rješenje kojim će ukinuti rješenje o prijmu u službu.

(6) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(7) Ako upravna inspekcija utvrdi da u postupku prijma nije izvršena povreda prava, izvješćuje podnositelja predstavke iz stavka 4. ovoga članka i čelnika tijela o rezultatima provedenog inspekcijskog nadzora.

Članak 22. brisanNN 136/2025: brisan člankom 9.

(1) Tijekom novačke obveze novak podliježe uvođenju u vojnu evidenciju, zdravstvenim i drugim pregledima te psihološkim ispitivanjima, novačenju, stupanju na služenje vojnog roka odnosno civilnu službu te odazivu na opći ili pojedinačni poziv.

(2) Uvođenju u vojnu evidenciju podliježu državljani Republike Hrvatske u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 18 godina života.

(3) Zdravstvene i druge preglede te psihološka ispitivanja vojnih obveznika provode se u zdravstvenim ustanovama ili u nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Ministarstva obrane.

(4) Ministar obrane uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravlja pravilnikom propisuje mjerila i postupke za ocjenu zdravstvene i psihološke sposobnosti.

(5) Novačenje je postupak određivanja roda ili struke novaka koje se provodi kada je na snazi odluka o obveznom služenju vojnog roka.

(6) Novačenje provode novačka povjerenstva koja osniva ministar obrane.

(7) Aktom o osnivanju novačkih povjerenstava utvrđuje se sastav, način rada te način određivanja rodova i struka u kojima će se služiti vojni rok.

(8) Povjerenstva iz stavka 6. ovoga članka donose ocjenu sposobnosti za vojnu službu novaka i pričuvnika.

Članak 23. izmijenjenNN 136/2025: izmijenjen člankom 10.

(1) Služenje vojnog roka odnosno civilne službe obvezno je po sili zakona u slučaju stanja neposredne ugroženosti ili ratnog stanja.

Hrvatski sabor može donijeti odluku o obvezi služenja vojnog roka odnosno civilne službe. (6) Vrijeme i način upućivanja novaka na služenje vojnog roka i otpust ročnika iz Oružanih snaga odlukom utvrđuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera nepozivanju novaka na temeljno vojno osposobljavanje.

(3) Ako su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju zakonom propisane dužnosti, Predsjednik Republike može na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis donijeti uredbu sa zakonskom snagom o obvezi služenja vojnog roka odnosno civilne službe.

(4) Gornja dobna granica vojnih obveznika koji podliježu služenju vojnog roka odnosno civilnoj službi je navršenih 27 godina života.

(5) Služenje vojnog roka traje šest mjeseci.

Članak 24. izmijenjenNN 136/2025: izmijenjen člancima 11. i 12.

(1) Osobama koje zbog svojih vjerskih ili moralnih uvjerenja nazora nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama dopušten je prigovor savjesti. i one su obveznici civilne službe.

(2) Zahtjev za civilnu službu zbog prigovora savjesti može podnijeti vojni obveznik nakon uvođenja u vojnu evidenciju do isteka vojne obveze.

(3) Vojnom obvezniku koji se pozove na prigovor savjesti može se odobriti civilna služba.

(4) Obveza sudjelovanja u civilnoj službi uređuje se posebnim zakonom.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka civilnu službu obavljaju tri mjeseca u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu.

(3) Obavljanje civilne službe iz stavka 2. ovoga članka počinje danom dolaska novaka u tijelo iz stavka 2. ovoga članka i od dana dolaska u tijelo novak postaje civilni ročnik.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, obveznici civilne službe mogu obavljati civilnu službu u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, obavljajući poslove iz njihova samoupravnog djelokruga koji su u funkciji protupožarne i civilne zaštite, zaštite i unaprjeđenja prirodnog okoliša, komunalnoga gospodarstva i održavanja javnih cesta.

(5) Civilna služba iz stavka 4. ovoga članka traje četiri mjeseca.

(6) Osam sati provedenih u obavljanju civilne službe iz stavka 4. ovoga članka računa se kao jedan dan u civilnoj službi te civilni obveznik u pravilu obavlja civilnu službu u mjestu u kojem boravi, a ako to nije moguće, u mjestu koje je što bliže njegovu prebivalištu ili boravištu.

(7) Upućivanje osoba iz stavaka 2. i 4. ovoga članka u civilnu službu određuje se u skladu s kriterijima iz članka 21.n stavka 2. ovoga Zakona te na temelju programa srednjeg obrazovanja koji su završili ili pohađaju i stečenih vještina i kompetencija u području zaštite i spašavanja, protupožarne zaštite i pružanja prve pomoći.

(8) Način obavljanja civilne službe u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu i druga pitanja od važnosti za obavljanje civilne službe iz stavka 2. ovoga članka uredbom propisuje Vlada.

(9) Poslove iz stavka 4. ovoga članka koje obavljaju obveznici civilne službe, način obavljanja poslova i druga pitanja od važnosti za obavljanje civilne službe i način financiranja uredbom propisuje Vlada.

(10) Pravila obavljanja civilne službe iz stavka 2. ovoga članka i program osposobljavanja civilnih ročnika za stjecanje ključnih vještina i razine spremnosti obveznika civilne službe pravilnikom propisuje ministar nadležan za civilnu zaštitu.

Članak 24.a dodanNN 136/2025: dodan člankom 12.

(1) Nadležni područni odjel za poslove obrane dužan je novaka pri uvođenju u vojnu evidenciju upoznati s pravom da na temelju prigovora savjesti može podnijeti zahtjev za civilnu službu.

(2) Zahtjev za civilnu službu nadležnom područnom odjelu za poslove obrane može podnijeti novak nakon ocjene sposobnosti za vojnu službu, ročnik i pričuvnik.

(3) Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka novak i ročnik obvezni su priložiti svjedodžbu o završenom srednjoškolskom obrazovanju odnosno potvrdu srednje škole koju pohađaju, ako još nisu završili srednjoškolsko obrazovanje te, ako posjeduju vještine i kompetencije iz članka 24. stavka 7. ovoga Zakona, dokaze kojima to dokazuju.

(4) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka nadležni područni odjel za poslove obrane, uz ocjenu sposobnosti iz članka 21.g stavka 4. ovoga Zakona i dokumentaciju iz stavka 3. ovoga članka, dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu.

Članak 24.b dodanNN 136/2025: dodan člankom 12.

(1) Osoba iz članka 24.a stavka 2. ovoga Zakona dužna je u zahtjevu za civilnu službu učiniti uvjerljivim vjerske ili moralne razloge zbog kojih traži civilnu službu.

(2) Prioritet pri upućivanju na obavljanje civilne službe u tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu može se dati osobama iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona koje su u skladu s kriterijima iz članka 21.n stavka 2. ovoga Zakona ocijenjene boljim ocjenama i osobama koje su na temelju programa srednjeg obrazovanja koje su završile odnosno koje pohađaju stekle znanja od interesa za sustav civilne zaštite ili posjeduju vještine i kompetencije iz članka 24. stavka 7. ovoga Zakona.

(3) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu donosi rješenje na prijedlog povjerenstva za civilnu službu u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

(4) Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka imenuje ministar nadležan za civilnu zaštitu iz reda državnih službenika tijela državne uprave nadležnog za civilnu zaštitu.

(5) Pri odlučivanju o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu zatražit će mišljenje nadležnog područnog odjela za poslove obrane koje ga je dužno dostaviti u roku od deset dana.

(6) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(7) Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.

(8) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se tijelu u kojem će osoba obavljati civilnu službu, nadležnom područnom odjelu za poslove obrane i novaku.

Članak 24.c dodanNN 136/2025: dodan člankom 12.

Dužnosti obavljanja civilne službe oslobađa se novak:

– koji je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu

– koji je stekao hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem, ako je u državi čiji je bio državljanin regulirao obvezu vojnog osposobljavanja ili civilnu službu

– koji osim hrvatskog ima i strano državljanstvo, a regulirao je obvezu vojnog osposobljavanja ili civilnu službu u inozemstvu.

Članak 24.d dodanNN 136/2025: dodan člankom 12.

(1) Na obavljanje civilne službe ne upućuje se novak:

– koji je pravomoćno osuđen na kaznu maloljetničkog zatvora ili kaznu zatvora koja nije zamijenjena uvjetnom osudom ili radom za opće dobro

– kojem je izrečena mjera obveznog psihijatrijskog liječenja ili obveznog liječenja od ovisnosti i prisilnog smještaja u zdravstvenoj ustanovi

– protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti.

(2) Novak iz stavka 1. ovoga članka upućuje se na obavljanje civilne službe nakon izdržane kazne zatvora, uvjetnog otpusta, obustave sigurnosne mjere odnosno nakon pravomoćno okončanog kaznenog postupka, a najkasnije do isteka 30 godina života.

Članak 24.e dodanNN 136/2025: dodan člankom 12.

O postojanju smetnji iz članka 24.d stavka 1. ovoga Zakona za upućivanje novaka u civilnu službu nadležna tijela iz članka 24.d stavka 1. ovoga Zakona dužna su dostaviti pisanu obavijest tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu.

Članak 24.f dodanNN 136/2025: dodan člankom 12.

Obavljanje civilne službe može se na zahtjev novaka odgoditi najdulje do jedne godine, a najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj novak navršava 29 godina života:

– ako se zaposlio u svojstvu vježbenika ili se prvi put zaposlio, do završetka vježbeničkog staža odnosno isteka probnog rada

– ako u njegovu kućanstvu nema drugog člana sposobnog za privređivanje, a prijeko je potrebno obaviti neodgodive poslove koji se bez njegove nazočnosti ne mogu obaviti bez znatne štete za kućanstvo, najdulje godinu dana

– ako su u njegovu kućanstvu samo članovi kojima je za svakodnevne životne potrebe prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe, najdulje do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 29 godina života

– ako se iz njegova kućanstva u isto vrijeme upućuju na temeljno vojno osposobljavanje ili obavljanje civilne službe dva člana ili više članova odnosno ako je neki od njih već na temeljnom vojnom osposobljavanju ili obavljanju civilne službe, dok se jedan od njih ne vrati s temeljnog vojnog osposobljavanja ili obavljanja civilne službe

– ako ima određen datum za sklapanje braka, najdulje tri mjeseca

– ako očekuje rođenje djeteta do odlaska u civilnu službu odnosno za vrijeme civilne službe, najdulje godinu dana

– ako je otvorio obrt ili samostalnu djelatnost, najdulje godinu dana od dana registracije obrta ili djelatnosti.

Članak 24.g dodanNN 136/2025: dodan člankom 12.

(1) Novaku se na njegov zahtjev i na zahtjev Hrvatskog olimpijskog odbora odnosno nacionalnog sportskog saveza može odgoditi civilna služba najdulje do jedne godine, a najkasnije do 30. rujna kalendarske godine u kojoj novak navršava 29 godina života, zbog sudjelovanja na svjetskim i europskim prvenstvima, međunarodnim natjecanjima i državnim prvenstvima.

(2) O zahtjevu za odgodu obavljanja civilne službe iz stavka 1. ovoga članka odlučuje tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu.

(3) U slučaju odbijanja zahtjeva za odgodu obavljanja civilne službe tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu donosi rješenje.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(5) Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.

Članak 24.h dodanNN 136/2025: dodan člankom 12.

(1) Novak upisan na visoko učilište u smislu zakona kojim se uređuje visoko obrazovanje i znanstvena djelatnost ne upućuje se na obavljanje civilne službe za vrijeme školovanja, najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 29 godina života.

(2) Novak upisan na visoko učilište dužan je najkasnije do 31. listopada kalendarske godine dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu potvrdu o upisu odnosno o pohađanju visokog učilišta za tekuću akademsku godinu.

(3) Novaka se na osobni zahtjev upućuje na obavljanje civilne službe u utvrđenom razdoblju tako da mu obavljanje civilne službe istekne do početka nastave u idućoj akademskoj godini na visokom učilištu na koje je upisan.

Članak 24.i dodanNN 136/2025: dodan člankom 12.

Tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu novaku će odbiti zahtjev za civilnu službu:

– ako je pravomoćnom presudom utvrđeno da je podnositelj zahtjeva počinio kazneno djelo uporabom oružja

– ako podnositelj zahtjeva posjeduje oružje, osim osoba koje imaju izdan oružni list za držanje oružja kao uspomene

– ako podnositelj zahtjeva nije naveo traži li civilnu službu zbog vjerskih ili moralnih nazora, a to nije učinio ni u roku u kojem ga je tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu pozvalo da u tom smislu dopuni svoj zahtjev.

Članak 24.j dodanNN 136/2025: dodan člankom 12.

(1) Novak koji prije upućivanja u civilnu službu pisano izjavi da više ne odbija sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama upućuje se na temeljno vojno osposobljavanje.

(2) Tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu u tom će slučaju ukinuti rješenje kojim je novaku usvojen zahtjev za civilnu službu, o čemu obavještava nadležni područni odjel za poslove obrane.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(4) Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.

Članak 24.k dodanNN 136/2025: dodan člankom 12.

(1) Ako je zahtjev za civilnu službu podnio ročnik tijekom temeljnog vojnog osposobljavanja odnosno pričuvnik nakon uručenja poziva za vojnu službu, tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu dužno je donijeti rješenje u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

(2) Ako tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu usvoji zahtjev za civilnu službu, ovlašteni zapovjednik dužan je odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana primitka rješenja tijela državne uprave nadležnog za civilnu zaštitu otpustiti ročnika iz Oružanih snaga.

(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(4) Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.

Članak 24.l dodanNN 136/2025: dodan člankom 12.

Obavljanje civilne službe prekida se civilnom ročniku:

– kojeg je nadležno tijelo tijekom obavljanja civilne službe ocijenilo nesposobnim za vojnu službu

– protiv kojega je pokrenut kazneni postupak za kaznena djela za koja se goni po službenoj dužnosti

– koji samovoljno i neopravdano izostane s civilne službe neprekidno dulje od deset dana, ali ne dulje od 30 dana.

Članak 24.lj dodanNN 136/2025: dodan člankom 12.

(1) Rješenje o prekidu civilne službe donosi tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu.

(2) Iznimno, obavljanje civilne službe ne prekida se civilnom ročniku koji je pravomoćnom presudom osuđen na kaznu maloljetničkog zatvora ili na kaznu zatvora do dvije godine i kojemu do kraja civilne službe nije ostalo više od 30 dana.

(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(4) Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.

Članak 24.m dodanNN 136/2025: dodan člankom 12.

(1) Civilnom ročniku koji je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu može se jedanput prekinuti civilna služba.

(2) Civilni ročnik kojemu bi i drugi put trebalo prekinuti civilnu službu zbog toga što je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu prevodi se u pričuvu bez obzira na to koliko je vremena proveo na obavljanju civilne službe.

(3) Civilni ročnik koji je imao prekid civilne službe u skladu s odredbama ovoga Zakona uputit će se na obavljanje civilne službe nakon prestanka razloga zbog kojih mu je prekinuto obavljanje civilne službe, a najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 29 godina života.

(4) Civilnom ročniku može se, na osobni zahtjev, prekinuti obavljanje civilne službe zbog smrti ili teške bolesti u obitelji odnosno zbog katastrofa ili velikih nesreća, ako je njegova obitelj dovedena u težak položaj zbog njegove odsutnosti, dok postoje ti razlozi, a najdulje jednu godinu.

Članak 24.n dodanNN 136/2025: dodan člankom 12.

(1) Civilnom ročniku vrhunskom sportašu može se, na njegov zahtjev i na zahtjev Hrvatskog olimpijskog odbora odnosno nacionalnog sportskog saveza, prekinuti obavljanje civilne službe zbog sudjelovanja na svjetskim i europskim prvenstvima, međunarodnim natjecanjima i državnim prvenstvima do završetka natjecanja odnosno prvenstva.

(2) O razlozima za prekid civilne službe civilni ročnik izvješćuje ovlaštenu osobu u tijelu u kojem obavlja civilnu službu, a zahtjev za prekid civilne službe podnosi tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu koje o tome donosi odluku.

(3) U slučaju odbijanja zahtjeva za prekid obavljanja civilne službe tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu donosi rješenje.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(5) Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.

(6) Odluku o upućivanju u civilnu službu civilnog ročnika kojem je prekinuto obavljanje civilne službe donosi tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu.

(7) Odlukom iz stavka 6. ovoga članka određuje se vrijeme pristupanja daljnjem obavljanju civilne službe, trajanje civilne službe i tijelo u kojem će se obavljati civilna služba.

(8) Civilnog ročnika kojemu je prekinuto obavljanje civilne službe tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu ne upućuje na obavljanje civilne službe ako mu je do kraja obavljanja civilne službe ostalo manje od 30 dana te se prevodi u pričuvu s danom prekida civilne službe.

Članak 24.nj dodanNN 136/2025: dodan člankom 12.

(1) U vrijeme obavljanja civilne službe ne ubraja se svaki dan samovoljnog i neopravdanog izostanka s civilne službe i svaki dan u kojem civilni ročnik neopravdano odbija obavljati poslove u tijelu u koje je upućen na obavljanje civilne službe.

(2) Ako osoba bez opravdanog razloga ni osam dana otkad je to morala učiniti ne počne obavljati civilnu službu ili ako neopravdano izostane s civilne službe dulje od osam dana neprekidno, smatra se da je odustala od zahtjeva za civilnu službu.

(3) Tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu donijet će rješenje o prestanku civilne službe i obavijestiti o tome nadležni područni odjel za poslove obrane koji će u prvom sljedećem uputnom roku osobu iz stavka 2. ovoga članka uputiti na temeljno vojno osposobljavanje.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(5) Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.

Članak 24.o dodanNN 136/2025: dodan člankom 12.

Civilni ročnik dužan je pravodobno dolaziti u tijelo u kojem obavlja civilnu službu te savjesno obavljati poslove koji su mu povjereni, kao i pridržavati se uputa u radu osobe koja je zadužena za praćenje njegova rada.

Članak 24.p dodanNN 136/2025: dodan člankom 12.

(1) Civilni ročnik koji civilnu službu obavlja u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu za vrijeme civilne službe ima pravo na neoporezivu novčanu naknadu te na radnu i zaštitnu odjeću, smještaj i prehranu u skladu s uredbom iz članka 24. stavka 8. ovoga Zakona.

(2) Civilni ročnik koji civilnu službu obavlja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ima pravo na neoporezivu novčanu naknadu u skladu s uredbom iz članka 24. stavka 9. ovoga Zakona.

(3) Civilni ročnik za vrijeme obavljanja civilne službe ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu, obvezno zdravstveno osiguranje i prava u slučaju stradanja, oboljenja ili pogoršanja bolesti za vrijeme civilne službe.

(4) Civilni ročnik ima pravo na izvanredni dopust u trajanju od pet dana u slučaju sklapanja braka, rođenja djeteta, smrti člana uže obitelji i u drugim opravdanim slučajevima do pet dana.

(5) Odluku o provedbi stavka 4. ovoga članka donosi ovlaštena osoba u tijelu za praćenje rada civilnog ročnika i o tome obavještava tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu.

Članak 24.r dodanNN 136/2025: dodan člankom 12.

(1) Evidenciju o obveznicima civilne službe vodi Ministarstvo obrane.

(2) Obveznicima civilne službe iskaznicu civilne službe izdaje tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu.

(3) Iskaznica iz stavka 2. ovoga članka javna je isprava kojom obveznik civilne službe dokazuje obavljanje civilne službe i svoj status dok je u civilnoj službi.

Članak 25. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člancima 6. i 7.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 13.

(1) Pričuvni sastav Oružanih snaga dijeli se na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu, a mobilizacijska pričuva na nerazvrstanu i razvrstanu pričuvu.

(2) Nerazvrstani pričuvnik je vojni obveznik uveden u vojnu evidenciju koji nije odslužio vojni rok i nije bio na dragovoljnom vojnom osposobljavanju.

(2) Razvrstani pričuvnik je vojni obveznik koji je odslužio vojni rok, temeljno vojno osposobljavanje ili je bio na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili u djelatnoj vojnoj službi te mu je određena vojna stručna vojnostručna specijalnost.

(3) Razvrstanim pričuvnicima, prema potrebama popune Oružanih snaga, određuje se i priopćava ratni raspored u Oružanim snagama. (5) te ih se prema utvrđenim planovima poziva na službu u Oružane snage radi osposobljavanja.

(4) Osposobljavanje u smislu stavka 3. ovoga članka je održavanje vježbi i drugih aktivnosti utvrđenih ovim Zakonom.

(5) Program osposobljavanja za razvrstane pričuvnike iz stavka 3. ovoga članka donosi načelnik Glavnog stožera, uz prethodnu suglasnost ministra obrane.

(6) Razvrstane pričuvnike na osposobljavanje iz stavka 3. ovoga članka poziva nadležni područni odjel za poslove obrane na temelju zahtjeva Oružanih snaga.

(7) Na osposobljavanje iz stavka 3. ovoga članka ne upućuju se trudnice, majke, samohrani roditelji odnosno skrbnici s jednim djetetom ili više djece mlađe od 14 godina te osobe koje se skrbe o nemoćnim osobama.

(8) Način određivanja ratnog rasporeda i izdavanja osobne vojne opreme, način čuvanja, održavanja i vraćanja pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera..

(6) Nerazvrstani pričuvnici mogu se pozvati na službu u Oružane snage nakon zdravstvenoga i drugoga pregleda i psihološkoga ispitivanja, ocjene sposobnosti za vojnu službu te odgovarajućega vojnog osposobljavanja.

(7) Program vojnog osposobljavanja nerazvrstanih pričuvnika iz stavka 6. ovoga članka donosi načelnik Glavnog stožera.

(8) Osposobljavanje za obavljanje dužnosti u pričuvnom sastavu obavlja se u Oružanim snagama u skladu s programom koji donosi načelnik Glavnog stožera.

(9) Osobama iz ovoga članka koje su zaposlene, prava i obveze iz radnog odnosa za vrijeme obavljanja dužnosti i prava u obrani uređuju se Zakonom o radu.

Članak 25.a dodanNN 30/2018: dodan člankom 7.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 14.

(1) Obvezi služenja u pričuvnom sastavu podliježe:

– vojni obveznik koji je odslužio temeljno vojno osposobljavanje

– vojni obveznik koji je uspješno završio dragovoljno vojno osposobljavanje

– vojni obveznik koji je odslužio vojni rok

– djelatna vojna osoba nakon prestanka službe.

(2) Uz osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezi služenja u pričuvnom sastavu podliježe:

– vojni obveznik uveden u vojnu evidenciju i stariji od 30 godina života koji nije odslužio temeljno vojno osposobljavanje ili nije završio program dragovoljnog vojnog osposobljavanja

– žena vojna obveznica s navršenih 19 godina života koja ima odgovarajuće zvanje i stupanj obrazovanja za obavljanje stručnih i tehničkih poslova u Oružanim snagama i koja je uvedena u vojnu evidenciju kao nerazvrstani pričuvnik

– vojni obveznik koji je na drugi način regulirao vojno osposobljavanje.

(3) Nadležni područni odjel za poslove obrane pričuvnike iz stavka 2. ovoga članka može pozvati na službu u Oružane snage nakon ocjene sposobnosti za vojnu službu te odgovarajućeg vojnog osposobljavanja.

(4) Pozivanje pričuvnika iz stavka 3. ovoga članka na službu u Oružane snage obavlja se na temelju naredbe ministra obrane.

(5) Obvezi služenja u pričuvnom sastavu podliježu i ugovorni pričuvnici u skladu s pravilnikom iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 25.b dodanNN 30/2018: dodan člankom 7.; NN 136/2025: izmijenjen člancima 15. i 16.

U ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti pričuvnike se poziva u Oružane snage radi mobilizacije.

Članak 25.c dodanNN 136/2025: dodan člankom 16.

(1) Zapovjedništvo ili postrojba Oružanih snaga podnosi ustrojstvenoj jedinici Ministarstva obrane nadležnoj za vojnu obvezu izvješće o sudjelovanju pričuvnika na osposobljavanju na propisanom obrascu.

(2) Zapovjedništvo ili postrojba Oružanih snaga dostavlja izvode iz službenih ocjena razvrstanog pričuvnika nadležnom područnom odjelu za poslove obrane, koji izvod ulaže u dosje pričuvnika.

Članak 25.d dodanNN 136/2025: dodan člankom 16.

(1) Razvrstanog pričuvnika kod kojeg je došlo do promjene zdravstvenog stanja nadležni područni odjel za poslove obrane upućuje odmah, a najkasnije u roku od osam dana nadležnoj liječničkoj komisiji na ocjenu sposobnosti za vojnu službu.

(2) Nadležna liječnička komisija iz stavka 1. ovoga članka donosi odluku o ocjeni sposobnosti razvrstanog pričuvnika na temelju zdravstvene dokumentacije.

(3) Ako zdravstvena dokumentacija nije dostatna za donošenje ocjene sposobnosti za vojnu službu, nadležna liječnička komisija od razvrstanog pričuvnika iz stavka 1. ovoga članka zatražit će dodatnu dokumentaciju.

(4) Nadležna liječnička komisija upisuje ocjenu sposobnosti u vojnu iskaznicu razvrstanog pričuvnika.

(5) U skladu s utvrđenim zdravstvenim stanjem i potrebama Oružanih snaga nadležni područni odjel za poslove obrane može razvrstanom pričuvniku odrediti drugi rod odnosno struku.

Članak 25.e dodanNN 136/2025: dodan člankom 16.

(1) Razvrstanom pričuvniku može se, na njegov zahtjev, odgoditi osposobljavanje zbog opravdanih obiteljskih i drugih razloga.

(2) Zahtjev za odgodu osposobljavanja podnosi se nadležnom područnom odjelu za poslove obrane u roku od osam dana od dana primitka poziva za osposobljavanje ili kada nastane razlog zbog kojeg se traži odgoda osposobljavanja.

(3) O zahtjevu za odgodu osposobljavanja odlučuje nadležni područni odjel za poslove obrane odlukom.

(4) Odluka iz stavka 3. ovoga članka mora biti obrazložena i sadržavati sve elemente rješenja propisane zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak.

(5) Protiv odluke iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(6) Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.

(7) Odluku iz stavka 3. ovoga članka nadležni područni odjel za poslove obrane dostavlja podnositelju zahtjeva i postrojbi ili zapovjedništvu Oružanih snaga u kojoj podnositelj zahtjeva ima ratni raspored.

Članak 25.f dodanNN 136/2025: dodan člankom 16.

(1) Osposobljavanje se odgađa razvrstanom pričuvniku:

– ako je bolestan, do idućeg pozivanja nakon ozdravljenja

– ako se iz njegova kućanstva u isto vrijeme pozivaju na osposobljavanje dva člana ili više članova odnosno ako se neki od njih već nalazi na osposobljavanju ili na temeljnom vojnom osposobljavanju, dok se drugi član kućanstva ne vrati s osposobljavanja ili s temeljnog vojnog osposobljavanja

– ako u vrijeme osposobljavanja polaže ispite ili ako bi odlaskom na osposobljavanje bio spriječen završiti akademsku godinu, dok takav razlog postoji

– ako bi zbog smrti ili teške bolesti u kućanstvu odnosno zbog katastrofa ili velikih nesreća kućanstvo bilo dovedeno u težak položaj njegovim odlaskom na osposobljavanje, dok takvo stanje u kućanstvu traje, najdulje godinu dana

– ako je neposredno prije odlaska ili u vrijeme odlaska na osposobljavanje nastupila smrt u njegovu kućanstvu ili obitelji, do idućeg pozivanja na osposobljavanje

– ako koristi rodiljni ili roditeljski dopust, dok takav razlog postoji

– ako ima određen datum za sklapanje braka u vrijeme održavanja osposobljavanja, do idućeg pozivanja na osposobljavanje.

(2) Osposobljavanje koje traje dulje od tri dana može se iznimno odgoditi zbog neodgodivih potreba službe, ako to zatraži tijelo državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravna osoba kod koje je pričuvnik zaposlen, dok takva potreba postoji, najdulje tri mjeseca.

(3) Osposobljavanje koje traje dulje od tri dana može se iznimno odgoditi poljoprivredniku i drugoj osobi koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost zbog neodgodivih poslova ili radova, ako u njegovu kućanstvu nema drugog člana sposobnog za privređivanje, najdulje tri mjeseca.

(4) Uz zahtjev za odgodu osposobljavanja nadležnom područnom odjelu za poslove obrane pričuvnik je dužan priložiti:

– potvrdu izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite koja sadrži zdravstvenu dijagnozu i mišljenje o sposobnosti pričuvnika za osposobljavanje, ako se odgoda traži zbog bolesti pričuvnika

– pisani dokaz visokog učilišta o tome da bi pričuvnik odlaskom na osposobljavanje u vrijeme kada je pozvan bio spriječen pristupiti polaganju ispita i ako bi dolaskom na osposobljavanje bio spriječen završiti akademsku godinu, ako se odgoda traži zato što se nalazi na školovanju

– liječnički nalaz o teškoj bolesti ili izvadak iz matice umrlih odnosno mišljenje nadležnog tijela za socijalnu skrb o posljedicama katastrofa ili velikih nesreća, ako se odgoda traži zbog smrti člana obitelji ili kućanstva, zbog teške bolesti člana kućanstva ili štete uzrokovane katastrofom ili velikom nesrećom odnosno drugom nesrećom zbog koje bi kućanstvo pričuvnika bilo dovedeno u težak položaj

– potvrdu ustanove zdravstvenog osiguranja o korištenju rodiljnog ili roditeljskog dopusta za muškarca

– potvrdu matičnog ili vjerskog ureda da pričuvnik ima određen datum za sklapanje braka

– ako poljoprivrednik ili druga osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost traži odgodu osposobljavanja zbog neodgodivih poljoprivrednih radova odnosno gospodarske djelatnosti, uz zahtjev prilaže dokaz da u njegovu kućanstvu nema drugog člana sposobnog za obavljanje poljoprivrednih radova odnosno gospodarske djelatnosti koji bi ga mogao zamijeniti dok traje osposobljavanje.

(5) Uz zahtjev pričuvnika za odgodu osposobljavanja zato što su iz njegova kućanstva u isto vrijeme pozvana na osposobljavanje dva člana ili više članova ili se jedan član već nalazi na osposobljavanju odnosno temeljnom vojnom osposobljavanju kada je na snazi obveza temeljnog vojnog osposobljavanja ne prilažu se dokazi, već nadležni područni odjel za poslove obrane po službenoj dužnosti utvrđuje te činjenice uvidom u evidenciju o vojnim obveznicima pozvanim na osposobljavanje odnosno temeljno vojno osposobljavanje.

(6) Ako odgodu osposobljavanja zbog neodgodivih potreba službe traži tijelo državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravna osoba kod koje je pričuvnik zaposlen, uz zahtjev za odgodu osposobljavanja prilaže se obrazloženje o tome zašto se traži odgoda osposobljavanja.

Članak 25.g dodanNN 136/2025: dodan člankom 16.

(1) Nadležni područni odjel za poslove obrane neće pozvati na osposobljavanje pričuvnika iz mjesta u kojem se pojavila zarazna bolest, o čemu izvješćuje postrojbu odnosno zapovjedništvo Oružanih snaga koje je podnijelo zahtjev za pozivanje pričuvnika na osposobljavanje.

(2) Podatke o vrsti i širenju zarazne bolesti nadležni područni odjel za poslove obrane pribavlja od nadležne epidemiološke službe.

Članak 25.h dodanNN 136/2025: dodan člankom 16.

(1) Pričuvnik koji ima ratni raspored i odlazi u inozemstvo na boravak dulji od 90 dana obvezan je prijaviti se nadležnom područnom odjelu za poslove obrane u kojem se vodi u evidenciji vojnih obveznika.

(2) Pričuvniku kojem je dostavljen poziv za izvršavanje vojne obveze nije dopušteno putovanje i odlazak na boravak u inozemstvo za vrijeme izvršenja vojne obveze.

Članak 25.i dodanNN 136/2025: dodan člankom 16.

(1) Za vrijeme službe u Oružanim snagama radnopravni status pričuvnika koji je u radnom odnosu uređuje se zakonom kojim se uređuju radni odnosi.

(2) Pričuvnik pozvan na službu u Oružane snage ima pravo na novčanu naknadu i na naknadu putnih troškova za vrijeme provedeno u službi u Oružanim snagama.

(3) Visina i način isplate naknada iz stavka 2. ovoga članka propisuju se pravilnikom iz članka 21. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 25.j dodanNN 136/2025: dodan člankom 16.

(1) Vojni obveznik koji je zbog izvršavanja vojne obveze pozvan na službu u Oružane snage ima pravo na naknadu troškova za prijevoz sredstvima javnog prijevoza te osiguran smještaj i prehranu.

(2) Vojni obveznik ima pravo na naknadu troškova javnog prijevoza u visini cijene karte najjeftinijeg javnog prijevoza, i to pri dolasku u Oružane snage od mjesta prebivališta ili boravišta do mjesta u kojem se treba javiti nadležnom tijelu, a pri povratku od mjesta u kojem je izvršavao vojnu obvezu do mjesta prebivališta ili boravišta.

(3) Vojni obveznik koji je zaposlen, a pozvan je na izvršavanje vojne obveze ima prava i dužnosti iz radnog odnosa u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju radni odnosi.

(4) Pričuvniku koji ostvaruje pravo na mirovinu ili novčanu naknadu zbog privremene nezaposlenosti pripada mirovina odnosno novčana naknada i dok izvršava vojnu obvezu.

Članak 25.k dodanNN 136/2025: dodan člankom 16.

(1) Nerazvrstani pričuvnik je vojni obveznik uveden u vojnu evidenciju, stariji od 30 godina, kojemu nije određena vojnostručna specijalnost.

(2) Nerazvrstani pričuvnik može biti pozvan na službu u Oružane snage nakon ocjene sposobnosti za vojnu službu i odgovarajućeg vojnog osposobljavanja.

(3) Program vojnog osposobljavanja nerazvrstanih pričuvnika iz stavka 2. ovoga članka donosi načelnik Glavnog stožera, uz prethodnu suglasnost ministra obrane.

Članak 25.l dodanNN 136/2025: dodan člankom 16.

(1) Vojna iskaznica je javna isprava kojom vojni obveznik dokazuje identitet dok izvršava vojnu obvezu.

(2) Vojnom iskaznicom svoj status dokazuje:

– ročnik na temeljnom vojnom osposobljavanju

– pričuvnik tijekom služenja u pričuvnom sastavu.

(3) Vojnu iskaznicu izdaje nadležni područni odjel za poslove obrane koji vojnog obveznika vodi u evidenciji.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ročnicima i pričuvnicima koji izgube vojnu iskaznicu ili na drugi način ostanu bez nje vojnu iskaznicu izdaje postrojba Oružanih snaga razine samostalne bojne, njoj ravne ili više razine.

(5) Vojna iskaznica izdaje se:

– novaku prilikom pozivanja na temeljno vojno osposobljavanje

– kadetu i stipendistu nakon sklapanja ugovora.

(6) Serija i broj vojne iskaznice upisuju se u očevidnik i osobni karton.

(7) Vojnu iskaznicu potpisuje i ovjerava nadležna osoba Ministarstva obrane, a potpisuje ju i njezin imatelj.

Članak 25.lj dodanNN 136/2025: dodan člankom 16.

(1) Vojni obveznik koji izgubi vojnu iskaznicu ili na drugi način ostane bez nje obvezan je u roku od osam dana od dana nestanka vojne iskaznice gubitak prijaviti nadležnom područnom odjelu za poslove obrane koji ga vodi u evidenciji.

(2) Nadležni područni odjel za poslove obrane iz stavka 1. ovoga članka vojnom obvezniku izdaje novu vojnu iskaznicu.

(3) Podaci o ratnom rasporedu u vojnoj iskaznici klasificirani su podaci.

Članak 25.m dodanNN 136/2025: dodan člankom 16.

(1) Civilni ročnik koji obavi civilnu službu postaje civilni pričuvnik, a tijelo u kojem je civilni ročnik obavio civilnu službu o tome će dostaviti pisanu obavijest Ministarstvu obrane koje donosi odluku o prevođenju civilnog ročnika u pričuvni sastav te o tome obavještava tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu.

(2) Obvezi obavljanja civilne službe u pričuvnom sastavu podliježu osobe koje su obavile civilnu službu kao civilni ročnici i osobe koje su na drugi način regulirale vojnu obvezu, a dobile su status civilnog pričuvnika.

(3) Pripadnici pričuvnog sastava iz stavka 1. ovoga članka obveznici su civilne zaštite i sudjeluju u raznim oblicima njihove obveze, a u slučaju katastrofa ili velikih nesreća te ratnog stanja ili stanja neposredne ugroženosti obavljaju poslove na koje ih rasporede nadležna tijela državne uprave za obranu i civilnu zaštitu.

Članak 25.n dodanNN 136/2025: dodan člankom 16.

Civilni pričuvnik koji je zaposlen, dok izbiva s posla zbog civilne službe ostvaruje prava na naknadu troškova prijevoza sredstvima javnog prijevoza, smještaj i prehranu te prava iz radnog odnosa kao i pričuvnik koji izbiva s posla zbog vojne obveze.

Članak 25.nj dodanNN 136/2025: dodan člankom 16.

(1) Civilnom pričuvniku na njegov zahtjev tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu odgađa civilnu službu:

– u slučaju bolesti, do idućeg pozivanja nakon ozdravljenja

– ako je neposredno prije odlaska ili u vrijeme odlaska u civilnu službu nastupila teška bolest ili smrt člana obitelji odnosno zbog katastrofa ili velikih nesreća odnosno drugih nesreća u obitelji, do idućeg poziva u civilnu službu

– ako bi obitelj bila dovedena u težak položaj njegovim odlaskom u civilnu službu, do idućeg poziva u civilnu službu.

(2) Civilna služba može se iznimno odgoditi zbog potreba službe, ako to zatraži tijelo ili pravna osoba u kojoj je civilni pričuvnik zaposlen, dok takva potreba postoji, a najdulje do jedne godine.

(3) O zahtjevu za odgađanje obavljanja civilne službe odlučuje rješenjem tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(5) Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.

Članak 25.o dodanNN 136/2025: dodan člankom 16.

Novaka, civilnog ročnika i civilnog pričuvnika kod kojega je nastala promjena zdravstvenog stanja koja utječe na njegovu sposobnost za civilnu službu može na njegov zahtjev i po službenoj dužnosti nadležni područni odjel za poslove obrane uputiti na ocjenu sposobnosti za vojnu službu.

Članak 26. brisanNN 30/2018: izmijenjen člankom 8.; NN 70/2019: izmijenjen člankom 3.; NN 136/2025: brisan člankom 17.

(1) Dragovoljno vojno osposobljavanje provodi se kada nije na snazi obveza služenja vojnog roka u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti, do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 29 godina, novaci državljani Republike Hrvatske koji se za to prijave u nadležnu ustrojstvenu jedinicu Ministarstva obrane.

(3) Na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i žene u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(4) Dragovoljno vojno osposobljavanje provodi se u ustrojstvenim jedinicama Oružanih snaga.

(5) Dragovoljnim vojnim osposobljavanjem stječu se potrebna znanja i vještine za služenje u pričuvnom sastavu Oružanih snaga i ispunjava se jedan od propisanih uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu.

(6) Postupak prijave i evidencije kandidata, selekcije i upućivanja kandidata na dragovoljno vojno osposobljavanje, prava i obveze osoba na dragovoljnom vojnom osposobljavanju pravilnikom propisuje ministar obrane.

Članak 27. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 9.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 18.

(1) Ministarstvo obrane može s razvrstanim pričuvnicima pričuvnikom koji su odslužili je odslužio vojni rok, temeljno vojno osposobljavanje ili su bili je bio na dragovoljnom vojnom osposobljavanju sklopiti ugovor na temelju kojega oni imaju ima i druga prava i obveze u vezi sa služenjem u pričuvnom sastavu Oružanih snaga u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Pričuvnici Pričuvnik iz stavka 1. ovoga članka moraju mora ispunjavati opće i posebne uvjete propisane za prijam u djelatnu vojnu službu, osim uvjeta dobi.

(3) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, Ministarstvo obrane može s nerazvrstanim pričuvnikom sklopiti ugovor iz stavka 1. ovoga članka uz obvezu ispunjavanja uvjeta iz članka 25. stavka 6. ovoga Zakona.

Članak 28. izmijenjenNN 136/2025: izmijenjen člankom 19.

(1) Dužnosti ugovornog pričuvnika su:

– odazivanje na poziv u službu

– osposobljavanje za obavljanje dužnosti u miru do 90 dana godišnje

– sudjelovanje u operacijama potpore miru i drugim aktivnostima u inozemstvu

– druge obveze utvrđene ugovorom.

(2) Pozivanje ugovornih pričuvnika obavlja provodi se putem nadležne ustrojstvene jedinice Ministarstva nadležnog područnog odjela za poslove obrane.

(3) Ministar obrane pravilnikom će urediti uvjete i kriterije za izbor te prava i dužnosti ugovornih pričuvnika, postupak sklapanja ugovora, novčane naknade i druge pogodnosti, uvjete raskida ugovora te druga pitanja u vezi sa službom ugovornih pričuvnika.

Članak 33. izmijenjenNN 136/2025: izmijenjen člankom 20.

(1) U ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti pravne osobe i državljani Republike Hrvatske imaju materijalnu obvezu.

(2) Na pisani zahtjev nadležne ustrojstvene jedinice Ministarstva nadležnog područnog odjela za poslove obrane, pravne osobe i državljani Republike Hrvatske u okolnostima iz stavka 1. ovoga članka obvezni su Oružanim snagama, tijelima državne vlasti i civilnim nositeljima obrambenih priprema ustupiti na korištenje objekte i materijalna sredstva potrebna za provedbu obrambenih zadaća i obrambenog osposobljavanja.

(3) Popise materijalnih sredstava za potrebe obrane iz stavka 2. ovoga članka vode nadležna tijela državne uprave.

(4) Tijela državne uprave koja vode popis materijalnih sredstava za potrebe obrane dužna su podatke o tome dostavljati Ministarstvu obrane na njegov zahtjev.

(5) Ako na sredstvima iz stavka 2. ovoga članka nastane šteta, oštećeniku pripada naknada za stvarnu štetu u vrijeme njezina nastanka.

(6) Vlada uredbom propisuje vrstu materijalnih sredstava i opreme iz stavka 2. ovoga članka te visinu dnevne naknade koja pripada državljanima i pravnim osobama za ustupljena sredstva.

(7) Vlasniku sredstava iz stavka 2. ovoga članka ne pripada naknada za izmaklu dobit.

Članak 35. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člancima 10. i 11.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 21.

(1) Obveznici Obveznik iz članka 18. ovoga Zakona moraju mora se na poziv civilnih nositelja obrambenih priprema ili pravnih osoba posebno važnih nadležnog područnog odjela za obranu poslove obrane javiti na mjesto i u vremenu naznačenom utvrđenom općim ili pojedinačnim pozivom.

(2) Ako se osobe U pozivu iz stavka 1. ovoga članka navodi se upozorenje kojim se poziva obveznika da mu, ako se ne odazove pozivu ili ne opravda svoj izostanak, može biti izrečena novčana kazna propisana ovim Zakonom.

(3) Ako se osoba iz stavka 1. ovoga članka ne odazovu pozivu i ne opravdaju svoj izostanak, nadležna ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane može, samostalno ili na prijedlog civilnih nositelja obrambenih priprema i pravnih osoba posebno važnih za obranu, zahtijevati raspisivanje potrage i dovođenje. odazove pozivu i ne opravda svoj izostanak, nadležni područni odjel za poslove obrane pokrenut će prekršajni postupak.

(3) Dovođenje izvršava središnje tijelo državne uprave nadležno za unutarnje poslove.

(4) Kažnjavanje u prekršajnom postupku obveznika iz stavka 1. ovoga članka ne isključuje ispunjavanje obveza koje obveznik iz stavka 1. ovoga članka ima u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 35.a dodanNN 30/2018: dodan člankom 11.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 22.

(1) Razvrstanom pričuvniku može se, na osobni zahtjev, odgoditi odlazak na službu u Oružane snage.

(2) Zahtjev za odgodu iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nadležnom područnom odjelu za poslove obrane u roku od osam dana od primitka poziva za odlazak na službu.

(3) Uvjete i način ostvarivanja prava na odgodu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ministar obrane propisuje pravilnikom kojim se uređuje izvršavanje vojne obveze.

Članak 36. izmijenjenNN 136/2025: izmijenjen člankom 23.

(1) Nadležne ustrojstvene jedinice Ministarstva Nadležni područni odjeli za poslove obrane vode evidenciju vojnih obveznika.

(2) Za državljane Republike Hrvatske upisane u vojnu evidenciju nadležne ustrojstvene jedinice Ministarstva nadležni područni odjeli za poslove obrane prikupljaju podatke o rođenju, državljanstvu, prebivalištu i boravištu, psiho-tjelesnoj sposobnosti, bračnom stanju, školskoj i stručnoj spremi, zaposlenju, vojnostručnoj osposobljenosti i znanjima i vještinama važnima za obranu te ostale podatke potrebne za određivanje rasporeda.

(3) Ministarstvo obrane prikuplja podatke o kažnjavanju za državljane Republike Hrvatske predviđene za obavljanje posebno važnih dužnosti u sklopu Oružanih snaga.

Članak 37. izmijenjenNN 136/2025: izmijenjen člankom 24.

Nadležna tijela državne uprave dužna su u roku od 15 dana od dana nastanka promjene nadležno tijelo Ministarstva nadležni područni odjel za poslove obrane obavijestiti o promjeni imena i prezimena, promjeni adrese prebivališta odnosno boravišta, o prijmu u hrvatsko državljanstvo ili otpustu iz hrvatskoga državljanstva vojnog obveznika.

Članak 38. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 12.

(1) Ozljeda ili bolest koja nastane kao posljedica Državljani Republike Hrvatske tijekom izvršavanja obveza iz članka 18. ovoga Zakona smatra se ozljedom na radu. (3) Tijelo koje je organiziralo i nakon otpusta iz Oružanih snaga imaju pravo na pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske do izlječenja odnosno dok nadležno tijelo mirovinskog osiguranja ne donese ocjenu radne sposobnosti u slučaju nastanka ozljede ili bolesti koje su zadobili za vrijeme izvršavanja obveze, a koje su izravna posljedica izvršavanja obveze.

(2) Ozljedom na radu smatra se i ozljeda nastala na putu od stana ili radnog mjesta do mjesta izvršenja obveze odnosno na povratku nakon izvršene obveze.

(2) Nadležna ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane koja je organizirala aktivnost na kojoj se obveznik razbolio ili ozlijedio utvrđuje podatke vezane uz ozljedu i ispunjava obrazac prijave o ozljedi na radu i dostavlja ga područnom uredu Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje nadležnom prema mjestu prebivališta u roku od 30 dana od dana nastanka ozljede iz stavka 1. ovoga članka razbolio ili ozlijedio pokreće postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu.

Članak 39. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 13.; NN 70/2019: izmijenjen člankom 4.

(1) Oružane snage štite suverenitet i neovisnost Republike Hrvatske te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost.

(2) Oružane snage mogu, uz uvjete predviđene Ustavom, međunarodnim ugovorima i zakonom:

– sudjelovati u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu

– pružiti pomoć u obrani državama saveznicama u slučaju oružanog napada na jednu ili više njih u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima

– sudjelovati u združenim nastojanjima Europske unije, u duhu solidarnosti, ako je neka od članica izložena terorističkom napadu ili je postala žrtva prirodne ili ljudskom djelatnošću izazvane katastrofe

– koristiti se kao pomoć institucijama civilne vlasti, organizacijama i službama namijenjenima zaštiti i spašavanju te stanovništvu u slučaju katastrofa, i velikih nesreća i nesreća, potrage i spašavanja, prijevozu unesrećenih ili oboljelih. koje obuhvaća i hitni medicinski let.

– osiguravati nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske kojima raspolaže Ured predsjednika Republike Hrvatske, koje se koriste u funkciji Predsjednika Republike

(3) Oružane snage provode pripreme za izvršenje zadaća iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 41. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 14.

(1) Oružane snage organizirane su u stožere, zapovjedništva, postrojbe, ustanove i druge ustrojstvene jedinice prema odobrenom mobilizacijskom razvoju i knjigama ustroja Oružanih snaga.

(2) Oružane snage dijele se na grane, rodove, službe, struke i njihove specijalnosti.

(3) Grane Oružanih snaga su Hrvatska kopnena vojska, Hrvatska ratna mornarica i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana.

(4) Ministar obrane odlukom propisuje rodove, službe i struke te njihove specijalnosti na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

(5) Ministar obrane propisuje mirnodopski i ratni ustroj stožera, zapovjedništava, postrojbi i ustanova Oružanih snaga na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost Predsjednika Republike.

Članak 43. izmijenjenNN 136/2025: izmijenjen člankom 25.

(1) Oružane snage imaju mirnodopski i ratni sastav.

(2) Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine djelatne vojne osobe, državni službenici i namještenici raspoređeni u Oružane snage, pričuvnici pozvani na obuku, ugovorni pričuvnici, kadeti te osobe koje su pristupile dragovoljnom temeljnom vojnom osposobljavanju.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, mirnodopski sastav Oružanih snaga čine i ročnici kada je na snazi obvezno služenje vojnog roka.

(3) Ratni sastav Oružanih snaga, uz osobe iz stavaka stavka 2. i 3. ovoga članka, čine i vojni obveznici mobilizirani u Oružane snage.

Članak 54. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 15.

(1) Postrojbe, namjenski organizirani dijelovi ili pripadnici Oružanih snaga mogu biti uporabljeni u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu.

(2) Odluku o djelovanju Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike, na način utvrđen Ustavom.

(3) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 2. ovoga članka Predsjednik Republike naređuje uporabu i dodjeljivanje Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka nadležnim međunarodnim zapovjedništvima.

(4) Ministar obrane odlukom utvrđuje aktivnosti potrebne za provedbu naredbe iz stavka 3. ovoga članka i njihove nositelje.

(5) Pripadnike Oružanih snaga u operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu upućuje načelnik Glavnog stožera.

(6) Ako se tijekom provedbe aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka utvrdi nastupanje okolnosti u kojima su pogoršani sigurnosni uvjeti pripadnika Oružanih snaga, načelnik Glavnog stožera može uvesti dodatna izuzeća u uporabi, o čemu je dužan odmah izvijestiti ministra obrane i Predsjednika Republike.

Članak 56. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 16.

(1) Oružane snage mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći drugoj državi na temelju odluke koju donosi Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.

(2) Prijedlog odluke iz stavka 1 Oružane snage država saveznica mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći Republici Hrvatskoj na temelju odluke koju donosi Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.

(3) Prijedlog odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Vladi predlaže ministar obrane uz prethodno mišljenje prethodnu suglasnost ministra nadležnog za vanjske poslove.

(4) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka definira se mandat i nacionalna ograničenja i izuzeća u uporabi Oružanih snaga.

(5) Na temelju odluke iz stavka 1. ovoga članka ministar obrane naređuje upućivanje i uporabu dijelova Oružanih snaga.

(6) Iznimno od stavaka 1. – 5. ovoga članka, Oružane snage mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći na zadaćama protupožarne zaštite na temelju odluke koju jedanput godišnje donosi Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.

(7) Provedbu odluke, mandat i nacionalna ograničenja i izuzeća u uporabi Oružanih snaga iz stavka 6. ovoga članka radi pružanja humanitarne pomoći na zadaćama protupožarne zaštite definira naredbom ministar obrane i o tome izvješćuje ministra nadležnog za vanjske poslove, Predsjednika Republike i Vladu.

Članak 59. izmijenjenNN 70/2019: izmijenjen člankom 5.

(1) Oružane snage mogu se koristiti kao pomoć u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa, i velikih nesreća i nesreća.

(2) Odluku o korištenju Oružanih snaga u slučaju katastrofa donosi Vlada na prijedlog ministra obrane.

(3) Odluku o korištenju Oružanih snaga u slučaju velikih nesreća i nesreća donosi ministar obrane na temelju zahtjeva središnjeg tijela državne uprave nadležnoga za zaštitu i spašavanje.

(4) O odlukama iz stavaka 2. i 3. ovoga članka odmah se izvješćuje Predsjednik Republike.

Članak 61. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 17.

(1) Oružane snage mogu se koristiti kao pomoć u protupožarnoj zaštiti i traganju i spašavanju ako tijela nadležna za protupožarnu zaštitu odnosno tijela nadležna za traganje i spašavanje ne raspolažu odgovarajućim snagama i sposobnostima, kao i za prijevoz unesrećenih ili oboljelih koje obuhvaća i hitni medicinski let.

(2) Oružane snage kao pomoć u protupožarnoj zaštiti koriste se u skladu s godišnjim planom koji donosi Vlada.

(3) Oružane snage kao pomoć u traganju i spašavanju koriste se na temelju zahtjeva središnjeg tijela državne uprave nadležnoga za zaštitu i spašavanje.

(4) Odluku o korištenju Oružanih snaga u aktivnostima iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar obrane ili osobe koje on ovlasti.

Članak 62.a dodanNN 27/2016: dodan člankom 1.

(1) Oružane snage mogu pružati potporu policiji u zaštiti državne granice u skladu sa zakonom kojim se uređuje nadzor državne granice.

(2) Odluku o pružanju potpore Oružanih snaga policiji iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada, na prijedlog ministra obrane i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.

Članak 65. izmijenjenNN 70/2019: izmijenjen člankom 6.

(1) Pojedine postrojbe ili namjenski organizirane snage iz Oružanih snaga mogu biti deklarirane u multinacionalne snage za odgovor koje se organiziraju u sklopu NATO-a.

(2) Pojedine postrojbe ili namjenski organizirane snage iz Oružanih snaga mogu biti deklarirane u multinacionalne snage za odgovor koje se organiziraju u sklopu Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije.

(3) Pojedine postrojbe ili namjenski organizirane snage iz Oružanih snaga mogu biti deklarirane u multinacionalne snage za odgovor koje se organiziraju u sklopu operacija i misija koje vode Ujedinjeni narodi.

(4) Odluke o deklariranju snaga iz stavaka 1 1., 2. i 2 3. ovoga članka donosi Predsjednik Republike na prijedlog Vlade.

(5) Prijedlog odluke o deklariranju snaga iz stavaka 1 1., 2. i 2 3. ovoga članka izrađuje Ministarstvo obrane uz sudjelovanje Glavnog stožera.

Članak 68.a dodanNN 70/2019: dodan člankom 7.

(1) Radi razvoja zajedničkih obrambenih sposobnosti s državama saveznicama, u Republici Hrvatskoj mogu se osnivati međunarodna vojna zapovjedništva i druga vojna tijela.

(2) Međunarodna vojna zapovjedništva i druga vojna tijela iz stavka 1. ovoga članka djeluju u skladu sa sklopljenim međunarodnim aktima i međunarodnim ugovorima.

(3) U skladu sa stavkom 2. ovoga članka, uredbom Vlade uređuje se naziv, sjedište, organizacija i upravljanje međunarodnim vojnim zapovjedništvom odnosno drugim vojnim tijelom iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 69. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 18.

(1) Oružane snage mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi vježbi i obuke u okviru međunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora.

(2) Oružane snage država saveznica mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi vježbi i obuke u okviru međunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora.

(3) Pod obukom iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podrazumijeva se obuka postrojbi razine satnije i više.

(4) Odluke o prelasku granice radi vježbi i obuke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka donosi Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.

(5) Odluke o prelasku granice radi protokolarno-ceremonijalnih aktivnosti te postrojbi razine voda i niže donosi ministar obrane.

(6) Na temelju odluke iz stavka stavaka 4. i 5. ovoga članka načelnik Glavnog stožera pripadnike Oružanih snaga upućuje na vježbe i obuku.

Članak 70. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 19.

(1) Načelnik Glavnog stožera ima ovlast punog zapovijedanja u Oružanim snagama na temelju zapovijedi i naredbi Predsjednika Republike, odluka ministra obrane te odredbi ovoga Zakona.

(2) Načelnik Glavnog stožera odgovoran je Predsjedniku Republike za provedbu zapovijedi i naredbi te ministru obrane za provedbu odluka iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Načelnik Glavnog stožera dužan je o provedbi akata iz stavka 2. ovoga članka kojima se regulira uporaba ili korištenje Oružanih snaga istodobno izvijestiti Predsjednika Republike i ministra obrane.

(4) Načelnik Glavnog stožera može zapovjediti privremeno stavljanje u pripravnost dijela postrojbi Oružanih snaga u slučaju opasnosti od katastrofa, velikih nesreća i nesreća, o čemu je dužan odmah izvijestiti Predsjednika Republike i ministra obrane.

(5) Zapovijedanje i rukovođenje u Oružanim snagama provode vojne osobe raspoređene na zapovjedne i voditeljske dužnosti.

(6) Osobe iz stavka 4 5. ovoga članka zapovijedaju i rukovode stožerima, zapovjedništvima, granama, postrojbama i ustanovama Oružanih snaga u skladu sa zakonom i podzakonskim propisima.

(7) Zapovijedanje i rukovođenje u Oružanim snagama zasniva se na načelima jednočelništva i subordinacije.

(8) Zapovijed je operativna odluka koja nije upravna stvar, a koju izdaju zapovjednici radi učinkovitoga funkcioniranja Oružanih snaga.

Članak 74. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 20.

(1) Mobilizacija Oružanih snaga ili njihovih dijelova izvodi se u ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti.

(2) Mobilizacija Oružanih snaga ili njihovih dijelova može se izvoditi i u slučaju katastrofa i velikih nesreća.

(3) Mobilizacijom Oružane snage prelaze iz mirnodopskog ustrojstva i stanja na ratno ustrojstvo i stanje spremnosti prema planu mobilizacije.

(4) Po opsegu mobilizacija Oružanih snaga može biti opća i djelomična.

(5) Opća mobilizacija Oružanih snaga obuhvaća popunu Oružanih snaga prema ratnom ustroju, a djelomična mobilizacija samo određenih dijelova Oružanih snaga.

(6) Mobilizacija Oružanih snaga provodi se na temelju planova mobilizacije, u skladu s mobilizacijskim razvojem.

(7) Način pripreme i provedbe mobilizacije Oružanih snaga ili njihovih dijelova pravilnikom propisuje ministar obrane.

Članak 84.a dodanNN 30/2018: dodan člankom 21.

Za provedbu obrazovanja i znanstvene djelatnosti za potrebe obrane mogu se osnivati visoka učilišta u skladu sa zakonom kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje i s ovim Zakonom.

Članak 87. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 22.

(1) Inspektor Inspektorata je samostalan u obavljanju inspekcijskih nadzora, sastavlja zapisnik i poduzima mjere u okviru prava, dužnosti i ovlasti utvrđenih ovim Zakonom i posebnim propisima.

(2) Inspektor Inspektorata je obvezan imati položen stručni ispit za zvanje inspektora.

(3) Ako osoba raspoređena na mjesto inspektora Inspektorata nema položen stručni ispit iz stavka 2. ovoga članka, mora ga položiti u roku od godine dana od rasporeda na dužnost prema programu koji propisuje ministar obrane na prijedlog glavnog inspektora obrane.

Članak 89. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 23.

(1) O izvršenom nadzoru, utvrđenom stanju i poduzetim odnosno naređenim mjerama i radnjama provedbi naloženih mjera inspektori Inspektorata sastavljaju zapisnik.

(2) Primjerak zapisnika o inspekcijskom nadzoru Inspektorat je dužan dostaviti ministru obrane, načelniku Glavnog stožera za nadzor dijelova Oružanih snaga te odgovornoj osobi civilnih nositelja obrambenih priprema.

Članak 90.a dodanNN 30/2018: dodan člankom 24.

Nadzirane cjeline u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama te civilni nositelji obrambenih priprema dužni su Inspektoratu dostavljati izvješća o realizaciji mjera iz članka 89. ovoga Zakona.

Članak 91. izmijenjenNN 110/2017: izmijenjen točkom I. izreke

(1) Ministarstvo obrane obavlja stručne poslove graditeljskog osiguranja vojnih lokacija i građevina.

(2) Vojnim lokacijama i građevinama smatraju se nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske koje su dane na upravljanje i raspolaganje Ministarstvu obrane, kao i nekretnine koje se unajmljuju za rad, smještaj i obuku zapovjedništava, postrojbi i ustanova te posebne vojne građevine specifične namjene.

(3) Za vojne lokacije i građevine iz stavka 2. ovoga članka Republika Hrvatska i Ministarstvo obrane oslobođeni su plaćanja komunalne naknade.

(3) Graditeljsko osiguranje vojnih lokacija i građevina obuhvaća planiranje razvoja vojnih lokacija, održavanje vojnih lokacija i građevina te građenje i uklanjanje vojnih građevina.

(4) Vlada uredbom na prijedlog ministra obrane i uz suglasnost ministra nadležnoga za graditeljstvo propisuje vrste, kategorizaciju, upis u katastar nekretnina i vođenje registra vojnih građevina, obavljanje poslova prostornog uređenja i gradnje vojnih građevina, uređuje način obavljanja poslova nadzora nad građenjem i rekonstrukcijom vojnih građevina te posebne mjere zaštite povjerljivih podataka pri građenju, rekonstrukciji i nadzoru nad građenjem, kao i prilikom izdavanja akata povezanih s građenjem vojnih građevina, uporabi inženjerijskih postrojbi Oružanih snaga i oružanih snaga partnerskih država pri građenju vojnih građevina te pitanja o vojnim građevinama za koje dokumentacija o građenju nije dostupna.

Članak 94. izmijenjenNN 70/2019: izmijenjen člankom 8.

Klasificirani podaci obrane mogu se obrađivati i prenositi informatičko-komunikacijskim i drugim komunikacijskim sustavima i sredstvima samo ako se tom prilikom ostvaruje zajamčena sigurnost i klasificiranost tih podataka. stvarati, obrađivati i prenositi informacijskim i komunikacijskim sustavima uz primjenu propisanih mjera zaštite klasificiranih podataka.

(2) Pri prijenosu i obradi klasificiranih podataka obrane takvim sustavima i sredstvima obvezno se koriste kriptološke metode za provedbu propisanih jamstava za sigurnost i tajnost podataka.

(3) Zbog provedbe potpune sustavne sigurnosti i tajnosti podataka obvezno se koriste propisani sigurnosni postupci i metode koji onemogućuju otkrivanje i analizu rada informatičko-komunikacijske tehnologije.

Članak 96. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 25.; NN 70/2019: izmijenjen člankom 9.

(1) Zabranjeno je neovlašteno motrenje, snimanje i pristup s kopna, mora i iz zraka vojnim lokacijama i građevinama posebno važnima za obranu i ostalim vojnim lokacijama i građevinama, osim vojnih lokacija i građevina koje se koriste zajedno s pravnim osobama u Republici Hrvatskoj.

(2) Vojne lokacije i građevine posebno važne za obranu odlukom određuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

(3) Civilne lokacije i građevine posebno važne za obranu odlukom određuje Vlada.

(4) Na prijedlog ministra obrane Vlada uredbom propisuje kriterije za odabir, mjere za zaštitu te način označavanja lokacija i građevina iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

(5) Način osiguranja vojnih lokacija i građevina posebno važnih za obranu iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom uređuje ministar obrane.

Članak 98. izmijenjenNN 70/2019: izmijenjen člankom 10.

(1) Osobe Pravne i fizičke osobe registrirane za djelatnost snimanja iz zraka u Republici Hrvatskoj mogu snimati područja u Republici Hrvatskoj za potrebe izmjere zemljišta, istraživanja i prostornog uređenja te za druge gospodarstvene i znanstvene potrebe, samo nakon pribavljenog odobrenja tijela državne uprave nadležnoga nakon pribavljenog odobrenja za snimanje iz zraka.

(2) Zahtjev za odobrenje za snimanje iz zraka i zahtjev za uporabu zračnih snimaka podnosi naručitelj snimanja odnosno pravna ili fizička osoba po ovlasti naručitelja snimanja.

(3) O zahtjevima iz stavka 2. ovoga članka odlučuje tijelo državne uprave nadležno za geodetske poslove rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) Odobrenje za snimanje iz zraka područja Republike Hrvatske na kojima se nalaze vojne lokacije i građevine iz članka 96. stavka 1. ovoga Zakona tijelo državne uprave nadležno za geodetske poslove izdaje uz prethodnu suglasnost Ministarstva obrane.

(5) Popis i položaj vojnih lokacija i građevina iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo obrane dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za geodetske poslove.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su (6) Naručitelj snimanja odnosno pravna ili fizička osoba koju ovlasti naručitelj snimanja dužna je zračne snimke prije uporabe, a najkasnije u roku od osam dana od dana snimanja, dostaviti na pregled tijelu državne uprave nadležnome nadležnom za geodetske poslove.

(7) Tijelo državne uprave nadležno za geodetske poslove u suradnji s Ministarstvom obrane pregledava zračne snimke i iz stavka 4. ovoga članka te rješenjem određuje koje se od tih snimaka snimke mogu rabiti u skladu s podnesenim zahtjevom odnosno koje se ne mogu javno objavljivati i ustupati drugim korisnicima. (4) Osobe zračne snimke mogu korisnicama ili koje je potrebno izuzeti.

(8) Zračne snimke iz stavka 7. ovoga članka ne smiju se umnožavati, objavljivati, razmjenjivati putem interneta i iznositi iz Republike Hrvatske samo nakon pribavljenog prije dobivanja odobrenja iz stavka 7. ovoga članka tijela državne uprave nadležnoga za geodetske poslove.

(9) Naručitelj snimanja je vlasnik snimljenog materijala i odgovoran je za njegovu zaštitu i uporabu u skladu s izdanim odobrenjem.

Članak 99. brisanNN 70/2019: brisan člankom 11.

(1) Inozemnim pravnim i fizičkim osobama ili pravnim i fizičkim osobama koje snimaju za njihove potrebe odobrenje za snimanje iz zraka izdaje tijelo državne uprave nadležno za geodetske poslove uz prethodnu suglasnost Ministarstva obrane.

(2) Ministarstvo obrane može odbiti izdavanje suglasnosti bez obrazloženja.

Članak 100. izmijenjenNN 70/2019: izmijenjen člankom 12.

Na prijedlog tijela državne uprave nadležnoga nadležnog za geodetske poslove, a uz prethodnu suglasnost Ministarstva obrane, Vlada donosi uredbu o snimanju iz zraka, kojom se uređuje izdavanje odobrenja za snimanja snimanje iz članaka 98 zraka područja Republike Hrvatske. i 99. ovoga Zakona.

Članak 109. brisanNN 30/2018: brisan člankom 26.

(1) Policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova provode kriminalističko istraživanje nad državnim službenicima i namještenicima u službi u Ministarstvu obrane kada postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti te provode radnje za pokretanje prekršajnog postupka u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku, Prekršajnim zakonom i drugim propisima.

(2) Ovlaštene službene osobe vojne policije u suradnji s policijskim službenicima Ministarstva unutarnjih poslova provode kriminalističko istraživanje nad djelatnim vojnim osobama u službi u Ministarstvu obrane kada postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti te provode radnje za pokretanje prekršajnog postupka u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku, Prekršajnim zakonom i drugim propisima.

Članak 110. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 27.

(1) Vojna policija u obavljanju vojnopolicijskih poslova ovlaštena je postupati prema:

1. vojnim osobama u službi u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama

1. pripadnicima Oružanih snaga

2. državnim službenicima i namještenicima u službi u Oružanim snagama Ministarstvu obrane, u vezi s poslovima iz djelokruga rada Ministarstva obrane i Oružanih snaga

3. civilnim drugim osobama u vojnim lokacijama i građevinama

4. civilnim osobama u bijegu izvan prostora vojne lokacije i građevine, a koje su zatečene u izvršenju ili pokušaju izvršenja kaznenog djela na prostoru vojne lokacije i građevine

5. civilnim osobama izvan vojnih lokacija i građevina u provedbi mjera i radnji vojnopolicijskih poslova koji se odnose na nadzor vojnih vozila i upravljanje prometom vozila na cestama pri kretanju vojnih postrojbi i vozila, mjere i radnje zaštite štićenih osoba u lokacijama i prostorima gdje se te štićene osobe nalaze. (2) O postupanju te na kriminalističke poslove u lokacijama i prostorima gdje Ministarstvo obrane i Oružane snage provode službene aktivnosti

6. civilnim osobama u slučaju postupanja u skladu s člankom 62.a ovoga Zakona prema uvjetima utvrđenim posebnom odlukom Vlade.

(2) Ako se prilikom postupanja prema osobama iz stavka 1. podtočki 3., 4 točaka 3. i 5 4. ovoga članka utvrdi da se ne radi o pripadnicima Ministarstva obrane ili Oružanih snaga, vojna policija dužna je odmah izvijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova policiju.

Članak 111. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 28.

(1) U obavljanju vojnopolicijskih poslova ovlaštene službene osobe vojne policije imaju sljedeće ovlasti:

1. prikupljanje, procjena, pohrana, obrada i korištenje podataka

2. provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta

3. prikupljanje obavijesti

4. pozivanje

5. dovođenje i privođenje

6. traganje za osobama i predmetima

7. privremeno ograničenje slobode kretanja

8. davanje upozorenja i naredbi

9. privremeno oduzimanje i čuvanje predmeta

10. zaprimanje prijava, podnošenje prekršajnih i kaznenih prijava i izvješća te stegovnih prijava kaznenih prijava, podnošenje stegovnih prijava, podnošenje obavijesti o povredi vojne stege i obavijesti o povredi službene dužnosti, izdavanje prekršajnih naloga te podnošenje optužnih prijedloga

11. osiguranje mjesta događaja

12. provjera uspostavljanja elektroničke komunikacije

13. poligrafsko ispitivanje

14. pregled prostorija, prostora, objekata i dokumentacije

15. pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava

16. fotografiranje i snimanje

17. prikrivene vojnopolicijske radnje

18. uporaba sredstava prisile

19. zaštita žrtava kaznenih djela i drugih osoba

20. zadržavanje

21. zaštita štićenih osoba, objekata i prostora.

(2) U slučaju rata i stanja neposredne ugroženosti uz primjenu ovlasti iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena službena osoba vojne policije ima ovlast za uporabu tuđega prijevoznog sredstva i elektroničkoga komunikacijskog uređaja.

(3) Ovlaštena službena osoba vojne policije provodi dokazne Dokazne i druge radnje u smislu Zakona o kaznenom postupku ako je imenovana istražiteljem. (4) Istražitelja zakona kojim se uređuje kazneni postupak po službenoj dužnosti provode ovlaštene službene osobe vojne policije imenovane istražiteljima.

(4) Istražitelje iz stavka 3. ovoga članka imenuje odlukom ministar obrane ili osoba koju on ovlasti uz prethodno mišljenje Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

(5) Za istražitelje iz stavka 3. ovoga članka mogu biti imenovane ovlaštene službene osobe vojne policije s odgovarajućom razinom obrazovanja i radnim iskustvom i koje su posebno osposobljene za provođenje dokaznih radnji.

Članak 113. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 29.; NN 155/2023: izmijenjen člankom 52.; NN 136/2025: izmijenjen

(1) U službu u Ministarstvo obrane raspoređuju se državni službenici i namještenici te djelatne vojne osobe na položaje i radna mjesta utvrđena Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva obrane.

(3) Postupak i kriterije upućivanja državnih službenika i namještenika Ministarstva obrane na rad u međunarodnu organizaciju ili nacionalno predstavništvo, strukture Europske unije te druga međunarodna tijela iz područja obrane i sigurnosti pravilnikom propisuje ministar obrane.

(4) U službu u Oružane snage raspoređuju se djelatne vojne osobe i državni službenici i namještenici na ustrojbena mjesta utvrđena knjigama ustroja stožera, zapovjedništava, postrojbi i ustanova Oružanih snaga.

(5) Prava, obveze i odgovornosti pripadnika Oružanih snaga uređuju se posebnim zakonom.

(6) Državnim službenicima i namještenicima Ministarstva obrane upućenima na rad u međunarodne organizacije mjerila za plaće i druga primanja odnosno materijalna prava diplomatskih osoba, administrativno-tehničkog osoblja te članova njihove uže obitelji uredbom utvrđuje Vlada.

(7) Državni službenici i namještenici raspoređeni u službu u Ministarstvo obrane i Oružane snage kojima tijekom preustroja prestaje služba ostvaruju pravo na otpremninu u iznosu koji odlukom odredi ministar obrane.

(8) Državnim službenicima i namještenicima zabranjena je u vojnim lokacijama i u prostorima Ministarstva obrane svaka politička djelatnost, osnivanje stranaka, održavanje političkih skupova i demonstracija te javno istupanje u vezi s odnosima i stanjem u Ministarstvu obrane bez odobrenja ministra obrane ili osobe koju on ovlasti.

Članak 114. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 30.

(1) U državnom proračunu Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za programe, projekte i aktivnosti nositelja obrambene funkcije.

(2) Izrada prijedloga i izvršenje proračuna u Ministarstvu obrane odvijaju se na temelju odredbi Zakona o proračunu i u skladu s postupcima koje utvrđuje Ministarstvo financija.

Članak 116. izmijenjenNN 70/2019: izmijenjen člankom 13.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 26.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 1000,00 eura do 25.000,00 kuna 10.000,00 eura kaznit će se za prekršaj županija i Grad Zagreb, pravna osoba odnosno poslodavac: 2. ako ne organizira i ne izvodi pripreme za svoj rad ako nisu izradili plan djelovanja u ratu i stanju neposredne ugroženosti po nalogu nadležnog tijela državne uprave (članak 81. stavci 4. i 5.) 3 2. i 3.).

1. ako plan djelovanja ne uskladi s Planom obrane Republike Hrvatske (članak 81. stavak 3.)

(2) Novčanom kaznom od 500,00 eura do 5000,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u županiji i Gradu Zagrebu za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Novčanom kaznom od 1000,00 eura do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna i fizička osoba:

1. ako bez odobrenja sustavima bespilotnih zrakoplova motri, snima i pristupa s kopna, mora i iz zraka vojnim lokacijama i građevinama (članak 96. stavak 1.)

2. ako bez odobrenja nadležnog tijela obavlja provodi znanstvena ili druga istraživanja na područjima i lokacijama važnima za obranu Republike Hrvatske ili ako protivno zakonu rezultate istraživanja ustupi drugim osobama (članak 97. stavci 1. i 2.)

4 3. ako snima iz zraka bez dopuštenja ili odobrenja, ako zračne snimke ne pošalje dostavi na pregled prije njihove uporabe te ako umnožava, objavljuje, razmjenjuje putem interneta i iznosi snimke iz Republike Hrvatske bez odobrenja (članak 98. stavci 1. i 2.). 1., 6. i 8.).

(2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u tijelu državne uprave, županiji, Gradu Zagrebu za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Tko ponovi prekršaj iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, kaznit će se novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 1000,00 eura.

Članak 117. izmijenjenNN 70/2019: izmijenjen člankom 14.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 27.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 1000,00 eura do 15.000,00 kuna 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj vlasnik odnosno korisnik vojne lokacije i građevine posebno važne za obranu ako ne postupa po propisima nadležnih tijela u skladu s uredbom Vlade kojom se propisuju kriteriji za odabir, mjere za zaštitu te način označavanja lokacija i građevina iz članka 96. stavka 1. ovoga Zakona odnosno pravilnikom ministra obrane kojim se uređuje način osiguranja vojnih lokacija i građevina iz članka 96. stavka 1. ovoga Zakona (članak 96. stavci 4. i 5.).

(2) Novčanom Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 2.000,00 500,00 eura do 10.000,00 kuna 5000,00 eura kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba vlasnika, odnosno korisnika vojne lokacije i građevine posebno važne za obranu, ako ne postupi po propisanim mjerama za zaštitu te način označivanja vojne lokacije i građevine (članak 96. stavci 4. i 5.). iz članka 96. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Tko ponovi prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, kaznit će se novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 1000,00 eura.

Članak 118. izmijenjenNN 70/2019: izmijenjen člankom 15.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 28.

(1) Novčanom kaznom od 3.000,00 500,00 eura do 10.000,00 kuna 5000,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba:

1. ako ne postupa po nalogu odnosno uputama inspektora ukloni neusklađenosti, provedbu mjera i radnji u skladu s planovima i drugim dokumentima, ako ne obustavi mjere i radnje koje nisu usklađene sa zakonom, planovima ili propisanim mjerama za obranu, ako ne podnese izvješće Inspektoratu, ako ne obustavi postupke i radnje kojima se dovode u opasnost životi i imovina (članak 88. stavci 3., 4., 5. i 6.)

2. ako stvara, obrađuje i prenosi podatke o obrani koji su klasificirani određenim stupnjem tajnosti suprotno odredbama zakona klasificirane podatke informacijskim i komunikacijskim sustavima suprotno propisanim mjerama zaštite klasificiranih podataka (članak 94.)

3. ako ne postupa s klasificiranim podacima obrane na propisan način (članak 95.). propisani način (članak 95.).

(2) Tko ponovi prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1500,00 eura do 6630,00 eura.

Članak 119. izmijenjenNN 70/2019: izmijenjen člankom 16.; NN 136/2025: izmijenjen člancima 29. i 30.

(1) Novčanom kaznom od 1.000,00 500,00 eura do 5.000,00 kuna 5000,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba:

1. ako se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu nadležnog tijela u vrijeme i na mjestu koji su naznačeni u pojedinačnom odnosno općem pozivu za sudjelovanje u vojnoj obvezi, radnoj obvezi, radnoj pomoći odnosno za ustupanje materijalnog sredstva (članak 35. stavak 1.), 1.)

2. ako neovlašteno prilazi ili snima vojne lokacije i građevine od posebne važnosti za obranu koji su obilježeni na propisan način motri, snima i pristupa s kopna, mora i iz zraka vojnim lokacijama i građevinama posebno važnima za obranu i ostalim vojnim lokacijama i građevinama, osim vojnih lokacija i građevina koje se koriste zajedno s pravnim osobama u Republici Hrvatskoj (članak 96. stavak 1.).

(2) Tko ponovi prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1500,00 eura do 6630,00 eura.

Članak 119.a dodanNN 136/2025: dodan člankom 30.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 eura do 5000,00 eura kaznit će se za prekršaj novak ako se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu nadležnog tijela u vrijeme i na mjestu koji su naznačeni u pojedinačnom odnosno općem pozivu za temeljno vojno osposobljavanje (članak 21.n stavci 1., 3., 4. i 5.).

(2) Tko ponovi prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1500,00 eura do 6630,00 eura.

(3) Za novaka iz stavka 1. ovoga članka koji se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu na temeljno vojno osposobljavanje ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka je Ministarstvo obrane, nadležni područni odjel za poslove obrane.

Članak 119.b dodanNN 136/2025: dodan člankom 30.

(1) Novčanom kaznom od 500,00 eura do 5000,00 eura kaznit će se za prekršaj civilni obveznik ako bez opravdanog razloga ne dođe u tijelo u vrijeme naznačeno u rješenju za obavljanje civilne službe odnosno ako bez opravdanog razloga napusti civilnu službu (članak 24. stavci 2. i 4.).

(2) Tko ponovi prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1500,00 eura do 6630,00 eura.

(3) Za civilnog obveznika iz stavka 1. ovoga članka koji bez opravdanog razloga ne dođe u tijelo u vrijeme naznačeno u rješenju za obavljanje civilne službe odnosno ako bez opravdanog razloga napusti civilnu službu ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka je tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu koje je prethodno odobrilo civilnu službu.

Članak 122. brisanNN 30/2018: izmijenjen člankom 31.; NN 136/2025: brisan člankom 31.

Za vrijeme dok se, u skladu s odredbama ovoga Zakona, novaci ne pozivaju na služenje vojnog roka, ne postoji ni obveza sudjelovanja u civilnoj službi u skladu s odredbama posebnoga zakona.