Izmjene: NN 30/2018

Članak 3. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Temeljni pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja:

1. Obrana je državna funkcija kojom se osigurava suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske te područje djelovanja koje obuhvaća pripremu, uporabu i korištenje snaga i sredstava u ratnom stanju, stanju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske i miru.

2. Nositelji obrambene funkcije su tijela državne vlasti, ministarstva i Oružane snage.

3. Oružane snage Republike Hrvatske su snage organizirane za obranu Republike Hrvatske i saveznika vojnim sredstvima te za druge oblike uporabe i korištenja u skladu sa zakonom i međunarodnim pravom. Za Oružane snage Republike Hrvatske koristi se i naziv Hrvatska vojska.

4. Obrambene pripreme su mjere i aktivnosti koje poduzimaju nositelji obrambene funkcije i ostali sudionici u pripremama radi učinkovitog djelovanja u stanju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske i ratnom stanju.

5. Stanje neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: stanje neposredne ugroženosti) je stanje sigurnosnog okruženja Republike Hrvatske u kojem postoje očiti pokazatelji izravnih operativnih priprema oružanih snaga druge države za poduzimanje postupaka i aktivnosti usmjerenih na povredu suvereniteta i neovisnosti te stanje u državi u kojem su zbog oružanoga, terorističkoga ili drugoga nasilnog djelovanja dovedeni u pitanje neovisnost ili teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske.

6. Ratno stanje je stanje u državi u kojem su zbog oružanog djelovanja druge države, terorističkoga ili drugoga nasilnog djelovanja većeg opsega izravno dovedeni u pitanje suverenitet, neovisnost ili teritorijalna cjelovitost.

7. Vojni zapovjednici su vojne osobe koje zapovijedaju zapovjedništvima, stožerima, granama i postrojbama.

8. Ovlast zapovijedanja i nadzora je pravo i odgovornost zapovjednika za izdavanje zapovijedi podređenima i kontrolu njihove provedbe. Ovlast punog zapovijedanja obuhvaća sve aspekte zapovijedanja, nadzora i upravljanja u Oružanim snagama i ona se uvijek zadržava unutar nacionalnih okvira. Dio te ovlasti, koji se isključivo odnosi na operativno i taktičko zapovijedanje i nadzor, može se, pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom, prenijeti na zapovjednike multinacionalnih snaga.

9. Deklariranje snaga je iskazivanje, u skladu s međunarodnim ugovorima i obvezama, dijelova Oružanih snaga koje se mogu angažirati u multinacionalnim snagama, u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu.

10. Pridruživanje multinacionalnim snagama je uključivanje dijelova Oružanih snaga u multinacionalne vojne strukture stalnog karaktera.

11. Dodjeljivanje snaga je stavljanje pojedinih postrojbi, namjenski organiziranih dijelova ili pripadnika Oružanih snaga pod zapovijedanje i nadzor multinacionalnim zapovjedništvima s jasno definiranim mandatom, ograničenjima uz prijenos ovlasti zapovijedanja i nadzora.

12. Operacije potpore miru su operacije u kojima se upotrebljavaju diplomatska, civilna i vojna sredstva kako bi se uspostavio ili održao mir te takve operacije mogu uključivati sprječavanje sukoba, uspostavljanje mira, održavanje mira, nametanje mira i izgradnju mira.

13. Pružanje humanitarne pomoći je pružanje pomoći u slučaju prirodnih, tehničko-tehnoloških ili ekoloških događaja koji opsegom ili intenzitetom ili neočekivanošću ugroze zdravlje ili ljudske živote ili imovinu veće vrijednosti ili okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice ukloniti redovitim djelovanjem nadležnih tijela područja na kojem je događaj nastao te pružanje pomoći u slučaju ratnih razaranja i terorizma.

Članak 14. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Ministarstvo obrane obavlja poslove koji se odnose na:

1. izradu Strategije obrane Republike Hrvatske

2. izradu Strateškog pregleda obrane

3. izradu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga

4. izradu Prijedloga plana obrane Republike Hrvatske

5. izradu Godišnjeg izvješća o obrani

6. definiranje, razvijanje, usklađivanje i provođenje obrambene politike

7. definiranje, razvijanje i usklađivanje vrsta i područja planiranja u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama

8. provedbu i unaprjeđivanje sustava planiranja, programiranja i proračuna

9. usklađivanje planova djelovanja nositelja obrambenih priprema s Planom obrane Republike Hrvatske

10. usklađivanje obrambenih priprema Oružanih snaga s nositeljima obrambenih priprema

11. usklađivanje pružanja potpore Oružanih snaga civilnim institucijama i stanovništvu

12. procjenu mogućih ratnih i drugih opasnosti kojima se ugrožava suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske

13. provođenje obveza državljana Republike Hrvatske u obrani

13.a određivanje elemenata spremnosti te načela i mjerila prema kojima se provodi nadzor i ocjenjuje spremnost Oružanih snaga

14. planiranje, upravljanje, nadzor i provedbu obavještajnih, protuobavještajnih i sigurnosnih poslova na području obrane

15. planiranje, koordinaciju i provedbu međunarodne obrambene suradnje i poslova koji proizlaze iz preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske

16. koordinaciju projekata usmjerenih na doprinos razvoju savezničkih obrambenih sposobnosti i obrambenih sposobnosti Europske unije

17. usmjeravanje i koordinaciju priprema i aktivnosti za angažiranje Oružanih snaga u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu

18. uključivanje i rad u okviru međunarodnih inicijativa, organizacija i saveza kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora

19. planiranje, usmjeravanje i nadzor vojnopomorskih poslova i poslova vojnoga zračnog prometa

20. planiranje i provedbu personalne politike u Ministarstvu obrane te planiranje i nadzor nad upravljanjem osobljem i profesionalnim razvojem pripadnika Oružanih snaga

21. poslove vezane za stupanje u službu i prestanak službe u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama

22. uređenje osnova i osiguranje uvjeta za obrazovnu i znanstvenu djelatnost za potrebe obrane

23. informativnu, psihološku, kulturnu, muzejsku, arhivsku, sportsku, nakladničku i drugu djelatnost

24. planiranje, propisivanje, organizaciju, provedbu i nadzor mjera aktivnosti i standarda sigurnosti informacijskih sustava za potrebe obrane i obranu informatičkog prostora

25. planiranje i nadzor komunikacijskih i informacijskih sustava za potrebe obrane

25.a planiranje, organiziranje, upravljanje i nadzor informacijskih i komunikacijskih sustava Ministarstva obrane te planiranje i nadzor informacijskih i komunikacijskih sustava Oružanih snaga

26. upravljanje i provedbu poslova informacijske sigurnosti

27. planiranje, organiziranje i provedbu materijalnog i financijskog poslovanja

28. materijalno zbrinjavanje

29. poslove normizacije i kodifikacije

30. planiranje razvoja vojnih lokacija i obavljanje stručnih poslova pri gradnji posebnih i vježbovnih vojnih građevina

31. planiranje i provedbu geoprostornog osiguranja za potrebe obrane

32. planiranje, organiziranje i nadzor zdravstvene i veterinarske zaštite

33. rješavanje o pravima i obvezama pravnih i fizičkih osoba u području obrane

34. provedbu inspekcijskog nadzora

35. vođenje službene evidencije o vojnim osobama i državnim službenicima i namještenicima u službi u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama

36. druge poslove obrane u skladu sa zakonima i podzakonskim propisima.

Članak 19. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Vojna obveza dužnost je osposobljavanja, pripremanja i sudjelovanja u obrani na organiziran način, uključivanjem u Oružane snage, svih za to sposobnih državljana Republike Hrvatske.

Članak 20. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

(1) Vojna obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života.

(2) Vojna obveza državljaninu Republike Hrvatske prestaje:

1. na kraju kalendarske godine u kojoj navršava 55 godina (muškarac) odnosno 50 godina (žena)

2. ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu

3. na temelju otpusta iz hrvatskoga državljanstva.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. točke 1. ovoga članka, vojna obveza može trajati prestaje:

1. višim časnicima do 60. godine života – na temelju odluke ministra obrane – posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj navršavaju 60 godina života

2. generalima/admiralima do 65. godine života – na temelju odluke Predsjednika Republike donesene na prijedlog ministra obrane.

2. generalima/admiralima – posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj navršavaju 65 godina života.

Članak 21. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

(1) Vojna obveza sastoji se od novačke obveze, obveze služenja vojnog roka odnosno civilne službe i služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga.

(2) Žene vojni obveznici ne podliježu novačkoj obvezi i obvezi služenja vojnog roka.

(3) Muškarci vojni obveznici podliježu novačkoj obvezi i obvezi služenja vojnog roka odnosno civilne službe kada je na snazi obveza služenja vojnog roka.

(4) Kada nije na snazi obveza služenja vojnog roka, muškarci vojni obveznici podliježu uvođenju u vojnu evidenciju i obvezi služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(5) Način vođenja evidencije, obrazac vojne iskaznice i način njezina izdavanja, pozivanja, prava i obveze i način izvršavanja vojne obveze pravilnikom propisuje ministar obrane.

Članak 25. izmijenjenčlancima 6. i 7. ovoga akta

(1) Pričuvni sastav Oružanih snaga dijeli se na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu, a mobilizacijska pričuva na nerazvrstanu i razvrstanu pričuvu.

(2) Nerazvrstani pričuvnik je vojni obveznik uveden u vojnu evidenciju koji nije odslužio vojni rok i nije bio na dragovoljnom vojnom osposobljavanju.

(2) Razvrstani pričuvnik je vojni obveznik koji je odslužio vojni rok ili je bio na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili u djelatnoj vojnoj službi te mu je određena vojna stručna vojnostručna specijalnost.

(3) Razvrstanim pričuvnicima, prema potrebama popune Oružanih snaga, određuje se i priopćava ratni raspored u Oružanim snagama. (5) te ih se prema utvrđenim planovima poziva na službu u Oružane snage radi osposobljavanja, vježbi i drugih aktivnosti utvrđenih ovim Zakonom.

(4) Razvrstani pričuvnici mogu biti pozvani na službu u Oružane snage radi osposobljavanja i vježbi u ukupnom trajanju od najviše 30 dana tijekom jedne kalendarske godine.

(5) Program osposobljavanja i vježbi za razvrstane pričuvnike iz stavka 3. ovoga članka donosi načelnik Glavnog stožera.

(6) Razvrstane pričuvnike na osposobljavanje i vježbe iz stavka 4. ovoga članka poziva nadležna ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane na temelju zahtjeva Oružanih snaga.

(7) Ograničenja iz stavka 4. ovoga članka ne primjenjuju se na razvrstane pričuvnike upućene na vojnu izobrazbu te u slučaju ratnog stanja i stanja neposredne ugroženosti.

(8) Na službu iz stavka 4. ovoga članka ne upućuju se trudnice, majke, samohrani roditelji odnosno skrbnici s jednim djetetom ili više djece mlađe od 14 godina te osobe koje skrbe o nemoćnim osobama.

(9) Način određivanja ratnog rasporeda i izdavanja osobne vojne opreme, način čuvanja, održavanja i vraćanja pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

(6) Nerazvrstani pričuvnici mogu se pozvati na službu u Oružane snage nakon zdravstvenoga i drugoga pregleda i psihološkoga ispitivanja, ocjene sposobnosti za vojnu službu te odgovarajućega vojnog osposobljavanja.

(7) Program vojnog osposobljavanja nerazvrstanih pričuvnika iz stavka 6. ovoga članka donosi načelnik Glavnog stožera.

(8) Osposobljavanje za obavljanje dužnosti u pričuvnom sastavu obavlja se u Oružanim snagama u skladu s programom koji donosi načelnik Glavnog stožera.

(9) Osobama iz ovoga članka koje su zaposlene, prava i obveze iz radnog odnosa za vrijeme obavljanja dužnosti i prava u obrani uređuju se Zakonom o radu.

Članak 25.a dodančlankom 7. ovoga akta

(1) Nerazvrstani pričuvnik je vojni obveznik uveden u vojnu evidenciju, stariji od 27 godina, kojemu nije određena vojnostručna specijalnost u skladu s člankom 25. stavkom 2. ovoga Zakona.

(2) Nerazvrstani pričuvnici mogu biti pozvani na službu u Oružane snage nakon ocjene sposobnosti za vojnu službu te odgovarajućega vojnog osposobljavanja.

(3) Program vojnog osposobljavanja nerazvrstanih pričuvnika iz stavka 2. ovoga članka donosi načelnik Glavnog stožera.

Članak 25.b dodančlankom 7. ovoga akta

(1) Za vrijeme službe u Oružanim snagama radnopravni status pričuvnika koji je u radnom odnosu uređuje se zakonom kojim se uređuju radni odnosi.

(2) Pričuvnici pozvani na službu u Oružane snage imaju pravo na novčanu naknadu i na naknadu putnih troškova za vrijeme provedeno u službi u Oružanim snagama.

(3) Visinu i načine isplate naknada iz stavka 2. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar obrane.

Članak 26. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

(1) Dragovoljno vojno osposobljavanje provodi se kada nije na snazi obveza služenja vojnog roka u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti, do kraja posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj navršavaju 29 30 godina, novaci državljani Republike Hrvatske vojni obveznici koji se za to prijave u nadležnu ustrojstvenu jedinicu Ministarstva obrane.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i vojni obveznici stariji od 30 godina ako su kandidati za ugovorne pričuvnike, za vojne specijaliste ili za kasni prijam u djelatnu vojnu službu.

(4) Na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i žene u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(5) Dragovoljno vojno osposobljavanje provodi se u ustrojstvenim jedinicama Oružanih snaga.

(6) Dragovoljnim vojnim osposobljavanjem stječu se potrebna znanja i vještine za služenje u pričuvnom sastavu Oružanih snaga i ispunjava se jedan od propisanih uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu.

(7) Osobama koje su u okviru obuke za kadete stekle vojna znanja i vještine u skladu s programom dragovoljnog vojnog osposobljavanja priznaje se i upisuje u vojnu evidenciju uspješan završetak dragovoljnog vojnog osposobljavanja.

(8) Postupak prijave i evidencije kandidata, selekcije i upućivanja kandidata na dragovoljno vojno osposobljavanje, prava i obveze osoba na dragovoljnom vojnom osposobljavanju pravilnikom propisuje ministar obrane.

(9) Uz dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se provoditi i drugi programi i aktivnosti osposobljavanja kojima se razvija sigurnosna kultura te jača svijest kako je sudjelovanje u obrani pravo i obveza svakoga državljanina.

(10) Programe i aktivnosti osposobljavanja iz stavka 9. ovoga članka te prava i obveze osoba na tom osposobljavanju pravilnikom propisuje ministar obrane.

Članak 27. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

(1) Ministarstvo obrane može s razvrstanim pričuvnicima koji su odslužili vojni rok ili su bili na dragovoljnom vojnom osposobljavanju sklopiti ugovor na temelju kojega oni imaju i druga prava i obveze u vezi sa služenjem u pričuvnom sastavu Oružanih snaga u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Pričuvnici iz stavka 1. ovoga članka moraju ispunjavati opće i posebne uvjete propisane za prijam u djelatnu vojnu službu, osim uvjeta dobi.

(3) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, Ministarstvo obrane može s nerazvrstanim pričuvnikom sklopiti ugovor iz stavka 1. ovoga članka uz obvezu ispunjavanja uvjeta iz članka 25. 25.a stavka 6 2. ovoga Zakona.

Članak 35. izmijenjenčlancima 10. i 11. ovoga akta

(1) Obveznici iz članka 18. ovoga Zakona moraju se na poziv civilnih nositelja obrambenih priprema ili pravnih osoba posebno važnih za obranu nadležnih ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane javiti na mjesto i u vremenu naznačenom utvrđenom općim ili pojedinačnim pozivom.

(2) Ako se osobe iz stavka 1. ovoga članka ne odazovu pozivu i ne opravdaju svoj izostanak, nadležna ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane može, samostalno ili na prijedlog civilnih nositelja obrambenih priprema i pravnih osoba posebno važnih za obranu, zahtijevati zahtijevati od nadležnih tijela raspisivanje potrage i dovođenje te utvrđivanje prekršajne odgovornosti.

(3) Dovođenje izvršava središnje tijelo državne uprave nadležno za unutarnje poslove.

Članak 35.a dodančlankom 11. ovoga akta

(1) Razvrstanom pričuvniku može se, na osobni zahtjev, odgoditi odlazak na službu u Oružane snage.

(2) Zahtjev za odgodu iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Ministarstva obrane u roku od osam dana od primitka poziva za odlazak na službu.

(3) Uvjete i način ostvarivanja prava na odgodu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ministar obrane propisuje pravilnikom kojim se uređuje izvršavanje vojne obveze.

Članak 38. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

(1) Ozljeda ili bolest koja nastane kao posljedica Državljani Republike Hrvatske tijekom izvršavanja obveza iz članka 18. ovoga Zakona smatra se ozljedom na radu. (3) Tijelo koje je organiziralo i nakon otpusta iz Oružanih snaga imaju pravo na pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske do izlječenja odnosno dok nadležno tijelo mirovinskog osiguranja ne donese ocjenu radne sposobnosti u slučaju nastanka ozljede ili bolesti koje su zadobili za vrijeme izvršavanja obveze, a koje su izravna posljedica izvršavanja obveze.

(2) Ozljedom na radu smatra se i ozljeda nastala na putu od stana ili radnog mjesta do mjesta izvršenja obveze odnosno na povratku nakon izvršene obveze.

(2) Nadležna ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane koja je organizirala aktivnost na kojoj se obveznik razbolio ili ozlijedio utvrđuje podatke vezane uz ozljedu i ispunjava obrazac prijave o ozljedi na radu i dostavlja ga područnom uredu Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje nadležnom prema mjestu prebivališta u roku od 30 dana od dana nastanka ozljede iz stavka 1. ovoga članka razbolio ili ozlijedio pokreće postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu.

Članak 39. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

(1) Oružane snage štite suverenitet i neovisnost Republike Hrvatske te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost.

(2) Oružane snage mogu, uz uvjete predviđene Ustavom, međunarodnim ugovorima i zakonom:

– sudjelovati u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu

– pružiti pomoć u obrani državama saveznicama u slučaju oružanog napada na jednu ili više njih u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima

– sudjelovati u združenim nastojanjima Europske unije, u duhu solidarnosti, ako je neka od članica izložena terorističkom napadu ili je postala žrtva prirodne ili ljudskom djelatnošću izazvane katastrofe

– koristiti se kao pomoć institucijama civilne vlasti, organizacijama i službama namijenjenima zaštiti i spašavanju te stanovništvu u slučaju katastrofa, velikih nesreća i nesreća, potrage i spašavanja, prijevozu unesrećenih ili oboljelih. koje obuhvaća i hitni medicinski let.

– osiguravati nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske kojima raspolaže Ured predsjednika Republike Hrvatske, koje se koriste u funkciji Predsjednika Republike

(3) Oružane snage provode pripreme za izvršenje zadaća iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 41. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

(1) Oružane snage organizirane su u stožere, zapovjedništva, postrojbe, ustanove i druge ustrojstvene jedinice prema odobrenom mobilizacijskom razvoju i knjigama ustroja Oružanih snaga.

(2) Oružane snage dijele se na grane, rodove, službe, struke i njihove specijalnosti.

(3) Grane Oružanih snaga su Hrvatska kopnena vojska, Hrvatska ratna mornarica i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana.

(4) Ministar obrane odlukom propisuje rodove, službe i struke te njihove specijalnosti na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

(5) Ministar obrane propisuje mirnodopski i ratni ustroj stožera, zapovjedništava, postrojbi i ustanova Oružanih snaga na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost Predsjednika Republike.

Članak 54. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

(1) Postrojbe, namjenski organizirani dijelovi ili pripadnici Oružanih snaga mogu biti uporabljeni u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu.

(2) Odluku o djelovanju Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike, na način utvrđen Ustavom.

(3) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 2. ovoga članka Predsjednik Republike naređuje uporabu i dodjeljivanje Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka nadležnim međunarodnim zapovjedništvima.

(4) Ministar obrane odlukom utvrđuje aktivnosti potrebne za provedbu naredbe iz stavka 3. ovoga članka i njihove nositelje.

(5) Pripadnike Oružanih snaga u operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu upućuje načelnik Glavnog stožera.

(6) Ako se tijekom provedbe aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka utvrdi nastupanje okolnosti u kojima su pogoršani sigurnosni uvjeti pripadnika Oružanih snaga, načelnik Glavnog stožera može uvesti dodatna izuzeća u uporabi, o čemu je dužan odmah izvijestiti ministra obrane i Predsjednika Republike.

Članak 56. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

(1) Oružane snage mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći drugoj državi na temelju odluke koju donosi Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.

(2) Prijedlog odluke iz stavka 1 Oružane snage država saveznica mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći Republici Hrvatskoj na temelju odluke koju donosi Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.

(3) Prijedlog odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Vladi predlaže ministar obrane uz prethodno mišljenje prethodnu suglasnost ministra nadležnog za vanjske poslove.

(4) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka definira se mandat i nacionalna ograničenja i izuzeća u uporabi Oružanih snaga.

(5) Na temelju odluke iz stavka 1. ovoga članka ministar obrane naređuje upućivanje i uporabu dijelova Oružanih snaga.

(6) Iznimno od stavaka 1. – 5. ovoga članka, Oružane snage mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći na zadaćama protupožarne zaštite na temelju odluke koju jedanput godišnje donosi Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.

(7) Provedbu odluke, mandat i nacionalna ograničenja i izuzeća u uporabi Oružanih snaga iz stavka 6. ovoga članka radi pružanja humanitarne pomoći na zadaćama protupožarne zaštite definira naredbom ministar obrane i o tome izvješćuje ministra nadležnog za vanjske poslove, Predsjednika Republike i Vladu.

Članak 61. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

(1) Oružane snage mogu se koristiti kao pomoć u protupožarnoj zaštiti i traganju i spašavanju ako tijela nadležna za protupožarnu zaštitu odnosno tijela nadležna za traganje i spašavanje ne raspolažu odgovarajućim snagama i sposobnostima, kao i za prijevoz unesrećenih ili oboljelih koje obuhvaća i hitni medicinski let.

(2) Oružane snage kao pomoć u protupožarnoj zaštiti koriste se u skladu s godišnjim planom koji donosi Vlada.

(3) Oružane snage kao pomoć u traganju i spašavanju koriste se na temelju zahtjeva središnjeg tijela državne uprave nadležnoga za zaštitu i spašavanje.

(4) Odluku o korištenju Oružanih snaga u aktivnostima iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar obrane ili osobe koje on ovlasti.

Članak 69. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

(1) Oružane snage mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi vježbi i obuke u okviru međunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora.

(2) Oružane snage država saveznica mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi vježbi i obuke u okviru međunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora.

(3) Pod obukom iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podrazumijeva se obuka postrojbi razine satnije i više.

(4) Odluke o prelasku granice radi vježbi i obuke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka donosi Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.

(5) Odluke o prelasku granice radi protokolarno-ceremonijalnih aktivnosti te postrojbi razine voda i niže donosi ministar obrane.

(6) Na temelju odluke iz stavka stavaka 4. i 5. ovoga članka načelnik Glavnog stožera pripadnike Oružanih snaga upućuje na vježbe i obuku.

Članak 70. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

(1) Načelnik Glavnog stožera ima ovlast punog zapovijedanja u Oružanim snagama na temelju zapovijedi i naredbi Predsjednika Republike, odluka ministra obrane te odredbi ovoga Zakona.

(2) Načelnik Glavnog stožera odgovoran je Predsjedniku Republike za provedbu zapovijedi i naredbi te ministru obrane za provedbu odluka iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Načelnik Glavnog stožera dužan je o provedbi akata iz stavka 2. ovoga članka kojima se regulira uporaba ili korištenje Oružanih snaga istodobno izvijestiti Predsjednika Republike i ministra obrane.

(4) Načelnik Glavnog stožera može zapovjediti privremeno stavljanje u pripravnost dijela postrojbi Oružanih snaga u slučaju opasnosti od katastrofa, velikih nesreća i nesreća, o čemu je dužan odmah izvijestiti Predsjednika Republike i ministra obrane.

(5) Zapovijedanje i rukovođenje u Oružanim snagama provode vojne osobe raspoređene na zapovjedne i voditeljske dužnosti.

(6) Osobe iz stavka 4 5. ovoga članka zapovijedaju i rukovode stožerima, zapovjedništvima, granama, postrojbama i ustanovama Oružanih snaga u skladu sa zakonom i podzakonskim propisima.

(7) Zapovijedanje i rukovođenje u Oružanim snagama zasniva se na načelima jednočelništva i subordinacije.

(8) Zapovijed je operativna odluka koja nije upravna stvar, a koju izdaju zapovjednici radi učinkovitoga funkcioniranja Oružanih snaga.

Članak 74. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

(1) Mobilizacija Oružanih snaga ili njihovih dijelova izvodi se u ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti.

(2) Mobilizacija Oružanih snaga ili njihovih dijelova može se izvoditi i u slučaju katastrofa i velikih nesreća.

(3) Mobilizacijom Oružane snage prelaze iz mirnodopskog ustrojstva i stanja na ratno ustrojstvo i stanje spremnosti prema planu mobilizacije.

(4) Po opsegu mobilizacija Oružanih snaga može biti opća i djelomična.

(5) Opća mobilizacija Oružanih snaga obuhvaća popunu Oružanih snaga prema ratnom ustroju, a djelomična mobilizacija samo određenih dijelova Oružanih snaga.

(6) Mobilizacija Oružanih snaga provodi se na temelju planova mobilizacije, u skladu s mobilizacijskim razvojem.

(7) Način pripreme i provedbe mobilizacije Oružanih snaga ili njihovih dijelova pravilnikom propisuje ministar obrane.

Članak 84.a dodančlankom 21. ovoga akta

Za provedbu obrazovanja i znanstvene djelatnosti za potrebe obrane mogu se osnivati visoka učilišta u skladu sa zakonom kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje i s ovim Zakonom.

Članak 87. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

(1) Inspektor Inspektorata je samostalan u obavljanju inspekcijskih nadzora, sastavlja zapisnik i poduzima mjere u okviru prava, dužnosti i ovlasti utvrđenih ovim Zakonom i posebnim propisima.

(2) Inspektor Inspektorata je obvezan imati položen stručni ispit za zvanje inspektora.

(3) Ako osoba raspoređena na mjesto inspektora Inspektorata nema položen stručni ispit iz stavka 2. ovoga članka, mora ga položiti u roku od godine dana od rasporeda na dužnost prema programu koji propisuje ministar obrane na prijedlog glavnog inspektora obrane.

Članak 89. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

(1) O izvršenom nadzoru, utvrđenom stanju i poduzetim odnosno naređenim mjerama i radnjama provedbi naloženih mjera inspektori Inspektorata sastavljaju zapisnik.

(2) Primjerak zapisnika o inspekcijskom nadzoru Inspektorat je dužan dostaviti ministru obrane, načelniku Glavnog stožera za nadzor dijelova Oružanih snaga te odgovornoj osobi civilnih nositelja obrambenih priprema.

Članak 90.a dodančlankom 24. ovoga akta

Nadzirane cjeline u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama te civilni nositelji obrambenih priprema dužni su Inspektoratu dostavljati izvješća o realizaciji mjera iz članka 89. ovoga Zakona.

Članak 96. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

(1) Zabranjeno je motrenje, snimanje i pristup vojnim lokacijama i građevinama posebno važnima za obranu, osim vojnih lokacija i građevina koje se koriste zajedno s pravnim osobama u Republici Hrvatskoj.

(2) Vojne lokacije i građevine posebno važne za obranu odlukom određuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

(3) Civilne lokacije i građevine posebno važne za obranu odlukom određuje Vlada.

(4) Na prijedlog ministra obrane Vlada uredbom propisuje kriterije za odabir, mjere za zaštitu te način označavanja lokacija i građevina iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

(5) Način osiguranja vojnih lokacija i građevina posebno važnih za obranu pravilnikom uređuje ministar obrane.

Članak 109. brisančlankom 26. ovoga akta

(1) Policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova provode kriminalističko istraživanje nad državnim službenicima i namještenicima u službi u Ministarstvu obrane kada postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti te provode radnje za pokretanje prekršajnog postupka u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku, Prekršajnim zakonom i drugim propisima.

(2) Ovlaštene službene osobe vojne policije u suradnji s policijskim službenicima Ministarstva unutarnjih poslova provode kriminalističko istraživanje nad djelatnim vojnim osobama u službi u Ministarstvu obrane kada postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti te provode radnje za pokretanje prekršajnog postupka u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku, Prekršajnim zakonom i drugim propisima.

Članak 110. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

(1) Vojna policija u obavljanju vojnopolicijskih poslova ovlaštena je postupati prema:

1. vojnim osobama u službi u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama

1. pripadnicima Oružanih snaga

2. državnim službenicima i namještenicima u službi u Oružanim snagama Ministarstvu obrane, u vezi s poslovima iz djelokruga rada Ministarstva obrane i Oružanih snaga

3. civilnim drugim osobama u vojnim lokacijama i građevinama

4. civilnim osobama u bijegu izvan prostora vojne lokacije i građevine, a koje su zatečene u izvršenju ili pokušaju izvršenja kaznenog djela na prostoru vojne lokacije i građevine

5. civilnim osobama izvan vojnih lokacija i građevina u provedbi mjera i radnji vojnopolicijskih poslova koji se odnose na nadzor vojnih vozila i upravljanje prometom vozila na cestama pri kretanju vojnih postrojbi i vozila, mjere i radnje zaštite štićenih osoba u lokacijama i prostorima gdje se te štićene osobe nalaze. (2) O postupanju te na kriminalističke poslove u lokacijama i prostorima gdje Ministarstvo obrane i Oružane snage provode službene aktivnosti

6. civilnim osobama u slučaju postupanja u skladu s člankom 62.a ovoga Zakona prema uvjetima utvrđenim posebnom odlukom Vlade.

(2) Ako se prilikom postupanja prema osobama iz stavka 1. podtočki 3., 4 točaka 3. i 5 4. ovoga članka utvrdi da se ne radi o pripadnicima Ministarstva obrane ili Oružanih snaga, vojna policija dužna je odmah izvijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova policiju.

Članak 111. izmijenjenčlankom 28. ovoga akta

(1) U obavljanju vojnopolicijskih poslova ovlaštene službene osobe vojne policije imaju sljedeće ovlasti:

1. prikupljanje, procjena, pohrana, obrada i korištenje podataka

2. provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta

3. prikupljanje obavijesti

4. pozivanje

5. dovođenje i privođenje

6. traganje za osobama i predmetima

7. privremeno ograničenje slobode kretanja

8. davanje upozorenja i naredbi

9. privremeno oduzimanje i čuvanje predmeta

10. zaprimanje prijava, podnošenje prekršajnih i kaznenih prijava i izvješća te stegovnih prijava kaznenih prijava, podnošenje stegovnih prijava, podnošenje obavijesti o povredi vojne stege i obavijesti o povredi službene dužnosti, izdavanje prekršajnih naloga te podnošenje optužnih prijedloga

11. osiguranje mjesta događaja

12. provjera uspostavljanja elektroničke komunikacije

13. poligrafsko ispitivanje

14. pregled prostorija, prostora, objekata i dokumentacije

15. pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava

16. fotografiranje i snimanje

17. prikrivene vojnopolicijske radnje

18. uporaba sredstava prisile

19. zaštita žrtava kaznenih djela i drugih osoba

20. zadržavanje

21. zaštita štićenih osoba, objekata i prostora.

(2) U slučaju rata i stanja neposredne ugroženosti uz primjenu ovlasti iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena službena osoba vojne policije ima ovlast za uporabu tuđega prijevoznog sredstva i elektroničkoga komunikacijskog uređaja.

(3) Ovlaštena službena osoba vojne policije provodi dokazne Dokazne i druge radnje u smislu Zakona o kaznenom postupku ako je imenovana istražiteljem. (4) Istražitelja zakona kojim se uređuje kazneni postupak po službenoj dužnosti provode ovlaštene službene osobe vojne policije imenovane istražiteljima.

(4) Istražitelje iz stavka 3. ovoga članka imenuje odlukom ministar obrane ili osoba koju on ovlasti uz prethodno mišljenje Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

(5) Za istražitelje iz stavka 3. ovoga članka mogu biti imenovane ovlaštene službene osobe vojne policije s odgovarajućom razinom obrazovanja i radnim iskustvom i koje su posebno osposobljene za provođenje dokaznih radnji.

Članak 113. izmijenjenčlankom 29. ovoga akta

(1) U službu u Ministarstvo obrane raspoređuju se državni službenici i namještenici te djelatne vojne osobe na položaje i radna mjesta utvrđena Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva obrane.

(2) Državnim službenicima i namještenicima raspoređenima u službu u Ministarstvo obrane ministar obrane može odlukom, uz prethodnu suglasnost ministra financija, utvrditi dodatak na osnovnu plaću zbog posebnih uvjeta rada, težine i naravi poslova i odgovornosti.

(3) Postupak i kriterije upućivanja državnih službenika i namještenika Ministarstva obrane na rad u međunarodnu organizaciju ili nacionalno predstavništvo, strukture Europske unije te druga međunarodna tijela iz područja obrane i sigurnosti pravilnikom propisuje ministar obrane.

(4) U službu u Oružane snage raspoređuju se djelatne vojne osobe i državni službenici i namještenici na ustrojbena mjesta utvrđena knjigama ustroja stožera, zapovjedništava, postrojbi i ustanova Oružanih snaga.

(5) Prava, obveze i odgovornosti pripadnika Oružanih snaga uređuju se posebnim zakonom.

(6) Državnim službenicima i namještenicima Ministarstva obrane upućenima na rad u međunarodne organizacije mjerila za plaće i druga primanja odnosno materijalna prava diplomatskih osoba, administrativno-tehničkog osoblja te članova njihove uže obitelji uredbom utvrđuje Vlada.

(7) Državni službenici i namještenici raspoređeni u službu u Ministarstvo obrane i Oružane snage kojima tijekom preustroja prestaje služba ostvaruju pravo na otpremninu u iznosu koji odlukom odredi ministar obrane.

(8) Državnim službenicima i namještenicima zabranjena je u vojnim lokacijama i u prostorima Ministarstva obrane svaka politička djelatnost, osnivanje stranaka, održavanje političkih skupova i demonstracija te javno istupanje u vezi s odnosima i stanjem u Ministarstvu obrane bez odobrenja ministra obrane ili osobe koju on ovlasti.

Članak 114. izmijenjenčlankom 30. ovoga akta

(1) U državnom proračunu Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za programe, projekte i aktivnosti nositelja obrambene funkcije.

(2) Izrada prijedloga i izvršenje proračuna u Ministarstvu obrane odvijaju se na temelju odredbi Zakona o proračunu i u skladu s postupcima koje utvrđuje Ministarstvo financija.

Članak 122. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

Za vrijeme dok se, u skladu s odredbama ovoga Zakona, novaci ne pozivaju na služenje vojnog roka, ne postoji ni njihova obveza sudjelovanja u civilnoj službi u skladu s odredbama posebnoga zakona.