Izmjene: NN 23/2013

Članak 1.a dodančlankom 2. ovoga akta

Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

– Direktiva Vijeća 93/109/EZ, od 6. prosinca 1993., o detaljnom utvrđivanju postupka ostvarivanja prava glasa i kandidiranja na izborima za Europski parlament za građane Unije koji borave u državi članici koje nisu državljani;

– Akt o izboru predstavnika Europskog parlamenta neposrednim općim glasovanjem od 18. studenoga 1999., verzija od 11. veljače 2004. (Konsolidirana verzija koja uključuje Akt od 20. rujna 1976. (OJEC L 278 of 08.10.1976, p. 5) i izmjene i dopune uvedene člankom 10. Akta o pristupanju Grčke Europskim zajednicama, člankom 10. Akta o pristupanju Španjolske i Portugala Europskim zajednicama, Odlukom 93/81/Euratom, ECSC, EEZ Vijeća od 1. veljače 1993. (OJEC L 33 of 09.02.1993, p. 15), člankom 11. Akta o pristupanju Austrije, Švedske i Finske Europskoj uniji i člankom 5. Amsterdamskog ugovora, od 2. listopada 1997. (OJEC C 340 of 10. 11. 1997, p. 1).

Članak 4. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Članove u Europski parlament biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani koji imaju biračko pravo.

Pod istim uvjetima koji vrijede za hrvatske državljane, članove u Europski parlament mogu birati državljani druge države članice Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima (u daljnjem tekstu: državljani druge države članice Europske unije), ako nadležnom tijelu koji vodi popis birača podnesu zahtjev za upis u popis birača najkasnije 30 dana prije dana izbora. Uz zahtjev za upis u popis birača državljani druge države članice Europske unije dužni su predočiti od javnog bilježnika ovjerenu izjavu u kojoj je navedeno njihovo državljanstvo, adresa njihova prebivališta u Republici Hrvatskoj, gdje je to primjenljivo i mjesto ili izbornu jedinicu u matičnoj državi članici na kojem biračkom popisu je njegovo ime posljednje stavljeno, izjavu da će ostvariti pravo glasa samo u Republici Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici Europske unije čiji je državljanin.

Na postupak upisa u popis birača i zaštitu prava osoba iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se zakonske odredbe o popisima birača.

Nadležno tijelo koje vodi popis birača dužno je izvijestiti Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Državno izborno povjerenstvo) o upisu u popis birača državljana druge države članice Europske unije, u roku od 8 dana od dana upisa.

Članak 5. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Za člana u Europski parlament može biti biran hrvatski državljanin koji ima biračko pravo.

Za člana u Europski parlament mogu biti birani državljani druge države članice Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima ako zadovoljavaju uvjete za ostvarivanje prava kandidiranja propisane ovim Zakonom i pod uvjetom da im u Republici Hrvatskoj i državi članici Europske unije čiji su državljani, nije pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, odnosno da pojedinačnom presudom u kaznenom postupku ili presudom u građanskom postupku nisu lišeni prava na kandidiranje.

Članak 7. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Izbori će se održati tijekom posljednje godine petogodišnjeg mandata Europskog parlamenta u izbornom roku koji odredi Vijeće Europske unije.

Predsjednik Republike Hrvatske donosi Odluku o raspisivanju izbora za članove u Europski parlament.

Odlukom o raspisivanju izbora za članove u Europski parlament objavit će se broj članova koji se biraju, a broj će biti utvrđen Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Dan provedbe izbora je nedjelja, a iznimno za hrvatske državljane koji će glasovati u inozemstvu dan provedbe izbora može biti i subota.

Od dana raspisivanja pa do dana izbora za članove u Europski parlament mora proteći najmanje 60 dana.

Članak 9. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj glasuju na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske određenima prema njihovom prebivalištu.

Birači druge države članice Europske unije glasuju na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili privremenog boravka.

Birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a na dan održavanja izbora zateknu se na službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, birači koji se na dan izbora nalaze u mirovnim operacijama i misijama Ujedinjenih naroda, birači koji se kao članovi posade pomorskih i riječnih brodova pod hrvatskom zastavom zateknu izvan njezinih granica, na plutajućim objektima u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, birači koji su smješteni u ustanovama socijalne skrbi te birači lišeni slobode, glasuju na posebnim biračkim mjestima određenima u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a na dan izbora zateknu se izvan granica Republike Hrvatske, glasuju u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske, uz prethodnu registraciju ili potvrdu radi glasovanja izvan mjesta prebivališta.

Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj glasuju u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske.

Članak 14. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

Pravo predlaganja stranačkih lista za izbor članova u Europski parlament imaju sve političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan objave odluke o raspisivanju izbora u »Narodnim novinama«.

Listu za izbor članova u Europski parlament može samostalno predložiti jedna politička stranka, te dvije ili više političkih stranaka (koalicijska lista)..

Političke stranke samostalno utvrđuju svoje stranačke liste i redoslijed na njima istaknutih kandidata, na način predviđen statutom političke stranke, odnosno u skladu s posebnim statutarnim odlukama.

Na listi kandidata mora biti toliko kandidata koliko se članova bira u Europski parlament. Prilikom sastavljanja liste predlagatelj je dužan voditi računa o načelu ravnopravnosti spolova.

Ako predlagatelj predloži manji broj kandidata od broja članova koji se biraju u Europski parlament, kandidacijska lista nije pravovaljana.

Članak 16. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Ako se na listi kandidata nalazi kandidat državljanin druge države članice Europske unije, uz listu kandidata mora biti priložena od javnog bilježnika ovjerena izjava kandidata državljanina druge države članice Europske unije, u kojoj je navedeno njegovo državljanstvo i adresa njegova prebivališta u Republici Hrvatskoj, gdje je to primjenljivo i mjesto ili izborna jedinica u matičnoj državi članici na kojem biračkom popisu je njegovo ime posljednje stavljeno, izjava da se ne kandidira na izborima za Europski parlament niti u jednoj drugoj državi članici Europske unije i dokaz, odnosno dokument nadležnih organa vlasti države čiji je državljanin kojim potvrđuje da nije lišen prava da se kandidira u toj državi ili dokument da takva diskvalifikacija u toj državi nije poznata.

U slučaju da kandidat iz stavka 1. ovoga članka ne dostavi Državnom izbornom povjerenstvu dokaz odnosno dokument nadležnih organa vlasti države čiji je državljanin kojim potvrđuje da nije lišen prava da se kandidira u toj državi ili dokument da takva diskvalifikacija u toj državi nije poznata, njegova kandidatura smatra se nepravovaljanom.

Državno izborno povjerenstvo utvrđuje pravovaljanost liste kandidata iz stavka 1. ovoga članka. O pravovaljanosti liste Državno izborno povjerenstvo dužno je pismeno izvijestiti kandidata iz stavka 1. ovoga članka.

U slučaju da Državno izborno povjerenstvo listu kandidata iz stavka 1. ovoga članka proglasi nepravovaljanom, kandidat državljanin druge države članice Europske unije ima pravo prigovora Državnom izbornom povjerenstvu, odnosno u drugom stupnju pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske sukladno odredbama ovoga Zakona o zaštiti izbornog prava.

Članak 17. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

Prijedlozi lista moraju prispjeti Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od 14 dana od dana raspisivanja izbora.

U prijedlogu liste za izbor člana u Europski parlament obvezatno se navodi naziv liste, a kandidati moraju biti na listi poredani od rednog broja 1 do zaključno broja koliko se bira članova u Europski parlament.

Naziv liste jest puni naziv političke stranke, odnosno političkih stranaka ili stranačke koalicije, koja je, odnosno koje su listu predložile. Ako političke stranke koriste skraćeni naziv stranke, odnosno stranaka ili stranačke koalicije, u nazivu se mogu koristiti skraćenice.

Ukoliko je listu predložila skupina birača njezin naziv je »neovisna lista«. »kandidacijska lista grupe birača«.

Nositelj kandidacijske liste grupe birača je prvi kandidat na listi.

Kandidatom se može biti samo na jednoj listi.

Članak 18. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

Državno izborno povjerenstvo će u roku od 48 sati od isteka vremena za predaju lista za izbor članova u Europski parlament, prihvatiti i u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radioteleviziji objaviti zbirnu listu svih pravovaljano predloženih lista te imena i prezimena kandidata.

Zbirna lista sadrži redni broj i naziv svake liste te imena i prezimena kandidata na listi.

Na Stranačke liste, odnosno kandidacijske liste grupe birača unose se na zbirnu listu stranačke, odnosno neovisne liste unose se prema abecednom redu punog naziva političke stranke, odnosno koalicije dviju ili više političkih stranaka koja je, odnosno koje su predložile kandidacijsku listu predložila, odnosno prema abecednom redu prezimena nositelja kandidacijske liste grupe birača. Ako je više političkih stranaka predložilo zajedničku listu, ona će se navesti unijeti na glasačkom listiću zbirnu listu prema nazivu prve po redu političke stranke u prijedlogu.

Državno izborno povjerenstvo će u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti u sjedišta diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske zbirnu listu radi njihove javne objave.

Članak 19. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

Političke stranke koje su predložile prihvaćene liste kandidata za izbor članova u Europski parlament mogu, na način predviđen njihovim statutom ili posebnom odlukom donesenom na temelju statuta, odustati od te liste najkasnije 48 sati nakon što je kao prihvaćena bila objavljena od strane Državnog izbornog povjerenstva. Za neovisnu kandidacijsku listu grupe birača odluku o odustajanju donosi prvi kandidat na izbornoj listi nositelj kandidacijske liste grupe birača.

Pisana obavijest o odustanku mora prispjeti Državnom izbornom povjerenstvu u roku iz stavka 1. ovoga članka.

Odustanak jednog ili više kandidata s liste nije dopušten nakon prihvaćanja liste na kojoj su navedeni te se odustanak nekog od kandidata neće uvažiti i takva će lista ostati pravovaljanom s imenima svih objavljenih kandidata.

Članak 20. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

Ako neki od kandidata na listama za izbor članova u Europski parlament umre u vremenu od dana objave pravovaljano predloženih lista, političke stranke koje su kandidirale predloženog člana mogu umjesto njega predložiti novog kandidata, odnosno zamjenika, bez posebnih uvjeta za valjanost kandidature propisanih ovim Zakonom, sve do 10 dana prije dana održavanja izbora.

Ako neki od kandidata na listama za izbor članova u Europski parlament umre nakon roka iz stavka 1. ovoga članka, na odgovarajući način primijenit će se odredba članka 14. ovoga Zakona. u vremenu kraćem od 10 dana prije dana održavanja izbora, lista kandidata smatrat će se pravovaljanom.

Članak 22. izmijenjenčlankom 37. ovoga akta

U vrijeme izborne promidžbe sve političke stranke koje su predložile liste kandidata i kandidati neovisne kandidacijske liste grupe birača imaju pod jednakim uvjetima pravo na iznošenje stavova te izbornu promidžbu.

Sva sredstva javnog priopćavanja dužna su u svom djelovanju omogućiti ostvarivanje prava političkih stranaka i kandidata neovisnih kandidacijskih lista grupe birača, sukladno Pravilima o postupanju elektronskih medija s nacionalnom koncesijom u Republici Hrvatskoj tijekom izborne promidžbe.

Članak 26. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

Podjela mjesta za članove u Europski parlament između lista kandidata obavlja se na državnoj razini.

Broj članova koji će biti izabran sa svake liste kandidata utvrđuje se na sljedeći način:

Ukupan – ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do broja članova koji se biraju u Europski parlament, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. S liste kandidata izabrano je toliko kandidata koliko mandata je dobila ta lista. Preferirani Od svih tako dobivenih rezultata, mjesta u Europskom parlamentu osvajaju one liste na kojima se iskaže onoliko brojčano najvećih rezultata uključujući decimalne ostatke, koliko se članova bira. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj mjesta u Europskom parlamentu koliko je postigla pojedinačnih rezultata među onoliko brojčano najvećih rezultata koliko se članova bira;

– preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista. Izabrani;

– izabrani su oni kandidati sa svake liste kandidata koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobiju isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata. Ako;

– ako na temelju stavka 4 podstavaka 2. i 5 3. ovoga članka nije izabrano onoliko kandidata koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se kandidati po redoslijedu na listi.

Članak 28. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

Tijela za provedbu izbora članova u Europski parlament su:

Državno izborno povjerenstvo, županijska izborna povjerenstva i Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba, općinska i gradska izborna povjerenstva i birački odbori.

Općinska i gradska izborna povjerenstva mogu se imenovati u istom stalnom sastavu za provedbu izbora u više općina i gradova, na prijedlog Državnog izbornog povjerenstva.

Članovi izbornih povjerenstava i biračkih odbora, kao i njihovi zamjenici imaju pravo na naknadu za svoj rad.

Visinu naknade iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje Državno izborno povjerenstvo.

Članak 29. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

Državno izborno povjerenstvo:

1. brine o zakonitoj pripremi i provedbi izbora za članove u Europski parlament,

2. imenuje članove županijskih izbornih povjerenstava i Gradskog izbornog povjerenstva Grada Zagreba,

3. utvrđuje obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava i biračkih odbora,

4. određuje biračka mjesta i imenuje biračke odbore u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske,

5. propisuje obrasce u postupku pripreme i provedbe izbora,

6. nadzire rad županijskih izbornih povjerenstava i Gradskog izbornog povjerenstva Grada Zagreba,

7. na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje liste kandidata zbirnu listu,

8. nadzire pravilnost izborne promidžbe,

9. objavljuje rezultate izbora za članove u Europski parlament,

10. informira građane o provedbi izbora te mogućnosti ostvarenja i zaštite biračkog prava u izbornom postupku,

11. nadzire financiranje izborne promidžbe sukladno posebnom zakonu,

12. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom.

Članak 30. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava i biračkih odbora koje utvrdi Državno izborno povjerenstvo objavljuju se u »Narodnim novinama«, na Hrvatskoj radioteleviziji i u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj. novinama«.

Članak 35. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

Općinska i gradska izborna povjerenstva:

– predlažu županijskom izbornom povjerenstvu utvrđivanje biračkih mjesta na području općine, odnosno grada,

– predlažu imenovanje biračkih odbora na području općine, odnosno grada,

– predlažu raspuštanje biračkih odbora u slučajevima predviđenima ovim Zakonom,

– prikupljaju podatke o izborima prikuplja rezultate glasovanja od biračkih odbora na svojem području i prosljeđuju prosljeđuje ih županijskom izbornom povjerenstvu,

– obavljaju i druge poslove koje na njih iz svoga djelokruga prenese Županijsko izborno povjerenstvo.

Članak 36. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

Birački odbori izravno provode glasovanje birača na biračkim mjestima te osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja.

Birački odbor čine predsjednik i četiri člana, te njihovi zamjenici. Po dva člana i njihove zamjenike određuje većinska politička stranka, odnosno političke stranke, a po dva člana i njihove zamjenike oporbena politička stranka, odnosno političke stranke, sukladno stranačkom sastavu tekućeg saziva Hrvatskoga sabora.

Političke stranke dužne su odrediti članove pojedinih biračkih odbora i dostaviti njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima najkasnije 18 dana prije dana održavanja izbora. Ne odrede li ih, odnosno ne dostave li njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima, ova izborna povjerenstva samostalno će odrediti članove biračkih odbora.

Ako se pojedine grupacije ne mogu dogovoriti o rasporedu svojih predstavnika u biračke odbore, njihov raspored odredit će nadležno izborno povjerenstvo ždrijebom na način da će predstavnike stranaka tako rasporediti da pojedina stranka bude zastupljena u najvećem mogućem broju biračkih odbora s obzirom na ukupni broj svojih predstavnika.

Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke, a po mogućnosti trebaju biti pravne struke.

Biračke odbore za sva biračka mjesta, sukladno odredbama stavka 3 3.,4. i 4 5. ovoga članka, imenuju županijska izborna povjerenstva, odnosno Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba nadležna prema odredbama ovoga Zakona, najkasnije 20 15 dana prije dana održavanja izbora.

Članak 38. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

Najkasnije 20 dana prije održavanja izbora odredit će biračka mjesta:

Ministar obrane – ministar nadležan za obranu za glasovanje birača na u službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Ministar mora, prometa i infrastrukture

– ministar nadležan za pomorstvo za glasovanje birača koji se kao članovi posade pomorskih i riječkih riječnih brodova pod hrvatskom zastavom na dan izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske. Ministar pravosuđa te na plutajućim objektima u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske,

– ministar nadležan za poslove socijalne skrbi za glasovanje birača koji su smješteni u ustanovama socijalne skrbi,

– ministar nadležan za pravosuđe za glasovanje birača lišenih slobode. Ministar vanjskih poslova,

– ministar nadležan za vanjske i europskih integracija europske poslove za glasovanje birača koji se na dan izbora nalaze u mirovnim operacijama i misijama Ujedinjenih naroda.

Članak 41. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

Glasački listić na kojem se glasuje sadrži:

1. oznaku biračkog mjesta, 2. naputak o načinu glasovanja,

3 2. redne brojeve i nazive liste po redoslijedu iz zbirne liste kandidata, a na svakoj listi i redne brojeve i imena i prezimena kandidata,

4 3. serijski broj.

Članak 42. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

Glasuje se samo za liste navedene na glasačkom listiću.

Birač glasuje tako da zaokruži redni broj ispred naziva liste. Ako pak želi pojedinom kandidatu na toj listi dati preferirani glas zaokružuje i redni broj ispred imena i prezimena kandidata kojemu daje preferirani glas.

Članak 44. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

Nevažeći glasački listić jest:

1. neispunjeni glasački listić,

2. glasački listić popunjen na način da se ne može sa sigurnošću utvrditi volja birača i okolnost za koju je listu glasovao,

3. glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više lista.,

4. glasački listić na kojem je birač glasovao za kandidate s različitih lista, a nije zaokružio jednu od lista.

Članak 45. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

Ukoliko birač samo zaokruži redni broj ispred naziva liste, a nije dao preferirani glas kandidatu, glasački listić je važeći.

Ukoliko birač zaokruži redni broj za jednu listu, a dao je preferirani glas kandidatu s druge liste, u odnosu na glas za listu glasački listić je važeći, dok se preferirani glas kandidata neće uvažiti.

Ukoliko je birač dao preferirani glas za dva ili više kandidata na istoj listi glasački listić je važeći u odnosu na glas za listu., bez obzira na to da li je redni broj ispred te liste zaokružen ili ne, dok se preferirani glasovi za kandidate neće uvažiti.

Ukoliko je birač dao preferirani glas kandidatu s određene liste, a nije zaokružio redni broj ispred te liste, glasački listić je važeći kako u odnosu na glas za listu, tako i u odnosu na preferirani glas za kandidata s te liste.

Ukoliko je birač dao preferirani glas za kandidate s različitih lista i zaokružio je redni broj ispred jedne od tih lista, glasački listić je važeći u odnosu na glas za listu, kao i za preferirani glas s te liste ukoliko je toj listi dao samo jedan preferirani glas.

Članak 50. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

Po završenom glasovanju birački će odbor najprije prebrojati neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zapečatiti.

Potom birački odbor odbori na temelju zapisnika utvrđuje izvatka iz popisa birača utvrđuju ukupan broj birača koji su glasovali, prema popisu birača, odnosno prema izvatku iz popisa birača.

Nakon što broj birača koji su glasovali bude utvrđen, odbor pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova.

Članak 60. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

Sredstva za pokriće troškova izbora osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske, a njima raspolaže Državno izborno povjerenstvo.

Državno izborno povjerenstvo određuje način korištenja sredstava, provodi nadzor nad njihovim utroškom, te dodjeljuje odgovarajuća sredstva izbornim povjerenstvima.

Državno izborno povjerenstvo objavit će u sredstvima javnog priopćavanja na svojoj internetskoj stranici cjelovito izvješće o visini troškova izbora i načinu njihova korištenja u roku od 30 dana od dana objave službenih rezultata izbora.

Članak 62. izmijenjenčlancima 26. i 37. ovoga akta

Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora mogu podnijeti političke stranke, nositelji neovisne kandidacijske liste grupe birača, kandidati za članove u Europski parlament, najmanje 100 birača ili 5% birača.

Skupina od najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača dužna je odrediti zajedničkog predstavnika ovlaštenog za podnošenje prigovora.

Članak 73. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

Promatrač kojeg odredi politička stranka dužan je izbornom tijelu čiji rad promatra predočiti potvrdu političke stranke koja ga je odredila. Potvrdu izdaje i potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje političke stranke, odnosno opunomoćenik kojega ta osoba ovlasti.

Promatrač kojeg odrede birači koji su predložili nezavisnog kandidata kandidacijsku listu grupe birača dužan je izbornom tijelu čiji rad promatra predočiti suglasnost nezavisnog kandidata nositelja kandidacijske liste grupe birača.

Članak 78. izmijenjenčlankom 28. ovoga akta

Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

– fizička osoba za povredu izborne šutnje (članak 21.).

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

– kandidat na izborima za povredu izborne šutnje (članak 21.). 21.)

– državljanin druge države članice Europske unije koji podnese neistinitu izjavu iz članka 4. stavka 2. i članka 16. stavka 1. ovoga Zakona.

Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

– pravna osoba za povredu izborne šutnje (članak 21.).

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

– odgovorna osoba u pravnoj osobi za povredu izborne šutnje (članak 21.).

Članak 79. izmijenjenčlankom 29. ovoga akta

Prvi neposredni opći ad hoc izbori za članove iz Republike Hrvatske u Europski parlament raspisat će se nakon u roku koji će omogućiti da se izbori, sukladno Ugovoru o pristupanju Europskoj uniji, održe prije dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, odnosno u skladu s Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji.

Nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju Europskoj uniji, Hrvatski sabor će iz redova zastupnika Hrvatskoga sabora imenovati promatrače u Europski parlament, razmjerno udjelu u sastavu Hrvatskoga sabora.

Broj promatrača iz stavka 2. odgovara broju zastupnika na koji će Republika Hrvatska imati pravo na temelju Ugovora o pristupanju Europskoj uniji.

Članak 81. izmijenjenčlankom 30. ovoga akta

Status promatrača iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona prestaje danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, kada privremeno postaju punopravni članovi u Europskom parlamentu do raspisivanja prvih izbora za članove u Europski parlament u Republici Hrvatskoj..

Za vrijeme obnašanja privremenog člana Europskog parlamenta mandat zastupnika u Hrvatskom saboru bit će u mirovanju, a zamjenjivat će ga zamjenik u skladu s odredbama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.

Članak 82. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

Status promatrača odnosno privremenog člana Europskog parlamenta može prestati i prije raspisivanja prvih izbora za Europski parlament pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji u slučajevima propisanim člankom 11. ovoga Zakona, a na institut njihovog zamjenjivanja primijenit će se odredbe članka 12. ovoga Zakona.

Nakon isteka mandata zastupnika saziva Hrvatskoga sabora koji je imenovao promatrače u Europskom parlamentu, zastupnici mogu obnašati dužnost promatrača, odnosno privremenog člana Europskog parlamenta sve do imenovanja novih zastupnika za obavljanje te dužnosti iz redova novog saziva Hrvatskoga sabora, kada im prestaje mandat.

Članak 83. izmijenjenčlankom 32. ovoga akta

Odredbe članka 2. stavka 1. i 2. ovoga Zakona u pogledu trajanja mandata člana u Europskom parlamentu ne primjenjuje se na članove Europskog parlamenta izabrane na prvim neposrednim općim ad hoc izborima u Republici Hrvatskoj.

Mandat izabranih članova u Europski parlament počinje teći od početka prvog zasjedanja Europskog parlamenta nakon prvih izbora u Republici Hrvatskoj dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, a prestaje završetkom mandata Europskog parlamenta.

Članak 84. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

Odredbe članka 7. stavka 1. i članka 59. stavka 2. ovoga Zakona ne odnose se na provedbu prvih neposrednih općih ad hoc izbora za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske.

Članak 85. izmijenjenčlankom 34. ovoga akta

Na pitanja koja se odnose na vođenje popisa birača i izbornih radnji, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe Zakona o popisima zakona kojim se uređuje registar birača.

Članak 86. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, 1. ožujka 2013., osim odredaba članka 79., 80., 81. i 82. koje stupaju na snagu danom potpisivanja Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.