Izmjene: NN 143/2013

Članak 1.a izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

– Direktiva Vijeća 93/109/EZ, od 6. prosinca 1993., 1993. o detaljnom utvrđivanju postupka ostvarivanja detaljnih aranžmana za ostvarivanje aktivnog i pasivnog biračkog prava glasa i kandidiranja na izborima za Europski parlament za građane Unije koji borave u državi članici koje nisu državljani; čiji nisu državljani (SL L 329, 30. 12. 2013.);

– Direktiva Vijeća 2013/1/EU od 20. prosinca 2012. o izmjeni Direktive 93/109/EZ o utvrđivanju detaljnih aranžmana za ostvarivanje pasivnog biračkog prava na izborima za Europski parlament za građane Unije koji borave u državi članici čiji nisu državljani (SL L 26, 26. 1. 2013.);

– Akt o izboru predstavnika Europskog parlamenta neposrednim općim glasovanjem od 18. studenoga 1999., verzija od 11. veljače 2004. (Konsolidirana verzija koja uključuje Akt od 20. rujna 1976. (OJEC L 278 of 08.10.1976, p. 5) i izmjene i dopune uvedene člankom 10. Akta o pristupanju Grčke Europskim zajednicama, člankom 10. Akta o pristupanju Španjolske i Portugala Europskim zajednicama, Odlukom 93/81/Euratom, ECSC, EEZ Vijeća od 1. veljače 1993. (OJEC L 33 of 09.02.1993, p. 15), člankom 11. Akta o pristupanju Austrije, Švedske i Finske Europskoj uniji i člankom 5. Amsterdamskog ugovora, od 2. listopada 1997. (OJEC C 340 of 10. 11. 1997, p. 1).

Članak 4. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Članove u Europski parlament biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani koji imaju biračko pravo.

Pod istim uvjetima koji vrijede za hrvatske državljane, članove u Europski parlament mogu birati državljani druge države članice Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima (u daljnjem tekstu: državljani druge države članice Europske unije), ako nadležnom tijelu koji vodi popis registar birača podnesu zahtjev za upis u popis registar birača najkasnije 30 dana prije dana izbora. Uz zahtjev za upis u popis registar birača državljani druge države članice Europske unije dužni su predočiti izjavu u kojoj je navedeno njihovo državljanstvo, adresa njihova prebivališta u Republici Hrvatskoj, gdje je to primjenljivo i mjesto ili izbornu jedinicu u matičnoj državi članici na kojem biračkom popisu je njegovo ime posljednje stavljeno, izjavu da će ostvariti pravo glasa samo u Republici Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici Europske unije čiji je državljanin.

Na postupak upisa u popis registar birača i zaštitu prava osoba iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se zakonske odredbe o popisima registrima birača.

Nadležno tijelo koje vodi popis registar birača dužno je izvijestiti Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Državno izborno povjerenstvo) o upisu u popis registar birača državljana druge države članice Europske unije, u roku od 8 dana od dana upisa.

Članak 5. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Za člana u Europski parlament može biti biran hrvatski državljanin koji ima biračko pravo.

Za člana u Europski parlament mogu biti birani državljani druge države članice Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima ako zadovoljavaju uvjete za ostvarivanje prava kandidiranja propisane ovim Zakonom i pod uvjetom da u Republici Hrvatskoj i državi članici Europske unije čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom u kaznenom postupku ili presudom u građanskom postupku administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u registar birača Republike Hrvatske.

Članak 6. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Ako je pravo glasovanja i kandidiranja na izborima za člana u Europski parlament državljanin druge države članice Europske unije ostvario u Republici Hrvatskoj, to pravo ne može ostvariti u matičnoj državi članici Europske unije, niti u drugoj državi članici Europske unije, na istim izborima.

Državljanin Republike Hrvatske koji ostvari pravo na glasovanje i kandidiranje na izborima za člana u Europski parlament u drugoj državi članici Europske unije, ne može ostvariti pravo na glasovanje i kandidiranje na istim izborima za člana Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj, niti u drugoj državi članici Europske unije, na istim izborima.

Državno izborno povjerenstvo Ministarstvo nadležno za registar birača obavijestit će putem ministarstva nadležnog za vanjske poslove druge države članice Europske unije o tome koji su njihovi državljani upisani u popis registar birača Republike Hrvatske i koji se kandidiraju.

O načinu ostvarivanja prava glasovanja i kandidiranja državljana druge države članice Europske unije za člana Europskog parlamenta, Državno izborno povjerenstvo dužno je izvijestiti javnost sredstvima javnog priopćavanja.

Članak 11. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Članu Europskog parlamenta prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran:

1. ukoliko podnese ostavku,

2. ukoliko za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja se prema odredbama ovoga Zakona smatra nespojivom,

3. ukoliko mu je pravomoćnom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost,

4. ukoliko je pravomoćnom sudbenom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci,

5. ako je pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek lišen prava na kandidiranje,

6. smrću.

Članak 16. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Ako se na kandidacijskoj listi kandidata nalazi kandidat državljanin druge države članice Europske unije, uz kandidacijsku listu kandidata mora biti priložena izjava kandidata državljanina druge države članice Europske unije, u kojoj je navedeno njegovo državljanstvo, datum i mjesto rođenja, posljednja adresa u matičnoj državi članici i adresa njegova prebivališta u Republici Hrvatskoj, gdje je to primjenljivo primjenjivo i mjesto ili izborna jedinica u matičnoj državi članici na kojem biračkom popisu je njegovo ime posljednje stavljeno, izjava da se ne kandidira na izborima za Europski parlament niti u jednoj drugoj državi članici Europske unije i dokaz, odnosno dokument nadležnih organa vlasti države čiji je državljanin kojim potvrđuje da nije lišen prava da se kandidira u toj državi ili dokument da takva diskvalifikacija u toj državi nije poznata. U slučaju da kandidat iz stavka 1. ovoga članka ne dostavi Državnom izbornom povjerenstvu dokaz odnosno dokument nadležnih organa vlasti države čiji je državljanin kojim potvrđuje da nije lišen prava da se kandidira u toj državi ili dokument da takva diskvalifikacija u toj državi nije poznata, njegova kandidatura smatra se nepravovaljanom te izjava da pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek, nije lišen prava na kandidiranje u matičnoj državi članici.

Državno izborno povjerenstvo utvrđuje pravovaljanost kandidacijske liste kandidata iz stavka 1. ovoga članka. O pravovaljanosti liste Državno izborno povjerenstvo dužno je pismeno pisano izvijestiti kandidata iz stavka 1. ovoga članka. U slučaju da Državno izborno povjerenstvo listu kandidata i predlagatelja kandidacijske liste na kojoj se nalazi kandidat.

Ako uz kandidacijsku listu nije priložena izjava državljanina druge države članice Europske unije da nije lišen prava na kandidiranje u matičnoj državi, kandidacijska lista na kojoj se nalazi smatra se nepravovaljanom.

Državno izborno povjerenstvo će po primitku kandidacijske liste iz stavka 1. ovoga članka proglasi nepravovaljanom, kandidat državljanin, uz koju je priložena izjava kandidata da nije lišen prava na kandidiranje u matičnoj državi, bez odgode zatražiti od matične države članice putem ministarstva nadležnog za registar birača provjeru izjave kandidata.

Ako Državno izborno povjerenstvo do objave zbirne liste svih pravovaljano predloženih lista te imena i prezimena kandidata ne zaprimi obavijest matične države članice o provjeri izjave kandidata da nije lišen prava na kandidiranje u matičnoj državi, kandidacijska lista smatrat će se pravovaljanom.

Ako Državno izborno povjerenstvo nakon isteka roka za predaju kandidacijskih lista, a sve do 21 dan prije dana održavanja izbora, zaprimi obavijest matične države članice suprotnu sadržaju izjave kandidata, političke stranke koje su predložile tog kandidata, odnosno birači koji su predložili kandidacijsku listu, mogu umjesto njega predložiti novog kandidata.

Ako političke stranke, odnosno birači koji su predložili kandidacijsku listu, ne predlože novog kandidata sukladno stavku 6. ovoga članka, kao i u slučaju ako je obavijest matične države članice, suprotna sadržaju izjave kandidata, zaprimljena u vremenu kraćem od 21 dan do dana održavanja izbora, lista će se smatrati pravovaljanom bez tog kandidata.

Ministarstvo nadležno za registar birača će na zahtjev druge države članice Europske unije ima pravo prigovora Državnom izbornom povjerenstvu, odnosno u drugom stupnju pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske sukladno odredbama ovoga Zakona o zaštiti izbornog prava, najkasnije u roku od pet radnih dana od dana primitka zahtjeva ili kada je to moguće u kraćem roku prema zahtjevu države članice, dostaviti informaciju o tome da li je državljanin Republike Hrvatske koji se u toj državi članici kandidira za člana u Europski parlament lišen prava kandidiranja u Republici Hrvatskoj.

Članak 20. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

Ako neki od kandidata na listama za izbor članova u Europski parlament umre u vremenu od dana objave pravovaljano predloženih lista, političke stranke koje su kandidirale predloženog člana predložile tog kandidata, odnosno birači koji su predložili kandidacijsku listu na kojoj se nalazi taj kandidat, mogu umjesto njega predložiti novog kandidata, odnosno zamjenika, bez posebnih uvjeta za valjanost kandidature propisanih ovim Zakonom, sve do 10 dana 21 dan prije dana održavanja izbora.

Ako neki od kandidata na listama za izbor članova u Europski parlament umre u vremenu kraćem od 10 dana prije dana održavanja izbora, lista kandidata smatrat će se pravovaljanom.

Članak 40. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Glasovanje se obavlja osobno, glasačkim listićima.

Nitko ne može glasovati u ime druge osobe.

Glasački se listić tiska u državnoj tiskari koju odredi i izravno nadzire Državno izborno povjerenstvo.

Glasački se listić može tiskati i na Braillevom pismu.

Svaki glasački listić mora imati otisnut serijski broj.

Članak 46. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

Glasovanje traje neprekidno od sedam do devetnaest sati.

U sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske glasovanje traje dva dana s time da završava na dan kada završava glasovanje u Republici Hrvatskoj.

Birališta se zatvaraju u devetnaest sati, ali će se biračima koji su se zatekli na biralištu omogućiti glasovanje.

Na biračkom mjestu moraju neprekidno biti nazočna najmanje pet članova biračkog odbora ili njihovi zamjenici.

Članak 49. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

Birač koji zbog kakve tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne bi mogao samostalno glasovati, može doći na biračko mjesto s drugom osobom koja je pismena i koja će po njegovoj ovlasti i uputi zaokružiti redni broj ispred naziva liste, odnosno ispred imena kandidata za koje birač glasuje.

Slijepe osobe imaju pravo glasovati na glasačkom listiću na Braillevom pismu. Ako slijepe osobe žele glasovati na glasačkom listiću na Braillevom pismu dužne su podnijeti zahtjev gradskom ili općinskom izbornom povjerenstvu, najkasnije 30 dana prije dana održavanja izbora. Gradsko ili općinsko izborno povjerenstvo obavijestit će Državno izborno povjerenstvo o broju podnesenih zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka radi izrade glasačkih listića na Braillevom pismu uz pomoć druge osobe (pratitelja) koja će po njegovoj ovlasti i uputi zaokružiti redni broj ispred naziva liste odnosno ispred imena i prezimena kandidata za koje birač glasuje ili matrice za samostalno glasovanje.

Državno izborno povjerenstvo donijet će posebnu uputu o izradi glasačkih listića na Braillevom pismu i načinu glasovanja glasovanju slijepih osoba.

Birač koji nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto obavijestit će o tome birački odbor. Predsjednik biračkog odbora određuje najmanje dva člana biračkog odbora ili zamjenika koji će birača posjetiti u mjestu gdje se nalazi i omogućiti mu glasovanje, vodeći pri tome računa o tajnosti glasovanja.

Predsjednik biračkog odbora dužan je glasovanje birača s tjelesnom manom, nepismenih birača, kao i glasovanje izvan biračkog mjesta po prethodnoj obavijesti birača, poimenično navesti u zapisniku o radu biračkog odbora.

Članak 72. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

Političke stranke, birači koji su predložili kandidate kandidacijske liste grupe birača, nevladine udruge i međunarodne organizacije koje djeluju u Republici Hrvatskoj imaju pravo pratiti izbornu promidžbu, tiskanje i korištenje izbornog materijala, cjelokupnog izbornog postupka, glasovanja, rada izbornih tijela i uvid u sav izborni materijal.