Što se promijenilo od NN 76/2013

Članak 3. izmijenjenNN 133/2022: izmijenjen člankom 1.

Državne matice vode se za svako naseljeno mjesto po matičnim područjima.

Matična područja određuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva tijela državne uprave nadležnog za poslove opće uprave.

Članak 4. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 1.; NN 133/2022: izmijenjen člankom 2.

Poslove osobnih stanja građana obavlja ured državne uprave u županiji, nadležno upravno tijelo županije odnosno Gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove opće uprave (u daljnjem tekstu: nadležni ured) koji je voditelj zbirki osobnih podataka sukladno s propisima o zaštiti osobnih podataka nadležno upravno tijelo) kao povjerene poslove državne uprave.

Državne matice neposredno vode državni službenici-matičari. matičari.

Tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave utvrđuje i vodi jedinstveni informacijski sustav državnih matica te se brine za njegovo održavanje i nadogradnju.

Tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave je voditelj zbirke osobnih podataka državnih matica sukladno propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

Članak 5. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 2.

O osobnim stanjima građana vode se državne matice: matica rođenih, matica vjenčanih i matica umrlih.

Državne matice vode se u elektroničkom obliku. Na obradu podataka primjenjuju se propisi kojima se uređuje zaštita osobnih podataka i informacijska sigurnost.

Sastavni dio državnih matica su temeljni spisi na osnovi kojih se upisuju podaci u državne matice.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, matica vjenčanih se osim u elektroničkom obliku vodi i na propisanom obrascu i ispisuje trajnom tintom. Obrazac će biti propisan posebnim pravilnikom.

Način rada u vođenju državnih matica propisat će se posebnim propisom.

Članak 9. izmijenjenNN 133/2022: izmijenjen člankom 3.

U maticu rođenih, prilikom temeljnog upisa, upisuju se: a) kod temeljnog upisa:

1. podaci o rođenju:

a) osobno ime i,

b) spol djeteta;,

c) dan, mjesec, godina i sat rođenja, sat i

d) mjesto rođenja;,

e) nacionalnost i,

f) državljanstvo;,

2. podaci o roditeljima djeteta:

a) osobni identifikacijski broj,

b) osobno ime (i rođeno prezime),

c) datum i rođenja,

d) mjesto rođenja,

e) nacionalnost,

f) državljanstvo,

g) zanimanje,

h) prebivalište i adresa stanovanja; b) kao.

Kao naknadni upisi i upisuju se bilješke:

1. matični broj građana i osobni identifikacijski broj,

2. priznanje i utvrđivanje očinstva i utvrđivanje majčinstva,

3. osporavanje očinstva i majčinstva,

4. skrbništvo nad maloljetnom osobom za djecu i osobom kojoj je oduzeta poslovna sposobnost skrbništvo za punoljetne osobe, prestanak skrbništva, i vraćanje poslovne sposobnosti,

5. posvojenje i zabrana izdavanja isprava iz tog upisa,

6. lišenje i vraćanje roditeljske skrbi, roditeljska prava na roditeljsku skrb nakon punoljetnosti i prestanak roditeljske skrbi nakon punoljetnosti partnerska skrb,

7. sklapanje i prestanak braka ili životnog partnerstva,

8. promjena osobnog imena, imena ili prezimena,

9. promjena osobnog imena, imena ili prezimena roditelja i skrbnika,

10. promjena spola,

11. promjena državljanstva,

12. smrt i proglašenje umrlim,

13. naknadni ispravci grešaka i druge promjene dopune podataka koje se upisuju u državnu maticu rođenih.

Članak 9.a izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 3.

Promjena spola kao izmjena podataka u temeljnom upisu upisuje se u maticu rođenih na temelju rješenja nadležnog ureda upravnog tijela. Rješenje o upisu promjene spola u maticu rođenih donosi se na temelju mišljenja nadležnog tijela o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu, sukladno medicinskoj dokumentaciji nadležnog liječnika ili zdravstvene ustanove.

Način prikupljanja medicinske dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka te utvrđivanje uvjeta i pretpostavki za promjenu spola i života u drugom rodnom identitetu, propisat će se posebnim propisom.

Članak 16. izmijenjenNN 133/2022: izmijenjen člankom 4.

U maticu vjenčanih upisuje, prilikom temeljnog upisa, upisuju se: a) kod temeljnog upia:

1. podaci o ženiku i nevjesti:

a) osobni identifikacijski broj,

b) osobno ime,

c) dan, mjesec i godina rođenja, godina i

d) mjesto rođenja, jedinstveni matični broj građana,

e) nacionalnost,

f) državljanstvo,

g) zanimanje,

h) prebivalište,

i adresa stanovanja,dan) dan, mjesec, godina i mjesto sklapanja braka i,

j) sporazumna izjava o njihovom prezimenu nakon sklapanja braka,

2. osobna imena roditelja ženika i nevjeste:,

3. osobno ime i prebivalište svjedoka pri zakljućivanju sklapanju braka i njihov OIB ako im je dodijeljen,

4. osobno ime matičara,

3 5. osobno ime te prebivallste i prebivalište sudskog tumača, ako je pri sklapanju braka bilo neophodno prisustvo sudskog tumača. b) kao naknadni upisi i bio prisutan tumač te njegov OIB ako mu je dodijeljen.

Kao naknadni upisi upisuju se bilješke:

1. prestanak braka:

a) smrću bračnog druga,

b) proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim,

c) poništenjem ili razvodom braka,

2. promjena osobnog osobnih imena bračnih drugova,

3. naknadni ispravci grešaka i dopune podataka.

Članak 18. izmijenjenNN 133/2022: izmijenjen člankom 5.

U maticu umrlih, prilikom temeljnog upisa, upisuju se:

1. podaci o umrlom:

a) kod temeljnog upisa:

a) osobni identifikacijski broj,

b) osobno ime, i prezime prije sklapanja braka ili životnog partnerstva,

c) spol,

d) dan, mjesec, godina i sat smrti, sat i

e) mjesto smrti,

f) dan, mjesec,godina mjesec i godina rođenja,

g) mjesto rođenja,

h) bračno stanje,

i) nacionalnost,

j) državljanstvo,

k) zanimanje, prebivalište i adresa stanovanja, jedinstveni matični broj građana,

l) prebivalište,

2. podaci o bračnom drugu ili životnom partneru umrlog ako je umrli bio u braku ili životnom partnerstvu:

a) osobni identifikacijski broj,

b) osobno ime bračnog druga ili životnog partnera i njegovo prezime prije sklapanja braka ako je umrli bio u braku ili životnog partnerstva,

3. osobno ime roditelja umrlog,

4. osobno ime i prebivalište osobe koja je prijavila smrt, odnosno naziv ustanove ako je smrt prijavila ustanova,

3 5. proglašenje nestale osobe umrlom i činjenica smrti utvrđena u izvanparničnom postupku s podacima naznaćenim naznačenim u rješenju suda.

b) kao Kao naknadni upisi i upisuju se bilješke:

1. utvrđivanje identiteta nepoznatog leša nepoznate umrle osobe,

2. ukidanje odluke o proglašenju osobe umrlom,

3. ukidanje ili preinaćenje preinačenje sudskog rješenja o utvrdijvanju utvrđivanju smrti,

4. naknadni ispravci grešaka i dopune podataka.

Članak 27. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 4.

Činjenice rođenja ili smrti prijavljene nakon 30 dana , od dana kad su se dogodile, matičar smije upisati u držvne matice na temelju rješenja nadležnog ureda upravnog tijela na čijem se području vodi matična knjiga u koju treba izvršiti upis.

Članak 30. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 5.

Nakon zaključenja upisa, ispravke u državnu maticu matičar smije izvršiti na temelju rješenja nadležnog ureda upravnog tijela na čijem području se vodi državna matica.

Ako je ispravke potrebno izvršiti i u drugim državnim maticama ili u drugim službenim evidencijama koje se vode o građanima, matičar će o tome odmah izvijestiti nadležna državna tijela koja vode te evidencije.

Članak 31. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 6.

Matičar ima zamjenika koji u slučaju njegove sprijećenosti ima sve ovlasti i obveze matičara.

Neposredan nadzor nad radom matičara obavlja nadležni ured nadležno upravno tijelo.

Članak 32. izmijenjenNN 133/2022: izmijenjen člankom 6.

Poslove s ovlastima matičara i druge upravne poslove osobnih stanja građana može obavljati državni službenik propisanog stupnja stručne spreme i odgovarajućeg usmjerenja koji ima položen stručni ispit za obavljanje tih poslova. matičara smije obavljati službenik koji je, osim ispunjavanja uvjeta propisanih zakonom i drugim propisima kojima se uređuju službenički odnosi, završio program osposobljavanja, odnosno usavršavanja za obavljanje poslova matičara u Državnoj školi za javnu upravu.

Program osposobljavanja matičar je dužan završiti u roku od godine dana od dana početka rada na radnom mjestu matičara utvrđenom rješenjem o rasporedu. Svaki matičar dužan je završiti program usavršavanja najmanje jednom u svakih pet godina. Matičar se prijavljuje na program osposobljavanja odnosno usavršavanja putem informacijskog sustava Državne škole za javnu upravu.

Matičar koji ne završi program osposobljavanja, odnosno usavršavanja u rokovima iz stavka 2. ovoga članka rasporedit će se na radno mjesto za koje ispunjava uvjete, a ako nema slobodnog radnog mjesta na koje se može rasporediti, stavit će se na raspolaganje. Na raspolaganje se odgovarajuće primjenjuju odredbe posebnog propisa kojim se uređuju službenički odnosi.

U slučaju privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog, očinskog ili roditeljskog dopusta te drugog opravdanog razloga rokovi iz stavka 2. produžit će se na zahtjev matičara za onoliko vremena koliko je trajao opravdani razlog.

Zahtjev iz stavka 4. ovoga članka podnosi se pročelniku nadležnog upravnog tijela. O zahtjevu pročelnik odlučuje rješenjem.

Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka može se izjaviti žalba županu odnosno gradonačelniku Grada Zagreba.

Državna škola za javnu upravu dužna je tijelu državne uprave nadležnom za poslove opće uprave podnijeti godišnje izvješće o završenim programima iz stavka 1. ovoga članka do kraja ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

Izvješće iz stavka 7. ovoga članka treba sadržavati:

1. naziv programa,

2. ime i prezime matičara koji je završio program,

3. naziv županije u koju je matičar raspoređen odnosno Grada Zagreba,

4. datum završetka programa.

Članak 33. izmijenjenNN 133/2022: izmijenjen člankom 7.

Matičar i drugi državni službenici na upravnim poslovima osobnih stanja građana posebno su odgovorni za pravilno izvršavanje svih je odgovoran za točno i pravilno vođenje državnih matica te poduzimanje radnji u zakonom propisanim rokovima.

Matičar je posebno odgovoran za ispravno i uredno vođenje državnih matica.

Neizvršavanje obveza utvrđenih ovim Zakonom teža Neizvršavanje obveza iz stavka 1. ovoga članka teška je povreda službene dužnosti.

O pokretanju postupka zbog teške povrede službene dužnosti protiv matičara nadležno upravno tijelo dužno je bez odgode elektroničkim putem obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave.

Članak 34. brisanNN 133/2022: brisan člankom 8.

O pokretanju postupka zbog teže povrede službene dužnosti protiv matičara i drugih državnih službenika na upravnim poslovima osobnih stanja građana potrebno je odmah izvijestiti Ministarstvo uprave.

Premještaj matičara i drugih državnih službenika na poslovima osobnih stanja građana bez njihove suglasnosti, a radi potrebe službe, može se izvršiti po odobrenju Ministarstva uprave.

Ministarstvo uprave može predložiti premještaj matičara i drugih državnih službenika na poslovima osobnih stanja građana radi potrebe službe ili radi nezakonitosti ili nepravilnosti u radu ili postupanju utvrđenih u postupku nadzora.

Članak 36. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 7.

Ako zbog više sile ili drugih razloga pojedine činjenice ili podaci temeljnog upisa nisu mogli biti upisani u državne matice u zakonom određenom roku, upis tih činjenica i podataka u državne matice može se izvršiti na temelju rješenja nadležnog ureda upravnog tijela.

Članak 39. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 8.

Kako naknadni upisi u državne matice se unose i svi ispravci grešaka u izvršenim temeljnim ili naknadnim upisima.

Ispravak temeljnog ili naknadnog upisa može se izvršiti samo na temelju rješenja nadležnog ureda upravnog tijela.

Ako je za utvrđivanje pogrešno upisane činjenice u državnu maticu nadležno tijelo državne uprave, ispravak se upisuje na temelju rješenja nadležnog ureda upravnog tijela na čijem se području vodi državna matica.

Članak 40. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 9.

Upis činjenica rođenja, sklapanja braka ili smrti hrvatskih državljana nastalih u inozemstvu obavlja se na temelju izvatka iz državne matice inozemnog tijela. Ovaj izvadak dužna je podnijeti stranka ako međunarodnim ugovorom nije predviđena obveza inozemnog tijela da izvatke iz državnih matica dostavlja nadležnom tijelu u Republici Hrvatskoj.

Iznimno, činjenica rođenja nastala u inozemstvu upisuje se u maticu rođenih na temelju rješenja nadležnog ureda upravnog tijela, ako se izvadak iz državne matice rođenih koju vodi inozemno tijelo nije mogao pribaviti na način uređen u stavku 1. ovoga članka. Nadležni ured Nadležno upravno tijelo donosi rješenje po zahtjevu stranke, a na temelju dokaza koje predloži stranka.

Članak 41. izmijenjenNN 133/2022: izmijenjen člankom 9.

Činjenica rođenja, sklapanja braka i smrti iz članka 40. ovoga Zakona upisuju se u državne matice i to:

1. rođenje - u maticu rođenih mjesta posljednjeg prebivalište roditelja djeteta u Republici Hrvatskoj, a ako ovoga nema ili nije poznato, ili roditelji imaju različito prebivalište u Republici Hrvatskoj, u maticu rođenih mjesta posljednjeg prebivališta roditelja koji je podnio zahtjev za upis rođenja djeteta.

2. sklapanje braka - u maticu vjenčanih mjesta u kojem su posljednje zajedničko prebivalište bračnih drugova, a ako ovoga nema ili nije poznato, u državnu maticu vjenčanih mjesta posljednjeg prebivališta bračnog druga koji je podnio zahtjev za upis sklapanja braka,

3. smrt - u maticu umrlih mjesta posljednjeg prebivališta umrlog.

Ako se posljednje prebivalište osoba iz stavka 1. ovoga članka nije moglo utvrditi, upis će se izvršiti u odgovarajuću državnu maticu mjesta njihova rođenja u Republici Hrvatskoj.

Ako se upis u državnu maticu ne može obaviti prema stavku 1. i 2. ovoga članka, upis će se izvršiti u odgovarajuću državnu maticu Grada Zagreba.

Članak 45. izmijenjenNN 133/2022: izmijenjen člankom 10.

Nadzor Upravni nadzor nad provođenjem provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovog provodi Ministarstvo tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave.

Članak 46. izmijenjenNN 133/2022: izmijenjen člankom 11.

Tko u propisanom roku ne prijavi rođenje djeteta ili ne prijavi osobno ime djeteta ili ne prijavi smrt kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna 130,00 eura.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 390,00 do 5.000,00 kuna 660,00 eura a odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznom u iznosu od 2.000,00 260,00 do 3.000,00 kuna 390,00 eura.

Protiv počinitelja prekršaja iz stavka 1. ovog članka neće se voditi postupak ako je prijavljivanje pravodobno izvršila druga osoba.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 130,00 do 4.000,00 kuna 530,00 eura kaznit će se osoba koja u pravnom prometu koristi ispravu koja ne sadrži posljednje podatke upisane u državne matice.

Članak 47. brisanNN 98/2019: izmijenjen člankom 10.; NN 133/2022: brisan člankom 12.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se matičar i drugi državni službenik na upravnim poslovima osobnih stanja građana koji:

– u propisanim rokovima na izvršava upravne radnje utvrđene ovim Zakonom,

– državne matice ne vodi ispravno i uredno,

– povrijedi zaštitu podataka upisanih u državne matice dozvolom uvida ili izdavanjem isprava iz državnih matica neovlaštenim osobama.