Što se promijenilo od NN 115/2016

Članak 3. izmijenjenNN 39/2019: izmijenjen člankom 1.

U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. Poslovi carinske službe su poslovi Carinske uprave određeni ovim Zakonom i drugim propisima.

2. Nadzor je svako postupanje koje poduzima Carinska uprava prema ovome Zakonu i drugim propisima kojim se osigurava pravilna primjena carinskih, trošarinskih, poreznih i drugih propisa iz svoje nadležnosti, kao i suzbijanje, sprječavanje i otkrivanje kažnjivih djela iz tih propisa.

3. Mjesto nadzora je svaki otvoreni ili zatvoreni prostor ili objekt gdje se obavlja nadzor.

4. Carinsko-sigurnosne mjere su mjere koje se sukladno carinskim propisima provode s robom koja se unosi u ili iznosi iz carinskog područja radi osiguranja zaštite i očuvanja sigurnosti društva, a osobito zaštite zdravlja i života ljudi, životinja i bilja, okoliša, kulturne baštine, nacionalnog blaga povijesne, umjetničke ili arheološke vrijednosti, intelektualnog vlasništva te zaštite drugih općih i javnopravnih interesa.

5. Carinska ovlast je ovlast određena ovim Zakonom i drugim propisima.

6. Roba su sve stvari koje se mogu razvrstati u Carinsku tarifu, uključujući i sve pokretne stvari koje se mogu klasificirati sukladno posebnim propisima.

7. Prometno sredstvo je svako sredstvo koje služi prijevozu ljudi ili robe.

8. Javna davanja su porezi i druga javna davanja sukladno Općem poreznom zakonu.

9. Javnopravne naknade su novčana davanja koja nisu propisana Općim poreznim zakonom, a koja se plaćaju sukladno posebnim propisima i koriste za podmirivanje posebno određenih potreba od općeg i/ili javnog interesa.

10. Ovlašteni carinski službenik je službenik Carinske uprave koji na temelju ovoga Zakona i drugih propisa obavlja poslove carinske službe primjenom carinskih ovlasti.

11. Ovrha je postupak prisilne naplate carinskog, trošarinskog i poreznog duga te drugih javnih davanja koji se provodi na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave sukladno odredbama Općeg poreznog zakona.

12. Administrativna suradnja je oblik suradnje s drugim državama u vidu razmjene informacija vezanih uz obveznika, uzajamne pomoći pri naplati tražbina po osnovi carine, poreza i drugih javnih davanja te provedbi mjera osiguranja naplate duga, kao i drugim oblicima suradnje prema međunarodnim ugovorima.

13. Sustav analize i upravljanja rizicima je sustav administrativnih, operativnih, analitičkih, informatičkih, tehničkih i drugih postupaka, mjera i radnji koje se planiraju i poduzimaju radi identifikacije rizika u odnosu na pravilnu primjenu carinskih, trošarinskih, poreznih i drugih propisa iz nadležnosti Carinske uprave te poduzimanja svih mjera nužnih za ograničavanje izloženosti riziku i učinkovito suzbijanje, sprječavanje i otkrivanje povreda tih propisa. To, među ostalim, obuhvaća postupke kao što su prikupljanje podataka i informacija, njihova obrada te analiza i procjena rizika, kao i sustavno i nasumično planiranje, određivanje te poduzimanje nadzornih i drugih operativno-analitičkih mjera i postupaka.

Članak 4. izmijenjenNN 39/2019: izmijenjen člankom 2.

(1) Carinska uprava obavlja nadzor radi osiguranja pravilne primjene propisa o javnim davanjima i javnopravnim naknadama te osiguranja zaštite zdravlja i života ljudi, životinja, prirode i okoliša kao i drugih općih i javnopravnih interesa.

(2) Carinska uprava priprema i izrađuje nacrte prijedloga zakona, drugih propisa i akata radi unapređenja carinskog, trošarinskog i poreznog sustava te učinkovitijeg ubiranja javnih davanja i javnopravnih naknada iz svoje nadležnosti.

(3) Poslovi carinske službe su osobito:

1. utvrđivanje, naplata i nadzor carinskih davanja, trošarina, posebnih poreza, poreza na dodanu vrijednost, drugih javnih davanja te javnopravnih naknada (u daljnjem tekstu: javna davanja),

2. osiguravanje pravilne primjene carinskih i drugih propisa koji carinskog zakonodavstva koje se odnose odnosi na unos, iznos, provoz, prijenos, skladištenje i drugo raspolaganje robom koja podliježe mjerama nadzora,

3. provedba carinsko-sigurnosnih mjera,

4. sudjelovanje u provođenju mjera zajedničke poljoprivredne, ribarske i trgovinske politike,

5. utvrđivanje, stavljanje na raspolaganje i nadzor tradicionalnih vlastitih sredstava Europske unije iz carinskih davanja,

6. otkrivanje, sprječavanje i suzbijanje prekršaja i kaznenih djela, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima te provedba dokaznih radnji u prekršajnom i kaznenom postupku sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku, Prekršajnog zakona i ovoga Zakona,

7. nadzor nad provedbom propisa kojima se uređuje fiskalizacija u prometu gotovinom, 11 i propisa kojim se uređuje porezni postupak,

8. nadzor nad provedbom propisa kojima se uređuju opći uvjeti obavljanja djelatnosti trgovačkih društava, trgovaca pojedinaca i obrta (registracija, odobrenje za rad, rješenje, suglasnost, drugo odobrenje nadležnih tijela, predmet poslovanja, sjedište i tvrtka), ako posebnim propisom nije određena nadležnost drugog tijela,

9. nadzor nad provedbom propisa kojima se uređuje obavljanje trgovine i obavljanje usluga,

10. nadzor nad provedbom propisa o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti te otkrivanje i sprječavanje svih oblika nedozvoljene i protuzakonite trgovine,

8. nadzor nad unosom, iznosom, prekograničnim prometom te drugim kretanjem i gospodarenjem otpadom sukladno propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom,

12 9. nadzor provedbe obveza proizvođača proizvoda u smislu propisa kojima se uređuje gospodarenje otpadom te naplata naknada za gospodarenje posebnim kategorijama otpada koje se obračunavaju i plaćaju te postupka posredovanja i trgovanja otpadom sukladno propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom,

13 10. nadzor uvoza i izvoza tvari koje oštećuju ozonski sloj, fluoriranih stakleničkih plinova, uređaja i opreme koji sadrže ove tvari ili o njima ovise i ostalih kemijskih tvari sukladno propisima o zaštiti zraka,

14 11. nadzor u skladu s posebnim propisima ispunjavanja uvjeta za ostvarivanje prava na korištenje novčanih sredstava koja se isplaćuju iz državnog proračuna Republike Hrvatske, kao i novčanih sredstava koja korisnici izravno ili posredno ostvaruju primjenom oslobođenja ili izuzeća od plaćanja javnih davanja te sniženih visina i diferenciranih stopa javnih davanja,

15 12. nadzor obračuna, plaćanja i naplate naknade za koncesiju te nadzor nad obavljanjem djelatnosti za koju je propisana koncesija, a obavlja se bez dodijeljene koncesije,

16 13. nadzor u području prava intelektualnog vlasništva,

17 14. nadzor nad provedbom propisa o morskom i slatkovodnom ribarstvu na području ribolovnog mora i voda te u dijelu koji se odnosi na kretanje i promet ribe i drugih morskih i vodenih organizama,

18. nadzor kretanja, raspolaganja i prometa opasnih proizvoda i proizvoda čije je stavljanje na tržište zabranjeno ili ograničeno ili za koje je naređeno povlačenje s tržišta, odnosno proizvoda koji ne ispunjavaju propisane tehničke zahtjeve i predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost,

19 15. provedba carinskih mjera provjere značajki proizvoda sukladno propisima o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti i drugim propisima kojima se uređuju tehnički zahtjevi za proizvode,

20 16. nadzor unosa i iznosa gotovine preko državne granice sukladno propisima o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma,

21 17. nadzor nad primjenom propisa kojima se uređuje izvoz, uvoz, iznos i unos kulturnih dobara,

22 18. nadzor nad provedbom propisa kojima se uređuje prekogranični promet i trgovina divljim vrstama,

23 19. provedba upravnih i drugih nadzornih poslova u vezi s ispunjavanjem propisanih uvjeta za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku te nadzor nad provedbom propisa kojima se uređuje poslovanje i djelatnost ovlaštenih carinskih otpremnika, 28 uvjetima pružanja usluga carinskog zastupanja,

24. nadzor nad naplatom proračunskih i ostalih prihoda te transakcijama u području prometa robe i usluga, ugostiteljske djelatnosti i pružanja usluga u turizmu te naplatom boravišne pristojbe,

25. nadzor nad provedbom propisa kojima se uređuje obavljanje audiovizualnih djelatnosti,

26. nadzor nad provedbom propisa o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane energetske djelatnosti s naftom i naftnim derivatima,

27. nadzor nad provedbom propisa u području stavljanja na tržište šumskog reprodukcijskog materijala,

20. nadzor na graničnom prijelazu, odnosno na drugom mjestu gdje se obavlja carinski nadzor dozvola i drugih isprava, sukladno propisima o prijevozu u cestovnom prometu te osovinskog opterećenja, ukupne mase i dimenzije vozila u prometu na cestama sukladno propisima o sigurnosti prometa na cestama,

29. nadzor nad primjenom propisa kojim se uređuje ograničavanje uporabe duhanskih 21. nadzor sustava sljedivosti i praćenja duhanskih proizvoda te uporabe sigurnosnog obilježja sukladno propisima o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda,

30 22. administrativna suradnja i međunarodna razmjena informacija s državama članicama Europske unije ili s trećim državama u području primjene propisa iz nadležnosti Carinske uprave,

31 23. svi drugi poslovi koji su Carinskoj upravi stavljeni u nadležnost posebnim propisima.

Članak 7. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 1.

(1) Središnji ured ima sjedište u Zagrebu.

(2) Područni carinski uredi se osnivaju u gospodarskim i prometnim središtima kada to zahtijevaju opseg, struktura i tokovi kretanja roba u putničkom i robnom prometu s inozemstvom te drugi gospodarski interesi. Za obavljanje svih ili nekih poslova iz djelokruga područnih carinskih ureda osnivaju se carinski uredi i granični carinski uredi kao unutarnje ustrojstvene jedinice područnog carinskog ureda.

(3) Zbog posebnosti obavljanja poslova u Carinskoj upravi, sukladno međunarodnim standardima uređivanja djelokruga i ustroja carinske službe, uvjeti za organiziranje ustrojstvenih jedinica Središnjeg ureda, područnih carinskih ureda, carinskih ureda i graničnih carinskih ureda mogu se propisati drugačije od uvjeta utvrđenih propisima o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave.

(4) Pojedini područni carinski uredi po potrebi mogu obavljati poslove iz svog djelokruga izvan područja svoje mjesne nadležnosti, o čemu odlučuje ravnatelj Carinske uprave.

(5) Carinski službenici mogu obavljati poslove iz djelokruga rada Središnjeg ureda, područnih carinskih ureda, carinskih ureda i graničnih carinskih ureda i izvan sjedišta rada kao samostalni izvršitelji.

(6) Vlada Republike Hrvatske donosi odluke o osnivanju, sjedištima, području djelovanja i početku rada područnih carinskih ureda te odluke o osnivanju, sjedištima i području djelovanja carinskih ureda i graničnih carinskih ureda.

(7) Ministar financija rješenjem određuje početak rada carinskog ureda i graničnog carinskog ureda.

Članak 8. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 1.

(1) Carinskom upravom upravlja ravnatelj koji je državni dužnosnik s položajem pomoćnika ministra financija, koji ujedno upravlja i radom Središnjeg ureda, a u radu mu pomažu zamjenik ravnatelja i pomoćnici ravnatelja.

(2) Ravnatelj Carinske uprave (u daljnjem tekstu: ravnatelj) za svoj je rad odgovoran ministru financija i Vladi Republike Hrvatske.

Članak 12. izmijenjenNN 39/2019: izmijenjen člankom 3.

Područni carinski ured neposredno ili preko svojih ustrojstvenih jedinica u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima:

1. odobrava provedbu carinski dopuštenog postupanja i uporabe robe,

2. obračunava i naplaćuje javna davanja,

3. sudjeluje u odobravanju primjene povlaštenih statusa i pojednostavnjenih postupaka,

4. odobrava primjenu oslobođenja i drugih izuzeća i olakšica od plaćanja javnih davanja,

5. rješava o otpustu, povratu i otpisu javnih davanja,

6. neposredno provodi poslove nadzora radi pravilne primjene carinskih, trošarinskih, poreznih i drugih propisa iz nadležnosti Carinske uprave, kao i suzbijanja, sprječavanja i otkrivanja kažnjivih djela iz tih propisa,

7. provodi nadzor i fizičke provjere robe koja se izvozi uz primjenu izvoznih naknada i poticaja,

8. provodi postupak naknadnog obračuna i naplate javnih davanja,

9. provodi mjere osiguranja naplate javnih davanja,

10. provodi postupak ovrhe radi naplate javnih davanja,

11. vodi evidenciju i obrađuje podatke o tradicionalnim vlastitim sredstvima Europske unije iz carinskih davanja,

12. utvrđuje i prijavljuje slučajeve prijevara i nepravilnosti te otpisa tradicionalnih vlastitih sredstva Europske unije iz carinskih davanja,

13. provodi postupak registracije i rješava o svim pravima i obvezama trošarinskih obveznika i obveznika posebnih poreza te nadzire kretanje trošarinskih proizvoda,

14. kada je to propisano, vodi upravni postupak u prvom stupnju,

15. u prvom stupnju vodi prekršajne postupke kada je provedba prekršajnog postupka stavljena u djelokrug rada Carinske uprave,

16. vodi carinsko skladište,

17. provodi postupak oduzimanja, smještaja, čuvanja, prodaje, dodjele i uništenja robe,

18. daje obavijesti o primjeni propisa iz nadležnosti Carinske uprave,

19. prikuplja, procjenjuje, evidentira, obrađuje, koristi i čuva podatke i obavijesti,

20. surađuje i razmjenjuje podatke s drugim državnim i javnim tijelima,

21. provodi nadzor nad primjenom propisa kojima se uređuju uvjeti za obavljanje poslova pružanja usluga carinskog zastupanja u carinskom postupku,

22. provodi carinsko-sigurnosne mjere,

23. obavlja nadzor i kontrolu unosa i iznosa domaćih i stranih sredstava plaćanja te sprječava i otkriva kažnjiva djela s tim u vezi,

24. prema odluci Vlade Republike Hrvatske obavlja poslove iz područja nadzora državne granice,

25. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i drugim propisima.

Članak 17. izmijenjenNN 39/2019: izmijenjen člancima 4. i 5.; NN 36/2024: izmijenjen člankom 2.

(1) Ovlaštenom carinskom službeniku izdaje se službena iskaznica i službena značka s identifikacijskim brojem.

(2) Obrazac službene iskaznice, izgled službene značke te postupak izdavanja službene iskaznice i službene značke, kao i način obilježavanja prijevoznih sredstava znakom carinske službe pravilnikom propisuje ministar financija.

(3) Ovlašteni carinski službenici obavljaju poslove carinske službe u odori ili civilnoj odjeći. Odora je svečana ili radna odora s propisanim znakom Carinske uprave.

(4) Pravo na civilnu odjeću ima ovlašteni carinski službenik koji obavlja carinske poslove primjenom carinskih ovlasti isključivo u civilnoj odjeći.

(5) Radna mjesta na kojima ovlašteni carinski službenici moraju nositi odoru, izgled, vrstu, trajanje i način uporabe odore te, poslove koje ovlašteni carinski službenici mogu imaju pravo obavljati u civilnoj odjeći te način i uvjete za ostvarivanje prava na civilnu odjeću pravilnikom propisuje ministar financija.

(6) Prijevozna sredstva koja se koriste u službene svrhe mogu biti označena znakom Carinske uprave i natpisom »Carina«. Prijevozna sredstva registriraju se sukladno propisu kojeg donosi ministar financija u suradnji s tijelom nadležnim za registriranje vozila.

(7) Ovlašteni carinski službenik pri obavljanju nadzora može koristiti tehničku opremu, pse za detekciju te službena vozila i plovila s uporabom svjetlosnih i zvučnih signala.

(8) U svrhu osiguravanja istovjetnosti i/ili prepoznavanja robe koja podliježe primjeni propisa o javnim davanjima ovlašteni carinski službenik može koristiti tehničku opremu.

(9) Korištenjem tehničke opreme ovlašteni carinski službenik može i fotografirati, snimati i evidentirati robu, nadzirane osobe, mjesto nadzora, prometna sredstva, ugovore, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju koji su povezani s predmetom nadzora.

Članak 17.a dodanNN 39/2019: dodan člankom 5.

(1) Radi provedbe graničnog carinskog nadzora Carinska uprava može snimati područje državne granice, graničnih prijelaza i graničnih carinskih ureda ili koristiti snimke tijela nadležnih za nadzor državne granice i prekograničnog prometa ljudi i roba.

(2) Ako su uređaji za snimanje postavljeni na području graničnih prijelaza i graničnih carinskih ureda, osobe koje se nalaze na tom području moraju biti na to upozorene.

Članak 18. izmijenjenNN 39/2019: izmijenjen člankom 6.

(1) Ovlašteni carinski službenik koji poslove carinske službe obavlja u civilnoj odjeći dužan je prije početka primjene carinske ovlasti predstaviti se pokazivanjem službene značke i službene iskaznice.

(2) Ovlašteni carinski službenik koji poslove carinske službe obavlja u odori dužan je na zahtjev osobe prema kojoj će primijeniti carinsku ovlast predstaviti se pokazivanjem službene značke i službene iskaznice.

(3) Iznimno, ovlašteni carinski službenik neće se predstaviti na način određen u stavku 1. i 2. ovoga članka ako okolnosti primjene carinske ovlasti ukazuju da bi to moglo ugroziti postizanje njezinog cilja. Po prestanku navedenih okolnosti ovlašteni carinski službenik će se predstaviti na način određen stavkom 1. i 2. ovoga članka.

(4) Smatra se da okolnosti iz stavka 3. ovoga članka u svakom slučaju postoje kada ovlašteni carinski službenik u provedbi neposrednog nadzora utvrđuje bitne elemente izvršenja dužne (propisane) radnje ili činidbe od strane subjekta nadzora koji te radnje ili činidbe izravno izvršava u odnosu prema ovlaštenom carinskom službeniku.

Članak 29. izmijenjenNN 39/2019: izmijenjen člankom 7.

(1) U prikupljanju, evidentiranju, obradi i korištenju osobnih te drugih podataka i obavijesti Carinska uprava posebno skrbi o zaštiti osobnih i drugih podataka te o njihovoj tajnosti i povjerljivosti.

(2) Prilikom primjene ovlasti iz članka 24. ovoga Zakona primjenjuju se propisi kojima se uređuje zaštita osobnih podataka i podataka koji predstavljaju poslovnu i drugu tajnu.

(3) Carinska uprava je dužna kao tajnu čuvati podatke iz sustava analize i upravljanja rizicima te identitet podnositelja predstavke.

(4) Dokumentaciju i podatke koji su prikupljeni ili utvrđeni u provedbi nadzora te identitet podnositelja predstavke Carinska uprava može dati samo sudovima, državnom odvjetništvu, tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, na njihov obrazloženi pisani zahtjev u postupcima iz njihove nadležnosti.

Članak 40.c izmijenjenNN 39/2019: izmijenjen člankom 8.

(1) Ako osoba kojoj je izdana naredba ne postupi po naredbi iz članka 40., 40.a i 40.b ovoga Zakona, kaznit će se radi izvršenja naredbe novčanom kaznom.

(2) Novčana kazna kojom se fizička osoba prisiljava na izvršenje izriče se rješenjem u iznosu do dvije prosječne godišnje bruto plaće ostvarene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. Novčana kazna kojom se pravna osoba prisiljava na izvršenje izriče se rješenjem odgovornoj osobi te pravne osobe u iznosu do deset prosječnih godišnjih bruto plaća ostvarenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini.

(3) Ako fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi ne ispune novčanu obvezu iz stavka 2 U slučaju daljnjeg neispunjavanja naredbe iz stavka 1. ovoga članka, izreći će se druga, veća novčana kazna unutar utvrđenog raspona. Ako je potrebno, novčana kazna može se izreći i više puta.

(4) Rok za plaćanje novčane kazne je osam dana od dana dostave rješenja. Ako novčana kazna nije u roku plaćena naplatit će se prisilno prema propisima za prisilnu naplatu javnih davanja.

(5) Protiv rješenja iz ovoga članka može se izjaviti žalba koja ne odgađa njegovo izvršenje.

Članak 45. izmijenjenNN 39/2019: izmijenjen člankom 9.

Osobe iz članka 43. ovoga Zakona te nadzirane osobe i druge osobe zatečene na mjestu nadzora dužne su ovlaštenom carinskom službeniku omogućiti nesmetan pregled robe.

Članak 70. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 3.

(1) Osoba koja je primljena, premještena ili raspoređena u carinsku službu Carinski službenik dužan je dati pisanu izjavu o svom imovinskom stanju i imovinskom stanju svoje uže obitelji, pod kaznenom i materijalnom odgovornošću daje pisanu izjavu o svom imovnom stanju, imovnom stanju svoje uže obitelji te pisanu izjavu o suglasnosti za provjeru vjerodostojnosti podataka iz izjave. (2) Pisana izjava, u svrhu sprječavanja korupcije, jačanja povjerenja javnosti, integriteta, objektivnosti i nepristranosti, sprječavanja sukoba interesa i drugih nedopuštenih utjecaja prilikom primjene službenih carinskih ovlasti.

(2) Članom uže obitelji iz stavka 1. ovoga članka smatraju se: bračni ili izvanbračni drug ili životni partner ili neformalni životni partner te maloljetna djeca sa stanjem na dan popunjavanja izjave.

(3) Carinski službenik iz stavka 1. ovoga članka podnosi izjavu u roku od 30 dana od dana početka rada u Carinskoj upravi sa stanjem na dan popunjavanja izjave, a u slučaju promjene svog imovinskog stanja ili stanja članova uže obitelji dužan je dostaviti promjenu u roku od 30 dana od dana promjene.

(4) Pod promjenom stanja iz stavka 3. ovoga članka smatra se svaka promjena u sadržaju imovine, povećanja vrijednosti imovine u iznosu većem od 10.000,00 eura, kao i svaka promjena u primicima od obavljanja dodatnog posla (honorara ili drugih naknada) i ostalih primitaka.

(5) Izjava o imovinskom stanju podnosi se na propisanom obrascu elektronički, s kvalificiranim elektroničkim potpisom, ili uz dostavu ispisanog i vlastoručno potpisanog obrasca.

(6) Izjava o imovinskom stanju sadrži podatke o imovini carinskog službenika, njegova bračnog ili izvanbračnog druga ili životnog partnera ili neformalnog životnog partnera te maloljetne djece, stečenoj po svim pravnim osnovama.

(7) Izjava o imovinskom stanju sadrži osnovne osobne podatke carinskog službenika i njegova bračnog ili izvanbračnog druga ili životnog partnera ili neformalnog životnog partnera, podatke o izvorima primitaka, podatke o obvezama, podatke o nekretninama, podatke o pokretninama, podatke o poslovnim udjelima, dionicama i vrijednosnim papirima u poslovnim subjektima, podatke o novčanim sredstvima izraženim u eurima ili drugim deviznim sredstvima te podatke o ostalim članstvima i funkcijama u drugim pravnim osobama, udruženjima i organizacijama.

(8) Izjava o imovinskom stanju carinskog službenika sadrži osnovne osobne podatke o maloljetnoj djeci, podatke o nekretninama, podatke o pokretninama, podatke o poslovnim udjelima, dionicama i vrijednosnim papirima u poslovnim subjektima te podatke o novčanim sredstvima izraženim u eurima ili drugim deviznim sredstvima.

(9) Podaci o imovini sadrže podatke o naslijeđenoj imovini i podatke o stečenoj imovini.

(10) Podaci o naslijeđenoj imovini obuhvaćaju podatke o vrsti i ukupnoj vrijednosti nasljedstva te podatke od koga je nasljedstvo naslijeđeno.

(11) Podaci o stečenoj imovini obuhvaćaju podatke o:

– dohotku od nesamostalnog rada, dohotku od samostalne djelatnosti, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od kapitala i drugom dohotku, osim o primicima koji predstavljaju naknadu putnih i drugih troškova rada obveznika, partnera ili maloljetne djece, sukladno posebnim propisima kojima je uređeno oporezivanje dohotka,

– primicima koji se ne smatraju dohotkom i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak,

– dugovima, preuzetim jamstvima i ostalim obvezama,

– dospjelim potraživanjima prema trećim osobama,

– nekretninama u knjižnom i izvanknjižnom vlasništvu stečenim kupoprodajom, zamjenom, darovanjem, unošenjem i izuzimanjem nekretnina iz trgovačkog društva, stečenim u postupku likvidacije ili stečaja, stečenim na temelju odluka suda ili drugog tijela, ugovorom o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju, povratom imovine stečene u postupku denacionalizacije te na drugi način stečenim nekretninama od drugih osoba,

– pokretninama koje se upisuju u javni registar i pokretninama veće vrijednosti,

– poslovnim udjelima i vrijednosnim papirima u trgovačkim društvima i udjelima u društvima osoba,

– udjelima o vlasništvu drugih poslovnih subjekata i subjekata samostalne djelatnosti,

– novčanoj štednji i kriptovalutama čiji je iznos veći ili jednak jednogodišnjem iznosu neto primitka carinskog službenika.

(12) Pod pokretninama koje se upisuju u javne registre podrazumijevaju se vozila, plovila, zrakoplovi i radni strojevi, a koji se upisuju u javne registre.

(13) Pod pokretninama veće vrijednosti iz stavka 11. podstavka 6. ovoga članka podrazumijevaju se lovačko oružje, umjetnine, nakit, drugi predmeti osobne uporabne vrijednosti, vrijednosni papiri, životinje, ostali radni strojevi i druge stečene pokretnine pojedinačne vrijednosti veće od 5000,00 eura, osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta.

(14) U odnosu na stečenu imovinu iz stavaka 11. i 12. ovoga članka carinski službenici dužni su u izjavi o imovinskom stanju prikazati podatke o načinu stjecanja imovine i izvorima sredstava kojima je stečena imovina.

(15) Carinski službenik dužan je istinito i potpuno ispuniti izjavu o imovinskom stanju za sebe i za osobe o čijem je imovinskom stanju obvezan dati podatke.

(16) Ako carinski službenik ne ispuni obvezu podnošenja izjave o imovinskom stanju ili ako se utvrdi da nije podnio izjavu o imovinskom stanju na propisanom obrascu i s potpisom sukladno stavku 5. ovoga članka ili ako je obrazac izjave o imovinskom stanju nepotpuno ili nepravilno ispunjen, pisanim putem pozvat će se carinski službenik da ispuni izjavu o imovinskom stanju u roku koji ne može biti kraći od osam dana niti duži od petnaest dana od dana zaprimanja pisane obavijesti.

(17) Pisana izjava o imovinskom stanju pohranjuje se u osobnom očevidniku službenika. dosjeu carinskog službenika te se klasificira stupnjem tajnosti »ograničeno«.

(18) Nadležna ustrojstvena jedinica za unutarnji nadzor i kontrolu ovlaštena je izvršiti provjeru i kontrolu podataka podnesenih u izjavi kod nadležnih državnih institucija.

(19) Vrste podataka, sadržaj obrasca, način podnošenja izjave o imovinskom stanju i razdoblje pohrane izjave o imovinskom stanju, kao i sve druge mjere za osiguranje zakonite i poštene obrade ministar financija propisuje pravilnikom.

Članak 75. izmijenjenNN 39/2019: izmijenjen člankom 10.; NN 36/2024: izmijenjen člankom 4.

(1) Radi potreba službe carinski službenik može biti premješten na drugo radno mjesto sukladno njegovoj stručnoj spremi, radnom iskustvu, znanju i sposobnosti, u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici Carinske uprave, u istom ili drugom mjestu rada.

(2) Radi potreba službe carinski službenik može biti privremeno premješten na drugo radno mjesto najdulje na godinu dana, odnosno do povratka odsutnog carinskog službenika kojeg premješteni carinski službenik zamjenjuje, sukladno njegovoj stručnoj spremi, radnom iskustvu, znanju i sposobnosti u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici Carinske uprave, u istom ili drugom mjestu rada, bez obzira postoji li slobodno radno mjesto.

(3) Premještaj po potrebi službe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka temelji se na ocjeni ravnatelja, odnosno pročelnika područnog carinskog ureda o potrebi da se carinskog službenika premjesti na drugo radno mjesto zbog:

1. potrebe popunjavanja radnog mjesta na kojem se poslovi moraju obavljati u kontinuitetu povećanja broja izvršitelja radi povećanog opsega posla,

2. bolje organizacije rada,

3. potrebe za angažiranjem drugog carinskog službenika na određenom radnom mjestu radi pravodobnog ili efikasnijeg obavljanja određenih poslova i zadataka.

(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka carinski službenik ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.

(5) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, carinskog službenika može se, uz njegov pisani pristanak, premjestiti na radno mjesto niže složenosti poslova za koje ispunjava propisane uvjete.

(6) Carinski službenik kojem nedostaje pet godina do ostvarivanja prava na stjecanje starosne mirovine po općem propisu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje, ne može biti premješten, osim uz pisani pristanak.

(5) Protiv rješenja o premještaju službenik ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave rješenja podnijeti žalbu Odboru za državnu službu.

(6) Žalba protiv rješenja o premještaju ne odgađa njegovo izvršenje.

Članak 84. izmijenjenNN 39/2019: izmijenjen člankom 11.

(1) Šteta Štetu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranki nastane nezakonitim ili nepravilnim radom carinskog službenika naknađuje Republika Hrvatska.

(2) Osobni podaci ovlaštenog carinskog službenika koji je uporabio vatreno oružje su tajni.

(3) Ministarstvo financija će osigurati besplatnu pravnu pomoć ovlaštenom carinskom službeniku protiv kojeg se poduzimaju radnje u okviru prethodnog postupka, kaznenog postupka ili postupka naknade štete u vezi s obavljanjem carinskih poslova koje je po ocjeni Carinske uprave obavio u skladu sa zakonom.

(4) Ocjenu iz stavka 3. ovoga članka donosi povjerenstvo koje imenuje ravnatelj.

(5) Ministarstvo financija će osigurati besplatnu pravnu pomoć i građaninu koji je pružio pomoć ovlaštenom carinskom službeniku, protiv kojeg se vodi postupak iz stavka 3. ovoga članka, zbog radnje počinjene u vezi s pružanjem pomoći.

(6) Besplatna pravna pomoć iz stavka 3. ovoga članka osigurat će se ovlaštenom carinskom službeniku i nakon što mu je prestao radni odnos u Carinskoj upravi.

(7) Kada su sredstva prisile uporabljena u granicama ovlasti na način propisan zakonom, isključena je odgovornost ovlaštenog carinskog službenika koji ih je uporabio.

(3) Kada se protiv ovlaštenog carinskog službenika vodi kazneni postupak zbog uporabe sredstava prisile ili drugih radnji u obavljanju službenog posla, Ministarstvo financija će mu osigurati besplatnu pravnu pomoć u tom postupku.

(4) Ministarstvo financija osigurat će besplatnu pravnu pomoć i građaninu, koji je pružio pomoć carinskom službeniku ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog radnje počinjene u vezi s pružanjem pomoći.

(8) Ovlaštenom carinskom službeniku koji u obavljanju poslova carinske službe uporabi vatreno oružje Ministarstvo financija će osigurati nužnu medicinsku i psihosocijalnu pomoć.

Članak 91. izmijenjenNN 155/2023: izmijenjen člankom 52.; NN 36/2024: izmijenjen

(1) Plaća carinskih službenika utvrđuje se na način uređen propisima o državnim službenicima, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

(2) Nazive radnih mjesta, koeficijente složenosti poslova i stručne uvjete za radna mjesta, dodatke na posebne uvjete rada, visinu naknade za pripravnost te kriterije i najviši mogući iznos dodatka za natprosječne rezultate u radu, za carinske službenike utvrđuje posebnom uredbom Vlada Republike Hrvatske.

Članak 95. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člancima 5. i 6.

(1) Carinski službenici moraju neprekidno dopunjavati svoja stručna znanja, osposobljavati se i sudjelovati u provjerama stručne osposobljenosti koje organizira i provodi Carinska uprava.

(2) Poslovi stručnog osposobljavanja i usavršavanja odnose se na:

1. izradu i provedbu programa za kontinuirano stručno osposobljavanje i usavršavanje carinskih službenika,

2. izradu i provedbu programa za stručno osposobljavanje i usavršavanje vježbenika i službenika koji se primaju u carinsku službu,

3. organiziranje državnih stručnih ispita za carinske službenike, 4. organiziranje tečajeva, seminara i radionica,

5 4. izdavanje stručnih publikacija potrebnih za rad carinske službe i za potrebe stručnog osposobljavanja carinskih službenika.

(3) Sadržaj, način i mjerila za stručno usavršavanje, osposobljavanje i provjeru stručne osposobljenosti službenika i vježbenika pravilnikom propisuje ministar financija.

Članak 95.a dodanNN 36/2024: dodan člankom 6.

(1) Srednjoškolsko obrazovanje za stjecanje kvalifikacije carinik provodi se u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa iz područja odgoja i obrazovanja i obrazovanja odraslih, kao i s potrebama službe Carinske uprave.

(2) Srednjoškolskim obrazovanjem za stjecanje kvalifikacije carinik stječe se kvalifikacija razine 4.2 sukladno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

(3) Pravo pristupa redovitom obrazovanju za stjecanje kvalifikacije iz stavka 2. ovoga članka imaju polaznici koji su završili II. razred srednje škole.

(4) Stjecanje kvalifikacije iz stavka 2. ovoga članka može se provoditi i u sustavu obrazovanja odraslih, a pravo pristupa imaju polaznici koji su prethodno stekli srednjoškolsku kvalifikaciju razine 4.2.

Članak 95.b dodanNN 36/2024: dodan člankom 6.

(1) Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije carinik donosi ministar nadležan za obrazovanje na prijedlog agencije nadležne za strukovno obrazovanje.

(2) Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije carinik provodi se sukladno propisima iz područja odgoja i obrazovanja.

Članak 95.c dodanNN 36/2024: dodan člankom 6.

(1) Osoba koja je stekla kvalifikaciju carinik na trošak Carinske uprave dužna je nakon uspješno završenog obrazovanja ostati na radu u Carinskoj upravi dvostruko duže od dužine trajanja obrazovanja.

(2) Osoba koja na radu u Carinskoj upravi ne ostane propisano vrijeme iz stavka 1. ovoga članka i osoba koja iz neopravdanih razloga ne završi obrazovanje dužna je naknaditi troškove stipendiranja.

(3) Prava i obveze između Carinske uprave i osobe, odnosno zakonskog zastupnika ili skrbnika osobe koja se obrazuje za kvalifikaciju carinik uređuju se ugovorom.

Članak 95.d dodanNN 36/2024: dodan člankom 6.

(1) Slobodna radna mjesta carinskih službenika mogu se popuniti bez javnog natječaja, prijmom u carinsku službu osoba koje su na temelju ugovora o stipendiranju u obvezi raditi određeno vrijeme u Carinskoj upravi.

(2) Osoba koja se prima u Carinsku upravu bez radnog iskustva na temelju ugovora o stipendiranju raspoređuje se u svojstvu vježbenika na radno mjesto carinika.

(3) Ako u Carinskoj upravi postoji potreba službe i slobodno radno mjesto, za osobu iz stavka 1. ovoga članka ravnatelj Carinske uprave može donijeti rješenje o prijmu i rasporedu na neodređeno vrijeme, nakon položenog državnog ispita.

Članak 97. brisanNN 36/2024: brisan člankom 7.

(1) Državni stručni ispit za carinske službenike sastoji se od općeg i posebnog dijela.

(2) Propisi o općem dijelu državnoga stručnog ispita za državne službenike odgovarajuće se primjenjuju i pri polaganju državnoga stručnog ispita za carinske službenike.

Članak 102. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 8.

(1) Teškim povredama službene dužnosti, osim povreda propisanih Zakonom o državnim službenicima, smatraju se i:

1. obavljanje poslova nespojivih s dužnostima službenika Carinske uprave,

2. sprječavanje i onemogućavanje ovlaštenih carinskih službenika prilikom obavljanja službenih dužnosti,

3. zlouporaba odore, oznaka i, službene iskaznice, službene značke ili oružja kod obavljanja ili u vezi s obavljanjem poslova službe,

4. krivotvorenje, preinačavanje, unošenje ili ovjera neistinitog sadržaja u službenim ispravama ili u informacijskom sustavu,

5. odbijanje pisanog naloga za testiranje na alkohol ili odbijanje pisanog naloga za stručni pregled kojim se utvrđuje prisutnost u organizmu alkohola ili narkotičkog sredstva,

6. radnja koja ima obilježje prekršaja iz nadležnosti Carinske uprave,

7. nepoštivanje, odnosno kršenje pravila o unutarnjem redu carinske službe ili Kodeksa profesionalne etike službenika Ministarstva financija, Carinske uprave, osim povreda navedenih u članku 101. ovoga Zakona,

8. nepostupanje po napucima i uputama za rad koje donosi Središnji ured o primjeni propisa iz djelokruga rada carinske službe,

9. neovlašteno korištenje ili korištenje u neslužbene svrhe podatka i obavijesti koje Carinska uprava prikuplja radi provođenja zakonom i drugim propisima utvrđenih poslova iz svoje nadležnosti,

10. nepoduzimanje dužnih radnji u vezi s postupkom za utvrđivanje odgovornosti carinskog službenika te prikrivanje počinjenih povreda službene dužnosti,

11. nedolično ponašanje u službi ili van službe, a što ima za posljedicu nanošenje štete ugledu službe,

12. javno iznošenje neistinitosti o službi, a što ima za posljedicu nanošenje štete ugledu službe.,

13. nepodnošenje izjave, ili podnošenje nepotpisane ili nepotpune ili netočne ili neistinite ili nepravodobne izjave, ili nepodnošenje izmjene izjave ili podnošenje nepotpisane ili nepotpune ili netočne ili neistinite ili nepravodobne izmjene izjave iz članka 70. ovoga Zakona.

(2) Prisutnost alkohola ili narkotičkih sredstava utvrđuje se alko-testom ili liječničkim pregledom.

(3) Provjeru alko-testom ovlašteni su obaviti službenici unutarnjeg nadzora i kontrole, nadređeni službenik, stručnjak za zaštitu na radu te drugi službenik koji je osposobljen i ovlašten za obavljanje tih poslova.

(4) Službenici iz stavka 3. ovoga članka moraju biti osposobljeni za provođenje alko-testiranja od strane zdravstvene ustanove.

Članak 117.a dodanNN 36/2024: dodan člankom 9.

Na obveze i odgovornosti namještenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o obvezama i odgovornostima carinskih službenika.

Članak 118. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 10.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 1327,00 do 500.000,00 kuna 66.361,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 3.000,00 do 100.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizička osoba ako:

1. na zahtjev ovlaštenog carinskog službenika u određenom roku i/ili na određenom mjestu ne podnese knjigovodstvenu ispravu, ugovor, poslovno dopisivanje, evidenciju ili neku drugu ispravu potrebnu za provedbu nadzora, odnosno dade netočne ili nepotpune podatke (članak 32. stavak stavci 2. i 3.),

2. onemogući uvid u poslovne knjige i propisane evidencije koje se vode na elektronskom mediju, kao i uvid u bazu podataka računalnog sustava (članak 32. stavak 4.),

3. u ostavljenom roku ne izradi, odnosno ne preda dokument ili deklaraciju koja potvrđuje neki podatak koji je zabilježen na elektronskom mediju (članak 32. stavak 4.),

4. na zahtjev u određenom roku ne da podatke ili da netočne i nepotpune podatke i obavijesti potrebne za Intrastat evidencije (članak 32. stavak 2.),

5. ne postupi po prema naredbi ovlaštenog carinskog službenika iz članka 39. ovoga Zakona,

6. ako ne postupi po prema naredbi ovlaštenog carinskog službenika iz članka 40., 40.a i/ili 40.b ovoga Zakona,

7. ne omogući nesmetan pregled robe koja je predmet nadzora ili napusti mjesto nadzora ili ukloni robu ili prijevozno sredstvo s mjesta nadzora bez odobrenja ovlaštenog carinskog službenika (članak 45.),

8. ne omogući nesmetano uzimanje uzoraka robe radi provođenja analize ili drugog odgovarajućeg ispitivanja (članak 46. stavak 1.),

9. ne omogući nesmetani pregled ili pretragu prometnih sredstava (članak 48. stavak stavci 3. i 4.),

10. ne omogući nesmetani ulazak, pregled ili pretragu poslovnih prostorija, prostora, zemljišta ili objekata (članak 49. stavak 1.),

11. ne omogući nesmetano privremeno oduzimanje robe, domaćih ili stranih sredstava plaćanja te isprava i nositelja podataka (članci 50. i 51. te članak 52. stavak stavci 1. i 2.).

(2) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 398,00 do 13.272,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1327,00 do 26.544,00 eura kaznit će se obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 398,00 do 13.272,00 eura.

Članak 119. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 11.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 663,00 do 300.000,00 kuna 39.816,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 2.000,00 do 70.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizička osoba ako:

1. odbije predati osobnu iskaznicu, putnu ispravu ili drugu javnu ispravu s fotografijom na temelju kojih se može provjeriti istovjetnost osobe (članak 33.),

2. se nepristojno ili uvredljivo obraća ovlaštenom carinskom službeniku tijekom njegovoga njegova službenog rada,

3. ne postupi po prema upozorenju ovlaštenog carinskog službenika (članak 38.),

4. napusti mjesto nadzora bez odobrenja ovlaštenog carinskog službenika ili ne zaustavi prometno sredstvo na mjestu nadzora (članak 48. stavak 2.),

5. ovlaštenim carinskim službenicima pri obavljanju poslova nadzora i carinsko-sigurnosnih mjera u prometu s inozemstvom ne omogući besplatan prijevoz javnim prijevoznim sredstvom (članak 85.).

(2) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 265,00 do 9290,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 398,00 do 13.272,00 eura kaznit će se obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 265,00 do 9290,00 eura.

Članak 120. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 12.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 265,00 do 200.000,00 kuna 26.544,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 1.000,00 do 30.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao i fizička osoba ako reproducira ili koristi kao odoru ili kao svoje oznake odoru ili oznake koje su po boji, izgledu i oznakama jednake ili slične službenoj odori i oznakama Carinske uprave.

(2) Predmeti koji su izrađeni ili korišteni suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka oduzet će se i uništiti.

(3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 132,00 do 3981,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 265,00 do 6636,00 eura kaznit će se obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je.

(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 132,00 do 3981,00 eura.