Izmjene: NN 36/2024

Članak 7. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

(1) Središnji ured ima sjedište u Zagrebu.

(2) Područni carinski uredi se osnivaju u gospodarskim i prometnim središtima kada to zahtijevaju opseg, struktura i tokovi kretanja roba u putničkom i robnom prometu s inozemstvom te drugi gospodarski interesi. Za obavljanje svih ili nekih poslova iz djelokruga područnih carinskih ureda osnivaju se carinski uredi i granični carinski uredi kao unutarnje ustrojstvene jedinice područnog carinskog ureda.

(3) Zbog posebnosti obavljanja poslova u Carinskoj upravi, sukladno međunarodnim standardima uređivanja djelokruga i ustroja carinske službe, uvjeti za organiziranje ustrojstvenih jedinica Središnjeg ureda, područnih carinskih ureda, carinskih ureda i graničnih carinskih ureda mogu se propisati drugačije od uvjeta utvrđenih propisima o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave.

(4) Pojedini područni carinski uredi po potrebi mogu obavljati poslove iz svog djelokruga izvan područja svoje mjesne nadležnosti, o čemu odlučuje ravnatelj Carinske uprave.

(5) Carinski službenici mogu obavljati poslove iz djelokruga rada Središnjeg ureda, područnih carinskih ureda, carinskih ureda i graničnih carinskih ureda i izvan sjedišta rada kao samostalni izvršitelji.

(6) Vlada Republike Hrvatske donosi odluke o osnivanju, sjedištima, području djelovanja i početku rada područnih carinskih ureda te odluke o osnivanju, sjedištima i području djelovanja carinskih ureda i graničnih carinskih ureda.

(7) Ministar financija rješenjem određuje početak rada carinskog ureda i graničnog carinskog ureda.

Članak 17. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

(1) Ovlaštenom carinskom službeniku izdaje se službena iskaznica i službena značka s identifikacijskim brojem.

(2) Obrazac službene iskaznice, izgled službene značke te postupak izdavanja službene iskaznice i službene značke, kao i način obilježavanja prijevoznih sredstava znakom carinske službe pravilnikom propisuje ministar financija.

(3) Ovlašteni carinski službenici obavljaju poslove carinske službe u odori ili civilnoj odjeći. Odora je svečana ili radna odora s propisanim znakom Carinske uprave.

(4) Pravo na civilnu odjeću ima ovlašteni carinski službenik koji obavlja carinske poslove primjenom carinskih ovlasti isključivo u civilnoj odjeći.

(5) Radna mjesta na kojima ovlašteni carinski službenici moraju nositi odoru, izgled, vrstu, trajanje i način uporabe odore te, poslove koje ovlašteni carinski službenici mogu imaju pravo obavljati u civilnoj odjeći te način i uvjete za ostvarivanje prava na civilnu odjeću pravilnikom propisuje ministar financija.

(6) Prijevozna sredstva koja se koriste u službene svrhe mogu biti označena znakom Carinske uprave i natpisom »Carina«. Prijevozna sredstva registriraju se sukladno propisu kojeg donosi ministar financija u suradnji s tijelom nadležnim za registriranje vozila.

(7) Ovlašteni carinski službenik pri obavljanju nadzora može koristiti tehničku opremu, pse za detekciju te službena vozila i plovila s uporabom svjetlosnih i zvučnih signala.

(8) U svrhu osiguravanja istovjetnosti i/ili prepoznavanja robe koja podliježe primjeni propisa o javnim davanjima ovlašteni carinski službenik može koristiti tehničku opremu.

(9) Korištenjem tehničke opreme ovlašteni carinski službenik može i fotografirati, snimati i evidentirati robu, nadzirane osobe, mjesto nadzora, prometna sredstva, ugovore, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju koji su povezani s predmetom nadzora.

Članak 70. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

(1) Osoba koja je primljena, premještena ili raspoređena u carinsku službu Carinski službenik dužan je dati pisanu izjavu o svom imovinskom stanju i imovinskom stanju svoje uže obitelji, pod kaznenom i materijalnom odgovornošću daje pisanu izjavu o svom imovnom stanju, imovnom stanju svoje uže obitelji te pisanu izjavu o suglasnosti za provjeru vjerodostojnosti podataka iz izjave. (2) Pisana izjava, u svrhu sprječavanja korupcije, jačanja povjerenja javnosti, integriteta, objektivnosti i nepristranosti, sprječavanja sukoba interesa i drugih nedopuštenih utjecaja prilikom primjene službenih carinskih ovlasti.

(2) Članom uže obitelji iz stavka 1. ovoga članka smatraju se: bračni ili izvanbračni drug ili životni partner ili neformalni životni partner te maloljetna djeca sa stanjem na dan popunjavanja izjave.

(3) Carinski službenik iz stavka 1. ovoga članka podnosi izjavu u roku od 30 dana od dana početka rada u Carinskoj upravi sa stanjem na dan popunjavanja izjave, a u slučaju promjene svog imovinskog stanja ili stanja članova uže obitelji dužan je dostaviti promjenu u roku od 30 dana od dana promjene.

(4) Pod promjenom stanja iz stavka 3. ovoga članka smatra se svaka promjena u sadržaju imovine, povećanja vrijednosti imovine u iznosu većem od 10.000,00 eura, kao i svaka promjena u primicima od obavljanja dodatnog posla (honorara ili drugih naknada) i ostalih primitaka.

(5) Izjava o imovinskom stanju podnosi se na propisanom obrascu elektronički, s kvalificiranim elektroničkim potpisom, ili uz dostavu ispisanog i vlastoručno potpisanog obrasca.

(6) Izjava o imovinskom stanju sadrži podatke o imovini carinskog službenika, njegova bračnog ili izvanbračnog druga ili životnog partnera ili neformalnog životnog partnera te maloljetne djece, stečenoj po svim pravnim osnovama.

(7) Izjava o imovinskom stanju sadrži osnovne osobne podatke carinskog službenika i njegova bračnog ili izvanbračnog druga ili životnog partnera ili neformalnog životnog partnera, podatke o izvorima primitaka, podatke o obvezama, podatke o nekretninama, podatke o pokretninama, podatke o poslovnim udjelima, dionicama i vrijednosnim papirima u poslovnim subjektima, podatke o novčanim sredstvima izraženim u eurima ili drugim deviznim sredstvima te podatke o ostalim članstvima i funkcijama u drugim pravnim osobama, udruženjima i organizacijama.

(8) Izjava o imovinskom stanju carinskog službenika sadrži osnovne osobne podatke o maloljetnoj djeci, podatke o nekretninama, podatke o pokretninama, podatke o poslovnim udjelima, dionicama i vrijednosnim papirima u poslovnim subjektima te podatke o novčanim sredstvima izraženim u eurima ili drugim deviznim sredstvima.

(9) Podaci o imovini sadrže podatke o naslijeđenoj imovini i podatke o stečenoj imovini.

(10) Podaci o naslijeđenoj imovini obuhvaćaju podatke o vrsti i ukupnoj vrijednosti nasljedstva te podatke od koga je nasljedstvo naslijeđeno.

(11) Podaci o stečenoj imovini obuhvaćaju podatke o:

– dohotku od nesamostalnog rada, dohotku od samostalne djelatnosti, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od kapitala i drugom dohotku, osim o primicima koji predstavljaju naknadu putnih i drugih troškova rada obveznika, partnera ili maloljetne djece, sukladno posebnim propisima kojima je uređeno oporezivanje dohotka,

– primicima koji se ne smatraju dohotkom i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak,

– dugovima, preuzetim jamstvima i ostalim obvezama,

– dospjelim potraživanjima prema trećim osobama,

– nekretninama u knjižnom i izvanknjižnom vlasništvu stečenim kupoprodajom, zamjenom, darovanjem, unošenjem i izuzimanjem nekretnina iz trgovačkog društva, stečenim u postupku likvidacije ili stečaja, stečenim na temelju odluka suda ili drugog tijela, ugovorom o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju, povratom imovine stečene u postupku denacionalizacije te na drugi način stečenim nekretninama od drugih osoba,

– pokretninama koje se upisuju u javni registar i pokretninama veće vrijednosti,

– poslovnim udjelima i vrijednosnim papirima u trgovačkim društvima i udjelima u društvima osoba,

– udjelima o vlasništvu drugih poslovnih subjekata i subjekata samostalne djelatnosti,

– novčanoj štednji i kriptovalutama čiji je iznos veći ili jednak jednogodišnjem iznosu neto primitka carinskog službenika.

(12) Pod pokretninama koje se upisuju u javne registre podrazumijevaju se vozila, plovila, zrakoplovi i radni strojevi, a koji se upisuju u javne registre.

(13) Pod pokretninama veće vrijednosti iz stavka 11. podstavka 6. ovoga članka podrazumijevaju se lovačko oružje, umjetnine, nakit, drugi predmeti osobne uporabne vrijednosti, vrijednosni papiri, životinje, ostali radni strojevi i druge stečene pokretnine pojedinačne vrijednosti veće od 5000,00 eura, osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta.

(14) U odnosu na stečenu imovinu iz stavaka 11. i 12. ovoga članka carinski službenici dužni su u izjavi o imovinskom stanju prikazati podatke o načinu stjecanja imovine i izvorima sredstava kojima je stečena imovina.

(15) Carinski službenik dužan je istinito i potpuno ispuniti izjavu o imovinskom stanju za sebe i za osobe o čijem je imovinskom stanju obvezan dati podatke.

(16) Ako carinski službenik ne ispuni obvezu podnošenja izjave o imovinskom stanju ili ako se utvrdi da nije podnio izjavu o imovinskom stanju na propisanom obrascu i s potpisom sukladno stavku 5. ovoga članka ili ako je obrazac izjave o imovinskom stanju nepotpuno ili nepravilno ispunjen, pisanim putem pozvat će se carinski službenik da ispuni izjavu o imovinskom stanju u roku koji ne može biti kraći od osam dana niti duži od petnaest dana od dana zaprimanja pisane obavijesti.

(17) Pisana izjava o imovinskom stanju pohranjuje se u osobnom očevidniku službenika. dosjeu carinskog službenika te se klasificira stupnjem tajnosti »ograničeno«.

(18) Nadležna ustrojstvena jedinica za unutarnji nadzor i kontrolu ovlaštena je izvršiti provjeru i kontrolu podataka podnesenih u izjavi kod nadležnih državnih institucija.

(19) Vrste podataka, sadržaj obrasca, način podnošenja izjave o imovinskom stanju i razdoblje pohrane izjave o imovinskom stanju, kao i sve druge mjere za osiguranje zakonite i poštene obrade ministar financija propisuje pravilnikom.

Članak 75. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

(1) Radi potreba službe carinski službenik može biti premješten na drugo radno mjesto sukladno njegovoj stručnoj spremi, radnom iskustvu, znanju i sposobnosti, u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici Carinske uprave, u istom ili drugom mjestu rada.

(2) Radi potreba službe carinski službenik može biti privremeno premješten na drugo radno mjesto najdulje na godinu dana, odnosno do povratka odsutnog carinskog službenika kojeg premješteni carinski službenik zamjenjuje, sukladno njegovoj stručnoj spremi, radnom iskustvu, znanju i sposobnosti u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici Carinske uprave, u istom ili drugom mjestu rada, bez obzira postoji li slobodno radno mjesto.

(3) Premještaj po potrebi službe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka temelji se na ocjeni ravnatelja, odnosno pročelnika područnog carinskog ureda o potrebi da se carinskog službenika premjesti na drugo radno mjesto zbog:

1. potrebe popunjavanja radnog mjesta na kojem se poslovi moraju obavljati u kontinuitetu povećanja broja izvršitelja radi povećanog opsega posla,

2. bolje organizacije rada,

3. potrebe za angažiranjem drugog carinskog službenika na određenom radnom mjestu radi pravodobnog ili efikasnijeg obavljanja određenih poslova i zadataka.

(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka carinski službenik ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.

(5) Carinski službenik kojem nedostaje pet godina do ostvarivanja prava na stjecanje starosne mirovine po općem propisu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje, ne može biti premješten, osim uz pisani pristanak.

(5) Protiv rješenja o premještaju službenik ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave rješenja podnijeti žalbu Odboru za državnu službu.

(6) Žalba protiv rješenja o premještaju ne odgađa njegovo izvršenje.

Članak 91. izmijenjen

Članak 95. izmijenjenčlancima 5. i 6. ovoga akta

(1) Carinski službenici moraju neprekidno dopunjavati svoja stručna znanja, osposobljavati se i sudjelovati u provjerama stručne osposobljenosti koje organizira i provodi Carinska uprava.

(2) Poslovi stručnog osposobljavanja i usavršavanja odnose se na:

1. izradu i provedbu programa za kontinuirano stručno osposobljavanje i usavršavanje carinskih službenika,

2. izradu i provedbu programa za stručno osposobljavanje i usavršavanje vježbenika i službenika koji se primaju u carinsku službu,

3. organiziranje državnih stručnih ispita za carinske službenike, 4. organiziranje tečajeva, seminara i radionica,

5 4. izdavanje stručnih publikacija potrebnih za rad carinske službe i za potrebe stručnog osposobljavanja carinskih službenika.

(3) Sadržaj, način i mjerila za stručno usavršavanje, osposobljavanje i provjeru stručne osposobljenosti službenika i vježbenika pravilnikom propisuje ministar financija.

Članak 95.a dodančlankom 6. ovoga akta

(1) Srednjoškolsko obrazovanje za stjecanje kvalifikacije carinik provodi se u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa iz područja odgoja i obrazovanja i obrazovanja odraslih, kao i s potrebama službe Carinske uprave.

(2) Srednjoškolskim obrazovanjem za stjecanje kvalifikacije carinik stječe se kvalifikacija razine 4.2 sukladno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

(3) Pravo pristupa redovitom obrazovanju za stjecanje kvalifikacije iz stavka 2. ovoga članka imaju polaznici koji su završili II. razred srednje škole.

(4) Stjecanje kvalifikacije iz stavka 2. ovoga članka može se provoditi i u sustavu obrazovanja odraslih, a pravo pristupa imaju polaznici koji su prethodno stekli srednjoškolsku kvalifikaciju razine 4.2.

Članak 95.b dodančlankom 6. ovoga akta

(1) Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije carinik donosi ministar nadležan za obrazovanje na prijedlog agencije nadležne za strukovno obrazovanje.

(2) Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije carinik provodi se sukladno propisima iz područja odgoja i obrazovanja.

Članak 95.c dodančlankom 6. ovoga akta

(1) Osoba koja je stekla kvalifikaciju carinik na trošak Carinske uprave dužna je nakon uspješno završenog obrazovanja ostati na radu u Carinskoj upravi dvostruko duže od dužine trajanja obrazovanja.

(2) Osoba koja na radu u Carinskoj upravi ne ostane propisano vrijeme iz stavka 1. ovoga članka i osoba koja iz neopravdanih razloga ne završi obrazovanje dužna je naknaditi troškove stipendiranja.

(3) Prava i obveze između Carinske uprave i osobe, odnosno zakonskog zastupnika ili skrbnika osobe koja se obrazuje za kvalifikaciju carinik uređuju se ugovorom.

Članak 95.d dodančlankom 6. ovoga akta

(1) Slobodna radna mjesta carinskih službenika mogu se popuniti bez javnog natječaja, prijmom u carinsku službu osoba koje su na temelju ugovora o stipendiranju u obvezi raditi određeno vrijeme u Carinskoj upravi.

(2) Osoba koja se prima u Carinsku upravu bez radnog iskustva na temelju ugovora o stipendiranju raspoređuje se u svojstvu vježbenika na radno mjesto carinika.

(3) Ako u Carinskoj upravi postoji potreba službe i slobodno radno mjesto, za osobu iz stavka 1. ovoga članka ravnatelj Carinske uprave može donijeti rješenje o prijmu i rasporedu na neodređeno vrijeme, nakon položenog državnog ispita.

Članak 97. brisančlankom 7. ovoga akta

(1) Državni stručni ispit za carinske službenike sastoji se od općeg i posebnog dijela.

(2) Propisi o općem dijelu državnoga stručnog ispita za državne službenike odgovarajuće se primjenjuju i pri polaganju državnoga stručnog ispita za carinske službenike.

Članak 102. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

(1) Teškim povredama službene dužnosti, osim povreda propisanih Zakonom o državnim službenicima, smatraju se i:

1. obavljanje poslova nespojivih s dužnostima službenika Carinske uprave,

2. sprječavanje i onemogućavanje ovlaštenih carinskih službenika prilikom obavljanja službenih dužnosti,

3. zlouporaba odore, oznaka i, službene iskaznice, službene značke ili oružja kod obavljanja ili u vezi s obavljanjem poslova službe,

4. krivotvorenje, preinačavanje, unošenje ili ovjera neistinitog sadržaja u službenim ispravama ili u informacijskom sustavu,

5. odbijanje pisanog naloga za testiranje na alkohol ili odbijanje pisanog naloga za stručni pregled kojim se utvrđuje prisutnost u organizmu alkohola ili narkotičkog sredstva,

6. radnja koja ima obilježje prekršaja iz nadležnosti Carinske uprave,

7. nepoštivanje, odnosno kršenje pravila o unutarnjem redu carinske službe ili Kodeksa profesionalne etike službenika Ministarstva financija, Carinske uprave, osim povreda navedenih u članku 101. ovoga Zakona,

8. nepostupanje po napucima i uputama za rad koje donosi Središnji ured o primjeni propisa iz djelokruga rada carinske službe,

9. neovlašteno korištenje ili korištenje u neslužbene svrhe podatka i obavijesti koje Carinska uprava prikuplja radi provođenja zakonom i drugim propisima utvrđenih poslova iz svoje nadležnosti,

10. nepoduzimanje dužnih radnji u vezi s postupkom za utvrđivanje odgovornosti carinskog službenika te prikrivanje počinjenih povreda službene dužnosti,

11. nedolično ponašanje u službi ili van službe, a što ima za posljedicu nanošenje štete ugledu službe,

12. javno iznošenje neistinitosti o službi, a što ima za posljedicu nanošenje štete ugledu službe.,

13. nepodnošenje izjave, ili podnošenje nepotpisane ili nepotpune ili netočne ili neistinite ili nepravodobne izjave, ili nepodnošenje izmjene izjave ili podnošenje nepotpisane ili nepotpune ili netočne ili neistinite ili nepravodobne izmjene izjave iz članka 70. ovoga Zakona.

(2) Prisutnost alkohola ili narkotičkih sredstava utvrđuje se alko-testom ili liječničkim pregledom.

(3) Provjeru alko-testom ovlašteni su obaviti službenici unutarnjeg nadzora i kontrole, nadređeni službenik, stručnjak za zaštitu na radu te drugi službenik koji je osposobljen i ovlašten za obavljanje tih poslova.

(4) Službenici iz stavka 3. ovoga članka moraju biti osposobljeni za provođenje alko-testiranja od strane zdravstvene ustanove.

Članak 117.a dodančlankom 9. ovoga akta

Na obveze i odgovornosti namještenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o obvezama i odgovornostima carinskih službenika.

Članak 118. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 1327,00 do 500.000,00 kuna 66.361,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 3.000,00 do 100.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizička osoba ako:

1. na zahtjev ovlaštenog carinskog službenika u određenom roku i/ili na određenom mjestu ne podnese knjigovodstvenu ispravu, ugovor, poslovno dopisivanje, evidenciju ili neku drugu ispravu potrebnu za provedbu nadzora, odnosno dade netočne ili nepotpune podatke (članak 32. stavak stavci 2. i 3.),

2. onemogući uvid u poslovne knjige i propisane evidencije koje se vode na elektronskom mediju, kao i uvid u bazu podataka računalnog sustava (članak 32. stavak 4.),

3. u ostavljenom roku ne izradi, odnosno ne preda dokument ili deklaraciju koja potvrđuje neki podatak koji je zabilježen na elektronskom mediju (članak 32. stavak 4.),

4. na zahtjev u određenom roku ne da podatke ili da netočne i nepotpune podatke i obavijesti potrebne za Intrastat evidencije (članak 32. stavak 2.),

5. ne postupi po prema naredbi ovlaštenog carinskog službenika iz članka 39. ovoga Zakona,

6. ako ne postupi po prema naredbi ovlaštenog carinskog službenika iz članka 40., 40.a i/ili 40.b ovoga Zakona,

7. ne omogući nesmetan pregled robe koja je predmet nadzora ili napusti mjesto nadzora ili ukloni robu ili prijevozno sredstvo s mjesta nadzora bez odobrenja ovlaštenog carinskog službenika (članak 45.),

8. ne omogući nesmetano uzimanje uzoraka robe radi provođenja analize ili drugog odgovarajućeg ispitivanja (članak 46. stavak 1.),

9. ne omogući nesmetani pregled ili pretragu prometnih sredstava (članak 48. stavak stavci 3. i 4.),

10. ne omogući nesmetani ulazak, pregled ili pretragu poslovnih prostorija, prostora, zemljišta ili objekata (članak 49. stavak 1.),

11. ne omogući nesmetano privremeno oduzimanje robe, domaćih ili stranih sredstava plaćanja te isprava i nositelja podataka (članci 50. i 51. te članak 52. stavak stavci 1. i 2.).

(2) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 398,00 do 13.272,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1327,00 do 26.544,00 eura kaznit će se obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 398,00 do 13.272,00 eura.

Članak 119. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 663,00 do 300.000,00 kuna 39.816,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 2.000,00 do 70.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizička osoba ako:

1. odbije predati osobnu iskaznicu, putnu ispravu ili drugu javnu ispravu s fotografijom na temelju kojih se može provjeriti istovjetnost osobe (članak 33.),

2. se nepristojno ili uvredljivo obraća ovlaštenom carinskom službeniku tijekom njegovoga njegova službenog rada,

3. ne postupi po prema upozorenju ovlaštenog carinskog službenika (članak 38.),

4. napusti mjesto nadzora bez odobrenja ovlaštenog carinskog službenika ili ne zaustavi prometno sredstvo na mjestu nadzora (članak 48. stavak 2.),

5. ovlaštenim carinskim službenicima pri obavljanju poslova nadzora i carinsko-sigurnosnih mjera u prometu s inozemstvom ne omogući besplatan prijevoz javnim prijevoznim sredstvom (članak 85.).

(2) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 265,00 do 9290,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 398,00 do 13.272,00 eura kaznit će se obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 265,00 do 9290,00 eura.

Članak 120. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 265,00 do 200.000,00 kuna 26.544,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 1.000,00 do 30.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao i fizička osoba ako reproducira ili koristi kao odoru ili kao svoje oznake odoru ili oznake koje su po boji, izgledu i oznakama jednake ili slične službenoj odori i oznakama Carinske uprave.

(2) Predmeti koji su izrađeni ili korišteni suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka oduzet će se i uništiti.

(3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 132,00 do 3981,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 265,00 do 6636,00 eura kaznit će se obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je.

(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 132,00 do 3981,00 eura.