Zakon o zaštiti okoliša - prijedlog

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje sustav zaštite okoliša: načela, ciljevi i subjekti zaštite okoliša, zaštita sastavnica okoliša i zaštita okoliša od utjecaja opterećenja, dokumenti i instrumenti zaštite okoliša, praćenje stanja u okolišu, informacijski i elektronički sustavi zaštite okoliša, prava javnosti u pitanjima okoliša, financiranje zaštite okoliša te nadzor nad provedbom ovoga Zakona.

Prijenos prava Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

1. Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka pojedinih planova i programa na okoliš (SL L 197, 21.7.2001.)

2. Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003.)

3. Direktiva 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o osiguravanju sudjelovanja javnosti u izradi određenih planova i programa koji se odnose na okoliš i o izmjeni direktiva Vijeća 85/337/EEZ i 96/61/EZ s obzirom na sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu (SL L 156, 25.6.2003)

4. Direktiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprječavanja i otklanjanja štete na okolišu (SL L 143, 30.4.2004.)

5. Direktiva 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kvalitetom vode za kupanje i stavljanju izvan snage Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4.3.2006.)

6. Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o morskoj strategiji) (tekst značajan za EGP) (SL L 164, 25.6.2008.)

7. Direktiva Komisije (EU) 2017/845 o izmjeni Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu okvirnog popisa elemenata koje treba uzeti u obzir pri pripremi pomorskih strategija (SL L 125 18. 5. 2017.) (Tekst značajan za EGP)

8. Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (Tekst značajan za EGP) (SL L 312, 22.11.2008.)

9. Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (tekst značajan za EGP) (SL L 334, 17.12.2010.)

10. Direktiva 2011/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija) (tekst značajan za EGP) (SL L 26, 28.1.2012)

11. Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 197, 24.7.2012.)

12. Direktiva 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ (tekst značajan za EGP) (SL L 178, 28.6.2013.)

13. Direktiva 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (tekst značajan za EGP) (SL L 124, 25.4.2014.)

14. Direktiva (EU) 2024/1785 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o izmjeni Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) i Direktive Vijeća 1999/31/EZ o odlagalištima otpada (Tekst značajan za EGP) (SL L, 15.7.2024.)

(2) Ovim se Zakonom utvrđuje okvir za provedbu sljedećih akata Europske unije:

1. Uredbe (EU) 2024/1244 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o izvješćivanju o podacima o okolišu iz industrijskih postrojenja, uspostavi Portala za industrijske emisije i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) broj 166/2006 (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/1244, 2.5.2024.)

2. Uredbe (EZ) broj 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o Europskoj agenciji za okoliš i Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za okoliš (kodifikacija) (SL L 126, 21.5.2009.)

3. Uredbe (EZ) broj 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) broj 761/2001 i odluka Komisije 2001/681/EZ i 2006/193/EZ (SL L 342, 22.12.2009.)

4. Uredbe (EZ) broj 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku za okoliš EU-a (tekst značajan za EGP) (SL L 108, 29.4.2010.)

5. Uredbe (EU) 2016/1628

(3) Ovaj Zakon sadrži odredbe usklađene s Protokolom Barcelonske konvencije o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja, koji je Republika Hrvatska ratificirala Zakonom o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 8/12.).

Pojašnjenje pojmova

Članak 3.

(1) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu te u provedbi ovoga Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju njega imaju sljedeće značenje:

1. cjelovito upravljanje zaštitom okoliša je skup povezanih i usklađenih odluka i mjera kojima je svrha ostvarivanje jedinstvene zaštite okoliša, izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoliš te poboljšavanje i ostvarivanje učinkovite zaštite okoliša

2. dozvole su dozvole za rad, u pisanom obliku, čitavog postrojenja ili jednog njegovog dijela ili uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada koje se izdaju na temelju posebnih propisa kojima se uređuje pojedina sastavnica okoliša ili posebna djelatnost povezana s okolišem

3. ekosustavni pristup je pristup upravljanju ljudskim djelatnostima utemeljen na znanstvenim spoznajama o ekosustavima i njihovim procesima te na načelu održivog korištenja prirodnih dobara i usluga, kojim se osigurava da se ne narušava postizanje i očuvanje dobrog stanja okoliša niti sposobnost ekosustava na prilagodbu promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem

4. emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari i smjesa, uključujući radioaktivne tvari i genetski modificirane organizme, u tekućem, plinovitom ili čvrstom agregatnom stanju, i/ili ispuštanje topline, buke, vibracije iz nepokretnih ili difuznih izvora u zrak, more, vode i tlo te ispuštanje svjetlosti i organizama iz pojedinog izvora u okoliš, kao i mikrobiološko onečišćivanje okoliša, koji nastaju kao rezultat ljudskih djelatnosti

5. emisija koja se odnosi na okolišnu dozvolu i sustav registracije je izravno ili neizravno ispuštanje ili istjecanje tvari, ispuštanje energije (toplina, buka, vibracije) iz stacionarnih ili difuznih izvora u postrojenju u zrak, vode i tlo

6. granična vrijednost emisije je propisana ili određena vrijednost, koncentracija i/ili razina emisije u posebnim pokazateljima koja u jednom ili tijekom više vremenskih razdoblja ne smije biti prekoračena

7. granična vrijednost okolišne učinkovitosti je vrijednost učinkovitosti navedena u okolišnoj dozvoli ili operativnim pravilima, izražena za određene uvjete s obzirom na određene specifične parametre

8. imisija je koncentracija tvari na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu

9. informacija o okolišu je svaka informacija u pisanom, vizualnom, zvučnom, elektroničkom ili drugom obliku koja se odnosi na stanje okoliša, njegove sastavnice i opterećenja, uključujući emisije, imisije, otpad, bioraznolikost, krajobraznu raznolikost, prostor, kulturnu baštinu i prirodne pojave, mjere, politike, propise, planove, programe i aktivnosti povezane s okolišem te utjecaje na okoliš i korištenje prirodnih dobara, uključujući informacije navedenog sadržaja koje tijela javne vlasti posjeduju, koje su za njih izrađene ili zaprimljene ili koje u njihovo ime posjeduju, čuvaju ili obrađuju druge osobe kao izvršitelji ili na temelju povjerenih javnih ovlasti

10. integralno upravljanje obalnim područjem je dinamički proces održivog upravljanja i korištenja obalnih područja, uzimajući istodobno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobraza, raznolikost aktivnosti i korištenja, njihovo međusobno djelovanje, pomorsku usmjerenost pojedinih aktivnosti i korištenja i njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove

11. izbjegnuta nesreća je neplanirani događaj koji je unutar postrojenja, područja postrojenja i/ili izvan njega imao potencijal za uzrokovanje štetnih posljedica za zdravlje ljudi, oštećenje materijalnih dobara ili ugrožavanje prirode i okoliša, ali je izbjegnut

12. iznenadno onečišćenje mora je događaj ili niz događaja istog podrijetla koji izaziva ili može izazvati ispuštanje ulja i/ili smjese ulja, opasnih i štetnih tvari i unos morskog otpada većih razmjera i koji predstavlja ili može predstavljati opasnost za morski okoliš ili obalu i zahtijeva djelovanje u slučaju opasnosti ili drugo trenutačno djelovanje

13. izrađivač je pravna osoba odnosno tijelo koji izrađuje strategiju, plan ili program za koji se vodi postupak strateške procjene

14. javni interes je interes Republike Hrvatske u području zaštite okoliša ili interes jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave sukladno statutu

15. javnost je jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba, skupine fizičkih ili pravnih osoba, udruge i organizacije sukladno posebnim propisima

16. kapacitet postrojenja je najveća vrijednost pokazatelja obavljanja djelatnosti postrojenja određena tehničkim mogućnostima u postrojenju

17. kakvoća okoliša je stanje okoliša i/ili sastavnica okoliša, koje je posljedica djelovanja prirodnih pojava i/ili ljudskog djelovanja, izraženo morfološkim, fizikalnim, kemijskim, biološkim, estetskim i drugim pokazateljima

18. krajobraz je dio prostora čija su obilježja rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika, a predstavlja izraz raznolikosti kulturne i prirodne baštine te temelj identiteta područja

19. kumulativni učinci su očekivane promjene u okolišu uzrokovane aktivnošću ili projektom u kombinaciji s drugim aktivnostima ili projektima

20. tehnike zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: tehnike) su mjere zaštite okoliša koje se propisuju u postupku ishođenja okolišne dozvole kroz utvrđivanje najboljih raspoloživih tehnika (u daljnjem tekstu: NRT) za postrojenje, a uključuju mjere zaštite okoliša i tehnologiju te način na koji se tehnologija planira, gradi, održava, koristi i uklanja

21. mjere otklanjanja su svako djelovanje ili kombinacija djelovanja, uključujući mjere ublažavanja stanja ili privremene mjere za obnovu, oporavak ili zamjenu oštećenih prirodnih dobara i/ili oslabljenih funkcija, ili za osiguravanje jednakovrijedne alternative tim dobrima ili funkcijama, kako je predviđeno Uredbom iz članka 212. stavka 5. ovoga Zakona

22. morske vode su unutarnje morske vode i teritorijalno more Republike Hrvatske i njihovo dno i podzemlje, uključujući priobalne vode definirane posebnim propisom koji uređuje upravljanje vodama, kao i morski prostori, uključujući njihovo dno i podzemlje, na kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju

23. morski ekosustavi su ekosustavi razvijeni u morskom okolišu

24. morski okoliš je životni prostor organizama i njihovih zajednica koji je određen karakterističnim fizičkim, kemijskim i biološkim značajkama, a obuhvaća: morska područja te područja riječnih ušća i morskih obalnih područja, uključujući morsko dno i morsko podzemlje na kojima su razvijeni morski ekosustavi

25. NRT definiraju najučinkovitiju i najnapredniju fazu u razvoju djelatnosti i njihovih načina rada, što pokazuje kolika je praktična primjenjivost pojedinih tehnika kao osnova za postizanje graničnih vrijednosti emisija i ostalih uvjeta okolišne dozvole koji su osmišljeni kako bi spriječili i, gdje to nije izvedivo, smanjili emisije i utjecaj na okoliš u cijelosti

- »tehnike« označavaju tehnologiju koja se koristi te način projektiranja, gradnje, održavanja, korištenja i stavljanja postrojenja izvan uporabe

- »raspoložive tehnike« označavaju tehnike razvijene na razini koja omogućuje njihovu primjenu u odgovarajućem industrijskom sektoru u gospodarski i tehnički održivim uvjetima, uzimajući u obzir troškove i prednosti, neovisno o tome koriste li se ili proizvode u Europskoj uniji, pod uvjetom da su razumno dostupne operateru

- »najbolje« označavaju tehnike koje su najdjelotvornije u postizanju visoke opće razine zaštite okoliša u cjelini, uključujući zaštitu zdravlja ljudi i klime

26. nesreća je događaj koji je posljedica nekontroliranog slijeda događaja nastalih u tijeku poduzimanja neke radnje ili aktivnosti u postrojenju, tijekom proizvodnje i/ili uporabe proizvoda, skladištenja i/ili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada

27. nositelj zahvata je podnositelj zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, određivanje sadržaja studije o utjecaju zahvata na okoliš ili procjenu utjecaja zahvata na okoliš

28. obalno područje mora je geomorfološko područje s obje strane obalne crte (crte niske vode uzduž obala kopna i otoka), u kojem se međudjelovanjem morskih i kopnenih dijelova oblikuju složeni ekološki sustavi koje čine biotske i abiotske komponente koje koegzistiraju i u međusobnom su djelovanju s ljudskim zajednicama i odgovarajućim društveno-gospodarskim aktivnostima, a čiji je geografski obuhvat prema moru određen vanjskom granicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske, a prema kopnu granicama obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave čiji dio teritorija zahvaća kopneni dio zaštićenog obalnog područja od 1000 m

29. održivi razvoj je razvoj društva, koji kao temeljne kriterije uključuje ekološku, gospodarsku i socio-kulturnu održivost, s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i zadovoljavanja potreba društva današnjeg naraštaja te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša, georaznolikosti, bioraznolikosti te krajobraza

30. okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica, uključujući čovjeka, koje omogućuje njihovo postojanje i daljnji razvoj, a obuhvaća zrak, more, vode, tlo, zemljinu kamenu koru, energiju te materijalna dobra i kulturnu baštinu kao dijelove okoliša koje je stvorio čovjek, u njihovoj raznolikosti i ukupnosti međusobnih odnosa i utjecaja

31. okolišna dozvola je dozvola za rad postrojenja koja se izdaje u pisanom obliku na temelju jedinstvenog postupka utvrđivanja mjera zaštite okoliša u skladu s ovim Zakonom

32. okolišna učinkovitost odnosi se na učinkovitost s obzirom na razine potrošnje, učinkovitost resursa s obzirom na materijale, vode i energetske resurse, ponovnu uporabu materijala i vode te nastanak otpada

33. onečišćavanje morskog okoliša je izravno ili neizravno unošenje tvari, predmeta ili energije u morski okoliš djelovanjem čovjeka, koje uzrokuje ili može prouzročiti pogubne posljedice na uvjete života biljnog i životinjskog svijeta u moru i morskom podzemlju, ugroziti uvjete života u moru ili zdravlje ljudi, ometati pomorske djelatnosti, uključujući ribolov i druge zakonite uporabe mora i podmorja, pogoršati uporabne kakvoće morske vode ili umanjiti privlačnosti morskog okoliša

34. onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba, koja posrednim ili neposrednim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćavanje okoliša, uključujući morski okoliš

35. onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša uzrokovana emisijama ili drugim štetnim djelovanjem koja nije u skladu s propisanim graničnim vrijednostima ili uvjetima dozvola, odnosno koja može dovesti do pogoršanja kakvoće okoliša

36. onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje tvari, vibracija, topline, buke ili neugodnih mirisa u zrak, vode ili tlo djelovanjem čovjeka, koje može biti štetno za zdravlje ljudi ili kakvoću okoliša, prouzročiti štetu na imovini, poremetiti značajke okoliša ili druge zakonite oblike njegova korištenja odnosno utjecati na te značajke ili oblike korištenja

37. onečišćujuća tvar je tvar ili skupina tvari, koje zbog svojih svojstava, količine i unošenja u okoliš, odnosno u pojedine sastavnice okoliša, mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi, biljni i/ili životinjski svijet, odnosno bioraznolikost i krajobraznu raznolikost

38. opasna tvar je tvar ili smjesa navedena na popisu iz uredbe iz članka 169. stavka 2. ovoga Zakona, koja je prisutna u području postrojenja, uključujući u obliku sirovine, proizvoda, nusproizvoda, ostatka ili međuproizvoda

39. opasna tvar (koja se odnosi na okolišnu dozvolu) je tvar ili smjesa kako je definirana u članku 3. Uredbe (EZ) broj 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa

40. opasnost je unutarnje svojstvo opasne tvari ili uvjet u kojem se ta tvar može zateći, koji može ugroziti život i zdravlje ljudi, materijalna dobra ili okoliš.

41. opća obvezujuća pravila su pravila kojima se najmanje na razini sektora utvrđuju granične vrijednosti emisija ili drugi uvjeti koji se izravno primjenjuju pri utvrđivanju uvjeta okolišne dozvole odnosno neposredno na rad postrojenja za koja je propisana registracija

42. operater je pravna ili fizička osoba koja upravlja postrojenjem ili njegovim dijelom, područjem postrojenja, uređajem za loženje, postrojenjem za spaljivanje otpada ili postrojenjem za suspaljivanje otpada ili ih nadzire ili na koju su prenesene gospodarske ovlasti ili ovlasti odlučivanja koje su presudne za njihovo tehničko funkcioniranje

43. operativna pravila su opća obvezujuća pravila za obavljanje djelatnosti iz Dodatka IV. ovoga Zakona kojima se, u skladu s primjenom NRT-a, utvrđuju granične vrijednosti emisija, granične vrijednosti okolišne učinkovitosti i povezani zahtjevi za praćenje te, prema potrebi, pravila o rasprostiranju na tlo, sprječavanju i ublažavanju onečišćenja, upravljanju hranjivim tvarima, pripremi hrane za životinje, smještaju životinja, gospodarenju stajskim gnojem, uključujući njegovo skupljanje, skladištenje, preradu i rasprostiranje na tlo, te odlaganju uginulih životinja.

44. opterećenja su emisije tvari i njihovih pripravaka, fizikalni i biološki činitelji (energija, buka, toplina, svjetlost i dr.) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša

45. opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš ili utjecaj na okoliš određene aktivnosti, koja sama ili povezana s drugim aktivnostima može izazvati ili je mogla izazvati onečišćavanje okoliša, smanjenje kakvoće okoliša, štetu u okolišu, rizik po okoliš ili korištenje okoliša

46. osiguranje sukladnosti je skup mehanizama kojima se osigurava ispunjavanje zahtjeva zaštite okoliša, a koji obuhvaća promicanje sukladnosti, praćenje sukladnosti te daljnje praćenje i izvršavanje

47. ovlaštenik je pravna ili fizička osoba – obrtnik koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova u području zaštite okoliša i prirode

48. perad je perad definirana u članku 4. točki 9. Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja (‚Zakon o zdravlju životinja’) (SL L 84, 31.3.2016., str. 1.)

49. područje postrojenja je cjelokupno područje pod kontrolom operatera u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja, uključujući zajedničku ili s njima postrojenjima povezanu infrastrukturu ili djelatnosti, koje se razvrstava u viši ili niži razred u skladu s uredbom iz članka 169. stavka 2. ovoga Zakona

50. pogon je funkcionalno izdvojena jedinica unutar postrojenja u kojoj se obavlja određena djelatnost ili dio tehnološkog procesa

51. postrojenje koje se odnosi na okolišnu dozvolu i registraciju postrojenja za uzgoj životinja je nepokretna tehnička jedinica u kojoj se obavlja jedna ili više djelatnosti za koje je propisana obveza ishođenja okolišne dozvole sukladno uredbi iz članka 76. stavka 5. ovoga Zakona ili djelatnosti za koje je potrebna registracija sukladno Dodatku IV. ovoga Zakona, kao i bilo koje druge izravno pridružene aktivnosti koje se obavljaju na istoj lokaciji, a tehnički su povezane s navedenim djelatnostima i mogle bi imati utjecaj na emisije i onečišćenje

52. postrojenje koje se odnosi na sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari je tehnička jedinica unutar područja postrojenja, bilo na ili ispod razine zemlje, u kojoj se opasne tvari proizvode, koriste, skladište, ili se rukuje s opasnim tvarima; ono uključuje svu opremu, strukture, cjevovode, strojeve, alate, privatne željezničke kolosijeke, dokove, pristaništa, postrojenja za ukrcaj i iskrcaj tereta, gatove, skladišta i slične objekte, plutajuće ili ne, potrebne za rad postrojenja

53. postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica te oprema namijenjena toplinskoj obradi otpada, sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem, putem spaljivanja oksidacijom otpada, kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

54. postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica kojoj je osnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatno gorivo ili u kojoj se otpad termički obrađuje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanja oksidacijom otpada, kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju

55. postojeće postrojenje je postrojenje koje je u radu, uključujući i probni rad, ili je bilo u radu te ima mogućnost ponovnog pokretanja rada, neovisno o tome je li za rad izdana ili nije izdana okolišna dozvola, a koje je barem jednom dobilo dozvolu za početak rada sukladno posebnom propisu

56. područje utjecaja je područje na kojem se prostire značajan utjecaj zahvata u okoliš, bilo da je uzrokovan samim zahvatom ili njegovim kumulativnim učincima s postojećim ili planiranim zahvatima

57. praćenje stanja okoliša je niz aktivnosti koje uključuju periodičko, standardizirano prikupljanje podataka (uzorkovanje, ispitivanje i mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu) u svrhu zaštite okoliša

58. pravo na pristup pravosuđu je pravo na izjavljivanje žalbe nadležnom tijelu, odnosno pravo na podnošenje tužbe nadležnom sudu, koje se ovim Zakonom, uz propisane uvjete, utvrđuje osobama – građanima, drugim fizičkim te pravnim osobama, njihovim skupinama, udrugama i organizacijama radi ostvarivanja prava na zdrav život i održiv okoliš i u svrhu zaštite okoliša i pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od štetnog utjecaja opterećenja

59. prijeteća opasnost od štete predstavlja dostatnu vjerojatnost od nastanka štete u okolišu u bliskoj budućnosti

60. prirodna pojava je fizikalno-kemijski proces, zračenje, geološka pojava, hidrografski i biološki uvjeti, uvjeti podneblja, kao i druge prirodne pojave koje uzrokuju i/ili utječu na promjene okoliša

61. razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama su razine industrijskih emisija koje su postignute u normalnim uvjetima rada koristeći najbolje raspoložive tehnike ili njihovu kombinaciju, kako je opisano u Zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, izraženo kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim (referentnim) uvjetima

62. razine okolišne učinkovitosti povezane s najboljim raspoloživim tehnikama su raspon razina okolišne učinkovitosti dobiven u normalnim uvjetima rada uz primjenu NRT-a ili njihove kombinacije, kako je opisano u Zaključcima o NRT-u

63. razine emisija povezane s tehnikama u nastajanju obuhvaćaju raspon razina emisija dobiven u normalnim uvjetima rada korištenjem tehnike u nastajanju ili kombinacije tehnika u nastajanju, kako je opisano u Zaključcima o NRT-u, izražen kao prosjek u određenom razdoblju, u određenim referentnim uvjetima

64. razine okolišne učinkovitosti povezane s tehnikama u nastajanju označavaju raspon razina okolišne učinkovitosti dobiven u normalnim uvjetima rada korištenjem tehnike u nastajanju ili kombinacije tehnika u nastajanju kako je opisano u Zaključcima o NRT-u

65. referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama (u daljnjem tekstu: RDNRT) je dokument sastavljen za određene djelatnosti na temelju razmjene podataka koju Europska komisija organizira između država članica, industrija na koje se te djelatnosti odnose, nevladinih organizacija koje promiču zaštitu okoliša i Europske komisije, u kojem se posebno opisuju primijenjene tehnike, postojeće razine emisija i potrošnje, tehnike razmatrane pri određivanju NRT-a, zaključci o NRT-u i sve tehnike u nastajanju, uz posebno uvažavanje kriterija utvrđenih ovim Zakonom i uredbom iz članka 75. stavka 9. ovoga Zakona.

66. referentne vrijednosti su okvirni rasponi razina okolišne učinkovitosti povezanih s NRT-om koji se koriste kao referenca u sustavu upravljanja okolišem

67. rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i potencijalom štete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati

68. sanacija je skup propisanih mjera i/ili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanje okoliša koje je bilo prije nastanka štete, odnosno onečišćenja okoliša

69. sastavnice okoliša su zrak, vode, more, tlo, krajobraz, bioraznolikost te zemljina kamena kora

70. skladištenje opasnih tvari se odnosi na prisutnost određene količine opasne tvari za potrebe skladištenja, pohranjivanja na sigurnom ili čuvanja na zalihama

71. standard kakvoće okoliša je skup zahtjeva koje određeni okoliš ili njegov pojedini dio moraju ispuniti u određenom trenutku, kako je utvrđeno u zakonodavstvu Europske unije

72. stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzir strukturu, funkcije i procese sastavnica morskog okoliša zajedno s prirodnim fiziografskim, geografskim i klimatskim faktorima, kao i fizičkim, kemijskim i biološkim uvjetima, uključujući one koji su rezultat ljudske aktivnosti

73. stočna jedinica je standardna mjerna jedinica koja omogućuje objedinjavanje različitih kategorija stoke radi međusobne usporedbe te se izračunava primjenom koeficijenata za pojedinačne kategorije stoke navedene u Dodatku IV. ovoga Zakona

74. strategija, plan i program su dokumenti određeni propisom kojim se uređuje strateško planiranje i upravljanje razvojem Republike Hrvatske i drugim posebnim propisima

75. susjedno područje postrojenja je područje postrojenja koje se nalazi u takvoj blizini drugog područja postrojenja da povećava rizik ili posljedice velike nesreće

76. svinja je pojam definiran u članku 2. Direktive Vijeća 2008/120/EZ od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju minimalnih uvjeta za zaštitu svinja (SL L 47, 18.2.2009., str. 5.)

77. tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom, uključujući i dodatke (aditive) nužne za održavanje njihove stabilnosti, nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka, radioaktivne tvari, genetski modificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme, pri čemu se u odredbama ovoga Zakona koje se odnose na okolišnu dozvolu i registraciju postrojenja za uzgoj životinja tvarima smatraju kemijski elementi i njihovi spojevi, osim:

- radioaktivnih tvari određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne norme za zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja

- genetski modificiranih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranoj upotrebi genetski modificiranih mikroorganizama

- genetski modificiranih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje namjerno ispuštanje genetski modificiranih organizama u okoliš

78. tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku djelatnost koja bi, ako se komercijalno razvije, mogla pružiti višu opću razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša ili barem jednaku razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša uz veće uštede od postojećih NRT-a

79. temeljno izvješće je izvješće koje sadržava podatke o stanju onečišćenosti tla i podzemnih voda opasnim tvarima

80. temeljita industrijska preobrazba je primjena tehnike u nastajanju ili NRT-a koju provode industrijski operateri, a koja uključuje opsežnu promjenu dizajna ili tehnologije cijelog postrojenja ili njegova dijela odnosno zamjenu postojećeg postrojenja novim postrojenjem, čime se omogućuje iznimno veliko smanjenje emisija stakleničkih plinova u skladu s ciljem klimatske neutralnosti i optimiziraju posredne koristi za okoliš najmanje do razina koje se mogu postići tehnikama utvrđenima u primjenjivim Zaključcima o NRT-ovima, uzimajući u obzir učinke prijenosa onečišćenja s jedne sastavnice okoliša na drugu

81. tijelo javne vlasti je tijelo državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe čiji osnivač je Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem

82. trajno zatvaranje područja postrojenja je potpuno uklanjanje područja postrojenja ili trajno uklanjanje dijela područja postrojenja odnosno stavljanje u stanje koje trajno onemogućuje bilo kakvo buduće korištenje opasnih tvari, uključujući rastavljanje i trajnu konzervaciju spremnika, cjevovoda i opreme na način koji isključuje rizik od curenja, korozije i/ili neovlaštenog pristupa čime područje postrojenja trajno ne ispunjava uvjete za razvrstavanje u postrojenje višeg ili nižeg razreda

83. troškovi su troškovi opravdani potrebom osiguranja valjane i djelotvorne provedbe ovoga Zakona povezani s odgovornošću za štete u okolišu, uključujući troškove procjene štete u okolišu, prijeteće opasnosti od štete i alternativnih mjera, administrativne troškove, troškove izvršenja, troškove prikupljanja podataka, praćenja i nadzora te druge opće troškove

84. unutarnji plan je plan za postupanje unutar postrojenja višeg razreda koji donosi operater, a izrađuje se uz savjetovanje sa zaposlenim osobljem i važnim kooperantima čije se osoblje često nalazi na području postrojenja radi upravljanja rizicima i unutarnjim posljedicama iznenadnih događaja koje uključuju opasne tvari te obuhvaća postupke za aktiviranje vanjskog plana

85. uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva: strojeve, oruđa/alate, električne provodnike, cjevovode, željezničke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenja, uključujući i skladišta te brane i sl. nužne za obavljanje djelatnosti operatera

86. umjetno stvaranje uvjeta je svako djelovanje kojim se manipulira podacima, dokumentacijom ili prikazom stanja okoliša radi prikazivanja zahvata prihvatljivim za okoliš, uključujući prikrivanje kumulativnih utjecaja, iskrivljavanje početnog stanja okoliša te razdvajanje zahvata na više dijelova radi izbjegavanja primjene propisanih pragova ili procjene značajnih negativnih utjecaja na okoliš

87. uređaj za loženje je svaki tehnički uređaj u kojem goriva oksidiraju kako bi se iskoristila na taj način dobivena toplina

88. velika nesreća je događaj, odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom, požarom ili eksplozijom i sl. koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekom djelovanja u području postrojenja u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari i/ili njihovih spojeva nastalih zbog događaja, odnosno nekontrolirane pojave koji dovode u ozbiljnu trenutačnu ili odgođenu – naknadnu opasnost za ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i/ili okoliš unutar područja postrojenja i/ili izvan područja postrojenja

89. veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno propisima kojima se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava

90. verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost, točnost i vjerodostojnost izvješća o emisijama u okoliš te njegova usklađenost s propisanim uputama o praćenju i izvješćivanju

91. vode su sve vode sukladno propisima koji uređuju područje vodnoga gospodarstva

92. zahvat je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje može utjecati na okoliš i za čiju je provedbu potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje, pri čemu se izgradnja ili dodavanje pojedinačnih tehnoloških ili proizvodnih jedinica unutar prostornog obuhvata postojećeg zahvata ili u neposrednoj funkcionalnoj povezanosti s njim smatra izmjenom postojećeg zahvata, a ne novim samostalnim zahvatom, neovisno o tome je li nositelj izmjene druga pravna ili fizička osoba u odnosu na nositelja postojećeg zahvata.

93. zaključci o NRT-u su dokument koji sadržava dijelove RDNRT-a kojima se utvrđuju zaključci o NRT-u i tehnikama u nastajanju, njihov opis, informacije za procjenu njihove primjenjivosti, razine emisije i okolišne učinkovitosti povezane s tim tehnikama, sadržaj sustava upravljanja okolišem, uključujući referentne vrijednosti, povezano praćenje, povezane razine potrošnje, te prema potrebi, odgovarajuće mjere za oporavak lokacije

94. zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu, ili ima interes u odlučivanju o okolišu; udruge koje djeluju na području zaštite zdravlja ljudi i/ili okoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno odredbama ovoga Zakona

95. zaštita okoliša obuhvaća poduzimanje odgovarajućih aktivnosti i mjera radi sprječavanja opasnosti za okoliš, sprječavanja nastanka šteta i onečišćavanja okoliša, smanjenja i uklanjanja nastale štete te vraćanja okoliša u stanje prije nastanka štete i njegova očuvanja u tom stanju

96. zaštićene vrste su strogo zaštićene vrste sukladno posebnim propisima kojima se uređuje zaštita prirode

97. značajna promjena je promjena u karakteristikama ili funkcioniranju postrojenja, proširenje postrojenja ili uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada, koja može imati značajne negativne učinke na zdravlje ljudi ili na okoliš

98. značajna izmjena u području postrojenja je svaka izmjena na području postrojenja, koja može povećati količinu opasnih tvari i/ili izmijeniti prirodu i/ili agregatno stanje opasne tvari ili dovesti do bilo kakve izmjene procesa koji obuhvaćaju opasne tvari ili dovesti do promjene načina rada, a koja bi mogla imati ozbiljne posljedice po opasnost od nastanka velikih nesreća

99. zemljište je čestica zemljine površine koja nije redovito prekrivena vodnim tijelima.

100. Zavod obavlja stručne i analitičke poslove u vezi sa zaštitom okoliša i prirode.

(2) Ministarstvo je ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša, a ministar je ministar nadležan za zaštitu okoliša.

(3) Nadležno upravno tijelo je tijelo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada, koje, prema nadležnostima propisanim ovim Zakonom, obavlja poslove u području zaštite okoliša.

(4) Tijelo i/ili pravna osoba određena posebnim propisom je tijelo državne uprave i/ili pravna osoba s javnim ovlastima, koje na temelju posebnih propisa svojim aktima te posebnim uvjetima i potvrdama sudjeluju u postupcima: strateške procjene, procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, davanja upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš te izdavanja okolišne dozvole.

Rodna neutralnost izraza

Članak 4.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Odnos prema drugim propisima

Članak 5.

(1) Na pitanja uređena ovim Zakonom primjenjuju se i posebni propisi kojima se uređuje zaštita pojedinih sastavnica okoliša i zaštita od pojedinih opterećenja, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(2) Na pitanja pristupa informacijama i podacima u ostalim postupcima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.

Načelo predostrožnosti i visoke razine zaštite

Članak 6.

Pri korištenju okoliša i planiranju zahvata u okolišu poduzimaju se preventivne i zaštitne mjere, primjenjuju se najbolje raspoložive tehnike te se osigurava visoka razina zaštite okoliša i zdravlja ljudi, i u slučaju kada rizik od znatne ili nepovratne štete nije u potpunosti znanstveno utvrđen.

Načelo suradnje

Članak 7.

Tijela javne vlasti, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, gospodarski subjekti i javnost dužni su međusobno surađivati i usklađeno djelovati radi osiguranja učinkovite zaštite okoliša.

Načelo preventivnog djelovanja

Članak 8.

Radi sprječavanja onečišćenja i nastanka štete u okolišu, mjere zaštite poduzimaju se pravodobno, osobito u fazi planiranja i provedbe zahvata, uz primjenu propisanih standarda i NRT-a.

Načelo cjelovitog pristupa

Članak 9.

Zahtjevi zaštite okoliša integriraju se u izradu i provedbu politika, strategija, planova, programa i zahvata radi postizanja održivog razvoja.

Načelo onečišćivač plaća

Članak 10.

Onečišćivač snosi troškove mjera sprječavanja, nadzora i uklanjanja onečišćenja te troškove sanacije štete u okolišu koju je prouzročio svojim djelovanjem ili propuštanjem.

Načelo pristupa informacijama i pravosuđu

Članak 11.

Javnosti se osigurava pravo na pristup informacijama o okolišu, sudjelovanje u postupcima donošenja odluka te pristup pravnoj zaštiti u pitanjima okoliša.

Načelo integriranog sprječavanja i kontrole onečišćenja

Članak 12.

Radi postizanja visoke razine zaštite okoliša u cjelini, onečišćenje se sprječava na samom izvoru nastanka emisija ili smanjuje na najmanju moguću mjeru cjelovitim sagledavanjem emisija u okoliš te primjenom NRT-a kako bi se spriječilo prenošenje onečišćenja iz jedne sastavnice okoliša u drugu.

Ciljevi zaštite okoliša

Članak 13.

(1) Ciljevi zaštite okoliša u svrhu održivog razvoja jesu:

- zaštita života i zdravlja ljudi

- osiguranje zdravog okoliša

- očuvanje bioraznolikosti i georaznolikosti

- očuvanje ekološke stabilnosti

- zaštita i poboljšanje stanja sastavnica okoliša

- zaštita ozonskog omotača

- ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama

- zaštita i obnova krajobraza

- sprječavanje i smanjenje onečišćenja

- sprječavanje velikih nesreća s opasnim tvarima

- racionalno korištenje energije i poticanje obnovljivih izvora

- uklanjanje posljedica onečišćenja

- obnova narušene prirodne ravnoteže

- održiva proizvodnja i potrošnja

- zamjena opasnih tvari manje štetnima

- održivo korištenje prirodnih dobara

- unaprjeđenje kvalitete okoliša.

(2) Ciljevi iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju se primjenom načela zaštite okoliša, instrumenata zaštite okoliša te drugim mjerama utvrđenima ovim Zakonom i propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i srodna područja.

Zaštita sastavnica okoliša i opterećenja

Članak 14.

(1) Sastavnice okoliša štite se od onečišćenja pojedinačno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, uzimajući u obzir njihove interakcije te kumulativne i sinergijske učinke.

(2) Utjecaji opterećenja na okoliš procjenjuju se i sprječavaju uzimajući u obzir pojedinačne, kumulativne i dugoročne učinke.

(3) Zaštita sastavnica okoliša i opterećenja uređuje se ovim Zakonom te posebnim propisima iz područja voda, zraka, šuma, zaštite prirode, genetski modificiranih organizama, buke, ionizirajućeg zračenja i nuklearne sigurnosti, kemikalija, svjetlosnog onečišćenja, klimatskih promjena i gospodarenja otpadom.

(4) Zaštita tla obuhvaća očuvanje njegovih funkcija, sprječavanje degradacije, praćenje stanja te sanaciju i obnovu onečišćenih i oštećenih područja, pri čemu se onečišćenje ili oštećenje tla smatra štetnim utjecajem na okoliš, a granične vrijednosti kakvoće tla utvrđuju se posebnim propisima iz područja zaštite tla.

(5) Zaštita geološke podloge obuhvaća održivo korištenje mineralnih sirovina, očuvanje georaznolikosti te zaštitu geološki vrijednih pojava, objekata i struktura.

(6) Zaštita mora i obalnog područja temelji se na ekosustavnom pristupu te obuhvaća upravljanje morskim vodama i obalnim prostorom kao jedinstvenim ekološkim sustavom, sustavno praćenje i promatranje morskih i obalnih ekosustava, sprječavanje, smanjenje i/ili uklanjanje izvora opterećenja i onečišćenja u morskom i obalnom okolišu te zaštitu, očuvanje, unaprjeđenje i obnovu morskih i obalnih ekosustava, resursa i ekološki značajnih područja.

(7) Zaštita mora obuhvaća održivo korištenje prirodnih resursa te sprječavanje onečišćenja iz kopnenih, morskih i zračnih izvora, uključujući sprječavanje štetnih zahvata s negativnim posljedicama na morski ekosustav imajući u vidu njihovo kumulativno i sinergijsko djelovanje, sprječavanje onečišćenja mora uslijed pomorskih aktivnosti uključujući i onečišćenje prouzročeno odbacivanjem s pomorskih objekata ili iz zrakoplova sa svrhom potapanja ili spaljivanjem na moru, sprječavanje prekograničnog onečišćenja, kao i sprječavanje i ograničavanje onečišćenja uslijed velikih nesreća i izvanrednih događaja, kao i sanaciju njihovih posljedica.

(8) Zaštita i upravljanje obalnim područjem obuhvaća očuvanje obalnih ekosustava te integrirano upravljanje koje osigurava usklađeno djelovanje nadležnih tijela i sektora.

(9) Radi postizanja i očuvanja dobrog stanja morskog okoliša i obalnog područja te postizanja ciljeva upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem donose se dokumenti zaštite okoliša u skladu s ovim Zakonom.

(10) Kriterije za procjenu onečišćenja tla za potrebe provedbe ovoga Zakona pobliže uređuje Vlada uredbom.

Savjet za zaštitu okoliša

Članak 15.

(1) Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) odlukom osniva Savjet za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu: Savjet) kao tijelo za stručnu i znanstvenu potporu provedbi politike zaštite okoliša.

(2) Savjet iz stavka 1. ovoga članka ima devet članova, uključujući predsjednika, koje imenuje Vlada iz redova znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika te predstavnika tijela državne uprave i organizacija civilnog društva.

(3) Savjet iz stavka 1. ovoga članka daje mišljenja o strateškim dokumentima, propisima i politikama iz područja zaštite okoliša, uključujući klimatsku politiku i zaštitu ozonskog sloja, te obavlja druge poslove koje mu povjeri Vlada ili Ministarstvo.

(4) Savjet iz stavka 1. ovoga članka donosi poslovnik o radu.

(5) Članovi Savjeta iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo na naknadu za rad čiju visinu odlukom određuje Vlada, a sredstva za rad Savjeta iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu.

(6) Uredske i druge administrativne poslove za Savjet iz stavka 1. ovoga članka obavlja Ministarstvo.

Članak 16.

(1) Temeljni dokumenti zaštite okoliša su:

– Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske

– Program zaštite okoliša

– Izvješće o stanju okoliša.

(2) Pod dokumentima zaštite okoliša u širem smislu podrazumijevaju se strategije, planovi, programi i izvješća koji se donose prema posebnim propisima u pojedinim sektorima za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja.

Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske

Članak 17.

(1) Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan) je srednjoročni planski dokument koji je usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske koji se donosi za razdoblje od deset godina i objavljuje se u »Narodnim novinama«.

(2) Plan iz stavka 1. ovoga članka sadrži viziju razvoja, analizu stanja i opis razvojnih potreba i potencijala, posebne strateške ciljeve, popis mjera i pokazatelje ishoda, a pri njegovoj izradi uzimaju se u obzir i planovi upravljanja po pojedinim sastavnicama okoliša.

(3) Plan iz stavka 1. ovoga članka izrađuje Ministarstvo, a na prijedlog Ministarstva odlukom donosi Vlada na temelju vrednovanja i stanja u okolišu utvrđenog Izvješćem o stanju okoliša iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Izmjene i dopune Plana mogu se donijeti i prije isteka razdoblja za koje je Plan donesen.

(5) Nadzor nad provedbom Plana iz stavka 1. ovoga članka provodi Ministarstvo.

Program zaštite okoliša

Članak 18.

(1) Programom zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: Program) pobliže se razrađuju ciljevi Plana iz članka 17. ovoga Zakona koji se odnose na područje za koje se Program donosi, u skladu s lokalnim odnosno područnim (regionalnim) posebnostima i obilježjima toga područja.

(2) Program iz stavka 1. ovoga članka sadrži opis stanja i izazova u zaštiti okoliša za područje za koje se donosi, odabir posebnih ciljeva ili prioriteta iz Plana iz članka 17. ovoga Zakona i drugih povezanih akata strateškog planiranja iz područja zaštite okoliša, prioritetne mjere zaštite okoliša, pokazatelje rezultata, procjenu troškova i izvore financiranja, rokove i opis okvira za praćenje provedbe te program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja sukladno propisima kojima se uređuje područje klimatskih promjena i zaštita ozonskog sloja.

(3) Program iz stavka 1. ovoga članka mora biti usklađen s Planom iz članka 17. ovoga Zakona, a donosi ga odlukom predstavničko tijelo županije, Grada Zagreba odnosno velikog grada, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, u roku od šest mjeseci od donošenja Plana i za razdoblje od četiri godine.

(4) Program iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u službenom glasilu županije, Grada Zagreba odnosno velikog grada, a jedinica područne (regionalne) samouprave, Grad Zagreb odnosno veliki grad dužni su ga dostaviti Ministarstvu u roku od mjesec dana od dana njegova donošenja radi objave u Informacijskom sustavu zaštite okoliša i prirode (u daljnjem tekstu: ISZOP).

(5) Program iz stavka 1. ovoga članka odnosno njegove izmjene i dopune donose se na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okolišu utvrđenog Izvješćem o stanju okoliša iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona za područje županije, Grada Zagreba odnosno velikog grada, a prema potrebi predstavničko tijelo iz stavka 3. ovoga članka može ih donijeti i ranije.

Dokumenti Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, regionalni (županijski) planovi integralnog upravljanja obalnim područjem i Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora

Članak 19.

U smislu članka 16. ovoga Zakona dokumentima zaštite okoliša podrazumijevaju se i:

- Strategija upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem

- regionalni (županijski) planovi integralnog upravljanja obalnim područjem

- Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora.

Članak 20.

(1) Dokumentima Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem određuju se i usmjeravaju ciljevi upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem na načelima održivog razvoja i integralnog upravljanja obalnim područjem, primjenjujući ekosustavni pristup u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim, socijalnim i kulturnim razvojem Republike Hrvatske.

(2) Dokumente Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem čine:

1. Pripremni dokumenti:

a) početna procjena ukupnog stanja

b) skup značajki dobrog stanja okoliša

c) skup ciljeva.

2. Akcijski programi:

a) sustav praćenja i promatranja morskog okoliša i obalnog područja

b) program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem.

(3) Dokumente iz stavka 2. ovoga članka izrađuje Ministarstvo u suradnji s tijelima državne uprave nadležnim za poslove prostornoga uređenja, upravljanja državnom imovinom, pomorstva, turizma, prometa, infrastrukture, regionalnog razvoja, gospodarstva, poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, prirode, vodnoga gospodarstva, znanosti, zdravstva, vanjskih i europskih poslova, obrane, kulture, financija i uprave, a akcijske programe te njihove izmjene i dopune na prijedlog Ministarstva odlukom donosi Vlada.

(4) Ciljeve zaštite okoliša, područje primjene i određivanje pripadnosti, plan djelovanja u pripremi dokumenata iz stavka 2. ovoga članka i vremenski raspored njihova donošenja, potrebu djelovanja, način suradnje, tijela nadležna za provedbu, način provedbe i iznimke, način izvještavanja, informiranja i sudjelovanja javnosti pobliže uređuje Vlada uredbom.

(5) Vlada odlukom osniva Povjerenstvo za koordinaciju i Stručni nacionalni odbor kao tijela zadužena za izradu i praćenje provedbe uredbe iz stavka 4. ovoga članka te određuje njihove zadaće.

(6) Povjerenstvo za koordinaciju čine predstavnici tijela iz stavka 3. ovoga članka koji se imenuju iz redova državnih dužnosnika ili rukovodećih državnih službenika, a Povjerenstvo je međuresorno tijelo zaduženo za osiguravanje uvjeta za provedbu akcijskih programa iz stavka 2. točke 2. ovoga članka i praćenje njihove provedbe.

(7) Članovi Stručnog nacionalnog odbora iz stavka 5. ovoga članka imenuju se iz redova predstavnika tijela državne uprave, pravnih osoba s javnim ovlastima, znanstvenih institucija, jedinica područne (regionalne) samouprave u jadranskom prostoru i njihovih stručnih institucija relevantnih za izradu i provedbu dokumenata iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 21.

(1) Regionalni (županijski) planovi integralnog upravljanja obalnim područjem su dokumenti zaštite i održivog upravljanja i korištenja obalnog područja na razini županije koji moraju biti usklađeni s dokumentima Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem iz članka 20. ovoga Zakona, a mogu biti zasebni dokumenti ili integrirani u Programe iz članka 18. ovoga Zakona.

(2) Planove iz stavka 1. ovoga članka izrađuju županije koje su nadležne za njihovu provedbu i koje za potrebe njihove izrade i provedbe osnivaju Regionalne (županijske) odbore za upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem, a planove odlukom donose županijske skupštine.

(3) Usklađenost planova iz stavka 1. ovoga članka s dokumentima Strategije iz članka 20. ovoga Zakona prati Stručni nacionalni odbor, a njihovu provedbu prati Povjerenstvo za koordinaciju, osnovani na temelju članka 20. stavka 5. ovoga Zakona.

(4) Obuhvat plana iz stavka 1. ovoga članka, njegov obvezni sadržaj, metodologija izrade te druga pitanja povezana s njihovom izradom i provedbom pobliže se uređuju uredbom iz članka 20. stavka 4. ovoga Zakona.

Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora

Članak 22.

(1) Planom intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (u daljnjem tekstu: Plan intervencija) utvrđuju se postupci i mjere za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora radi zaštite morskog okoliša i obalnog područja.

(2) Plan intervencija iz stavka 1. ovoga članka temelji se na procjeni rizika i osjetljivosti na onečišćenja mora koji se utvrđuje za razdoblje od deset godina i čiji je nositelj izrade ministarstvo nadležno za poslove pomorstva u suradnji s Ministarstvom.

(3) Plan intervencija iz stavka 1. ovoga članka te njegove izmjene i dopune predlaže ministarstvo nadležno za poslove pomorstva u suradnji s Ministarstvom, sukladno ovom Zakonu, propisima iz područja pomorstva te posebnom propisu o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, a donosi ih odlukom Vlada.

(4) Plan intervencija iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama« i daje se na raspolaganje Europskoj komisiji, drugim državama članicama, odnosno susjednim trećim zemljama koje bi mogle biti pogođene te javnosti.

(5) Republika Hrvatska sukladno ovom Zakonu i Zakonu o potvrđivanju Sporazuma o Subregionalnom planu intervencija za sprječavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja Jadranskog mora većih razmjera (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, broj 7/08), kojim je uspostavljen mehanizam suradnje država članica, odnosno trećih zemalja, redovito ispituje svoju pripravnost za učinkovito djelovanje u suradnji s državama članicama koje bi mogle biti pogođene, relevantnim agencijama Europske unije te na temelju uzajamnosti s trećim zemljama koje bi mogle biti pogođene.

Izvješće o stanju okoliša

Članak 23.

(1) Za potrebe praćenja ostvarivanja ciljeva iz strateških, planskih i drugih dokumenata u području zaštite okoliša, zelene tranzicije i održivog razvoja, te radi cjelovitog uvida u stanje okoliša, Ministarstvo odnosno Zavod izrađuje Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Izvješće).

(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka se izrađuje za razdoblje od pet godina i osobito sadrži:

ostvarivanje ciljeva strateških, planskih i programskih dokumenata zaštite okoliša, zelene tranzicije i održivog razvoja

podatke o stanju i trendovima sastavnica okoliša i opterećenja na okoliš

integrirane teme i teme opće politike zaštite okoliša

druge podatke od značenja za zaštitu okoliša, provedbu javnih politika i praćenje međunarodnih obveza.

(3) Ministarstvo podnosi Vladi izvješće jednom u pet godina, a Vlada izvješće podnosi Hrvatskom saboru.

Članak 24.

(1) Predstavničko tijelo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada razmatra izvješće o stanju okoliša za razdoblje od četiri godine radi praćenja ostvarivanja ciljeva iz Programa iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona i programskih i planskih dokumenata koji se odnose na pojedine sastavnice okoliša i opterećenja te drugih dokumenata zaštite okoliša, kao i radi cjelovitog uvida u stanje okoliša na svojem području.

(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka izrađuje nadležno upravno tijelo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada putem ovlaštenika, a sadrži odgovarajuće podatke iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona i druge podatke potrebne za njegovu izradu, ovisno o posebnim značajkama područja na koje se odnosi.

(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka predstavničkom tijelu županije, Grada Zagreba odnosno velikog grada podnosi izvršno tijelo te jedinice.

(4) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se Ministarstvu u roku od mjesec dana od dana prihvaćanja na sjednici predstavničkog tijela županije, Grada Zagreba odnosno velikog grada.

Planovi operatera i drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnosti vezano za područje zaštite okoliša

Članak 25.

(1) Operater je obvezan izraditi Plan usklađivanja postrojenja s tehničkim standardima zaštite okoliša uređenim ovim Zakonom te s propisanim mjerama iz potvrđenih međunarodnih ugovora.

(2) Pri izradi Plana iz stavka 1. ovoga članka operater je obvezan poštivati ovim Zakonom određene tehničke standarde i rokove prilagodbe postrojenja te se pridržavati utvrđenih tehničkih standarda i rokova prilikom provedbe toga Plana.

(3) Pravne i fizičke osobe - obrtnici koje obavljaju djelatnosti u području zaštite okoliša, odnosno djelatnosti koje se odnose na pojedine sastavnice okoliša i/ili opterećenje sukladno posebnim propisima, u svrhu zaštite okoliša izrađuju odgovarajuće planske dokumente u vezi s djelatnošću koju obavljaju, ako je njihova izrada propisana posebnim propisima.

(4) Kada obveza iz stavka 3. ovoga članka nije propisana, pravne i fizičke osobe - obrtnici mogu za svoje potrebe izraditi planski dokument u vezi sa zaštitom okoliša i obavljanjem svoje djelatnosti.

Članak 26.

(1) Stručne poslove zaštite okoliša i prirode pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, obavljaju ovlaštenik i Ministarstvo odnosno Zavod.

(2) Ovlaštenik iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetima određenim ovim Zakonom može obavljati sljedeće stručne poslove:

1. izrada strateških studija

2. izrada studija o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju zahvata na okoliš i dokumentacije o usklađenosti glavnog projekta s mjerama zaštite okoliša i programom praćenja stanja okoliša

3. izrada poglavlja i studija glavne ocjene prihvatljivosti strategije, plana ili programa za ekološku mrežu

4. izrada poglavlja i studija glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu

5. izrada dokumentacije za utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa i odobravanje zahvata uz kompenzacijske uvjete

6. izrada procjene rizika i osjetljivosti za sastavnice okoliša

7. izrada programa zaštite okoliša

8. izrada izvješća o stanju okoliša iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona

9. praćenje stanja okoliša

10. izrada temeljnog izvješća, uključujući analizu mogućnosti onečišćenja tla i podzemnih voda, izrada izvješća o stanju lokacije te izrada sustavne procjene rizika od onečišćenja tla i podzemnih voda

11. izrada sanacijskih programa

12. izrada projekcija i izvješća o projekcijama emisija staklenički plinova, izvješća o provedbi politike i mjera smanjenja emisija, nacionalnog izvješća o promjeni klime, dvogodišnjeg izvješća o transparentnosti

13. izrada proračuna i izvješća o proračunu (inventaru) emisija stakleničkih plinova

14. izrada proračuna i izvješća o proračunu (inventaru) emisija onečišćujućih tvari u zrak

15. izrada projekcija emisija onečišćujućih tvari u zrak

16. izrada prostorne raspodjele emisija onečišćujućih tvari u zrak

17. izrada posebnih elaborata, proračuna i projekcija za potrebe sastavnica okoliša

18. izrada elaborata o zaštiti okoliša koji se odnose na zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja zahvata na okoliš, niti ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

19. izrada elaborata o usklađenosti proizvoda s mjerilima u postupku ishođenja znaka zaštite okoliša EU Ecolabel.

(3) Ministarstvo odnosno Zavod obavlja stručne poslove iz stavka 2. točke 9. ovoga članka.

(4) Ovlaštenik iz stavka 1. ovoga članka prije početka obavljanja stručnih poslova iz stavka 2. ovoga članka mora ishoditi suglasnost Ministarstva, a Ministarstvo vodi evidenciju izdanih suglasnosti i objavljuje je na svojoj mrežnoj stranici.

(5) Ovlaštenik iz stavka 1. ovoga članka odgovoran je za istinitost, točnost, stručnu utemeljenost i udovoljavanje propisanim zahtjevima u vezi s izradom i sadržajem dokumenata za čiju izradu ima ovlaštenje.

(6) Stručne poslove zaštite okoliša i prirode u postupku koji se vodi na temelju ovoga Zakona ne može kao ovlaštenik obavljati osoba koja u tom postupku sudjeluje kao nositelj zahvata, operater, izrađivač strategije, plana ili programa odnosno projektant.

Uvjeti

Članak 27.

(1) Uz zahtjev za izdavanje suglasnosti iz članka 26. stavka 4. ovoga Zakona pravna osoba, odnosno fizička osoba – obrtnik dužna je priložiti dokaze o ispunjavanju sljedećih uvjeta:

1. da je registrirana za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša i/ili prirode

2. da ima u radnom odnosu zaposlene stručne osobe za obavljanje stručnih poslova za koje traži suglasnost

3. da ima najmanje jednog voditelja stručnih poslova i dva stručna suradnika u stalnom radnom odnosu zaposlene na puno radno vrijeme

4. da voditelj stručnih poslova ima najmanje pet godina radnog iskustva na stručnim poslovima zaštite okoliša i/ili prirode

5. da stručni suradnik ima najmanje tri godine radnog iskustva na stručnim poslovima zaštite okoliša i/ili prirode.

(2) Ovisno o vrsti stručnih poslova iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona, ovlaštenik mora osigurati odgovarajuću stručnu osposobljenost voditelja stručnih poslova i stručnih suradnika, i to:

1. za poslove iz članka 26. stavka 2. točaka 1., 2., 6., 7., 8., 9., 17., 18. i 19. iz područja prirodnih, tehničkih, biotehničkih, društvenih ili humanističkih znanosti te biomedicine i zdravstva

2. za poslove iz članka 26. stavka 2. točaka 3., 4. i 5. iz područja prirodnih znanosti (biologija, interdisciplinarne prirodne znanosti ili geografija) ili biotehničkih znanosti (poljoprivreda ili šumarstvo)

3. za poslove iz članka 26. stavka 2. točke 10. iz područja prirodnih znanosti (kemija i geologija), područja tehničkih znanosti (građevinarstvo i geološko inženjerstvo) te biomedicine i zdravstva

4. za poslove iz članka 26. stavka 2. točke 11. iz područja prirodnih, tehničkih, društvenih znanosti te biomedicine i zdravstva

5. za poslove iz članka 26. stavka 2. točaka 12., 13., 14., 15. i 16. iz područja prirodnih, tehničkih ili biotehničkih znanosti.

(3) Za poslove iz članka 26. stavka 2. točke 9. ovlaštenik mora raspolagati odgovarajućom opremom te, ako se radi o praćenju emisija i kvalitete zraka, posjedovati dozvolu sukladno posebnom propisu iz područja zaštite zraka.

(4) Ovlaštenik iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona može za obavljanje pojedinih stručnih poslova za koje nema zaposlenu stručnu osobu osigurati vanjskog stručnog suradnika koji zadovoljava kvalifikacije navedene u stavku 2. ovoga članka.

Suglasnost

Članak 28.

Ovlaštenik ne može obavljati stručne poslove iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona bez suglasnosti Ministarstva.

Suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz članka 26. stavka 4. ovoga Zakona daje se za razdoblje od pet godina.

(3) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka je upravni akt.

(4) Protiv rješenja kojim se odlučuje o zahtjevu za davanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Zahtjev za izdavanje suglasnosti

Članak 29.

(1) Zahtjev za izdavanje suglasnosti iz članka 28. stavka 1. ovoga Zakona podnosi se u pisanom obliku Ministarstvu do uspostave elektroničkog sustava za provedbu postupaka u zaštiti okoliša.

(2) U zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba, odnosno fizička osoba – obrtnik mora navesti nazive stručnih poslova iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona za obavljanje kojih traži izdavanje suglasnosti te prilaže sljedeće dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta za voditelja stručnih poslova i za stručnog suradnika:

- presliku diplome

- životopis

- elektronički zapis o radnopravnom statusu

- popis radova relevantnih za stručne poslove za koje se traži suglasnost, s naznakom svojstva sudjelovanja i dokazima.

(3) Inozemne obrazovne kvalifikacije koje se dokazuju svjedodžbama, diplomama ili potvrdama moraju biti priznate odnosno vrednovane u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima kojima se uređuje priznavanje i vrednovanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija.

Članak 30.

(1) Ovlaštenik iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona koji je u matičnoj državi članici Europske unije stekao pravo obavljanja stručnih poslova zaštite okoliša i prirode može te poslove obavljati u Republici Hrvatskoj.

(2) Matična država iz stavka 1. ovoga članka je država članica Europske unije u kojoj ovlaštenik ima, prema propisima te države članice Europske unije, pravo obavljati stručne poslove zaštite okoliša i prirode.

(3) Ovlaštenik iz stavka 1. ovoga članka dužan je prije početka obavljanja poslova obavijestiti Ministarstvo i dokazati da u matičnoj državi ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova.

(4) Ministarstvo će o ispunjavanju uvjeta iz stavka 3. ovoga članka izdati potvrdu.

Članak 31.

(1) Ovlaštenik iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona je dužan o svakoj promjeni ili prestanku ispunjavanja uvjeta iz članka 27. ovoga Zakona obavijestiti Ministarstvo u roku od 30 dana od nastupanja promjene odnosno prestanka ispunjavanja uvjeta.

(2) Ako promjena iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na ispunjavanje uvjeta iz članka 27. ovoga Zakona, ovlaštenik je dužan Ministarstvu dostaviti odgovarajuće dokaze, a Ministarstvo rješenjem mijenja izdanu suglasnost ako se promjena odnosi na podatke navedene u suglasnosti.

(3) Ministarstvo na temelju obavijesti iz stavka 1. ovoga članka rješenjem ukida izdanu suglasnost ako utvrdi da ovlaštenik više ne ispunjava uvjete iz članka 27. ovoga Zakona.

(4) Ako ovlaštenik prestane ispunjavati uvjete iz članka 27. ovoga Zakona, pravo obavljanja stručnih poslova zaštite okoliša i prirode prestaje danom prestanka ispunjavanja uvjeta navedenim u obavijesti iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Protiv rješenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Privremeno ukidanje suglasnosti

Članak 32.

(1) Ministarstvo po službenoj dužnosti rješenjem privremeno ukida suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz članka 26. stavka 4. ovoga Zakona ako se u dva postupka provedena na temelju ovoga Zakona utvrdi stručna neutemeljenost ili necjelovitost izrađenih dokumenata iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Privremeno ukidanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka traje jednu godinu od datuma donošenja rješenja, a za to vrijeme ovlaštenik ne smije obavljati stručne poslove za koje je suglasnost izdana.

(3) Ako se nakon isteka razdoblja privremenog ukidanja suglasnosti ponovno utvrde okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo rješenjem ukida suglasnost.

(4) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Ukidanje suglasnosti

Članak 33.

(1) Ministarstvo će, po službenoj dužnosti, rješenjem ukinuti danu suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz članka 26. stavka 4. ovoga Zakona i prije isteka roka iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona u sljedećim slučajevima:

- na pisani zahtjev ovlaštenika

- ako ovlaštenik prestane ispunjavati uvjete za izdavanje suglasnosti iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona

- ako ovlaštenik obavlja stručne poslove protivno odredbama ovoga Zakona, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona ili posebnim propisima iz područja zaštite prirode, voda, zraka, gospodarenja otpadom, buke, svjetlosnog onečišćenja i dr.

- ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi prestanak ispunjavanja posebnih uvjeta propisanih ovim Zakonom ili posebnim propisima iz područja zaštite prirode, voda, zraka, gospodarenja otpadom, buke, svjetlosnog onečišćenja i dr. ili

- ako nastupe okolnosti iz članka 32. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Podnošenje novog zahtjeva nakon ukidanja suglasnosti

Članak 34.

Pravna osoba odnosno fizička osoba – obrtnik kojoj je suglasnost ukinuta u slučajevima iz članka 33. stavka 1. podstavaka 2. do 5. ovoga Zakona, ne može podnijeti zahtjev za izdavanje nove suglasnosti prije isteka roka od pet godina od dana pravomoćnosti rješenja o ukidanju suglasnosti.

Evidencija izdanih suglasnosti

Članak 35.

(1) Ministarstvo vodi evidenciju izdanih suglasnosti, evidenciju ukinutih suglasnosti i evidenciju privremeno ukinutih suglasnosti iz članka 26. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

- Naziv, sjedište i/ili adresa ovlaštenika

- datum izdavanja suglasnosti

- datum prestanka važenja suglasnosti

- stručne poslove za koje je suglasnost izdana

- datum privremenog ukidanja suglasnosti

- datum ukidanja suglasnosti.

(3) Ministarstvo objavljuje evidenciju iz stavka 1. ovoga članka na svojim mrežnim stranicama.

(4) Sadržaj i oblik evidencije iz stavka 1. ovoga članka propisani su u Dodatku I. ovoga Zakona.

Svrha praćenja i ocjene stanja okoliša

Članak 192.

(1) Praćenje stanja okoliša obuhvaća kontinuirano ili povremeno standardizirano mjerenje ili prikupljanje podataka i informacija o kakvoći okoliša odnosno promjenama njegova stanja, uključujući emisije, imisije te prirodne i druge pojave.

(2) Praćenje i ocjena stanja okoliša provode se radi:

1. zaštite zdravlja ljudi

2. očuvanja prirode i usluga koje ona pruža

3. praćenja ostvarivanja ciljeva održivog razvoja, zelene tranzicije i nacionalnih politika zaštite okoliša

4. utvrđivanja trendova promjena stanja okoliša i ranog upozoravanja na moguće ekološke rizike

5. osiguravanja podataka i informacija potrebnih za odlučivanje nadležnih tijela

6. informiranja javnosti na temelju točnih podataka.

Obuhvat praćenja stanja okoliša

Članak 193.

(1) Praćenje stanja okoliša obuhvaća redovito propisano praćenje, koje se odnosi na:

- kvalitetu zraka, tla, mora i voda

- klimu, utjecaje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama

- onečišćenje okoliša i emisije u okoliš

- utjecaje onečišćivača okoliša na zdravlje ljudi

- nastanak otpada i gospodarenje otpadom

- utjecaje sektorskih pritisaka na okoliš

- prirodne pojave, uključujući praćenje i nadziranje meteoroloških, hidroloških, erozijskih, seizmoloških, radioloških i drugih geofizikalnih pojava

- buku, svjetlosno i druga antropogena opterećenja okoliša

- stanje očuvanosti bioraznolikosti i drugih sastavnica prirode te usluge koje one pružaju

- druge parametre okoliša.

(2) Praćenje stanja okoliša provodi se i za područja utvrđena dokumentom za koji je provedena strateška procjena, zahvate za koje je praćenje određeno u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, postrojenja za koja je praćenje određeno okolišnom dozvolom te područja na kojima je došlo do onečišćenja okoliša ako onečišćivač nije poznat.

(3) Vrste emisija, imisija, prirodnih i drugih pojava koje se prate, metodologija uzorkovanja i mjerenja te rokovi za dostavu podataka nadležnim upravnim tijelima u županiji odnosno Gradu Zagrebu i Ministarstvu odnosno Zavodu pobliže se određuju dokumentima i rješenjima kojima je utvrđena obveza praćenja iz stavka 2. ovoga članka.

Sustav praćenja stanja okoliša

Članak 194.

(1) Sustav praćenja stanja okoliša obuhvaća:

- osobe i tijela koja su prema ovom Zakonu ili propisima iz područja zaštite okoliša i pojedinih sastavnica okoliša dužna provoditi praćenje stanja okoliša

- referentne centre iz članka 164. ovoga Zakona

- mrežu točaka motrenja, mjernih postaja i laboratorija

- podatke o emisijama iz točkastih izvora emisija koji se prikupljaju u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite okoliša

- metodologije i standarde praćenja u skladu s nacionalnim, međunarodnim ili standardima Europske unije

- sustav ranog upozoravanja na ekološke incidente i rizike

- suradnju i pravodobnu razmjenu podataka i informacija s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, nacionalnim i međunarodnim institucijama i programima te javnošću.

(2) Podaci prikupljeni pri utvrđivanja stanja ili provedbe praćenja stanja okoliša moraju biti dostupni kroz ISZOP.

Nadležnosti u praćenju stanja okoliša

Članak 195.

(1) Ministarstvo:

- osigurava razvoj i provedbu sustava praćenja stanja okoliša te nadzire i usmjerava taj sustav

- određuje referentne centre iz članka 203. ovoga Zakona.

(2) Ministarstvo odnosno Zavod:

- utvrđuje metodologiju, standarde, programe i protokole praćenja stanja okoliša

- provodi razvoj sustava praćenja stanja okoliša

- uspostavlja, održava i razvija ISZOP i baze podataka za koje je nadležno te izrađuje izvješća

- utvrđuje načine dostave i razmjene podataka

- dostavlja podatke nacionalnim tijelima, tijelima Europske unije i međunarodnim tijelima.

(3) Sredstva za obavljanje poslova praćenja stanja okoliša i izvješćivanja iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu, a za razvojne projekte i unaprjeđenje sustava praćenja stanja okoliša mogu se koristiti i sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, odgovarajućih nacionalnih fondova i fondova Europske unije te međunarodnih izvora financiranja odnosno sufinanciranja.

Članak 196.

(1) Javne ustanove i znanstvene institucije kojima je osnivač Republika Hrvatska, a kojima je posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i pojedinih sastavnica okoliša ili općim aktom određeno obavljanje poslova izravnog ili neizravnog praćenja stanja okoliša, praćenje emisija u okoliš ili istraživanje okoliša, dužne su na zahtjev Ministarstva odnosno Zavoda, prema potrebi proširiti opseg tih poslova radi praćenja:

- stanja okoliša

- pritisaka na okoliš i njihovih pokretača

- promjena u okolišu

- utjecaja na okoliš.

(2) Ministarstvo osigurava sredstva za obavljanje dodatnih poslova iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 197.

Pravne i fizičke osobe koje su prema ovom Zakonu i posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i pojedinih sastavnica okoliša te zaštite od opterećenja okoliša prepoznate kao onečišćivači i obveznici sustava praćenja stanja okoliša dužne su:

- dostavljati u ISZOP podatke o emisijama, otpadu, prisutnim opasnim tvarima i drugim propisanim parametrima

- surađivati u provedbi mjerenja na zahtjev Ministarstva.

Članak 198.

(1) Nositelj zahvata kojem je u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš utvrđena obveza praćenja stanja okoliša dužan je:

- putem stručnih i za to osposobljenih osoba provoditi mjerenja emisija te voditi propisane očevidnike o tim mjerenjima

- putem stručnih i za to osposobljenih osoba provoditi mjerenja imisija odnosno sudjelovati u njihovu mjerenju prema udjelu svoga zahvata u onečišćavanju okoliša

- putem stručnih i za to osposobljenih osoba provoditi istraživanje i praćenje utjecaja na okoliš i prirodu

- sudjelovati u praćenju prirodnih i drugih pojava koje su posljedica onečišćavanja okoliša

- dostavljati podatke i informacije u ISZOP u propisanim razdobljima odnosno rokovima te u formatu i na način koji određuje Ministarstvo odnosno Zavod.

(2) Na zahtjev nositelja zahvata iz stavka 1. ovoga članka ovlaštenik može izraditi operativni program praćenja stanja okoliša radi bolje primjene i provjere provedbe mjera zaštite okoliša te nadzora nad programom praćenja stanja okoliša te prirode koje proizlaze iz postupaka pred nadležnim tijelima, pri čemu se operativni program usuglašava između nositelja zahvata i nadležnoga tijela.

(3) Nositelj zahvata provodi operativni program iz stavka 2. ovoga članka nakon sklapanja sporazuma s nadležnim tijelom, u suradnji s ovlaštenikom i na vlastiti trošak.

Registar onečišćavanja okoliša

Članak 199.

(1) Registar onečišćavanja okoliša je nacionalni registar podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu ispuštanja, prijenosa i odlaganja onečišćujućih tvari i otpada u okoliš koji se vodi kao sastavni dio ISZOP-a, a njegovi su podaci dostupni javnosti u otvorenom i strojno čitljivom obliku.

(2) Obveznici dostave podataka u registar iz stavka 1. ovoga članka, uključujući obveznike izvješćivanja prema Uredbi (EU) 2024/1244, dužni su u propisanom roku dostavljati vjerodostojne, točne i ažurne podatke.

(3) Nadležno tijelo u županiji odnosno Gradu Zagreb, u suradnji s nadležnom inspekcijom, provjerava točnost, potpunost, dosljednost i vjerodostojnost dostavljenih podataka te pravodobnost njihove dostave i dostavlja provjerene podatke Ministarstvu odnosno Zavodu, koje osigurava redovitu provjeru valjanosti podataka i njihovu usklađenost s europskim sustavima izvješćivanja.

(4) Sadržaj i način vođenja registra iz stavka 1. ovoga članka, obveznike dostave podataka koji nisu određeni Uredbom (EU) 2024/1244, način i rokove dostave podataka i informacija, metodologiju i tehničke zahtjeve za njihovu dostavu, postupak provjere kvalitete i ispravka podataka, način postupanja s podacima kojima je ograničena javna dostupnost te način informiranja javnosti pobliže propisuje ministar pravilnikom, u skladu s Uredbom (EU) 2024/1244 i aktima donesenima na temelju te Uredbe.

Članak 200.

(1) Ovlašteni laboratorij dužan je izravno unositi u ISZOP podatke o rezultatima praćenja emisija iz postrojenja, izvješća o praćenju te podatke iz očevidnika koje je operater dužan voditi u skladu s okolišnom dozvolom odnosno rješenjem o registraciji, u rokovima propisanima posebnim propisima kojima se uređuje zaštita pojedinih sastavnica okoliša te u skladu s uvjetima okolišne dozvole odnosno rješenja o registraciji.

(2) Ovlašteni laboratorij odgovoran je za pravodobnost i potpunost unosa podataka u ISZOP te vjerodostojnost i točnost rezultata mjerenja, a operater za pravodobno osiguravanje provedbe praćenja.

(3) Nadležna tijela u županiji odnosno Gradu Zagrebu i inspekcija zaštite okoliša imaju neprekidan i besplatan pristup podacima iz ovoga članka putem ISZOP-a radi obavljanja poslova iz svoje nadležnosti.

Članak 201.

(1) Županija odnosno Grad Zagreb dužni su na svojem području osigurati mjerenje imisija u slučaju onečišćenja okoliša kada je onečišćivač nepoznat te praćenje stanja okoliša i učinaka sanacijskih mjera kada im je posebnim aktom odnosno propisom utvrđena obveza provedbe sanacijskog programa, kao i sredstva za navedene poslove.

(2) Nadležno upravno tijelo u županiji odnosno Gradu Zagrebu vodi propisani očevidnik o praćenju stanja okoliša iz stavka 1. ovoga članka te podatke iz očevidnika dostavlja Ministarstvu u propisanim rokovima.

Izvlaštenje i ograničenje vlasničkog i drugih stvarnih prava radi praćenja stanja okoliša

Članak 202.

(1) Ako je radi praćenja stanja okoliša nužno postaviti objekte, mjerne uređaje odnosno opremu na nekretninama smatra se da postoji interes Republike Hrvatske za izvlaštenje ili ograničenje vlasničkih i drugih stvarnih prava na nekretninama.

(2) Vlasnik nekretnine ima pravo na naknadu tržišne vrijednosti izvlaštenog dijela nekretnine odnosno dijela nekretnine na kojem se ograničavaju vlasnička i druga stvarna prava iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka, a postupak izvlaštenja odnosno ograničenja tih prava provodi se u skladu s posebnim propisom o izvlaštenju.

(3) Ovlaštenik je dužan za praćenje stanja okoliša u pravilu koristiti zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, ovisno o području na kojem se praćenje provodi, te odabrati zemljište na kojem se najmanje ometa njegova redovita namjena.

(4) Pri izvođenju radova na postavljanju objekta, odnosno mjernih uređaja i opreme iz stavka 1. ovoga članka ovlaštenik je dužan u najmanjoj mogućoj mjeri utjecati na korištenje zemljišta te nakon obavljenih poslova uspostaviti prvobitno stanje.

(5) Ovlaštenik je dužan radi korištenja zemljišta sklopiti ugovor s Republikom Hrvatskom odnosno osobama javnog prava iz stavka 3. ovoga članka ili osobom koja upravlja njihovom imovinom, a vlasnici zemljišta ili osobe koje upravljaju njihovom imovinom dužni su omogućiti sklapanje ugovora u što kraćem roku.

(6) Ako nekretnine iz stavka 1. ovoga članka imaju vojnu namjenu, postavljanje objekata, mjernih uređaja odnosno opreme za potrebe praćenja stanja okoliša uredit će se u skladu s posebnim propisom iz područja obrane.

(7) Ako je za praćenje stanja okoliša potrebno postaviti objekt odnosno uređaj na pomorskom dobru, ovlaštenik je dužan ishoditi koncesiju za posebnu upotrebu sukladno odredbama posebnog propisa kojim se uređuje pomorsko dobro.

Referentni centri za okoliš

Članak 203.

(1) Referentni centri mogu se odrediti za jedno ili više tematskih područja zaštite okoliša, a potrebu za njihovim određivanjem utvrđuje Ministarstvo i/ili Zavod, uzimajući u obzir nacionalne potrebe i europsku praksu.

(2) Referentni centri u tematskim područjima za koja su određeni:

- provode kontinuirano ili povremeno praćenje stanja okoliša i utvrđuju stanje okoliša

- pružaju znanstvenu i/ili tehničku podršku za potrebe praćenja stanja okoliša

- pružaju znanstvene i stručne podloge za usmjeravanje politike zaštite okoliša, održivog razvoja i zelene tranzicije.

Postupak određivanja referentnih centara

Članak 204.

(1) Referentni centri određuju se iz redova javnih ustanova i znanstvenih institucija Republike Hrvatske na temelju međuinstitucijske suradnje.

(2) Pravna osoba koja se određuje referentnim centrom mora imati registriranu znanstveno-istraživačku djelatnost te ispunjavati tehničke, kadrovske, materijalne i administrativne uvjete za obavljanje poslova ispitivanja, analiziranja, tumačenja i ocjene stanja parametara u tematskom području za koje se određuje, uključujući potrebna ovlaštenja i akreditacije nadležnih tijela.

(3) Ministarstvo odnosno Zavod objavljuje poziv za iskaz interesa javnim ustanovama i znanstvenim institucijama koje ispunjavaju uvjete iz stavka 2. ovoga članka i mogu dokazati sposobnost obavljanja poslova iz članka 203. ovoga Zakona, uz koji se objavljuje popis poslova i zadataka referentnog centra s vremenskim okvirom očekivanih rezultata.

(4) Iskaz interesa mora sadržavati dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 2. ovoga članka i procjenu sredstava potrebnih za obavljanje poslova i zadataka iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Nakon što Ministarstvo provjeri vjerodostojnost dostavljenih iskaza interesa, Vlada na prijedlog Ministarstva odlukom određuje referentni centar, a Ministarstvo i Zavod objavljuju informaciju o njegovu određivanju na svojim mrežnim stranicama.

Sastav referentnog centra

Članak 205.

(1) Referentni centar može činiti jedna institucija ili zajednica institucija koje zajednički raspolažu potrebnim znanjem, iskustvom i kapacitetima.

(2) Ako referentni centar čini zajednica institucija, te institucije sklapaju sporazum kojim uređuju međusobna prava i obveze, način odlučivanja te podjelu poslova i odgovornosti u radu referentnog centra.

Standardi kvalitete i interoperabilnost podataka

Članak 206.

(1) Referentni centri dužni su u tematskom području za koje su određeni provoditi praćenje stanja okoliša te prikupljati, obrađivati, dostavljati podatke u ISZOP i razmjenjivati ih putem ISZOP-a u skladu s metodološkim smjernicama, standardima interoperabilnosti i zahtjevima kvalitete podataka koje određuju Ministarstvo i Zavod.

(2) Referentni centri dužni su osigurati otvoreni pristup podacima istraživanja provedenih pri obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka u skladu s načelima jednostavnog pronalaženja, dostupnosti, interoperabilnosti i ponovne upotrebljivosti istraživačkih podataka, osim kada je pristup ograničen posebnim propisima o zaštiti osobnih podataka.

Plan rada i evaluacija

Članak 207.

(1) Referentni centar određuje se na razdoblje od najviše deset godina.

(2) Referentni centar dužan je u roku od tri mjeseca od dana donošenja odluke o njegovu određivanju izraditi višegodišnji plan rada usklađen s potrebama iskazanim u pozivu za iskaz interesa iz članka 204. stavka 3. ovoga Zakona te nacionalnim i europskim strateškim dokumentima.

(3) Ministarstvo odnosno Zavod vrednuju rad referentnih centara najmanje jednom godišnje prema unaprijed utvrđenim kriterijima učinkovitosti, kvalitete ili pravodobnosti ispunjavanja obveza.

Financiranje rada Referentnih centara

Članak 208.

(1) Sredstva za rad referentnih centara osiguravaju se iz državnog proračuna na temelju prihvaćenih godišnjih planova rada, uz mogućnost sufinanciranja iz fondova Europske unije i drugih međunarodnih izvora.

(2) Troškovi obavljanja poslova referentnih centara podmiruju se prijenosom sredstava između proračunskih korisnika istog proračuna na temelju izvješća o provedenim aktivnostima i pripadajuće računovodstvene dokumentacije.

Metodologija i standardi praćenja stanja okoliša

Članak 209.

(1) Praćenje stanja okoliša provodi se prema metodologijama i standardima utvrđenim posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša te, prema potrebi, metodologijama i standardima koje utvrđuje nadležno tijelo, u skladu s nacionalnom praksom, praksom Europske unije i međunarodnom praksom.

(2) Ministarstvo odnosno Zavod na svojim mrežnim stranicama osigurava pristup informacijama o metodologijama i standardima iz stavka 1. ovoga članka.

Izvješćivanje

Članak 210.

Ministarstvo odnosno Zavod objavljuje na svojim mrežnim stranicama Izvješće o stanju okoliša iz članka 23. ovoga Zakona nakon njegova usvajanja.

Članak 211.

(1) Županije, Grad Zagreb i veliki gradovi izrađuju izvješće o stanju okoliša za svoje područje za razdoblje od četiri godine, koje sadrži:

- pregled ostvarivanja ciljeva iz strateških i planskih dokumenata zaštite okoliša, održivog razvoja i zelene tranzicije županije, Grada Zagreba odnosno velikog grada

- analizu prikupljenih podataka o stanju okoliša

- utvrđene trendove i prioritetna područja za postizanje ciljeva zaštite okoliša, održivog razvoja i zelene tranzicije na svom području

- preporuke za usmjeravanje politike zaštite okoliša, održivog razvoja i zelene tranzicije županije, Grada Zagreba odnosno velikog grada.

(2) Izvršno tijelo županije, Grada Zagreba odnosno velikog grada podnosi izvješće iz stavka 1. ovoga članka svojem predstavničkom tijelu.

(3) Županija, Grad Zagreb odnosno veliki grad dostavljaju izvješće iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvu odnosno Zavodu, u strojno čitljivom obliku u roku od mjesec dana od dana njegova prihvaćanja na sjednici predstavničkog tijela, a Ministarstvo odnosno Zavod ga objavljuje u ISZOP-u.

Izvješćivanje tijela Europske unije, međunarodnih tijela i organizacija

Članak 212.

(1) Dostava i razmjena podataka, informacija i izvješća s tijelima Europske unije, međunarodnim tijelima i organizacijama radi ispunjavanja preuzetih obveza Republike Hrvatske u području zaštite okoliša provodi se elektronički, u skladu s načelima interoperabilnosti i otvorenih podataka.

(2) Tijela državne uprave i druga tijela javne vlasti, nadležno upravno tijelo u županiji odnosno Gradu Zagrebu, javni znanstveni instituti i ovlaštenici koji obavljaju praćenja stanja okoliša u skladu s ovim Zakonom dužni su:

- Ministarstvu odnosno Zavodu bez naknade dostavljati informacije i podatke kojima raspolažu radi izvješćivanja za nacionalne potrebe te izvješćivanja i suradnje s tijelima Europske unije, međunarodnim tijelima i organizacijama, u rokovima određenim pravnom stečevinom Europske unije i međunarodnim obvezama

- na zahtjev Ministarstva odnosno Zavoda dopuniti dostavljene informacije i podatke za potrebe izvješćivanja i revizije koju provode nadležna nacionalna tijela, tijela Europske unije te međunarodna tijela i organizacije.

(3) Ako nadležna tijela ne dostave informacije o podacima iz stavka 2. ovog članka, dužna su obavijestiti Ministarstvo odnosno Zavod o razlozima nedostavljanja i predložiti mjere koje će poduzeti radi njihove dostave.

(4) Tijela državne uprave i druga tijela javne vlasti koja u skladu s preuzetim obvezama neposredno dostavljaju podatke, informacije i izvješća tijelima Europske unije, međunarodnim tijelima i organizacijama dužna su Ministarstvu odnosno Zavodu dostaviti informaciju o toj dostavi i osigurati pristup dostavljenim podacima, informacijama i izvješćima.

(5) Obveznici iz ovoga članka odgovorni su za pravodobnost dostave te točnost i vjerodostojnost podataka i informacija za koje su nadležni.

(6) Radi ispunjavanja obveza u smislu stavka 1. ovoga članka ministar može pobliže pravilnikom urediti odgovarajuće postupke prikupljanja potrebnih podataka i informacija, praćenja provedbe dokumenata održivog razvoja, zelene tranzicije i zaštite okoliša te provedbe pojedinih mjera zaštite okoliša.

Članak 213.

(1) Ministarstvo odnosno Zavod dužno je Europskoj komisiji dostavljati:

- podatke o okolišnim dozvolama u vrsti, obliku i učestalosti utvrđenima odgovarajućim provedbenim aktima Europske komisije

– podatke iz članka 6. Uredbe (EU) 2024/1244 na način i u rokovima propisanim člankom 7. te Uredbe i provedbenim aktima donesenima na temelju toga članka.

- podatke o područjima postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari u skladu s odgovarajućim provedbenim aktima Europske komisije

- podatke o velikim nesrećama koje ispunjavaju kriterije propisane uredbom iz članka 169. stavka 2. ovoga Zakona, koji uključuju podatke o mjestu i vremenu nastanka velike nesreće, operateru i području postrojenja, okolnostima velike nesreće, uključenim opasnim tvarima, učincima na zdravlje ljudi i okoliš, poduzetim hitnim mjerama i mjerama za sprječavanje ponavljanja velike nesreće te rezultate analize i preporuke

(2) Podaci o velikoj nesreći iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka dostavljaju se Europskoj komisiji što je prije moguće, a najkasnije u roku od jedne godine od dana nastanka velike nesreće, u obliku i na način utvrđen odgovarajućim provedbenim aktima Europske komisije.

(3) Ako u roku iz stavka 2. ovoga članka nisu dostupni konačni rezultati analize i preporuke, dostavljaju se raspoloživi privremeni podaci, koji se ažuriraju kada postanu raspoloživi rezultati daljnje analize i preporuke.

(4) Dostava rezultata analize i preporuka iz stavka 3. ovoga članka može se odgoditi ako bi njihova dostava mogla utjecati na završetak sudskog postupka.

(5) Ministarstvo odnosno Zavod obavještava Europsku komisiju o nazivu i adresi tijela koja mogu raspolagati relevantnim informacijama o velikim nesrećama i koja mogu pružati stručnu pomoć nadležnim tijelima drugih država članica u slučaju velike nesreće.

(6) Ministarstvo odnosno Zavod dužno je osigurati Europskoj komisiji i međunarodnim tijelima podatke u interoperabilnom elektroničkom obliku.

Provjera i analiza podataka

Članak 214.

(1) Ministarstvo odnosno Zavod prati pravodobnost i potpunost dostave podataka u ISZOP te provodi stručnu obradu i analizu prikupljenih podataka, uključujući njihovu međusobnu usporedbu i povezivanje s podacima iz drugih informacijskih sustava i evidencija.

(2) Ako na temelju stručne obrade i analize podataka iz stavka 1. ovoga članka utvrdi odstupanja ili okolnosti koje upućuju na moguću nepravilnost, Ministarstvo odnosno Zavod o tome obavještava nadležno tijelo u županiji, Gradu Zagrebu odnosno nadležnu inspekciju radi postupanja iz njihove nadležnosti.

Članak 215.

(1) ISZOP je nacionalni digitalni infrastrukturni, interoperabilni i višeplatformni sustav za prikupljanje, pohranu, obradu, analizu, razmjenu i objavu podataka o okolišu i prirodi koji povezuje informacijske sustave javnopravnih tijela koja izrađuju i/ili održavaju podatke značajne za okoliš i prirodu.

(2) ISZOP-om upravlja Ministarstvo odnosno Zavod.

(3) ISZOP-om se osigurava:

- primjena jedinstvenih standarda za prikupljanje i pohranu podataka o okolišu i prirodi kao osnove za praćenje stanja okoliša i prirode te učinkovitosti mjera provedbe politika zaštite okoliša

- jednokratno prikupljanje podataka iz stavka 1. ovoga članka, uz njihovu dostupnost drugim korisnicima

- dostupnost točnih i ažurnih podataka o okolišu i prirodi za potrebe upravljanja okolišem i prirodom te informiranja javnosti

- obrada podataka najbliže primarnom izvoru

- povezivanje s drugim informacijskim sustavima i državnim registrima

- podatkovna podrška za planiranje i provedbu neposrednog i inspekcijskog nadzora

- podrška provedbi propisa, strategija, planova i programa

- potpora informiranom donošenju odluka

- tehnička i stručna potpora korisnicima i dionicima sustava iz stavka 1. ovoga članka

- interoperabilnost na tehničkoj, semantičkoj i procesnoj razini.

Članak 216.

(1) ISZOP sadrži podatke o okolišu i prirodi, sektorskim pritiscima i prijetnjama, okolišu i zdravlju te odgovorima društva na navedene pritiske i prijetnje (u daljnjem tekstu: podaci).

(2) Ministarstvo odnosno Zavod na svojim mrežnim stranicama objavljuje:

- standarde i formate podataka

- metodologije, pokazatelje i metrike

- protokole razmjene podataka i

- obveze obavješćivanja i objave podataka.

(3) Nadležnosti za pojedine dijelove sustava ISZOP-a propisuju se ovim Zakonom i posebnim propisima kojima se uređuju zaštita okoliša i prirode.

(4) Inspekcijska tijela koriste ISZOP kao alat za planiranje nadzora i procjenu rizika iz područja zaštite okoliša i prirode.

Članak 217.

(1) Obveznici dostavljaju podatke prema standardima i rokovima propisanim ovim Zakonom i drugim propisima kojima je uređena dostava ili razmjena podataka.

(2) Obveznici iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju kvalitetu i točnost dostavljenih podataka i omogućuju pristup tim podacima tijekom inspekcijskog nadzora.

(3) Uz obveznike iz stavka 1. ovoga članka, znanstvene i stručne institucije, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te druge pravne i fizičke osobe koje provode istraživanja i praćenja okoliša i prirode financirana javnim nacionalnim i sredstvima Europske unije dužne su po završetku istraživanja dostaviti podatke u ISZOP u strojno čitljivom digitalnom formatu ili ih izravno unijeti u ISZOP, uz potrebne metapodatke.

(4) Tijela javne vlasti dužna su podatke kojima raspolažu o postojećem stanju, načinu i uvjetima korištenja i zaštite okoliša i prirode učiniti dostupnima putem ISZOP-a povezivanjem svojih informacijskih sustava s ISZOP-om, bez naknade i na vlastiti trošak.

Članak 218.

(1) ISZOP mora biti usklađen s načelima interoperabilnosti, sigurnosti i zaštite podataka prema međunarodnim standardima te osiguravati interoperabilnost s europskim i međunarodnim bazama podataka.

(2) Podaci se dostavljaju, pohranjuju i objavljuju u otvorenim i strojno čitljivim formatima.

Članak 219.

(1) Podaci u ISZOP-u su javni, osim podataka za koje je određena zaštita tajnosti sukladno posebnim propisima kojima se uređuje zaštita tajnosti podataka.

(2) ISZOP omogućuje besplatan javni pristup podacima u obliku otvorenih podataka i putem mrežnih servisa za razmjenu podataka, a podaci su dostupni putem portala ISZOP-a ili mrežnih sučelja njegovih tematskih baza koja omogućuju pretraživanje, preuzimanje i vizualizaciju podataka.

(3) Podaci, informacije i dokumenti koji se u ISZOP-u vode radi razmjene između nadležnih tijela i vođenja službenih evidencija, a za koje nije propisana obveza javne objave, ne objavljuju se putem portala ili mrežnih sučelja ISZOP-a.

(4) Portali i mrežna sučelja iz stavka 2. ovoga članka moraju biti usklađeni s digitalnim standardima i prilagođeni korisnicima ISZOP-a.

e-Okoliš

Članak 220.

(1) Ministarstvo uspostavlja jedinstveni digitalni sustav za elektroničku provedbu upravnih i drugih postupaka u području zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: e-Okoliš).

(2) e-Okoliš obuhvaća osobito postupke:

- strateške procjene utjecaja na okoliš

- procjene utjecaja na okoliš

- ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš

- izdavanja, izmjene i preispitivanja okolišnih dozvola

- izdavanja rješenja o radu ispod praga kapaciteta

- registracije postrojenja za uzgoj životinja

- izdavanja suglasnosti i drugih akata u području zaštite okoliša.

Svrha i funkcionalnosti sustava

Članak 221.

(1) Putem sustava e-Okoliš osiguravaju se elektronička provedba i standardizacija postupaka iz članka 220. stavka 2. ovoga Zakona te dostupnost informacija o tim postupcima u skladu s ovim Zakonom.

(2) e-Okoliš omogućuje osobito:

- elektroničko podnošenje zahtjeva i dokumentacije

- elektroničku komunikaciju između sudionika postupka

- razmjenu podataka s drugim informacijskim sustavima

- praćenje statusa predmeta

- elektroničku dostavu akata i obavijesti

- javnu objavu podataka u skladu s ovim Zakonom.

(3) e-Okoliš je interoperabilan s Informacijskim sustavom zaštite okoliša i prirode te drugim državnim informacijskim sustavima i registrima.

Podzakonski propisi i tehnički uvjeti

Članak 222.

Tehničke uvjete, način rada, način pristupa i korištenja e-Okoliša, elektroničku razmjenu podataka između sudionika postupaka ministar propisuje pravilnikom.

Članak 247.

(1) Zainteresiranom javnošću smatra se:

- fizička i pravna osoba koja je zbog lokacije zahvata i/ili zbog prirode i utjecaja zahvata pogođena ili će vjerojatno biti pogođena štetom u okolišu

- fizička ili pravna osoba koja je dokazala da joj je zbog lokacije zahvata i/ili zbog prirode i utjecaja zahvata narušeno pravo

- udruga koja djeluje na području zaštite okoliša i koja ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Smatra se da udruga iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka ima pravni interes za sudjelovanje u postupcima koji su propisani ovim Zakonom ako:

- je upisana u Registar udruga Republike Hrvatske

- su statutom udruge kao ciljevi i djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi utvrđeni zaštita i unaprjeđenje okoliša, uključujući i zaštitu ljudskog zdravlja i zaštitu ili racionalno korištenje prirodnih dobara

- je upisana u Registar udruga Republike Hrvatske najmanje dvije godine prije nego je započeo postupak javne vlasti o zahtjevu povodom kojega udruga iskazuje svoj pravni interes

- udruga dokaže da je na području grada ili općine u kojoj ima registrirano sjedište, aktivno sudjelovala u aktivnostima vezanim za zaštitu okoliša.

Članak 248.

(1) Zainteresirana javnost iz članka 247. stavka 1. ovoga Zakona ima pravo pred nadležnim upravnim sudom osporavati zakonitost upravnog akta javnopravnog tijela u vezi sa zaštitom okoliša.

(2) Zainteresirana javnost iz članka 247. stavka 1. ovoga Zakona ima pravo pred nadležnim upravnim sudom osporavati zakonitost odluke u vezi sa zaštitom okoliša ako smatra da je odlukom, radnjom ili propustom fizičke ili pravne osobe, primjerice: operatera, onečišćivača, u pitanjima zaštite okoliša povrijeđen ovaj Zakon odnosno posebni propisi kojima je uređena zaštita pojedine sastavnice okoliša ili zaštita od utjecaja opterećenja.

(3) Postupak pred sudom iz stavaka 1. i 2. ovoga članka pokreće se sukladno posebnom propisu kojim se uređuje upravni spor.

Članak 249.

Sudski postupak iz područja zaštite okoliša koji se vodi na temelju ovoga Zakona je hitan.

Šteta u okolišu

Članak 250.

(1) U smislu ove Glave operater je svaka fizička ili pravna osoba, privatna ili javna, koja obavlja ili nadzire profesionalnu djelatnost, odnosno djelatnost koja se obavlja u okviru gospodarske djelatnosti ili poduzeća, neovisno o tome je li privatna ili javna, profitna ili neprofitna, kao i osoba na koju je prenesena ovlast donošenja gospodarskih odluka o tehničkom obavljanju te djelatnosti, uključujući nositelja dozvole ili odobrenja za obavljanje te djelatnosti te osobu koja tu djelatnost prijavljuje ili upisuje u registar.

(2) Odredbe ove Glave primjenjuju se na štetu u okolišu i prijeteću opasnost od štete prouzročene obavljanjem djelatnosti operatera koje se propisuju uredbom iz stavka 5. ovoga članka.

(3) Šteta u okolišu je šteta nanesena:

a) zaštićenim vrstama i prirodnim staništima prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode, koja ima značajan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja očuvanosti tih staništa i vrsta, osim prethodno utvrđenih nepovoljnih posljedica proizašlih iz radnje operatera koju je nadležno tijelo izričito odobrilo u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite prirode

b) vodama, koja značajno negativno utječe na ekološko, kemijsko ili količinsko stanje ili ekološki potencijal voda, u skladu s propisima iz područja vodnoga gospodarstva, osim u slučajevima koji se prema tim propisima ne smatraju odstupanjem od postizanja ciljeva zaštite voda

c) morskim vodama, koja ima značajan negativan utjecaj na očuvanje ili postizanje dobrog stanja okoliša morskih voda, u skladu s propisima iz područja upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem

d) zemljištu, čije onečišćenje uzrokuje značajan rizik od štetnog utjecaja na zdravlje ljudi zbog izravnog ili neizravnog unošenja tvari, smjesa, organizama ili mikroorganizama u, na ili pod zemljište.

(4) Odredbe ove Glave primjenjuju se i na štetu i prijeteću opasnost od štete na zaštićenim vrstama i prirodnim staništima prouzročenu obavljanjem profesionalnih djelatnosti koje nisu obuhvaćene stavkom 2. ovoga članka.

(5) Popis djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka, detaljnije kriterije za procjenu značaja štete u okolišu i prijeteće opasnosti od štete te obrazac za provedbu te procjene, vrste, svrhu, okvirne uvjete i kriterije za određivanje i odabir mjera otklanjanja štete u okolišu, uključujući posebne zahtjeve za pojedine sastavnice okoliša, zaštićene vrste i prirodna staništa, metode određivanja ekonomskih vrijednosti okoliša, popis međunarodnih konvencija i međunarodnih instrumenata iz članka 251. stavaka 2. i 4. ovoga Zakona te vrstu, sadržaj i način prikupljanja i dostave podataka o slučajevima štete u okolišu propisuje Vlada uredbom.

Izuzeća od primjene

Članak 251.

(1) Odredbe ovoga Zakona o odgovornosti za štetu u okolišu se ne odnose na štetu u okolišu ili prijeteću opasnost od štete:

1. koju uzrokuje oružani sukob, rat, građanski rat ili pobuna

2. koju uzrokuje izvanredna, neizbježna i neotklonjiva prirodna pojava.

(2) Odredbe ovoga Zakona o odgovornosti za štetu u okolišu ne primjenjuju se na štetu u okolišu ili prijeteću opasnost od štete proizašlu iz slučaja za koji odgovornost ili naknada štete pripadaju području primjene međunarodnih konvencija navedenih u uredbi iz članka 250. stavka 5. ovoga Zakona.

(3) Odredbe ovoga Zakona o odgovornosti za štetu u okolišu ne dovode u pitanje pravo operatera da ograniči svoju odgovornost u skladu s Konvencijom o ograničenju odgovornosti za pomorske tražbine iz 1976. godine.

(4) Odredbe ovoga Zakona o odgovornosti za štetu u okolišu se ne primjenjuju na one nuklearne opasnosti ili štetu u okolišu ili prijeteću opasnost od štete prouzročene aktivnostima obuhvaćenima Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM) ili slučajem ili aktivnošću za koje odgovornost ili naknada štete pripadaju području primjene međunarodnih instrumenata navedenih u uredbi iz članka 250. stavka 5. ovoga Zakona.

(5) Odredbe ovoga Zakona o odgovornosti za štetu u okolišu se ne primjenjuju na aktivnosti čija je glavna svrha državna obrana ili međunarodna sigurnost ni na aktivnosti čija je jedina svrha zaštita od prirodnih katastrofa.

(6) Odredbe ovoga Zakona o odgovornosti za štetu u okolišu se ne primjenjuju:

1. na štetu prouzročenu emisijom, događajem ili iznenadnim događajem koji su se dogodili prije 30. travnja 2007. godine

2. na štetu prouzročenu emisijom, događajem ili iznenadnim događajem koji su se dogodili nakon 30. travnja 2007. godine ako proizlaze iz posebne djelatnosti/aktivnosti završene prije navedenog datuma

3. na štetu, ako je od emisije, događaja ili iznenadnog događaja koji je prouzročio štetu prošlo više od 30 godina.

Odgovornost za štetu u okolišu

Članak 252.

(1) Operater koji obavlja djelatnost iz članka 250. stavka 2. ovoga Zakona odgovara za štetu u okolišu i prijeteću opasnost od štete po načelu objektivne odgovornosti.

(2) Operater koji obavlja profesionalnu djelatnost koja nije obuhvaćena člankom 250. stavkom 2. ovoga Zakona odgovara za štetu u okolišu i prijeteću opasnost od štete na zaštićenim vrstama i prirodnim staništima ako je postupio namjerno ili iz nepažnje.

(3) Ako više operatera zajedno obavlja djelatnost kojom je prouzročena šteta u okolišu ili prijeteća opasnost od štete, za nastalu štetu odnosno prijeteću opasnost od štete odgovaraju solidarno.

(4) Za štetu u okolišu ili prijeteću opasnost od štete prouzročenu difuznim onečišćenjem operater odgovara samo ako je moguće utvrditi uzročnu vezu između štete odnosno prijeteće opasnosti od štete i njegove djelatnosti.

Obveze operatera u slučaju prijeteće opasnosti od štete

Članak 253.

(1) Ako u obavljanju djelatnosti nastane prijeteća opasnost od štete, operater je dužan odmah poduzeti mjere sprječavanja i o tome obavijestiti ministarstvo nadležno za poslove civilne zaštite.

(2) Mjere sprječavanja iz stavka 1. ovoga članka su svako djelovanje i mjera poduzeti kao odgovor na događaj, radnju ili propust koji je prouzročio prijeteću opasnost od štete, radi sprječavanja nastanka štete u okolišu ili svođenja te štete na najmanju moguću mjeru.

(3) Ako prijeteća opasnost od štete nije otklonjena poduzetim mjerama sprječavanja, operater je dužan odmah o tome obavijestiti ministarstvo nadležno za poslove civilne zaštite.

(4) Ministarstvo nadležno za poslove civilne zaštite po zaprimanju obavijesti iz stavka 3. ovoga članka obavještava tijela nadležna za inspekcijske poslove u području zaštite okoliša, zaštite prirode, vodnoga gospodarstva te, prema potrebi, zaštite morskih voda, i po potrebi žurne službe ili operativne snage sustava civilne zaštite, u skladu s propisima iz područja civilne zaštite.

Postupanje nadležnih tijela u slučaju prijeteće opasnosti od štete

Članak 254.

(1) U slučaju prijeteće opasnosti od štete nadležna tijela iz članka 253. stavka 4. ovoga Zakona, mogu:

– od operatera zatražiti podatke o prijetećoj opasnosti od štete ili o slučajevima u kojima se sumnja na prijeteću opasnost od štete

– od operatera zatražiti poduzimanje potrebnih mjera sprječavanja

– dati operateru uputu o potrebnim mjerama sprječavanja koje treba poduzeti

– poduzeti potrebne mjere sprječavanja.

(2) Tijelo nadležno za inspekcijske poslove provodi procjenu prijeteće opasnosti od štete sukladno članku 258. stavku 2. ovoga Zakona.

(3) Ako se na temelju procjene iz stavka 2. ovoga članka utvrdi postojanje prijeteće opasnosti od štete, tijelo nadležno za inspekcijske poslove rješenjem naređuje operateru poduzimanje potrebnih mjera sprječavanja.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako je zbog prirode i neposrednosti prijeteće opasnosti potrebno žurno postupanje, tijelo nadležno za inspekcijske poslove može odmah, i prije provedbe procjene iz stvka 2. ovoga članka, usmenim rješenjem narediti operateru poduzimanje potrebnih mjera sprječavanja.

(5) Obveza izvršenja usmenog rješenja iz stavka 4. ovoga članka počinje teći danom njegova priopćenja stranci, pri pri čemu se usmeno rješenje dostavlja stranci, odnosno operateru, i u pisanom obliku odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana njegova donošenja.

(6) Protiv rješenja iz stavaka 3. i 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Obveze operatera u slučaju nastanka štete

Članak 255.

(1) Ako obavljanjem djelatnosti nastane šteta u okolišu, operater je dužan:

– bez odgađanja obavijestiti ministarstvo nadležno za poslove civilne zaštite

– bez odgađanja poduzeti sve primjenjive mjere za trenutačno stavljanje onečišćujućih tvari i drugih uzročnika štete pod nadzor, njihovo ograničavanje, uklanjanje ili drugo odgovarajuće postupanje radi ograničavanja ili sprječavanja daljnje štete u okolišu i nepovoljnih utjecaja na zdravlje ljudi ili daljnjeg slabljenja funkcija okoliša

– poduzeti potrebne mjere otklanjanja utvrđene u skladu sa člancima 259. do 262. ovoga Zakona.

(2) Ministarstvo nadležno za poslove civilne zaštite po zaprimanju obavijesti iz stavka 1. ovoga članka obavještava tijela nadležna za inspekcijske poslove u području zaštite okoliša, zaštite prirode i vodnoga gospodarstva te, prema potrebi, zaštite morskih voda, i po potrebi operativne snage sustava civilne zaštite, u skladu s propisima iz područja civilne zaštite.

Postupanje nadležnih tijela u slučaju nastanka štete

Članak 256.

(1) U slučaju nastanka štete u okolišu nadležna tijela iz članka 255. stavka 2. ovoga Zakona mogu:

– od operatera zatražiti podatke o nastaloj šteti u okolišu

– poduzeti radnje iz članka 255. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona, zatražiti od operatera njihovo poduzimanje ili mu dati uputu za njihovo poduzimanje

– od operatera zatražiti poduzimanje potrebnih mjera otklanjanja utvrđenih u skladu sa člancima 259. do 262. ovoga Zakona

– dati operateru upute za provedbu mjera otklanjanja iz podstavka 3. ovoga stavka

– osigurati provedbu potrebnih mjera otklanjanja putem treće osobe u skladu sa člankom 268. ovoga Zakona.

(2) Tijelo nadležno za inspekcijske poslove provodi procjenu značaja štete u okolišu u skladu sa člankom 258. stavkom 2. ovoga Zakona.

(3) Ako se na temelju procjene iz stavka 2. ovoga članka utvrdi postojanje štete u okolišu, tijelo nadležno za inspekcijske poslove postupa u skladu sa člankom 259. ovoga Zakona.

(4) Ako je zbog prirode i opsega nastale štete potrebno žurno postupanje radi ograničavanja ili sprječavanja daljnje štete u okolišu ili zbog opasnosti za život i zdralje ljudi, tijelo nadležno za inspekcijske poslove može odmah, i prije provedbe procjene iz stavka 2. ovoga članka, usmenim rješenjem narediti operateru poduzimanje radnji iz članka 255. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona.

(5) Obveza izvršenja usmenog rješenja iz stavka 4. ovoga članka počinje teći danom njegova priopćenja stranci, pri čemu se usmeno rješenje dostavlja stranci, odnosno operateru, i u pisanom obliku odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana njegova donošenja.

(6) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Žurni postupci

Članak 257.

(1) Ako operater ne može bez odgađanja provesti mjere sprječavanja iz članka 253. stavka 1. ovoga Zakona ili mjere ograničavanja štete u okolišu iz članka 255. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona, nadležna tijela iz članka 253. stavka 4. i članka 255. stavka 2. ovoga Zakona mogu osigurati provedbu potrebnih mjera putem treće osobe, na trošak i odgovornost operatera.

(2) Nadležna tijela iz članka 253. stavka 4. i članka 255. stavka 2. ovoga Zakona mogu osigurati provedbu potrebnih mjera putem treće osobe i ako operater ne postupi u određenom roku ili se operater ne može utvrditi.

(3) Radi provedbe mjera iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nadležna tijela iz članka 253. stavka 4. i članka 255. stavka 2. ovoga Zakona mogu privremeno ograničiti rad operatera ili, ako je to nužno, zaustaviti njegov rad.

(4) Troškovi provedbe mjera iz stavaka 1. i 2. ovoga članka namiruju se iz državnog proračuna odnosno proračuna jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave do njihove naplate od operatera koji je prema ovom Zakonu bio dužan provesti te mjere.

Utvrđivanje operatera i procjena prijeteće opasnosti od štete i štete u okolišu

Članak 258.

(1) Tijelo nadležno za inspekcijske poslove u području zaštite okoliša, zaštite prirode, vodnoga gospodarstva i, prema potrebi, zaštite morskih voda, na temelju obavljenog očevida utvrđuju operatera koji je prouzročio štetu u okolišu ili prijeteću opasnost od štete.

(2) Tijelo nadležno za inspekcijske poslove iz stavka 1. ovoga članka procjenjuje značaj štete u okolišu odnosno prijeteće opasnosti od štete na obrascu propisanom uredbom iz članka 250. stavka 5. ovoga Zakona, u suradnji s:

- pravnom osobom za upravljanje vodama za vode, za štetu na vodama

- Ministarstvom odnosno Zavodom, za štetu na zaštićenim vrstama i prirodnim staništima

- Ministarstvom, za štetu na morskom vodama

- Ministarstvom i javnom ustanovom za javnozdravstvenu zaštitu iz područja zdravstvene ekologije, za štetu na zemljištu koja predstavlja rizik za zdravlje ljudi.

(3) Ako tijelo nadležno za inspekcijske poslove iz stavka 1. ovoga članka ne može utvrditi operatera, o tome obavještava ministarstvo nadležno za unutarnje poslove radi poduzimanja radnji za njegovo utvrđivanje.

(4) Šteta u okolišu određuje se na temelju smjernica Europske komisije koje se objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva.

Obveza izrade sanacijskog programa

Članak 259.

(1) Na temelju procjene značaja štete u okolišu iz članka 258. stavka 2. ovoga Zakona tijelo nadležno za inspekcijske poslove rješenjem naređuje operateru da u određenom roku izradi sanacijski program kojim se predlažu mjere i rokovi za otklanjanje štete u okolišu te program praćenja stanja okoliša nakon provedene sanacije, u skladu s uredbom iz članka 250. stavka 5. ovoga Zakona.

(2) Ako operater ne izradi sanacijski program u roku određenom rješenjem iz stavka 1. ovoga članka ili se operater ne može utvrditi, izradu sanacijskog programa osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, drugo nadležno tijelo za pojedine sastavnice okoliša ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na trošak poznatog operatera.

(3) Ako je šteta u okolišu nastala na više sastavnica okoliša, rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi tijelo nadležno za inspekcijske poslove u području zaštite okoliša.

(4) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Zahtjev za suglasnost na sanacijski program

Članak 260.

(1) Zahtjev za davanje suglasnosti na sanacijski program iz članka 259. stavka 1. ovoga Zakona podnosi se Ministarstvu u pisanom obliku do uspostave elektroničkog sustava za provedbu postupaka u zaštiti okoliša.

(2) Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka prilažu se:

1. sanacijski program u pisanom i elektroničkom obliku

2. podaci o nositelju izrade sanacijskog programa:

– za pravnu i fizičku osobu – obrtnika: naziv i adresa sjedišta tvrtke, OIB, ime osobe ovlaštene za zastupanje, broj telefona i adresa elektroničke pošte

– za nadležno tijelo iz članka 259. stavka 2. ovoga Zakona: naziv i adresa nadležnog tijela, broj telefona i adresa elektroničke pošte osobe za kontakt

3. podatci o lokaciji na kojoj je nastala šteta u okolišu za koju se izrađuje sanacijski program:

– naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, katastarska općina i broj svih katastarskih čestica na kojima je nastala šteta.

(3) Ako Ministarstvo utvrdi da zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nije na zakonu osnovan, rješenjem će odbiti zahtjev.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Postupak davanja suglasnosti

Članak 261.

(1) Za sanacijski program iz članka 259. stavka 1. ovoga Zakona operater odnosno tijelo iz članka 259. stavka 2. ovoga Zakona dužno je ishoditi suglasnost Ministarstva.

(2) U postupku davanja suglasnosti Ministarstvo pribavlja mišljenja tijela iz članka 258. stavka 2. ovoga Zakona koja su sudjelovala u procjeni značaja štete u okolišu te tijela iz članka 259. stavka 2. ovoga Zakona, koja su dužna dostaviti mišljenje u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva za davanjem mišljenja.

(3) Prije davanja suglasnosti Ministarstvo omogućuje osobama iz članka 263. stavka 1. ovoga Zakona te osobama iz članka 267. ovoga Zakona na čijem će se zemljištu provoditi mjere otklanjanja da iznesu primjedbe na predložene mjere otklanjanja te ih uzima u obzir pri odlučivanju o davanju suglasnosti.

(4) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka je upravni akt protiv kojeg žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Ministarstvo o izdanoj suglasnosti na sanacijski program informira javnost sukladno odredbama ovoga Zakona.

Provedba sanacije

Članak 262.

(1) Sanacija štete u okolišu provodi se u skladu sa sanacijskim programom na koji je Ministarstvo dalo suglasnost, u rokovima i na način utvrđen tim programom.

(2) Nadzor nad provedbom sanacijskog programa i sanacijom štete u okolišu provodi tijelo nadležno za inspekcijske poslove.

Zahtjev za djelovanje

Članak 263.

(1) Javnost pogođena štetom u okolišu, uključujući zainteresiranu javnost, može tijelu nadležnom za inspekcijske poslove u području zaštite okoliša podnijeti zahtjev za djelovanje u vezi sa štetom u okolišu.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilažu se informacije i podaci kojima se potkrepljuju navodi o postojanju štete u okolišu.

(3) Ako zahtjev iz stavka 1. ovoga članka te priložene informacije i podaci vjerodostojno upućuju na postojanje štete u okolišu, tijelo nadležno za inspekcijske poslove u području zaštite okoliša koordinira postupanje po zahtjevu i omogućuje operateru da se o zahtjevu i priloženim informacijama i podacima očituje u roku od osam dana od dana zaprimanja poziva.

(4) Nakon razmatranja zahtjeva, priloženih informacija i podataka te očitovanja operatera, ako je dostavljeno, provodi se procjena značaja štete u okolišu u skladu sa člankom 258. stavkom 2. ovoga Zakona.

(5) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka tijelo nadležno za inspekcijske poslove u području zaštite okoliša odlučuje rješenjem, a ako je utvrđeno postojanje štete u okolišu, nadležna tijela postupaju u skladu sa člancima 256. do 262. ovoga Zakona.

(6) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Obveza naknade troškova i štete

Članak 264.

(1) Operater odgovoran za štetu u okolišu ili prijeteću opasnost od štete dužan je snositi sve troškove nastale u vezi s utvrđivanjem i otklanjanjem štete u okolišu odnosno prijeteće opasnosti od štete, uključujući troškove:

- procjene štete i prijeteće opasnosti od štete

- prikupljanja podataka

- izrade sanacijskog programa i davanja suglasnosti na sanacijski program

- provedbe mjera sprječavanja

- provedbe mjera otklanjanja

- programa praćenja stanja okoliša nakon provedene sanacije

- nadzora nad provedbom mjera i programa praćenja.

(3) Ako se šteta u okolišu ne može otkloniti odgovarajućim mjerama, operater koji je prouzročio štetu dužan je nadoknaditi vrijednost uništenog prirodnog dobra.

(4) Visina naknade iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje se prema približnoj ekonomskoj i ekološkoj vrijednosti uništenog prirodnog dobra.

(5) Ako se vrijednost iz stavka 3. ovoga članka ne može utvrditi primjenom odgovarajućih ekonomskih metoda, utvrđuje je nadležni sud uzimajući u obzir troškove potrebne za sanaciju, rizik koji djelatnost predstavlja za okoliš, stupanj odgovornosti operatera i korist ostvarenu nanošenjem štete u okolišu.

Izuzeća od obveze naknade troškova

Članak 265.

(1) Operater nije dužan snositi troškove mjera sprječavanja ili otklanjanja štete u okolišu ako dokaže da je šteta u okolišu ili prijeteća opasnost od štete nastala:

– djelovanjem treće osobe unatoč tome što je poduzeo primjerene mjere sigurnosti

– postupanjem u skladu s obveznom odlukom ili uputom nadležnog tijela iz članka 253. stavka 4. ili članka 255. stavka 2. ovoga Zakona, osim odluke ili upute dane nakon emisije ili iznenadnog događaja prouzročenog vlastitom djelatnošću operatera.

(2) Operater nije dužan snositi troškove mjera otklanjanja štete u okolišu ako dokaže da nije postupao namjerno ili iz nepažnje te da je šteta nastala:

– emisijom ili događajem koji je izrijekom dopušten aktom izdanim na temelju propisa kojima se uređuje djelatnost iz uredbe iz članka 250. stavka 5. ovoga Zakona i koji je u cijelosti u skladu s uvjetima utvrđenima tim aktom

– emisijom, djelatnošću ili načinom korištenja proizvoda tijekom obavljanja djelatnosti za koje se, prema stanju znanstvenih i tehničkih saznanja u trenutku nastanka štete, nije smatralo vjerojatnim da će prouzročiti štetu u okolišu.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka operater ima pravo na povrat troškova koje je snosio od treće osobe čijim je djelovanjem prouzročena šteta u okolišu odnosno od nadležnog tijela koje je donijelo obveznu odluku ili dalo uputu.

(4) Poduzimanje mjera sprječavanja ili mjere otklanjanja štete u okolišu od strane nadležnog tijela u skladu sa člancima 254. i 256. ovoga Zakona ne utječe na odgovornost operatera za prijeteću opasnost od štete ili štetu u okolišu.

Redoslijed otklanjanja šteta u okolišu

Članak 266.

(1) Ako se dogodi više šteta u okolišu okolišu, a nije moguće istodobno poduzeti potrebne mjere otklanjanja, Vlada odlukom utvrđuje redoslijed njihova otklanjanja.

(2) Pri utvrđivanju redoslijeda iz stavka 1. ovoga članka Vlada osobito uzima u obzir prirodu, opseg i značaj štete u okolišu, mogućnost prirodnog oporavka te rizik za zdravlje ljudi.

Obveze vlasnika i drugih posjednika zemljišta

Članak 267.

Vlasnik ili drugi posjednik zemljišta na kojemu prijeti opasnost od štete ili je nastala šteta u okolišu, kao i vlasnik ili drugi posjednik zemljišta koje je potrebno za provedbu mjera iz članaka 253., 254., 255., 256. i 222. ovoga Zakona, dužan je omogućiti provedbu tih mjera.

Provedba sanacijskog programa putem treće osobe

Članak 268.

(1) Ako operater ne provede sanaciju štete u okolišu u skladu sa sanacijskim programom na koji je Ministarstvo dalo suglasnost, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava provedbu sanacijskog programa putem treće osobe, na trošak operatera.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Republika Hrvatska ima pravo na naknadu svih troškova provedene sanacijskog programa te radi osiguranja njihove naplate stječe zakonsko založno pravo na nekretninama i pokretninama operatera.

(3) Nadležni zemljišnoknjižni sud provest će u korist Republike Hrvatske uknjižbu založnog prava na nekretninama iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na operatera nad kojim se provodi stečajni postupak ili postupak likvidacije, a troškovi provedbe sanacije smatraju se troškovima stečajnog postupka.

(5) Ako se operater koji je prouzročio štetu u okolišu ne može utvrditi, provedbu odobrenog sanacijskog programa putem treće osobe osigurava tijelo koje je sukladno članku 259. stavku 2. ovoga Zakona osiguralo njegovu izradu.

Tužba za naknadu troškova i štete

Članak 269.

Tužbu za naknadu troškova nastalih u vezi s poduzimanjem mjera sprječavanja i otklanjanja štete u okolišu u skladu s ovim Zakonom podnosi Republika Hrvatska nadležnom sudu.

Naknada štete fizičkim i pravnim osobama

Članak 270.

Naknada štete koju fizičke ili pravne osobe pretrpe zbog štete u okolišu, uključujući štetu na njihovoj imovini i gospodarski gubitak, ostvaruje se u skladu s propisom kojim se uređuju obvezni odnosi.

Rok za naplatu troškova

Članak 271.

Nadležno tijelo može pokrenuti postupak za naplatu troškova mjera poduzetih na temelju ovoga Zakona od operatera ili treće osobe koja je prouzročila štetu u okolišu ili prijeteću opasnost od štete u roku pet godina od dana kada su te mjere provedene ili je utvrđen odgovorni operater odnosno treća osoba, ovisno o tome što nastupi kasnije.

Osiguranje sredstava za naknadu troškova štete

Članak 272.

(1) Operater je je dužan osiguranjem kod osiguravatelja ili na drugi primjeren način u skladu sa zakonom osigurati sredstva za naknadu troškova nastalih u vezi poduzimanja mjera sprječavanja i otklanjanja štete u okolišu.

(2) Ako operater nije osigurao sredstva za podmirenje troškova iz stavka 1. ovoga članka, tijelo nadležno za određivanje mjera sprječavanja i/ili otklanjanja štete u okolišu može rješenjem naložiti operateru davanje odgovarajućeg osiguranja za naknadu nastalih troškova.

(3) Tijelo iz stavka 2. ovoga članka može djelomično ili u cijelosti odustati od naplate troškova ako bi troškovi njihove naplate bili veći od iznosa koji se može naplatiti ili ako se operater ne može utvrditi.

(4) Posebnim propisima kojima se uređuju pojedine djelatnosti mogu se propisati dodatni oblici osiguranja od odgovornosti za štetu u okolišu.

Suradnja s drugim državama članicama Europske unije

Članak 273.

(1) Ako je štetom u okolišu pogođeno ili bi moglo biti pogođeno područje Republike Hrvatske i jedne ili više država članica Europske unije, Ministarstvo surađuje s nadležnim tijelima tih država članica, uključujući odgovarajuću razmjenu informacija, radi osiguranja poduzimanja potrebnih mjera sprječavanja i, prema potrebi, mjera otklanjanja štete u okolišu.

(2) Ako šteta u okolišu nastala na području Republike Hrvatske može prouzročiti štetu u okolišu u drugoj državi članici Europske unije, Ministarstvo putem tijela nadležnog za vanjske i europske poslove osigurava dostavu potrebnih informacija državama članicama koje bi mogle biti pogođene.

(3) Ako se na području Republike Hrvatske utvrdi šteta u okolišu čiji se uzrok nalazi izvan njezina područja, Ministarstvo putem tijela nadležnog za vanjske i europske poslove o tome obavještava Europsku komisiju i zainteresirane države članice Europske unije.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, Ministarstvo odnosno drugo nadležno tijelo za pojedine sastavnice okoliša može nadležnom tijelu države članice na čijem se području nalazi uzrok štete dati preporuke za poduzimanje mjera sprječavanja ili otklanjanje štete te zatražiti naknadu troškova nastalih u vezi s poduzimanjem tih mjera.

Podaci o šteti u okolišu

Članak 274.

Ministarstvo prikuplja podatke o slučajevima štete u okolišu na način propisan uredbom iz članka 250. stavka 5. ovoga Zakona.

Članak 275.

(1) Sredstva za financiranje zaštite okoliša osiguravaju se u državnom proračunu, proračunima jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te iz drugih izvora sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Sredstva za financiranje zaštite okoliša mogu se osigurati i iz privatnih izvora putem koncesija, javno-privatnog partnerstva i drugih odgovarajućih modela financiranja sukladno posebnim propisima kojima se uređuju koncesije, javno-privatno partnerstvo te tržište financijskih usluga.

(3) Programi zaštite okoliša mogu se financirati i donacijama, kreditima, sredstvima međunarodne pomoći, sredstvima stranih ulaganja namijenjenih zaštiti okoliša, drugim sredstvima osiguranim sukladno posebnim propisima kojima se uređuje financijsko poslovanje te sredstvima iz instrumenata, programa i fondova Europske unije, Ujedinjenih naroda i međunarodnih organizacija.

(4) Sredstva za financiranje zaštite okoliša koriste se za očuvanje, zaštitu i unapređenje stanja okoliša u skladu sa strategijama i programima.

Šteta za zdravlje ljudi

Članak 332.

(1) Za štetu za zdravlje ljudi nastalu zbog povrede odredbi ovoga Zakona kojima se uređuje okolišna dozvola i registracija postrojenja za uzgoj životinja, propisa donesenih na temelju tih odredbi, uvjeta iz okolišne dozvole ili operativnih pravila odgovara onečišćivač, odnosno pravna ili fizička osoba koja je prouzročila štetu, u skladu s propisima kojima se uređuju obvezni odnosi.

(2) Rok za ostvarivanje prava na naknadu štete iz stavka 1. ne počinje teći prije prestanka povrede ni prije nego što je osoba koja traži naknadu saznala ili se razumno moglo očekivati da je saznala da je pretrpjela štetu zbog te povrede.

Prekršaji operatera za nezakonit rad

Članak 333.

(1) Novčanom kaznom u iznosu do 3 % ukupnog godišnjeg prometa operatera ostvarenog u Europskoj uniji u financijskoj godini koja prethodi godini u kojoj je izrečena novčana kazna, kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja kao operater:

1. započne s radom ili radi bez izvršne okolišne dozvole, izmjene i/ili dopune okolišne dozvole (članak 76. stavak 1. i 3. i članak 120. stavak 4.)

2. započne rad ili radi bez izvršnog rješenja o registraciji postrojenja (članak 161. stavak 4.)

3. provede značajnu promjenu za koju je Ministarstvo utvrdilo da je potrebno podnijeti zahtjev za novu registraciju prije izvršnosti novog rješenja o registraciji (članak 160. stavak 3.)

4. ne prekine odmah rad postrojenja ili njegova odgovarajućeg dijela u slučaju iz članka 152. stavka 2. ovoga Zakona ili ne postupi po rješenju inspektora kojim je zabranjen rad postrojenja ili njegova odgovarajućeg dijela (članak 303. stavci 3. i 4. i članak 306. stavak 2.).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako nije moguće utvrditi ukupan godišnji promet operatera ili ako operater nije ostvario promet u financijskoj godini koja prethodi godini u kojoj je izrečena novčana kazna, pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 40.000,00 do 120.000,00 eura.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 eura.

Prekršaji u području okolišne dozvole

Članak 334.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 50.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja kao operater postrojenja s okolišnom dozvolom:

1. ne dostavi Ministarstvu dokumentaciju i dokaze potrebne za postupak preispitivanja u roku iz članka 126. stavka 1. odnosno članka 139. stavka 1. ovoga Zakona (članak 126. stavak 1. i članak 139. stavak 1.)

2. ne uskladi rad postrojenja s izmijenjenim i/ili dopunjenim uvjetima okolišne dozvole najkasnije u roku od četiri godine od dana objave odluke Europske komisije iz članka 125. stavka 1. ovoga Zakona (članak 125. stavak 2.)

3. ne dostavi Ministarstvu analizu mogućnosti onečišćenja tla i podzemnih voda u roku iz članka 355. stavka 1. ovoga Zakona odnosno, ako je utvrđena obveza izrade temeljnog izvješća, ne dostavi Ministarstvu temeljno izvješće u roku iz članka 356. stavka 1. ovoga Zakona

4. obavlja djelatnost u postrojenju protivno uvjetima i mjerama utvrđenima u okolišnoj dozvoli (članak 75. stavak 2. i članak 94. stavak 2.)

5. u slučaju izvanrednog događaja ili nesreće odmah ne obavijesti nadležna tijela, ne poduzme mjere radi ograničavanja posljedica i sprječavanja mogućih daljnjih izvanrednih događaja ili nesreća ili ne poduzme dodatne mjere naređene rješenjem nadležnog inspektora (članak 151.)

6. u slučaju kršenja uvjeta okolišne dozvole odmah ne obavijesti Ministarstvo i tijelo nadležno za inspekcijske poslove u području zaštite okoliša, ne poduzme mjere radi ponovnog postizanja sukladnosti u najkraćem mogućem roku ili ne poduzme posebne i dodatne mjere naređene rješenjem nadležnog inspektora (članak 152. stavak 1.)

7. ne uključi plan preobrazbe u EMS ili ne osigura ocjenu njegove usklađenosti u rokovima propisanim člankom 135. stavcima 2. do 5. ovoga Zakona

8. ne osigura praćenje emisija sukladno uvjetima iz okolišne dozvole (članak 113. stavci 1. i članak 116. stavak 1.)

9. ne provede mjere određene rješenjem iz članka 145. stavka 1. odnosno članka 146. stavka 3. ovoga Zakona

10. ne pripremi, ne uspostavi, ne provodi ili redovito ne ažurira EMS odnosno ne osigura njegovu reviziju u propisanom roku (članak 80. stavak 1., članak 81. stavak 1. i članak 357.)

11. ne ispunjava uvjete, mjere i ključne etape provedbe utvrđene okolišnom dozvolom (članak 140. stavak 1.)

12. dostavi netočne ili nepotpune podatke koji su bitno utjecali na izdavanje okolišne dozvole odnosno utvrđivanje njezinih uvjeta (članak 85. stavak 1. i članak 131. stavak 1.)

13. na zahtjev Ministarstva ne dostavi informacije potrebne za preispitivanje uvjeta okolišne dozvole (članak 124. stavak 2.)

14. odmah ne obavijesti Ministarstvo o prestanku postojanja razloga zbog kojih je odobreno odstupanje u slučaju krize zbog izvanrednih okolnosti (članak 111. stavak 2.).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 3.000,00 eura.

Prekršaji u području uzgoja životinja

Članak 335.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 35.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja kao operater postrojenja za uzgoj životinja iz članka 155. ovoga Zakona:

1. obavlja djelatnost u postrojenju protivno operativnim pravilima (članak 164. stavak 1.)

2. ne provodi praćenje vrijednosti emisija i povezanih razina okolišne učinkovitosti u skladu s operativnim pravilima iz pravilnika iz članka 163. stavka 1. ovoga Zakona (članak 165. stavak 1.)

3. u slučaju nesukladnosti s graničnim vrijednostima emisija ili graničnim vrijednostima okolišne učinkovitosti odmah ne poduzme sve potrebne mjere radi ponovnog postizanja sukladnosti ili o tome odmah ne obavijesti tijelo nadležno za inspekcijske poslove (članak 166. stavak 1.)

4. ne poduzme mjere naređene rješenjem inspektora radi ponovnog postizanja sukladnosti (članak 306. stavak 1.)

5. na zahtjev tijela nadležnog za inspekcijske poslove odmah ne stavi na raspolaganje podatke i informacije potrebne za provjeru sukladnosti postrojenja za uzgoj životinja s operativnim pravilima (članak 167. stavak 2.)

6. ako je djelatnost uzgoja životinja obuhvaćena rješenjem o registraciji, ne obavijesti Ministarstvo o svakoj planiranoj značajnoj promjeni postrojenja koja bi mogla imati posljedice za okoliš prije početka provedbe takve promjene (članak 160. stavak 1.)

7. ne postupa u skladu s obvezama u vezi s gospodarenjem stajskim gnojem i rasprostiranjem na tlo otpada, nusproizvoda životinjskog podrijetla ili drugih ostataka nastalih u postrojenju iz članka 164. stavka 2. ovoga Zakona, ako time nisu ostvarena obilježja kaznenog djela

8. ako je djelatnost uzgoja životinja obuhvaćena rješenjem o registraciji, u slučaju izvanrednog događaja ili nesreće odmah ne obavijesti nadležna tijela, ne poduzme mjere radi ograničavanja posljedica i sprječavanja mogućih daljnjih izvanrednih događaja ili nesreća ili ne poduzme dodatne mjere naređene rješenjem nadležnog inspektora (članak 166. stavak 2.)

9. u zahtjevu za registraciju navede netočne ili nepotpune podatke koji su bitno utjecali na izdavanje rješenja o registraciji (članak 159. stavak 3.)

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.500,00 eura.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.500,00 eura kaznit će se i fizička osoba – obrtnik za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.

Ostali prekršaji operatera

Članak 336.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja kao operater postrojenja:

1. ne obavijesti o promjeni u nazivu i/ili sjedištu operatera odnosno pri statusnoj promjeni preoblikovanja društva u propisanom roku (članak 121. stavak 4.)

2. ne obavijesti Ministarstvo o planiranoj promjeni u prirodi ili funkcioniranju postrojenja (članak 120. stavak 1.)

3. ne podnese zahtjev za prijenos okolišne dozvole u propisanom roku (članak 121. stavak 2.)

4. ne dostavi Ministarstvu godišnje izvješće o napretku u provedbi temeljite industrijske preobrazbe odnosno plana zatvaranja postojećeg postrojenja i njegove zamjene novim postrojenjem (članak 137. stavak 4. podstavak 4. i članak 138. stavak 4. podstavak 2.)

5. ne evidentira ili ne prikazuje rezultate praćenja emisija na propisani način (članak 167. stavak 1.)

6. ne vodi evidenciju rezultata praćenja najmanje pet godina (članak 165. stavak 3.)

7. ne dostavi rezultate praćenja emisija u ISZOP odnosno Ministarstvu u rokovima propisanim člankom 100. stavkom 3. ovoga Zakona

8. ne osigura javnu dostupnost relevantnih informacija iz EMS-a odnosno ne objavi plan preobrazbe, njegovo ažuriranje ili rezultate ocjene usklađenosti sukladno članku 80. stavku 3. i članku 136. stavku 3. ovoga Zakona

9. ne obavijesti Ministarstvo o donošenju odluke o trajnom prestanku obavljanja djelatnosti u postrojenju u roku iz članka 144. stavka 1. ovoga Zakona

10. ne podnese Ministarstvu zahtjev za ukidanje okolišne dozvole u roku iz članka 144. stavka 2. ovoga Zakona

11. ne provodi praćenje i dokazivanje rada postrojenja ispod dopuštenog praga odnosno ne izvještava tijelo nadležno za inspekcijske poslove na način i dinamikom utvrđenim rješenjem iz članka 148. stavka 3. točaka 3. i 4. ovoga Zakona

12. ne podnese zahtjev za registraciju u roku iz članka 369. stavka 1. ovoga Zakona

13. ne podnese zahtjev za izdavanje okolišne dozvole u roku iz članka 362. stavka 2. ovoga Zakona

14. ne podnese zahtjev za izdavanje okolišne dozvole u roku iz članka 363. stavka 2. ovoga Zakona

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 1.000,00 eura.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 1.000,00 eura kaznit će se fizička osoba - obrtnik za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.

Prekršaji u obavljanju stručnih poslova zaštite okoliša i prirode

Članak 337.

(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba - ovlaštenik ako u strateškoj studiji, studiji o utjecaju zahvata na okoliš, elaboratu zaštite okoliša ili drugom dokumentu izrađenom za potrebe provedbe postupaka propisanih ovim Zakonom navede netočne, nepotpune ili obmanjujuće podatke.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba ovlaštenika novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 eura.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba – obrtnik novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 eura.

(4) Za ponovljeni prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinjen u roku od pet godina od pravomoćnosti prethodne odluke, uz novčanu kaznu može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja stručnih poslova zaštite okoliša i prirode u trajanju do dvije godine.

(5) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. obavlja stručne poslove zaštite okoliša i prirode, a ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, odnosno posebnim propisom (članak 26. stavak 2.)

2. započne obavljati stručne poslove zaštite okoliša i prirode bez ishođene suglasnosti Ministarstva za obavljanje tih poslova (članak 26. stavak 4.)

3. obavlja stručne poslove zaštite okoliša i prirode u svojstvu ovlaštenika, u istom postupku u kojem je nositelj zahvata, operater, projektant ili izrađivač strategije, plana ili programa (članak 26. stavak 6.)

4. obavlja stručne poslove zaštite okoliša i prirode suprotno odredbama članka 62. stavka 6. ovoga Zakona

5. ne obavijesti Ministarstvo u propisanom roku o svakoj promjeni ili prestanku ispunjavanja uvjeta za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša i prirode (članak 31. stavak 1. i 2.)

6. kao ovlaštenik iz druge države članice Europske unije započne obavljati stručne poslove zaštite okoliša i prirode u Republici Hrvatskoj prije nego što obavijesti Ministarstvo i dokaže da u matičnoj državi ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova (članak 30. stavak 3.)

7. obavlja stručne poslove zaštite okoliša i prirode za vrijeme trajanja privremenog ukidanja suglasnosti (članak 32. stavak 2.)

(6) Novčanom kaznom iz stavka 5. ovoga članka kaznit će se za prekršaj pravna osoba ovlaštenik koja Ministarstvu za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša u propisanim rokovima ne dostavlja točne, potpune i vjerodostojne podatke i informacije kao i odgovarajuća izvješća ili ako ne osigura nesmetan pristup podacima i korištenje podataka za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša (članak 217.).

(7) Za prekršaj iz stavka 6. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba ovlaštenika novčanom kaznom od 3.000,00 do 6.500,00 eura.

(8) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 eura kaznit će se i fizička osoba – obrtnik za prekršaj iz stavka 5. točaka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga članka.

Članak 338.

(1) Novčanom kaznom od 15.000,00 do 50.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. ne izradi Plan usklađivanja postrojenja s tehničkim standardima zaštite okoliša uređenim ovim Zakonom odnosno posebnim propisom te s propisanim mjerama iz potvrđenih međunarodnih ugovora (članak 25. stavak 1.)

2. kod izrade Plana iz članka 25. stavka 1. ovoga Zakona ne poštuje ovim Zakonom i posebnim propisima određene tehničke standarde i rokove prilagodbe postrojenja i/ili se ne pridržava utvrđenih tehničkih standarda i/ili rokova prilikom provedbe Plana (članak 25. stavak 2.)

3. ne izradi planove i programe sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona odnosno sukladno posebnom propisu kojim je propisana obveza izrade tih dokumenata vezano za djelatnost kojom se bavi (članak 25. stavak 3.)

4. u svrhu izvršavanja obveza iz članka 170. stavka 3. ovoga Zakona ne utvrdi moguću prisutnost odnosno prisutnost opasnih tvari prema vrstama i količinama, ne obavijesti o tome Ministarstvo ili ne dostavi obavijest u Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari u slučajevima i rokovima propisanim člankom 170. stavcima 3., 4. i 5. ovoga Zakona

5. utvrdi prisutnost velikih količina opasnih tvari, a ne izradi izvješće o sigurnosti i unutarnji plan (članak 172. stavak 1.)

6. utvrdi prisutnost malih količina opasnih tvari u području postrojenja, a ne izradi politiku sprječavanja velikih nesreća s pripadajućom dokumentacijom, odnosno ne postupa u skladu s tom politikom (članak 173.)

7. ne podnese zahtjev za ishođenje suglasnosti na izvješće o sigurnosti odnosno na politiku sprječavanja velikih nesreća najkasnije šest mjeseci prije početka rada područja postrojenja (članak 177. stavak 1.)

8. ne podnese zahtjev za ishođenje suglasnosti na izmjenu i/ili dopunu izvješća o sigurnosti odnosno na izmjenu i/ili dopunu politike sprječavanja velikih nesreća najkasnije šest mjeseci prije provedbe značajne promjene u radu područja postrojenja (članak 180 stavak 1.)

9. ne preispituje i prema potrebi ne ažurira izvješće o sigurnosti ili ne osigura sljedivost njegovih izmjena i dopuna, ne preispituje i ne testira te prema potrebi ne ažurira unutarnji plan odnosno ne preispituje i prema potrebi ne ažurira politiku sprječavanja velikih nesreća i pripadajuću dokumentaciju ili ne osigura sljedivost njihovih izmjena i dopuna (članak 181. stavci 1., 2. i 3.)

10. ne dostavi bez odgađanja ažurirano izvješće o sigurnosti, odnosno ne dostavi bez odgađanja ažuriranu politiku sprječavanja velikih nesreća i pripadajuću dokumentaciju tijelu nadležnom za inspekcijske poslove (članak 181. stavak 4.)

11. novi operater ne podnese zahtjev za izmjenu suglasnosti u roku od 15 dana od dana nastale promjene u upravljanju područjem postrojenja (članak 182. stavak 1.)

12. ne postupi u skladu s obvezama informiranja, redovitog preispitivanja i ažuriranja informacija te osiguravanja njihove trajne dostupnosti javnosti iz članka 186. stavaka 1., 3. i 4. ovoga Zakona

13. ne dostavi Izvješće o sigurnosti ministarstvu nadležnom za poslove civilne zaštite radi izrade vanjskih planova (članak 188. stavak 1.)

14. ne obavlja praćenje stanja okoliša, odnosno podatke o mjerenjima emisija i imisija ne dostavlja Ministarstvu u pisanom i/ili elektroničkom obliku (članak 198. stavak 1.)

15. koristi logotip EMAS protivno Uredbi EZ broj 1221/2009 (članak 278. stavak 1.).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 2.000,00 do 3.000,00 eura.

(3) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00 eura kaznit će se fizička osoba-obrtnik za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 339.

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 eura kaznit će se za prekršaj proizvođač, odnosno osoba koja stavlja proizvod na tržište koji, kada je to propisano, prije stavljanja na tržište na ambalažu proizvoda, odnosno na prateću tehničku dokumentaciju uz proizvod, ne stavi uputu kojom se potrošač obavješćuje o utjecaju proizvoda i ambalaže na okoliš te upućuje na način postupanja s proizvodom i ambalažom nakon njegove uporabe (članak 283.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba proizvođača, odnosno osobe koja stavlja proizvod na tržište novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00 eura.

Članak 340.

(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 130.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. pri radu postrojenja ne poduzme sve, ili propusti poduzeti neku od mjera radi sprječavanja onečišćenja (članak 79.)

2. u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari ne poduzme preventivne mjere nužne za smanjenje rizika nastanka i sprječavanje nastanka velikih nesreća te mjere za ograničavanje utjecaja velikih nesreća na ljude, materijalna dobra i okoliš (članak 170. stavak 1.)

3. ne pruži Ministarstvu i tijelu nadležnom za inspekcijske poslove dokaze da je poduzeo sve potrebne mjere za sprječavanje velike nesreće u skladu sa ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona (članak 170. stavak 2.)

4. u slučaju velike nesreće ne postupi u skladu s odredbama članka 187. stavcima 1., 3. i 4. ovoga Zakona

5. ako ne postupi u skladu s odredbama članka 183. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona u vezi sa zatvaranjem područja postrojenja

6. u slučaju prijeteće opasnosti od štete ne poduzme mjere sprječavanja i odmah ne obavijesti ministarstvo nadležno za poslove civilne zaštite (članak 253. stavci 1. i 3.)

7. u slučaju nastanka štete u okolišu:

a. bez odgađanja ne obavijesti ministarstvo nadležno za poslove civilne zaštite

b. ne poduzme sve primjenjive mjere za trenutačni nadzor, ograničavanje, otklanjanje i ostale potrebne radnje za stavljanje uzročnika štete pod kontrolu u cilju sprječavanja daljnjih šteta na okolišu i opasnosti za ljudsko zdravlje

c. ne poduzme potrebne mjere otklanjanja štete u okolišu utvrđene u skladu sa člancima 259. do 262. ovoga Zakona (članak 255. stavak 1.),

8. ne izradi sanacijski program i na njega ne ishodi suglasnost Ministarstva (članak 259. stavak 1. i članak 261. stavak 1.)

9. ne provede mjere otklanjanja štete u okolišu i program praćenja stanja okoliša nakon provedene sanacije (članak 262. stavak 1.)

10. ne provodi mjere i/ili program praćenja stanja okoliša propisane rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, odnosno rješenjem nakon provedene ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata za okoliš (članak 66. stavak 2. i članak 67. stavak 4.).

(2) Novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj nositelj zahvata pravna osoba ako u slučaju značajne izmjene ili dopune zahvata, odnosno izmjene propisanih mjera zaštite okoliša i/ili programa praćenja stanja okoliša, prije podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole odnosno drugog odobrenja za zahvat ne podnese zahtjev radi provedbe postupka iz članka 59. ovoga Zakona (članak 72. stavak 2.).

(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 2.000,00 do 2.500,00 eura.

(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 2.000,00 do 6.000,00 eura.

Članak 341.

(1) Novčanom kaznom od 15.000,00 do 50.000,00 eura kaznit će se za prekršaj nositelj zahvata pravna osoba ukoliko za zahvat za koji je određeno provođenje procjene utjecaja na okoliš putem stručnih i za to osposobljenih osoba ne provodi mjerenja emisije i ne vodi o tome očevidnike, putem stručnih i za to osposobljenih osoba ne provodi mjerenja imisije, odnosno ne sudjeluje u mjerenju imisija, prema udjelu svoga zahvata u onečišćavanju okoliša, te ne sudjeluje u praćenju prirodnih i drugih pojava koje su posljedica onečišćavanja okoliša (članak 198. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba nositelja zahvata i nositelj zahvata fizička osoba novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.500,00 eura.

Članak 342.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.500,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u jedinici područne (regionalne) samouprave ako ne izvrši provjeru potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti podataka dostavljenih od strane obveznika, kao i provjeru poštivanja propisanog roka (članak 199. stavak 4.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.500,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u jedinici lokalne samouprave i jedinici područne (regionalne) samouprave ako ne osigura sredstva za financiranje zaštite okoliša (članak 275. stavak 1.).

Članak 343.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.500,00 do 15.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako onemogući obavljanje pregleda inspektora ili ne dostavi u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u provedbi nadzora (članak 296.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.500,00 eura fizička osoba – obrtnik i fizička osoba nositelj zahvata.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.500,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 344.

(1) Novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja je obveznik prema Uredbi (EU) 2024/1244 ako:

1. u propisanom roku ne dostavi podatke i informacije koje je dužna dostaviti u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2024/1244

2. pri pribavljanju, utvrđivanju i prijavljivanju podataka ne postupi u skladu s člankom 6. stavcima 3. do 7. Uredbe (EU) 2024/1244

3. ne osigura kvalitetu podataka u skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) 2024/1244 ili na zahtjev nadležnog tijela bez odgode ne dostavi ispravljene podatke u skladu s člankom 9. stavkom 2. te Uredbe

4. ne čuva evidencije i podatke odnosno opis metodologije prikupljanja podataka u roku propisanom člankom 6. stavkom 8. Uredbe (EU) 2024/1244.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 eura.

(3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 eura kaznit će se fizička osoba – obrtnik odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koja je operater u smislu Uredbe (EU) 2024/1244 za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 eura kaznit će se fizička osoba koja je operater u smislu Uredbe (EU) 2024/1244 za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja je obveznik dostave podataka u Registar onečišćavanja okoliša, ako, u odnosu na podatke i informacije čija obveza dostave ne proizlazi iz Uredbe (EU) 2024/1244, ne dostavi podatke u propisanom roku ili dostavi podatke koji nisu vjerodostojni, točni ili ažurni (članak 199. stavak 2.).

(6) Za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 eura.

Članak 345.

(1) Za prekršaje propisane ovim Zakonom prekršajni postupak ne može biti pokrenut kada protekne tri godine od dana počinjenja prekršaja.

(2) Izrečene prekršajne sankcije ne mogu biti izvršene ako od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju protekne tri godine.

Dovršetak započetih postupaka

Članak 346.

(1) Postupci pokrenuti prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, broj 80/13., 153/13., 78/15., 12/18. i 118/18.) prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama toga Zakona, osim ako je ovim Zakonom drukčije propisano.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u postupcima izdavanja, izmjene i/ili dopune te preispitivanja okolišne dozvole koji su započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a do tada nisu dovršeni, zamjenski parametri i smanjena učestalost praćenja emisija mogu se odobriti samo pod uvjetima iz članka 113. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

Rokovi za donošenje uredbi

Članak 347.

(1) Vlada će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti uredbe iz članka 20. stavka 4. i članka 36. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona.

(2) Vlada će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti uredbe iz članka 14. stavka 10., članka 39. stavka 6., članka 56. stavka 4., članka 76. stavka 5., članka 169. stavka 2. i članka 250. stavka 5. ovoga Zakona.

Rokovi za donošenje pravilnika

Članak 348.

(1) Ministar će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 95. stavka 4., članka 179. stavka 4., članka 189. stavka 3., članka 199. stavka 5., članka 222., članka 278. stavka 4., članka 282. stavka 4. i članka 283. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Ministar će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 145. stavka 5. ovoga Zakona.

(3) Ministar će donijeti pravilnik iz članka 163. stavka 1. ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu provedbenog akta Europske komisije donesenog na temelju članka 70.i stavka 2. Direktive 2010/75/EU kojim se utvrđuju jedinstveni uvjeti za operativna pravila za svaku od djelatnosti iz Priloga I.a toj Direktivi, a ako taj akt stupi na snagu prije stupanja na snagu ovoga Zakona, u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Ministar će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 76. stavka 5. ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 119. stavka 3. ovoga Zakona.

Daljnja primjena postojećih provedbenih propisa

Članak 349.

(1) Do dana stupanja na snagu podzakonskih akata donesenih na temelju ovoga Zakona ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, broj 80/13., 153/13., 78/15., 12/18. i 118/18.), u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

(2) Do dana stupanja na snagu uredbe iz članka 20. stavka 4. ovoga Zakona ostaje na snazi Uredba o izradi i provedbi dokumenata Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (»Narodne novine«, broj 112/14., 39/17. i 112/18.).

(3) Do dana stupanja na snagu uredbe iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona kojom se uređuje kakvoća mora za kupanje ostaje na snazi Uredba o kakvoći mora za kupanje (»Narodne novine«, broj 73/08.).

(4) Do dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 145. stavka 5. ovoga Zakona na utvrđivanje obveze izrade, izradu i odobravanje temeljnog izvješća primjenjuju se odredbe članaka 38. i 39. Uredbe o okolišnoj dozvoli (»Narodne novine«, broj 8/14. i 5/18.).

Važenje odluke o Referentnom centru za more

Članak 350.

Odluka o određivanju Referentnog centra za more (»Narodne novine«, broj 121/25.), donesena na temelju članka 145. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 80/13., 153/13., 78/15., 12/18. i 118/18.), ostaje na snazi do isteka roka utvrđenog tom Odlukom.

Rokovi za donošenje planskih dokumenata

Članak 351.

(1) Vlada će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske iz članka 17. ovoga Zakona.

(2) Vlada će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti Plan intervencija iz članka 22. ovoga Zakona.

(3) Predstavničko tijelo županije, Grada Zagreba odnosno velikog grada u roku od šest mjeseci od dana donošenja Plana iz stavka 1. ovoga članka donijet će Program zaštite okoliša iz članka 18. ovoga Zakona.

Prilagodba informacijskih sustava

Članak 352.

(1) Informacijski sustav zaštite okoliša uskladit će se u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona s odredbama ovoga Zakona.

(2) Tijela javne vlasti iz članka 217. stavka 4. ovoga Zakona dužna su u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona svoje informacijske sustave prilagoditi za povezivanje s ISZOP-om i omogućiti dostupnost podataka propisanih člankom 217. stavkom 4. ovoga Zakona.

(3) Do uspostave elektroničkog modula Očevidnika izdanih okolišnih dozvola iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona, Ministarstvo odnosno Zavod nastavlja voditi Očevidnik na dosadašnji način.

Dostava podataka do uspostave elektroničkog sustava

Članak 353.

(1) Do uspostave pune funkcionalnosti ISZOP-a u dijelu koji se odnosi na izravan unos i dostavu podataka, operateri i ovlašteni laboratoriji dužni su izvješća o praćenju emisija i stanja okoliša te druge propisane podatke dostavljati nadležnim tijelima na način i u rokovima propisanim posebnim propisima kojima se uređuje zaštita zraka, voda, tla i gospodarenje otpadom te uvjetima utvrđenim u okolišnoj dozvoli odnosno operativnim pravilima i rješenju o registraciji postrojenja.

(2) Ministarstvo obavještava javnost i operatere o uspostavi pune funkcionalnosti sustava iz stavka 1. ovoga članka objavom obavijesti na svojim mrežnim stranicama.

Uspostava e-Okoliša

Članak 354.

(1) e-Okoliš će se u potpunosti uspostaviti najkasnije do 31. prosinca 2031.

(2) Pojedine funkcionalne cjeline i vrste postupaka mogu se uključivati u e-Okoliš postupno, do njegove potpune uspostave.

(3) Do potpune uspostave e-Okoliša iz stavka 1. ovoga članka zahtjevi i dokumentacija podnose se u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Usklađivanje ovlaštenika i stručnih osoba

Članak 355.

(1) Ovlaštenici koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju važeću suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša dužni su u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ishoditi novu suglasnost u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Do ishođenja nove suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, a najdulje do isteka roka iz stavka 1. ovoga članka, ovlaštenici iz stavka 1. ovoga članka mogu nastaviti obavljati stručne poslove za koje im je izdana suglasnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Stručne osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju stručne poslove iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona prema uvjetima propisanima dosadašnjim propisima mogu nastaviti obavljati te poslove najdulje tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Prijelazni rokovi za analizu mogućnosti onečišćenja

Članak 356.

(1) Operateri postrojenja za koja je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona izdana okolišna dozvola, a koji do toga dana nisu ishodili suglasnost Ministarstva na temeljno izvješće sukladno člancima 38. i 39. Uredbe o okolišnoj dozvoli (»Narodne novine«, br. 8/14. i 5/18.), dužni su u roku od godine dana od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 145. stavka 5. ovoga Zakona dostaviti Ministarstvu analizu mogućnosti onečišćenja tla i podzemnih voda iz članka 141. stavka 4. ovoga Zakona radi utvrđivanja postojanja obveze izrade temeljnog izvješća.

(2) Suglasnost Ministarstva dana na temeljno izvješće izrađeno u početnim fazama, kojom je utvrđeno da izrada preostalih faza temeljnog izvješća nije potrebna, smatra se suglasnošću iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako je prije stupanja na snagu ovoga Zakona pokrenut postupak izdavanja okolišne dozvole koji se dovršava prema članku 346. ovoga Zakona, a operater nije ishodio suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, operater je dužan dostaviti analizu iz stavka 1. ovoga članka u roku od godine dana od dana izvršnosti okolišne dozvole ili od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 145. stavka 5. ovoga Zakona, ovisno o tome što nastupi kasnije.

(4) Ako je prije stupanja na snagu ovoga Zakona podnesen zahtjev za davanje suglasnosti Ministarstva na temeljno izvješće sukladno člancima 38. i 39. Uredbe o okolišnoj dozvoli (»Narodne novine«, br. 8/14. i 5/18.), a postupanje po tom zahtjevu nije dovršeno, operater nije dužan dostaviti analizu iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Odredbe stavaka 1. i 3. ovoga članka ne primjenjuju se na operatere postrojenja iz članka 155. ovoga Zakona za koja je okolišna dozvola izdana isključivo za djelatnost 6.6. Priloga I. Uredbe o okolišnoj dozvoli (»Narodne novine«, br. 8/14. i 5/18.) i koja prelaze u sustav registracije u skladu s ovim Zakonom.

Izrada temeljnog izvješća nakon provedene analize

Članak 357.

(1) Ako Ministarstvo na temelju analize iz članka 356. stavka 1. ovoga Zakona utvrdi postojanje obveze izrade temeljnog izvješća, o tome obavještava operatera, koji je dužan nastaviti izradu temeljnog izvješća u skladu sa člancima 141. i 142. ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 145. stavka 5. ovoga Zakona te izvješće dostaviti Ministarstvu najkasnije u roku od 24 mjeseca od dana zaprimanja obavijesti Ministarstva.

(2) Rokovi iz članka 356. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka ne odgađaju pokretanje i dovršetak postupka preispitivanja uvjeta okolišne dozvole po službenoj dužnosti.

Rokovi za uspostavu i prvu reviziju EMS-a

Članak 358.

(1) Operateri postrojenja, osim postrojenja iz stavka 3. ovoga članka, dužni su najkasnije do 1. srpnja 2027. pripremiti, uspostaviti i provoditi EMS iz članka 80. ovoga Zakona te osigurati provedbu njegove prve revizije.

(2) Za postrojenja kojima se prva okolišna dozvola izdaje nakon 1. srpnja 2027., a koja nisu obuhvaćena stavkom 3. ovoga članka, kao i za postrojenja iz članka 364. stavka 4. ovoga Zakona neovisno o datumu izdavanja prve okolišne dozvole, EMS mora biti pripremljen i uspostavljen prije početka rada postrojenja i provoditi se od početka njegova rada, a njegova prva revizija mora se provesti najkasnije u roku od tri godine od početka rada postrojenja.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, operateri postrojenja iz članka 364. stavka 1. ovoga Zakona, osim postrojenja iz članka 364. stavka 4. ovoga Zakona, dužni su pripremiti, uspostaviti i provoditi EMS iz članka 80. ovoga Zakona te osigurati provedbu njegove prve revizije najkasnije do isteka roka iz članka 364. stavka 1. ovoga Zakona.

Usklađivanje s novim zahtjevima okolišne učinkovitosti

Članak 359.

(1) Ministarstvo je dužno uvjete okolišne dozvole za postrojenja za koja je obveza ishođenja okolišne dozvole propisana uredbom iz članka 76. stavka 5. ovoga Zakona uskladiti s odredbama članaka 104. i 109., točaka 1.4. i 2.2. Dodatka II. ovoga Zakona te točke 3.3. toga Dodatka u dijelu koji se odnosi na ocjenu sukladnosti s graničnim vrijednostima okolišne učinkovitosti najkasnije u roku od četiri godine od dana objave u »Službenom listu Europske unije« odluke Europske komisije o zaključcima o NRT-u koja je objavljena nakon 1. srpnja 2026. godine i odnosi se na glavnu djelatnost postrojenja.

(2) Ako se za postrojenje iz stavka 1. ovoga članka okolišna dozvola prvi put izdaje nakon objave odluke iz toga stavka, uvjeti okolišne dozvole pri njezinom izdavanju utvrđuju se u skladu s odredbama iz stavka 1. ovoga članka.

Usklađivanje postojećih postrojenja s dodatnim zahtjevima

Članak 360.

(1) Ovaj članak primjenjuje se na postrojenja za koja je obveza ishođenja okolišne dozvole bila propisana prema djelatnostima iz Priloga I. Uredbe o okolišnoj dozvoli (»Narodne novine«, broj 8/14. i 5/18.) i za koja je ta obveza propisana uredbom iz članka 76. stavka 5. ovoga Zakona, ako su prije 1. srpnja 2026. godine bila u radu i imala važeću okolišnu dozvolu ili ako su njihovi operateri podnijeli potpuni zahtjev za izdavanje okolišne dozvole prije 1. srpnja 2026. godine, a postrojenja su stavljena u pogon najkasnije do 1. srpnja 2027. godine.

(2) Uvjeti okolišne dozvole za postrojenja iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se odnosno usklađuju s točkama 1.2., 1.3., 2.1. i 3.2. Dodatka II. ovoga Zakona, člancima 103., 107. i 108., člankom 116. stavkom 3. ovoga Zakona te odredbama propisa kojima se uređuje zaštita zraka i voda o ocjeni sukladnosti s graničnim vrijednostima emisija najkasnije do 1. rujna 2036. godine, a prije toga u prvom od slučajeva iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Utvrđivanje odnosno usklađivanje iz stavka 2. ovoga članka provodi se pri izdavanju okolišne dozvole ili njezinoj izmjeni i/ili dopuni zbog značajne promjene u radu postrojenja, pri preispitivanju okolišne dozvole iz članka 129. ili članka 130. stavka 1. točaka 1. do 3. ovoga Zakona ili u postupku preispitivanja iz članka 125. ovoga Zakona, pri čemu se u potonjem slučaju usklađivanja mora provesti najkasnije u roku od četiri godine od dana objave u »Službenom listu Europske unije« odluke Europske komisije o zaključcima o NRT-u koja je objavljena nakon 1. srpnja 2026. godine i odnosi se na glavnu djelatnost postrojenja.

Usklađivanje s najstrožim ostvarivim graničnim vrijednostima emisija

Članak 361.

(1) Ovaj članak primjenjuje se na postrojenja za koja je obveza ishođenja okolišne dozvole bila propisana prema djelatnostima iz Priloga I. Uredbe o okolišnoj dozvoli (»Narodne novine«, br. 8/14. i 5/18.) i za koja je ta obveza propisana uredbom iz članka 76. stavka 5. ovoga Zakona.

(2) Uvjeti okolišne dozvole za postrojenja iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se odnosno usklađuju se s člankom 102. ovoga Zakona najkasnije do 1. rujna 2036. godine, a prije toga u prvom od sljedećih slučajeva:

1. u postupku preispitivanja iz članka 125. ovoga Zakona, najkasnije u roku od četiri godine od dana objave u »Službenom listu Europske unije« odluke Europske komisije o zaključcima o NRT-u koja je objavljena nakon 1. srpnja 2026. godine i odnosi se na glavnu djelatnost postrojenja

2. pri izdavanju okolišne dozvole nakon objave odluke iz točke 1. ovoga stavka ili

3. pri preispitivanju okolišne dozvole iz članka 129. ovoga Zakona ili članka 130. stavka 1. točaka 1. do 3. ovoga Zakona.

Provedba usklađivanja okolišnih dozvola

Članak 362.

(1) Usklađivanje uvjeta okolišnih dozvola iz članaka 359. do 361. ovoga Zakona provodi se u postupku izdavanja, izmjene i/ili dopune ili preispitivanja okolišne dozvole, u slučajevima i rokovima propisanima tim člancima.

(2) Ako uvjeti okolišne dozvole za postrojenja iz članaka 360. i 361. ovoga Zakona nisu usklađeni u postupcima iz članka 360. stavka 3. odnosno članka 361. stavka 2. točaka 1. do 3. ovoga Zakona, Ministarstvo je dužno po službenoj dužnosti pokrenuti i provesti postupak preispitivanja okolišne dozvole tako da se uvjeti okolišne dozvole i rad postrojenja usklade najkasnije do 1. rujna 2036. godine.

(3) Operater je dužan uskladiti rad postrojenja s usklađenim uvjetima okolišne dozvole najkasnije do nastupa događaja odnosno isteka roka koji je za njegovo postrojenje mjerodavan prema člancima 359. do 361. ovoga Zakona.

Usklađivanje novih obveznika u sektorima čelika i tekstila

Članak 363.

(1) Operateri postrojenja u kojima se obavljaju djelatnosti hladnog valjanja čelika i završne obrade tekstilnih vlakana ili tekstila, za koje prema djelatnostima utvrđenima u Prilogu I. Uredbe o okolišnoj dozvoli (»Narodne novine«, br. 8/14. i 5/18.) nije bila propisana obveza ishođenja okolišne dozvole, a za koje je ta obveza propisana uredbom iz članka 76. stavka 5. ovoga Zakona i koja su bila u radu prije 1. srpnja 2026. godine, dužni su uskladiti rad postrojenja i ishoditi okolišnu dozvolu najkasnije u roku od četiri godine od 1. srpnja 2026. godine, pri čemu se na zahtjeve iz članka 359. stavka 1. ovoga Zakona primjenjuju rokovi i pravila iz toga članka.

(2) Operateri postrojenja iz stavka 1. ovoga članka dužni su Ministarstvu podnijeti uredan zahtjev za izdavanje okolišne dozvole najkasnije do 1. srpnja 2027. godine.

Usklađivanje ostalih novouključenih djelatnosti

Članak 364.

(1) Operateri postrojenja koja prema Prilogu I. Uredbe o okolišnoj dozvoli (»Narodne novine«, br. 8/14. i 5/18.) nisu bila obuhvaćena obvezom ishođenja okolišne dozvole, a u kojima se obavljaju djelatnosti uplinjavanja, ukapljivanja ili pirolize, rada kovačnica s čekićima ili prešama za kovanje, proizvodnje baterija te eksploatacije mineralnih sirovina kovina uključujući njihovu obradu na lokaciji, a koje su obuhvaćene uredbom iz članka 76. stavka 5. ovoga Zakona, dužni su uskladiti rad postrojenja s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, osim s odredbama iz članka 359. stavka 1. ovoga Zakona, te ishoditi okolišnu dozvolu najkasnije u roku od četiri godine od dana objave odluke Europske komisije u »Službenom listu Europske unije« o zaključcima o NRT-u u vezi s glavnom djelatnosti postrojenja ili najkasnije do 1. rujna 2034. godine, ovisno o tome koji rok nastupi ranije.

(2) Operateri postrojenja iz stavka 1. ovoga članka koja su u radu na dan stupanja na snagu ovoga Zakona dužni su Ministarstvu podnijeti uredan zahtjev za izdavanje okolišne dozvole u sljedećim rokovima:

1. u roku od godinu dana od dana objave odluke Europske komisije iz stavka 1. ovoga članka

2. najkasnije do 1. rujna 2031. godine, ovisno o tome koji rok nastupi ranije.

(3) Ako je rok iz stavka 2. točke 1. ovoga članka istekao prije stupanja na snagu ovoga Zakona, operater je dužan podnijeti zahtjev najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, pri čemu se time ne produljuje rok za usklađivanje rada postrojenja i ishođenje okolišne dozvole iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Ako se okolišna dozvola za postrojenje iz stavka 1. ovoga članka prvi put izdaje nakon objave odluke Europske komisije u »Službenom listu Europske unije« o zaključcima o NRT-u koja je objavljena nakon 1. srpnja 2026. godine i odnosi se na glavnu djelatnost postrojenja, uvjeti okolišne dozvole pri njezinom izdavanju utvrđuju se u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega.

Usklađivanje izravno pridruženih djelatnosti

Članak 365.

(1) Ako je djelatnost hladnog valjanja čelika, završne obrade tekstilnih vlakana ili tekstila ili djelatnost iz članka 364. stavka 1. ovoga Zakona obuhvaćena važećom okolišnom dozvolom kao izravno pridružena aktivnost postrojenja za koje je prema djelatnostima utvrđenim u Prilogu I. Uredbe o okolišnoj dozvoli (»Narodne novine«, broj 8/14. i 5/18.) bila propisana obveza ishođenja okolišne dozvole, a djelatnost se obavlja na istoj lokaciji i pod upravljanjem istog operatera, operater nije dužan ishoditi zasebnu okolišnu dozvolu za tu djelatnost.

(2) Uvjeti okolišne dozvole koji se odnose na djelatnosti hladnog valjanja čelika i završne obrade tekstilnih vlakana ili tekstila iz stavka 1. ovoga članka usklađuju se u rokovima i na način propisan člancima 359. do 362. ovoga Zakona.

(3) Uvjeti okolišne dozvole koji se odnose na djelatnosti iz članka 364. stavka 1. ovoga Zakona usklađuju se s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega u roku iz članka 364. stavka 1. ovoga Zakona, osim s odredbama iz članka 359. stavka 1. ovoga Zakona, za koje se primjenjuju rokovi iz članka 359. ovoga Zakona, pri čemu se za odgovarajuće zahtjeve primjenjuju i raniji rokovi usklađivanja iz članaka 360. i 361. ovoga Zakona, ako su ispunjeni uvjeti za primjenu tih članaka.

(4) Usklađivanje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka Ministarstvo provodi po službenoj dužnosti u postupku preispitivanja okolišne dozvole.

(5) Do dovršetka usklađivanja uvjeta okolišne dozvole iz stavaka 2. i 3. ovoga članka operater je dužan obavljati djelatnost iz stavka 1. ovoga članka u skladu s uvjetima važeće okolišne dozvole.

Usklađivanje postrojenja za uzgoj životinja

Članak 366.

(1) Operateri postrojenja iz članka 155. ovoga Zakona dužni su uskladiti rad postrojenja s operativnim pravilima iz pravilnika iz članka 163. stavka 1. ovoga Zakona u sljedećim rokovima:

1. najkasnije do 8. listopada 2030. godine za postrojenja kapaciteta 600 stočnih jedinica ili više

2. najkasnije do 8. listopada 2031. godine za postrojenja kapaciteta od 400 do manje od 600 stočnih jedinica ili

3. najkasnije do 8. listopada 2032. godine za ostala postrojenja obuhvaćena Dodatkom IV. ovoga Zakona.

(2) Operateri postrojenja iz stavka 1. ovoga članka dužni su obveze iz članaka 164. i 165. ovoga Zakona koje se odnose na usklađenost rada postrojenja s operativnim pravilima ispuniti najkasnije do isteka odgovarajućeg roka iz stavka 1. ovoga članka.

Važenje i preispitivanje postojećih okolišnih dozvola

Članak 367.

(1) Rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donesena na temelju Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, broj 110/07.) i rješenja o okolišnoj dozvoli donesena na temelju Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 80/13., 153/13., 78/15., 12/18. i 118/18.), uključujući njihove izmjene i/ili dopune, koja su na snazi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona važe do njihova ukidanja odnosno prestanka važenja u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Uvjeti utvrđeni rješenjima iz stavka 1. ovoga članka preispituju se i prema potrebi mijenjaju i/ili dopunjuju u slučajevima i rokovima propisanim ovim Zakonom, osim ako je za pojedinu djelatnost ovim Zakonom propisan poseban prijelazni režim.

(3) Do usklađivanja uvjeta rješenja iz stavka 1. ovoga članka u skladu s ovim Zakonom operater je dužan obavljati djelatnost u skladu s uvjetima toga rješenja.

Važenje odobrenih zamjenskih parametara i smanjene učestalosti praćenja

Članak 368.

(1) Rješenja kojima su operaterima odobreni zamjenski parametri ili smanjena učestalost praćenja emisija izdana prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ostaju na snazi do donošenja odluke u prvom sljedećem postupku izmjene i/ili dopune odnosno preispitivanja uvjeta okolišne dozvole koji se provodi u skladu s ovim Zakonom.

(2) U postupku iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo preispituje primjenu odobrenih zamjenskih parametara odnosno smanjene učestalosti praćenja emisija te, ako za njihovu primjenu nisu ispunjeni uvjeti iz članka 113. stavka 3. odnosno stavka 2. ovoga Zakona, rješenjem ukida odgovarajuće odobrenje i utvrđuje uvjete praćenja emisija u skladu s člankom 113. stavkom 1. ovoga Zakona.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Rješenja o radu postrojenja ispod graničnih vrijednosti pokazatelja

Članak 369.

(1) Rješenja o radu postrojenja ispod graničnih vrijednosti pokazatelja izdana na temelju Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, broj 80/13., 153/13., 78/15., 12/18. i 118/18.) ostaju na snazi do isteka roka važenja utvrđenog u tim rješenjima.

(2) Operateri postrojenja iz stavka 1. ovoga članka dužni su postupak za izdavanje novog rješenja pokrenuti sukladno odredbama članka 147. ovoga Zakona najkasnije tri mjeseca prije isteka važenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka.

Prijelaz postojećih postrojenja u sustav registracije

Članak 370.

(1) Operateri postrojenja iz članka 155. ovoga Zakona koja su u radu na dan stupanja na snagu pravilnika iz članka 163. stavka 1. ovoga Zakona i za koja je prema odredbama ovoga Zakona potrebno ishoditi rješenje o registraciji dužni su podnijeti Ministarstvu zahtjev za registraciju najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu toga pravilnika.

(2) Postrojenja iz stavka 1. ovoga članka za koja je okolišna dozvola izdana na temelju propisa koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, a koja se prema odredbama ovoga Zakona ne nastavljaju obuhvaćati okolišnom dozvolom, prelaze u sustav registracije.

(3) Rok iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na podnošenje zahtjeva za registraciju i ne utječe na rokove za usklađivanje rada postrojenja s operativnim pravilima iz članka 366. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Iznimno od članka 161. stavka 4. ovoga Zakona, postrojenja iz članka 155. ovoga Zakona koja su započela s radom prije stupanja na snagu pravilnika iz članka 163. stavka 1. ovoga Zakona mogu nastaviti s radom bez izvršnog rješenja o registraciji do isteka roka iz stavka 1. ovoga članka, a ako je zahtjev za registraciju podnesen u tom roku, do izvršnosti rješenja kojim je odlučeno o zahtjevu, ne dovodeći u pitanje obvezu ishođenja okolišne dozvole i rada u skladu s njezinim uvjetima prema članku 371. ovoga Zakona.

Primjena režima okolišne dozvole tijekom prijelaza u sustav registracije

Članak 371.

(1) Operateri postrojenja iz članka 155. ovoga Zakona koja su prema djelatnosti 6.6. Priloga I. Uredbe o okolišnoj dozvoli (»Narodne novine«, br. 8/14. i 5/18.) bila obuhvaćena obvezom ishođenja okolišne dozvole dužni su do isteka odgovarajućeg roka iz članka 366. stavka 1. ovoga Zakona obavljati djelatnost na temelju okolišne dozvole i u skladu s njezinim uvjetima.

(2) Operater postrojenja iz članka 155. ovoga Zakona koje bi prema djelatnosti 6.6. Priloga I. Uredbe o okolišnoj dozvoli (»Narodne novine«, br. 8/14. i 5/18.) bilo obuhvaćeno obvezom ishođenja okolišne dozvole i koje započinje s radom nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, a prije isteka odgovarajućeg roka iz članka 366. stavka 1. ovoga Zakona, dužan je prije početka rada ishoditi okolišnu dozvolu, pri čemu se do isteka toga roka na izdavanje te dozvole i uvjete rada postrojenja odgovarajuće primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 80/13., 153/13., 78/15., 12/18. i 118/18.) i Uredbe o okolišnoj dozvoli (»Narodne novine«, br. 8/14. i 5/18.) koje su se odnosile na djelatnost 6.6. Priloga I. te Uredbe.

(3) Izdavanje rješenja o registraciji postrojenju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne oslobađa operatera obveze da do isteka odgovarajućeg roka iz članka 366. stavka 1. ovoga Zakona obavlja djelatnost na temelju okolišne dozvole i u skladu s njezinim uvjetima.

(4) Istekom odgovarajućeg roka iz članka 366. stavka 1. ovoga Zakona okolišna dozvola prestaje važiti za djelatnost uzgoja životinja koja prelazi u sustav registracije, a ako okolišna dozvola obuhvaća i druge djelatnosti za koje postoji obveza ishođenja okolišne dozvole, okolišna dozvola važi u dijelu koji se odnosi na te djelatnosti.

Važenje i ponovna procjena odobrenih odstupanja

Članak 372.

(1) Odstupanja od razina emisija povezanih s NRT-om odobrena u skladu s odredbama Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, broj 80/13., 153/13., 78/15., 12/18. i 118/18.) prije 1. srpnja 2026. godine ostaju na snazi do ponovne procjene njihove opravdanosti u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Ministarstvo je dužno ponovnu procjenu iz stavka 1. ovoga članka provesti po službenoj dužnosti u roku od četiri godine od 1. srpnja 2026. godine ili u prvom postupku preispitivanja uvjeta okolišne dozvole koji se provede prije isteka toga roka.

(3) Odobrenja za odstupanja radi ispitivanja i uporabe tehnika u nastajanju koja su izdana prije 1. srpnja 2026. godine ostaju na snazi do isteka razdoblja utvrđenog tim odobrenjima, nakon čega se ispitivanje mora obustaviti ili se radom postrojenja moraju postići barem razine emisija povezane s primjenjivim zaključcima o NRT-u.

Važenje suglasnosti za postojeća područja postrojenja

Članak 373.

(1) Suglasnosti za područja postrojenja višeg i nižeg razreda izdane na temelju Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, broj 80/13., 153/13., 78/15., 12/18. i 118/18.) koje su na snazi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona važe prema odredbama ovoga Zakona, neovisno o roku važenja utvrđenom u tim suglasnostima.

(2) Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona na suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o redovitom preispitivanju dokumentacije i obvezi ishođenja nove suglasnosti u slučaju značajne promjene u radu postrojenja.

(3) Operater kojem je suglasnost iz stavka 1. ovoga članka izdana na rok od pet godina dužan je prvo preispitivanje dokumentacije prema odredbama ovoga Zakona provesti najkasnije do dana isteka roka važenja utvrđenog u izdanoj suglasnosti.

Izvješćivanje za izvještajnu godinu 2026.

Članak 374.

Na povrede obveze dostave vjerodostojnih, točnih i ažurnih podataka u propisanom roku za izvještajnu godinu 2026., počinjene nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, na koje se u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) 2024/1244 primjenjuje Uredba (EZ) br. 166/2006, primjenjuju se odredbe članka 344. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona.

Prestanak važenja prijašnjeg Zakona

Članak 375.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, broj 80/13., 153/13., 78/15., 12/18. i 118/18.).

Stupanje na snagu

Članak 376.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.