Što se promijenilo od NN 119/2022

Članak 4. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 1.

Akademska samouprava i autonomija sveučilišta

(1) Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj temelji se na akademskoj samoupravi visokih učilišta i autonomiji sveučilišta u skladu s Ustavom, međunarodnim ugovorima i ovim Zakonom.

(2) Akademska samouprava obuhvaća:

1. utvrđivanje pravila studiranja i uvjeta upisa studenata

2. predlaganje odnosno izbor čelnika te izbor nastavnika

3. upravljanje financijskim i drugim resursima, u skladu s načelom javne odgovornosti, ovim Zakonom i drugim propisima.

(3) Autonomija sveučilišta obuhvaća:

1. uređenje unutarnjeg ustroja radnih mjesta nastavnika, suradnika i stručnih radnih mjesta u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti u skladu s ovim Zakonom

2. utvrđivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetničkih i stručnih programa

3. odlučivanje o prihvaćanju projekata i međunarodnoj suradnji

4. financijsku autonomiju u sklopu programskog ugovora u skladu s ovim Zakonom

5. ostale oblike autonomije u skladu s ovim Zakonom.

(4) Autonomija sveučilišta predstavlja institucionalni okvir čija je svrha zaštita akademskih prava i sloboda članova akademske zajednice te intelektualne neovisnosti sveučilišta od svakog političkog pritiska i ekonomske moći. Autonomija sveučilišta uključuje odgovornost prema društvenoj zajednici.

(5) Prostor sveučilišta je nepovrediv. Nadležna državna tijela i tijela državne uprave na prostoru sveučilišta mogu postupati samo uz suglasnost rektora ili na temelju odluke nadležnog suda ili u slučaju neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu veće vrijednosti.

(6) Državna tijela i tijela državne uprave ovlaštena obavljati inspekcijski nadzor mogu djelovati na prostoru sveučilišta bez suglasnosti rektora, u skladu s propisima kojima se uređuje obavljanje inspekcijskog nadzora.

(7) Pretraga prostora sveučilišta može se poduzeti bez nazočnosti rektora odnosno osobe koju on ovlasti, samo ako se bez opravdanog razloga nisu odazvali pravodobnom pozivu.

Članak 10. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 2.

Ustroj sveučilišta

(1) Sveučilište obavlja djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu odnosno umjetničku djelatnost i stručnu djelatnost u najmanje dva znanstvena područja ili u znanstvenom i umjetničkom području te u najmanje tri polja. Sveučilište može obavljati i druge djelatnosti u skladu sa zakonom i statutom.

(2) Sveučilište kao sastavnicu s pravnom osobnosti može osnovati fakultet ili umjetničku akademiju.

(3) Sveučilište kao sastavnicu bez pravne osobnosti može osnovati sveučilišni odjel, fakultet odnosno umjetničku akademiju bez pravne osobnosti, institut, centar, zavod, kliniku ili drugu ustrojstvenu jedinicu sveučilišta.

(4) Sveučilišni odjel, fakultet bez pravne osobnosti odnosno umjetnička akademija bez pravne osobnosti izvodi studije te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom polju ili više znanstvenih područja i polja ili interdisciplinarnom znanstvenom ili umjetničkom području.

(5) Sveučilište može osnovati pravnu osobu čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta.

(6) Unutarnji ustroj sveučilišta i njegovih sastavnica uređuje se statutom sveučilišta u skladu s ovim Zakonom.

Članak 12. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 3.

Senat

(1) Sastav senata, izbor članova senata i njihov mandat uređuje se statutom sveučilišta.

(2) Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom sveučilišta čine 10 % članova senata od čega najviše 20 % čine studenti poslijediplomskih studija.

(3) Senat ima sljedeće ovlasti:

1. donosi odluke o nastavnim, znanstvenim odnosno umjetničkim i stručnim pitanjima

2. donosi statut i druge opće akte utvrđene statutom

3. donosi misiju i strategiju razvoja sveučilišta

4. usvaja prijedlog programskog ugovora

5. donosi sveučilišni financijski plan

6. odlučuje o statusnim promjenama sveučilišta

7. daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta

8. odlučuje o osnivanju i ukidanju te promjeni statusa sastavnica

9. odlučuje o osnivanju pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta

10. provodi postupak izbora rektora i imenovanja prorektora te postupak razrješenja rektora i prorektora

11. imenuje čelnike pravnih osoba čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta

12. donosi dodatne kriterije za izbor na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna, suradnička i stručna radna mjesta zaposlenika sveučilišta

13. provodi izbore i reizbore i izbore na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, i nastavna, te izbore na suradnička i stručna radna mjesta zaposlenika sveučilišta, ako statutom sveučilišta nije drukčije uređeno

14. provodi reizbore i izbore naslovnih nastavnika sveučilišta, ako statutom sveučilišta nije drukčije uređeno

15. provodi postupak stjecanja doktorata ili povjerava sastavnicama provedbu postupka stjecanja doktorata

16. dodjeljuje počasne doktorate

17. bira professore emerituse iz reda zaposlenika sveučilišta i sastavnica sveučilišta

18. usvaja godišnje izvješće rektora

19. obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima sveučilišta.

(4) Senat odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda rektor. Način rada i odlučivanja senata uređuje se poslovnikom o njegovu radu. Na sjednice senata poziva se predstavnik reprezentativnih sindikata na sveučilištu u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja koji sudjeluje u radu senata bez prava glasa.

(5) Studentski predstavnici u senatu imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studiranja, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su utvrđena statutom sveučilišta. Način upotrebe suspenzivnog veta i potrebna većina prilikom obveznoga ponovnog odlučivanja uređuje se statutom sveučilišta.

(6) Studentski predstavnici u senatu ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta.

Članak 13. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 4.

Rektor

(1) Rektor je čelnik sveučilišta. Rektor predstavlja i zastupa sveučilište te odgovara za zakonitost rada sveučilišta. Rektor ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove.

(2) Rektor javnog sveučilišta ima sljedeće ovlasti:

1. organizira rad i poslovanje sveučilišta

2. saziva i predsjeda sjednicama senata

3. predlaže senatu donošenje općih akata te donosi opće akte koji nisu u nadležnosti senata

4. donosi opći akt o ustroju radnih mjesta sveučilišta

5. u suradnji s čelnicima sastavnica izrađuje prijedlog programskog ugovora sveučilišta

5 6. predlaže sveučilišni financijski plan

6 7. upravlja izvršenjem sveučilišnog financijskog plana u skladu s ovim Zakonom, statutom sveučilišta i odredbama programskog ugovora

7 8. upravlja imovinom sveučilišta uz prethodnu suglasnost senata

8 9. obavlja druge poslove utvrđene zakonom, statutom i drugim općim aktima sveučilišta.

(3) Rektor javnog sveučilišta obvezan je podnijeti senatu i sveučilišnom vijeću godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja sveučilišta, izvješće o poslovanju i provedbi programskog ugovora te druga izvješća određena statutom sveučilišta.

(5) Rektoru u radu pomažu prorektori. Prorektore imenuje i razrješava senat na prijedlog rektora.

Članak 14. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 5.

Izbor i razrješenje rektora

(1) Rektora javnog sveučilišta bira senat.

(2) Postupak i uvjeti izbora rektora uređuju se statutom sveučilišta. Ako u postupku izbora rektor ne bude izabran, izbori će se ponoviti.

(3) Na javnom sveučilištu rektor zasniva radni odnos u punom radnom vremenu, na temelju kojega može sudjelovati u izvođenju nastave na matičnom visokom učilištu.

(4) Mandat rektora na javnom sveučilištu traje četiri godine te se ista osoba može još jednom ponovo izabrati. (5).

(6) Rektoru mandat prestaje prije isteka vremena na koje je izabran:

1. prestankom ugovora o radu

3 2. prelaskom na drugu dužnost

4 3. zasnivanjem radnog odnosa s drugom pravnom osobom ili nastavnom bazom izvan sveučilišta.

(7) Rektor može biti razriješen prije isteka vremena na koje je izabran:

1. ako zatraži razrješenje

2. ako nastupe razlozi koji prema zakonu, statutu sveučilišta ili propisima o radu dovode do prestanka radnog odnosa

3. ako ne postupa prema zakonu, statutu sveučilišta i drugim općim aktima

4. ako nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči sveučilištu ili sastavnici veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti.

(8) Postupak razrješenja rektora javnog sveučilišta pokreće se na prijedlog sveučilišnog vijeća ili jedne trećine članova senata u skladu sa statutom sveučilišta. O razrješenju rektora odlučuje senat natpolovičnom većinom glasova svih članova. Sjednicom senata na kojoj se odlučuje o razrješenju rektora predsjeda najstariji član senata.

(9) Ako rektor nije izabran u postupku izbora ili ako rektoru prestane mandat prije isteka vremena na koje je izabran odnosno ako je razriješen dužnosti prije vremena na koje je izabran, do izbora rektora na javnom sveučilištu senat u roku od 60 dana imenuje vršitelja dužnosti rektora najdulje do godinu dana, u skladu sa statutom sveučilišta.

Članak 15. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 6.

Sveučilišno vijeće

(1) Sveučilišno vijeće na javnom sveučilištu sastoji se od predsjednika i četiri, šest ili osam članova. Polovinu članova sveučilišnog vijeća imenuje senat sveučilišta, a polovinu osnivač.

(2) Predsjednika sveučilišnog vijeća zajednički izabiru članovi sveučilišnog vijeća na temelju javnog poziva. Javni poziv raspisuje rektor, najkasnije u roku od 15 dana od imenovanja posljednjeg člana sveučilišnog vijeća. Ako predsjednik sveučilišnog vijeća ne bude izabran u roku od 30 dana od isteka roka za prijavu na javni poziv, rektor najkasnije u roku od 15 dana još jednom raspisuje javni poziv za izbor predsjednika sveučilišnog vijeća. Ako predsjednik sveučilišnog vijeća ne bude izabran niti u roku od 30 dana od isteka roka za prijavu na drugom javnom pozivu, predsjednika sveučilišnog vijeća imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj (u daljnjem tekstu: Nacionalno vijeće) iz reda pristupnika na prvi i drugi javni poziv za izbor predsjednika sveučilišnog vijeća.

(3) Za predsjednika i člana sveučilišnog vijeća može biti imenovana osoba koja ima završen najmanje sveučilišni prijediplomski i diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij. Član sveučilišnog vijeća kojeg imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smije biti državni dužnosnik, član Nacionalnog vijeća, službenik Ministarstva ni zaposlenik i vanjski suradnik javnog sveučilišta.

(4) Mandat člana sveučilišnog vijeća na javnom sveučilištu traje šest pet godina. Ista osoba može se jednom ponovo izabrati za predsjednika odnosno člana sveučilišnog vijeća. Ako članu sveučilišnog vijeća prestane dužnost prije isteka mandata, novi član imenuje se do isteka mandata u postupku propisanom ovim Zakonom.

(5) Sveučilišno vijeće brine se o zakonitosti rada javnog sveučilišta, racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa te ima sljedeće ovlasti:

1. nadzire provedbu odluka senata i rektora

2. nadzire izvršenje sveučilišnog financijskog plana te upravljanje financijskim sredstvima u skladu sa zakonom i statutom

3. pokreće postupak razrješenja rektora

4. potvrđuje godišnje izvješće o poslovanju i provedbi programskog ugovora

5. daje suglasnost na opravdanost prijedloga troškova osnivanja pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta

6. obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima sveučilišta.

(6) Sveučilišno vijeće odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda predsjednik sveučilišnog vijeća. Način rada i odlučivanja sveučilišnog vijeća uređuje se poslovnikom o radu sveučilišnog vijeća koji donosi sveučilišno vijeće.

(7) Sveučilišno vijeće osnivaču podnosi godišnje izvješće o djelovanju sveučilišta.

(8) Ako posumnja u nepravilnost u radu sveučilišta, sveučilišno vijeće obvezno je upozoriti senat i rektora, predložiti mjere koje je nužno poduzeti radi otklanjanja nepravilnosti te odrediti rok za otklanjanje nepravilnosti. Ako tijela sveučilišta u roku ne otklone nepravilnost u radu, sveučilišno vijeće može obustaviti od izvršenja odluku senata i rektora ako je u suprotnosti sa zakonom odnosno statutom sveučilišta te sazvati sjednicu senata radi raspravljanja tog pitanja.

Članak 19. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 7.

Fakultetsko odnosno akademijsko vijeće

(1) Sastav fakultetskog odnosno akademijskog vijeća, izbor članova ovoga vijeća i mandat uređuju se statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije.

(2) Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije čine 10 % članova fakultetskog vijeća od čega najviše 20 % čine studenti poslijediplomskih studija.

(3) Fakultetsko odnosno akademijsko vijeće ima sljedeće ovlasti:

1. donosi odluke o nastavnim, znanstvenim odnosno umjetničkim i stručnim pitanjima

2. donosi statut i druge opće akte utvrđene statutom

3. donosi misiju i strategiju razvoja fakulteta odnosno umjetničke akademije

4. usvaja prijedlog dijela programskog ugovora koji se odnosi na fakultet odnosno umjetničku akademiju

5. donosi financijski plan fakulteta odnosno umjetničke akademije

6. provodi postupak izbora dekana i imenovanja prodekana te postupak razrješenja dekana i prodekana

7. donosi dodatne kriterije za izbor na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna, suradnička i stručna radna mjesta zaposlenika fakulteta odnosno umjetničke akademije

8. provodi izbore i reizbore i izbore na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, i nastavna, te izbore na suradnička i stručna radna mjesta zaposlenika fakulteta odnosno umjetničke akademije

9. utvrđuje broj upisnih mjesta na pojedinom studiju

10. provodi reizbore i izbore naslovnih nastavnika

11. bira professore emerituse iz reda zaposlenika fakulteta odnosno umjetničke akademije

12. usvaja godišnje izvješće dekana

13. obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima fakulteta odnosno umjetničke akademije.

(4) Fakultetsko odnosno akademijsko vijeće odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda dekan. Način rada i odlučivanja fakultetskog odnosno akademijskog vijeća uređuje se poslovnikom o radu fakultetskog odnosno akademijskog vijeća. Na sjednice fakultetskog odnosno akademijskog vijeća poziva se predstavnik na fakultetu odnosno umjetničkoj akademiji reprezentativnih sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja, koji sudjeluje u radu fakultetskog odnosno akademijskog vijeća bez prava glasa.

(5) Studentski predstavnici u fakultetskom odnosno akademijskom vijeću imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studiranja, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su uređena statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije. Način upotrebe suspenzivnog veta i potrebna većina prilikom obveznog ponovnog odlučivanja uređuju se statutom.

(6) Studentski predstavnici u fakultetskom odnosno akademijskom vijeću ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta.

Članak 20. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 8.

Dekan fakulteta odnosno umjetničke akademije

(1) Dekan je čelnik fakulteta odnosno umjetničke akademije. Dekan predstavlja i zastupa fakultet odnosno umjetničku akademiju te odgovara za zakonitost rada fakulteta odnosno umjetničke akademije. Dekan ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove.

(2) Dekan fakulteta odnosno umjetničke akademije ima sljedeće ovlasti:

1. organizira rad i poslovanje fakulteta odnosno umjetničke akademije

2. saziva i predsjeda sjednicama fakultetskog odnosno akademijskog vijeća

3. predlaže fakultetskom odnosno akademijskom vijeću donošenje općih akata te donosi opće akte koji nisu u nadležnosti fakultetskog odnosno akademijskog vijeća

4. donosi opći akt o ustroju radnih mjesta fakulteta odnosno umjetničke akademije

5. izrađuje prijedlog dijela programskog ugovora koji se odnosi na fakultet odnosno umjetničku akademiju

5 6. predlaže financijski plan fakulteta odnosno umjetničke akademije

6 7. upravlja izvršenjem financijskog plana fakulteta odnosno umjetničke akademije u skladu s ovim Zakonom, statutom i odredbama programskog ugovora

7 8. upravlja imovinom fakulteta odnosno umjetničke akademije uz prethodnu suglasnost fakultetskog odnosno akademijskog vijeća

8 9. obavlja druge poslove utvrđene zakonom, statutom i drugim općim aktima fakulteta odnosno umjetničke akademije.

(3) Dekan je obvezan podnijeti fakultetskom odnosno akademijskom vijeću godišnje izvješće o provedbi strategije fakulteta odnosno umjetničke akademije, izvješće o poslovanju i provedbi dijela programskog ugovora i druga izvješća utvrđena statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije.

(5) Dekanu u radu pomažu prodekani. Prodekane imenuje i razrješava fakultetsko odnosno akademijsko vijeće na prijedlog dekana.

Članak 21. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 9.

Izbor i razrješenje dekana fakulteta odnosno umjetničke akademije

(1) Dekana javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije bira fakultetsko odnosno akademijsko vijeće.

(2) Postupak i uvjeti izbora dekana fakulteta odnosno umjetničke akademije uređuju se statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije. Ako u postupku izbora dekan ne bude izabran, izbori će se ponoviti.

(3) Dekan javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije zasniva radni odnos u punom radnom vremenu.

(4) Mandat dekana javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije traje tri godine te se ista osoba može još jednom ponovo izabrati. (5).

(6) Dekanu fakulteta odnosno umjetničke akademije mandat prestaje prije isteka vremena na koje je izabran:

1. prestankom ugovora o radu

3 2. prelaskom na drugu dužnost

4 3. zasnivanjem radnog odnosa s drugom pravnom osobom ili nastavnom bazom izvan sveučilišta.

(7) Dekan fakulteta odnosno umjetničke akademije može biti razriješen prije isteka vremena na koje je izabran:

1. ako zatraži razrješenje

2. ako nastupe razlozi koji prema zakonu, statutu fakulteta odnosno umjetničke akademije ili propisima o radu dovode do prestanka radnog odnosa

3. ako ne postupa prema zakonu, statutu fakulteta odnosno umjetničke akademije i drugim općim aktima

4. ako nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči fakultetu odnosno umjetničkoj akademiji veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti.

(8) Postupak razrješenja dekana javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije pokreće se na prijedlog jedne trećine članova fakultetskog odnosno akademijskog vijeća u skladu sa statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije ili u slučaju propisanom člankom 22. stavkom 4. ovoga Zakona na prijedlog rektora. O razrješenju dekana odlučuje fakultetsko odnosno akademijsko vijeće natpolovičnom većinom glasova svih članova. Sjednicom fakultetskog odnosno akademijskog vijeća na kojoj se odlučuje o razrješenju dekana predsjeda najstariji član fakultetskog odnosno akademijskog vijeća.

(9) Ako dekan javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije nije izabran u postupku izbora ili ako dekanu prestane mandat prije isteka vremena na koje je izabran odnosno ako je razriješen dužnosti prije vremena na koje je izabran, do izbora dekana fakultetsko odnosno akademijsko vijeće u roku od 60 dana, većinom nazočnih članova imenuje vršitelja dužnosti dekana najdulje do godinu dana, u skladu sa statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije.

Članak 23. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 10.

Ustroj veleučilišta

(1) Veleučilište obavlja djelatnost visokog obrazovanja i stručnu djelatnost. Veleučilište može obavljati znanstvenu odnosno umjetničku djelatnost te druge djelatnosti u skladu sa zakonom i statutom.

(2) Unutarnji ustroj veleučilišta uređuje se statutom veleučilišta u skladu s ovim Zakonom.

(3) Veleučilište može osnovati pravnu osobu čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija veleučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i veleučilišta. Veleučilište ne može biti osnivač drugoga visokog učilišta.

Članak 26. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 11.

Vijeće veleučilišta

(1) Vijeće veleučilišta čine:

1. dekan

2. predstavnici nastavnika, suradnika i drugih zaposlenika

3. studentski predstavnici.

(2) Sastav vijeća veleučilišta, izbor članova ovoga vijeća i mandat uređuje se statutom veleučilišta. Studentski predstavnici, koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom veleučilišta, čine 10 % članova vijeća.

(3) Vijeće veleučilišta ima sljedeće ovlasti:

1. donosi odluke o nastavnim, znanstvenim odnosno umjetničkim i stručnim pitanjima

2. donosi dodatne kriterije za izbor na nastavna, suradnička i stručna radna mjesta

3. provodi izbore i reizbore i na nastavna radna mjesta te izbore na nastavna, suradnička i stručna radna mjesta

4. provodi reizbore i izbore naslovnih nastavnika

5. daje dekanu mišljenje o prijedlogu programskog ugovora veleučilišta

6. utvrđuje broj upisnih mjesta na pojedinom studiju

7. predlaže upravnom vijeću kandidate za dekana

8. predlaže upravnom vijeću strategiju razvoja veleučilišta

9. predlaže upravnom vijeću ustroj novih stručnih studija

10. obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima veleučilišta.

(4) Vijeće veleučilišta odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda dekan. Način rada i odlučivanja vijeća veleučilišta uređuje se poslovnikom o radu vijeća veleučilišta. Na sjednice vijeća veleučilišta poziva se predstavnik na veleučilištu reprezentativnih sindikata u djelatnosti visokog obrazovanja, koji sudjeluje u radu vijeća veleučilišta bez prava glasa.

(5) Studentski predstavnici u vijeću veleučilišta imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studiranja, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su uređena statutom veleučilišta. Način upotrebe suspenzivnog veta i potrebna većina prilikom obveznog ponovnog odlučivanja uređuje se statutom veleučilišta.

(6) Studentski predstavnici u vijeću veleučilišta ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta.

Članak 28. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 12.

Izbor i razrješenje dekana veleučilišta

(1) Dekana javnog veleučilišta bira upravno vijeće iz reda viših predavača, profesora stručnog studija, profesora stručnog studija u trajnom izboru ili nastavnika izabranih na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto.

(2) Postupak i uvjeti za izbor dekana veleučilišta uređuju se statutom veleučilišta. Ako u postupku izbora dekan ne bude izabran, izbori će se ponoviti.

(3) Dekan javnog veleučilišta zasniva radni odnos u punom radnom vremenu.

(4) Mandat dekana na javnom veleučilištu traje tri godine te se ista osoba može još jednom ponovo izabrati. (5).

(6) Dekanu veleučilišta prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran:

1. prestankom ugovora o radu

3 2. prelaskom na drugu dužnost

4 3. zasnivanjem radnog odnosa s drugom pravnom osobom izvan veleučilišta.

(7) Dekan veleučilišta može biti razriješen prije isteka vremena na koje je izabran:

1. ako zatraži razrješenje

2. ako nastupe razlozi koji prema zakonu, statutu veleučilišta ili propisima o radu dovode do prestanka radnog odnosa

3. ako ne postupa prema zakonu, statutu veleučilišta i drugim općim aktima

4. ako nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči veleučilištu veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti.

(8) Postupak razrješenja dekana javnog veleučilišta pokreće se na prijedlog upravnog vijeća ili jedne trećine članova vijeća veleučilišta u skladu sa statutom veleučilišta. O razrješenju dekana veleučilišta odlučuje upravno vijeće natpolovičnom većinom glasova svih članova.

(9) Ako dekan javnog veleučilišta nije izabran u postupku izbora ili ako dekanu prestane mandat odnosno ako je razriješen dužnosti prije vremena na koje je izabran, do izbora dekana upravno vijeće imenuje vršitelja dužnosti dekana iz reda viših predavača, profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru najdulje do godinu dana.

Članak 34. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 13.

Znanstveno vijeće

(1) Znanstveno vijeće javnog znanstvenog instituta čine ravnatelj, predstavnici zaposlenika na znanstvenim radnim mjestima i najmanje jedan predstavnik suradnika. Znanstveno vijeće može imati najviše 40 članova.

(2) Sastav znanstvenog vijeća, izbor članova ovoga vijeća i mandat uređuje se statutom znanstvenog instituta.

(3) Znanstveno vijeće ima sljedeće ovlasti:

1. utvrđuje i provodi znanstvenu politiku instituta

2. donosi odluke o znanstvenim i stručnim pitanjima

3. donosi dodatne kriterije za izbor i reizbor na znanstvena, suradnička i stručna radna mjesta i reizbor na znanstvena radna mjesta

4. provodi reizbore i izbore izbor na znanstvena, suradnička i stručna radna mjesta i reizbor na znanstvena radna mjesta

5. provodi reizbore izbor i izbore reizbor naslovnih znanstvenika

6. daje ravnatelju mišljenje o prijedlogu programskog ugovora javnog znanstvenog instituta

7. daje upravnom vijeću mišljenje u postupku imenovanja ravnatelja

8. predlaže upravnom vijeću misiju i strategiju razvoja znanstvenog instituta

9. bira znanstvenike emerituse

10. obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima znanstvenog instituta.

(4) Znanstveno vijeće odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda predsjednik znanstvenog vijeća. Način rada i odlučivanja znanstvenog vijeća uređuje se poslovnikom o radu znanstvenog vijeća.

Članak 36. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 14.

Imenovanje i razrješenje ravnatelja znanstvenog instituta

(1) Ravnatelja javnog znanstvenog instituta imenuje upravno vijeće na temelju javnog natječaja iz reda viših znanstvenih suradnika, znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom izboru.

(2) Postupak i uvjeti za imenovanje ravnatelja uređuju se statutom znanstvenog instituta. Ako u postupku izbora ravnatelj ne bude imenovan, izbori će se ponoviti.

(3) Ravnatelj javnog znanstvenog instituta zasniva radni odnos u punom radnom vremenu.

(4) Mandat ravnatelja javnog znanstvenog instituta traje četiri godine i može se ponoviti.

(5) Ravnatelju prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran:

1. ostvarivanjem prava na mirovinu 2. prestankom ugovora o radu

3 2. prelaskom na drugu dužnost

4 3. zasnivanjem radnog odnosa s drugom pravnom osobom.

(6) Upravno vijeće može razriješiti ravnatelja prije isteka vremena na koje je imenovan:

1. ako zatraži razrješenje

2. ako nastupe razlozi koji prema zakonu, statutu znanstvenog instituta ili propisima o radu dovode do prestanka radnog odnosa

3. ako ne postupa prema zakonu, statutu znanstvenog instituta i drugim općim aktima ili ne izvršava odluke upravnog vijeća i znanstvenog vijeća

4. ako nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči znanstvenom institutu veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti.

(7) Ako ravnatelj javnog znanstvenog instituta nije imenovan u postupku imenovanja ili ako ravnatelju prestane mandat odnosno ako je razriješen dužnosti prije vremena na koje je imenovan, do imenovanja ravnatelja u postupku pokrenutom javnim natječajem upravno vijeće imenuje vršitelja dužnosti ravnatelja iz reda viših znanstvenih suradnika, znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom izboru najdulje do godinu dana.

Članak 37. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 15.

Radna mjesta nastavnika, znanstvenika i suradnika

(1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta.

(2) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta predavača i, višeg predavača i predavača savjetnika samo ako se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu odnosno kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Nastavnici na sveučilištu na sveučilišnom studiju zapošljavaju se i na nastavna radna mjesta za poučavanje jezika, na nastavna radna mjesta za poučavanje stranog jezika te na nastavna radna mjesta u umjetničkom području.

(3) Nastavnici na veleučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta. Nastavu na veleučilištu mogu izvoditi i nastavnici izabrani na znanstveno-nastavna radna mjesta.

(4) Znanstvenici na znanstvenim institutima zapošljavaju se na znanstvena radna mjesta.

(5) Suradnici na visokom učilištu i znanstvenom institutu zapošljavaju se na suradnička radna mjesta.

(6) Na stručna radna mjesta zapošljavaju se osobe radi provođenja znanstvenih i stručnih projekata te održavanja nastave koja ne zahtijeva znanstveni pristup.

(7) Ustroj radnih mjesta nastavnika, znanstvenika, suradnika i drugih zaposlenika uređuje se općim aktom visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta.

Članak 38. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 16.

Ustroj radnih mjesta nastavnika, znanstvenika i suradnika

(1) Znanstveno-nastavna odnosno umjetničko-nastavna radna mjesta od najnižeg prema višemu su docent (doc. dr. sc. / doc. dr. art. / doc. art.), izvanredni profesor (izv. prof. dr. sc. / izv. prof. dr. art. / izv. prof. art.), redoviti profesor i redoviti profesor u trajnom izboru (prof. dr. sc. / prof. dr. art. / prof. art.).

(2) Znanstvena radna mjesta od najnižeg prema višemu su znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik i znanstveni savjetnik u trajnom izboru.

(3) Nastavna radna mjesta po skupinama od najnižeg prema višemu su predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru (prof. struč. stud.).

(4) Nastavna radna mjesta na sveučilištu od najnižeg prema višemu su predavač, viši predavač i predavač savjetnik, nastavna radna mjesta za poučavanje jezika na sveučilišnom studiju od najnižeg prema višemu su lektor, viši lektor i lektor savjetnik, a nastavna radna mjesta za poučavanje stranog jezika od najnižeg prema višemu su predavač, viši predavač i predavač savjetnik.

(5) Nastavna radna mjesta u umjetničkom području od najnižeg prema višemu su korepetitor, viši korepetitor i korepetitor savjetnik te umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik i umjetnički savjetnik.

(6) Suradnička radna mjesta od najnižeg prema višemu su asistent i viši asistent.

(7) Stručna radna mjesta od najnižeg prema višemu su stručni suradnik, viši stručni suradnik i stručni savjetnik.

(8) Kratice naziva znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih radnih mjesta pišu se ispred imena i prezimena osobe koja je zaposlena na navedenom radnome mjestu. Kratice naziva nastavnih radnih mjesta pišu se iza imena i prezimena osobe koja je zaposlena na navedenom radnome mjestu.

Članak 39. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 17.

Kriteriji za izbor na radno mjesto

(1) Na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu može se zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom odnosno umjetničkom području odgovarajuću razinu kvalifikacije i polju, koja ispunjava Nacionalne kriterije za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu (u daljnjem tekstu: Nacionalni sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji) te dodatne kriterije utvrđene općim aktom visokog učilišta i znanstvenog instituta (u daljnjem tekstu: dodatni kriteriji).

(2) Na nastavno radno mjesto na veleučilištu može se zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom odnosno umjetničkom području odgovarajuću razinu kvalifikacije i polju, koja ispunjava Nacionalne kriterije za izbor na nastavno radno mjesto na veleučilištu (u daljnjem tekstu: Nacionalni veleučilišni kriteriji) te dodatne kriterije utvrđene općim aktom veleučilišta.

(3) Uz kriterije propisane u stavku 1. ovoga članka, na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno i znanstveno radno mjesto može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju i koja je upisana u Upisnik znanstvenika i umjetnika. Iznimno, na umjetničko-nastavno radno mjesto može se, u skladu s kriterijima koje općim aktom propiše sveučilište, fakultet odnosno umjetnička akademija, zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti.

(4) Na nastavno radno mjesto, suradničko radno mjesto asistenta i stručno radno mjesto na sveučilištu odnosno znanstvenom institutu može se zaposliti osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij u znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju. Iznimno, na nastavno radno mjesto na sveučilištu može se, u skladu s kriterijima koje općim aktom uređuje sveučilište, zaposliti osoba koja je završila stručni diplomski studij u znanstvenom području i polju.

(5) Na nastavno radno mjesto predavača odnosno višeg predavača te na suradničko radno mjesto i stručno radno mjesto na veleučilištu može se zaposliti osoba koja je završila sveučilišni ili stručni diplomski studij u znanstvenom području i polju. Na nastavno radno mjesto profesora stručnog studija odnosno profesora stručnog studija u trajnom izboru može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti u znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju.

(6) Na suradničko radno mjesto asistenta bira se osoba iz reda posebno uspješnih studenata. Iznimno, na suradničko radno mjesto asistenta u umjetničkom području može se zaposliti osoba koja je ostvarila posebne rezultate na umjetničkom području. Kriterije odabira na suradničko radno mjesto asistenta uređuje visoko učilište odnosno znanstveni institut općim aktom.

(7) Na suradničko radno mjesto višeg asistenta može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju. Iznimno, na suradničko radno mjesto višeg asistenta u umjetničkom području može se zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti prema kriterijima koje općim aktom uređuje visoko učilište.

(8) Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije za pojedina znanstvena odnosno umjetnička područja ili polja na prijedlog Rektorskog zbora i nadležnoga matičnog odbora donosi Nacionalno vijeće. Nacionalne veleučilišne kriterije donosi Zbor veleučilišta.

(9) Nacionalni sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji i Nacionalni veleučilišni kriteriji objavljuju se u »Narodnim novinama«. Dodatni kriteriji objavljuju se na mrežnim stranicama visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta na hrvatskom i engleskom jeziku.

Članak 40. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 18.

Izbor nastavnika, znanstvenika i suradnika na slobodno radno mjesto

(1) Na slobodno radno mjesto na javnom visokom učilištu i javnom znanstvenom institutu nastavnik, znanstvenik i suradnik zapošljava se u postupku pokrenutom javnim natječajem.

(2) Odluku o raspisivanju javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka donosi senat Senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta odnosno znanstveno vijeće. Sastavni dio odluke donosi odluku o raspisivanju javnog natječaja čini odluka iz stavka 1. ovoga članka i odluku o imenovanju stručnog povjerenstva.

(3) Stručno povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka za izbor na radno mjesto nastavnika i znanstvenika sastoji se od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor, u istom znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju. Najmanje jedan član stručnog povjerenstva, od kojih je najmanje jedan član zaposlenik visokog učilišta ili znanstvenog instituta različitog od onoga za koje se provodi izbor, a jedan član može biti professor emeritus odnosno znanstvenik emeritus.

(5) Stručno povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka za izbor na radno mjesto suradnika sastoji se od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu nastavnika ili znanstvenika u istom znanstvenom odnosno umjetničkom području, od kojih najmanje jedan član mora biti zaposlen na visokom učilištu ili znanstvenom institutu različitom od onoga za koje se provodi izbor.

(7) Javni natječaj za izbor nastavnika, znanstvenika i suradnika na slobodno radno mjesto objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama visokog učilišta odnosno znanstvenoga instituta na hrvatskom jeziku te na službenom internetskom portalu za radna mjesta Europskog istraživačkog prostora na engleskom jeziku. Rok za prijavu na javni natječaj ne smije biti kraći od 30 dana od dana raspisivanja natječaja u »Narodnim novinama«.

(8) Prijave na natječaj i dokazi o ispunjavanju kriterija podnose se u elektroničkom obliku.

(9) Stručno povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka ocjenjuje ispunjavaju li kandidati prijavljeni na natječaj zakonske kriterije, Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije i dodatne kriterije te obrazloženim mišljenjem u pisanom obliku, koje sadrži ocjenu svih prijavljenih kandidata, predlaže senatu, fakultetskom ili akademijskom vijeću, vijeću veleučilišta odnosno znanstvenom vijeću najboljeg kandidata, najkasnije u roku od 30 dana od dana isteka roka za prijavu na natječaj.

(10) Senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta odnosno znanstveno vijeće donosi odluku o usvajanju ili odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva u roku od 30 dana od dana zaprimanja ovoga mišljenja. Odluka o odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva mora biti obrazložena.

(11) Odluku kojom se usvaja mišljenje stručnog povjerenstva sveučilište, fakultet, umjetnička akademija odnosno znanstveni institut dostavlja nadležnom matičnom odboru, a veleučilište nadležnom matičnom povjerenstvu, najkasnije u roku od osam dana od dana usvajanja mišljenja, osim u slučaju izbora na suradničko radno mjesto i izbora kandidata u skladu sa stavkom 15. (9) ovoga članka.

(12) Nadležni matični odbor odnosno nadležno matično povjerenstvo odlukom utvrđuje ispunjava li predloženi kandidat Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije, najkasnije u roku od 60 90 dana od dostave odluke.

(13) Ako nadležni matični odbor odnosno nadležno matično povjerenstvo ne donese odluku iz stavka 9 12. ovoga članka u propisanom roku, smatra se da kandidat ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije.

(14) Nakon dostave odluke iz stavka 9 12. ovoga članka odnosno nastupom pretpostavke iz stavka 10 13. ovoga članka visoko učilište odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa ugovor o radu. U slučaju izbora suradnika na slobodno radno mjesto nakon donošenja odluke o usvajanju mišljenja stručnog povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka visoko učilište odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa ugovor o radu.

(16) S osobama izabranima na radna mjesta nastavnika i znanstvenika zaključuje se ugovor o radu na neodređeno vrijeme, s obvezom provođenja reizbora ili izbora na više radno mjesto.

Članak 41. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 19.

Trajanje izbora na radno mjesto nastavnika i znanstvenika

(1) Izbor nastavnika odnosno znanstvenika na radno mjesto provodi se na pet godina.

(2) Nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka nastavnik odnosno znanstvenik reizabire se na postojeće radno mjesto ili se izabire na više radno mjesto u skladu s člancima 42. i 43. ovoga Zakona.

(3) Izborom nastavnika odnosno znanstvenika na radno mjesto redovitog profesora u trajnom izboru, znanstvenog savjetnika u trajnom izboru i profesora stručnog studija u trajnom izboru okončan je postupak napredovanja odnosno reizbora.

Članak 42. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 20.

Reizbor na radno mjesto nastavnika i znanstvenika

(1) Postupak reizbora pokreće se senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta odnosno znanstveno vijeće protekom pet godina od posljednjeg izbora odnosno reizbora, a treba biti okončan najkasnije u roku od šest mjeseci od dana pokretanja postupka. Postupak reizbora pokreće se senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta odnosno znanstveno vijeće ako nastavnik odnosno znanstvenik nije, prije isteka roka na koji je izabran odnosno reizabran, podnio zahtjev za izbor na više radno mjesto.

(2) Reizbor nastavnika odnosno znanstvenika provodi se prema postupku koji je člankom 43. ovoga Zakona propisan za izbor nastavnika odnosno znanstvenika na više radno mjesto.

(3) Nastavnik odnosno znanstvenik reizabire se na postojeće radno mjesto ako je od posljednjeg izbora odnosno reizbora ispunio polovinu Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija i dodatnih kriterija za izbor na više radno mjesto utvrđenih Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima odnosno Nacionalnim veleučilišnim kriterijima te dodatnim kriterijima.

(4) Reizbor nastavnika odnosno znanstvenika na radno mjesto provodi se na pet godina.

(5) Nastavniku odnosno znanstveniku koji nije reizabran na postojeće radno mjesto prestaje radni odnos u skladu sa zakonom koji uređuje radne odnose.

Članak 43. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 21.

Izbor na više radno mjesto nastavnika i znanstvenika

(1) Nastavnik odnosno znanstvenik koji smatra da ispunjava kriterije za izbor na više radno mjesto obvezan je podnijeti zahtjev za izbor na više radno mjesto prije isteka roka na koji je izabran odnosno reizabran.

(2) Postupak izbora Senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta odnosno znanstveno vijeće donosi odluku o pokretanju postupka izbora nastavnika odnosno znanstvenika na više radno mjesto pokreće se odlukom senata, fakultetskog ili akademijskog vijeća, vijeća veleučilišta odnosno znanstvenog vijeća i odluku o imenovanju stručnog povjerenstva najranije godinu dana prije isteka roka na koji je nastavnik odnosno znanstvenik izabran odnosno reizabran, a najkasnije po isteku roka na koji je nastavnik odnosno znanstvenik izabran odnosno reizabran. Sastavni dio odluke o pokretanju postupka izbora nastavnika odnosno znanstvenika na više radno mjesto čini odluka o imenovanju stručnog povjerenstva.

(3) Stručno povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka sastoji se od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor u istom znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju. Najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu ili znanstvenom institutu različitom od onoga na kojem se provodi izbor. (4), od kojih je najmanje jedan član zaposlenik visokog učilišta ili znanstvenog instituta različitog od onoga za koje se provodi izbor, a jedan član može biti professor emeritus odnosno znanstvenik emeritus.

(5) Nastavnik odnosno znanstvenik obvezan je dostaviti dokaze o ispunjavanju kriterija za izbor na više radno mjesto u elektroničkom obliku, najkasnije u roku od 15 dana od pokretanja postupka izbora. U postupku izbora na više radno mjesto nastavnik odnosno znanstvenik dostavlja dokaze o postignućima ostvarenim nakon posljednjeg izbora odnosno reizbora na radno mjesto, kojima ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije i dodatne kriterije do pokretanja postupka izbora na radno mjesto.

(6) Stručno povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka ocjenjuje ispunjava li nastavnik odnosno znanstvenik zakonske kriterije, Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije i dodatne kriterije te podnosi senatu, fakultetskom ili akademijskom vijeću, vijeću veleučilišta odnosno znanstvenom vijeću obrazloženo mišljenje u pisanom obliku o ispunjavanju kriterija za izbor na više radno mjesto najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja dokaza o ispunjavanju kriterija.

(7) Senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta odnosno znanstveno vijeće donosi odluku o usvajanju ili odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva u roku od 30 dana od dana zaprimanja ovoga mišljenja. Odluka o odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva mora biti obrazložena.

(8) Odluku kojom se utvrđuje kako nastavnik odnosno znanstvenik ispunjava kriterije za izbor na više radno mjesto sveučilište, fakultet, umjetnička akademija odnosno znanstveni institut dostavlja nadležnom matičnom odboru, a veleučilište nadležnom matičnom povjerenstvu u roku od osam dana od dana usvajanja mišljenja, osim u slučaju iz stavka 12. (8) ovoga članka.

(9) Nadležni matični odbor odnosno nadležno matično povjerenstvo odlukom utvrđuje ispunjava li nastavnik odnosno znanstvenik Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije, najkasnije u roku od 60 90 dana od dostave odluke.

(10) Ako nadležni matični odbor odnosno nadležno matično povjerenstvo ne donese odluku iz stavka 8 9. ovoga članka u propisanom roku, smatra se da kandidat ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije.

(11) Nakon dostave odluke iz stavka 8 9. odnosno nastupom pretpostavke iz stavka 9 10. ovoga članka visoko učilište odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa aneks ugovora o radu.

(13) Ako se u postupku izbora na više radno mjesto utvrdi kako nastavnik odnosno znanstvenik ne ispunjava kriterije za izbor na više radno mjesto, najkasnije u roku od 30 dana pokreće se postupak reizbora na radno mjesto.

Članak 44. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 22.

Suradnici

(1) Asistent se zapošljava na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme u trajanju od šest godina na visokom učilištu odnosno od pet godina na znanstvenom institutu na teret sredstava osnivača, projekta ili vlastitih prihoda.

(6) Viši asistent zapošljava se na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme u trajanju najdulje četiri godine na visokom učilištu odnosno znanstvenom institutu na teret sredstava osnivača, projekta ili vlastitih prihoda.

(7) Suradnik ima pravo i obvezu:

1. sudjelovati u izvođenju nastave, obavljanju znanstvene odnosno umjetničke djelatnosti

2. sudjelovati na znanstvenim skupovima i konferencijama

3. sudjelovati u projektnim i drugim aktivnostima visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta

4. podnositi institucijskom mentoru izvješće o radu najmanje jednom godišnje

5. obavljati druge poslove po nalogu mentora i čelnika visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta.

(8) Asistent ima pravo i obvezu:

1. upisati i pohađati doktorski studij na teret visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta sredstava osnivača, projekta ili vlastitih prihoda

2. na vlastiti zahtjev jednom promijeniti mentora u skladu s kadrovskim mogućnostima visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta.

(9) Stavak 4 8. ovoga članka ne odnosi se na asistenta iz stavka 2. ovoga članka, asistenta u umjetničkom području i asistenta na veleučilištu.

Članak 45.a dodanNN 110/2026: dodan člankom 23.

Članak 48. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 24.

Mirovanje rokova i produljenje ugovora o radu

(1) Na zahtjev nastavnika, i znanstvenika i suradnika rokovi za izbor i reizbor na radno mjesto ne teku za vrijeme trajanja rodiljnog i roditeljskog dopusta, privremenih nesposobnosti za rad duljih od tri mjeseca, obavljanja rukovodeće dužnosti na visokom učilištu ili u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti odnosno javne dužnosti u smislu propisa kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa te u drugim opravdanim slučajevima propisanim zakonom, kolektivnim ugovorom ili općim aktom visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta.

(2) Na zahtjev suradnika ugovor o radu na određeno vrijeme produljit će se za onoliko vremena koliko je trajao rodiljni i roditeljski dopust, privremena nesposobnost za rad, obavljanje rukovodeće odnosno javne dužnosti ili drugi opravdani slučaj propisan zakonom, kolektivnim ugovorom ili općim aktom visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta.

Članak 50. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 25.

Lektori stranih jezika i lektori hrvatskog jezika

(1) Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor hrvatskog odnosno stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora hrvatskog odnosno stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom.

(2) Na visokom učilištu temelju međunarodnih ugovora i drugih međunarodnopravnih akata na visoka učilišta u inozemstvu može upućuju se zaposliti lektor lektori hrvatskoga jezika i književnosti na osnovi temelju ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljenog s visokim učilištem u Republici Hrvatskoj ili Ministarstvom. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora hrvatskoga jezika i književnosti na visokom učilištu u inozemstvu ministar uređuje pravilnikom. (3) Osobi zaposlenoj na radnome mjestu ministarstvom nadležnim za visoko obrazovanje.

(3) Ukupno trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme za obavljanja poslova lektora hrvatskoga jezika iz stavka 2. ovoga članka koja je bila zaposlena u Republici Hrvatskoj na neodređeno vrijeme može, zbog iskazane potrebe visokog učilišta u inozemstvu za radom lektora, uz suglasnost ministarstva nadležnog za visoko obrazovanje, trajati neprekinuto dulje od tri godine, ali ne dulje od osam godina.

(4) Lektoru koji je prije sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme iz stavka 2. ovoga članka bio zaposlen na neodređeno vrijeme u sustavu obrazovanja u Republici Hrvatskoj, jamči se povratak na radno mjesto u roku od 30 dana od dana prestanka ugovora o radu na visokom učilištu u inozemstvu.

Članak 51. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 26.

Prestanak ugovora o radu nastavnika i znanstvenika

(1) Na javnom visokom učilištu nastavniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je nastavnik stekao uvjete za prestanak ugovora o radu u skladu sa zakonom koji uređuje radne odnose. kojim se uređuju radni odnosi.

(5) Na javnom znanstvenom institutu znanstveniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom kalendarske godine u kojoj je znanstvenik stekao stječe uvjete za prestanak ugovora o radu u skladu sa zakonom koji uređuje radne odnose. (2) Iznimno, s kojim se uređuju radni odnosi.

(9) S redovitim profesorom u trajnom izboru, znanstvenim savjetnikom u trajnom izboru i profesorom stručnog studija u trajnom izboru iz stavka stavaka 1. i 5. ovoga članka javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut na teret vlastitih sredstava, na teret namjenskih sredstava iz članka 96. stavka 3. podstavaka 3., 4. i 5. ovoga Zakona i vlastitih sredstava iz članka 96. stavka 4. ovoga Zakona, može sklopiti ugovor o radu najdulje do isteka akademske odnosno kalendarske godine u kojoj je navršio sedamdeset godina života. 70 godina života.

Članak 53. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 27.

Naslovni nastavnik, naslovni znanstvenik i naslovni suradnik

(1) Visoko učilište odnosno znanstveni institut može angažirati naslovnog nastavnika, naslovnog znanstvenika odnosno naslovnog suradnika.

(2) Naslovni nastavnik, naslovni znanstvenik odnosno naslovni suradnik je osoba koja nije u radnom odnosu s visokim učilištem odnosno znanstvenim institutom u Republici Hrvatskoj, ali ispunjava kriterije za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno, nastavno i suradničko radno mjesto.

(4) Naslovni nastavnik, naslovni znanstvenik odnosno naslovni suradnik bira se u skladu s odredbama članaka 40 40., 41. i 43. ovoga Zakona, pri čemu se za izbor naslovnog nastavnika, naslovnog znanstvenika odnosno naslovnog suradnika ne raspisuje javni natječaj.

(5) Naslovni nastavnik ispred kratice iz članka 38. ovoga Zakona treba istaknuti riječ »naslovni«.

Članak 54. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 28.

Počasni naslov nastavnika odnosno znanstvenika

(1) Sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i znanstveni institut istaknutom umirovljenom nastavniku odnosno znanstveniku može dodijeliti počasni naslov professor emeritus odnosno znanstvenik emeritus.

(2) Professor emeritus odnosno znanstvenik emeritus može u skladu s potrebama sveučilišta, fakulteta, umjetničke akademije i znanstvenog instituta sudjelovati u izvođenju nastave na doktorskom studiju odnosno u obavljanju znanstvene ili umjetničke djelatnosti.

(3) Postupak imenovanja i prava professora emeritusa odnosno znanstvenika emeritusa sveučilište, fakultet, umjetnička akademija odnosno znanstveni institut uređuje statutom.

Članak 57. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 29.

Vrste studija

(1) Na visokim učilištima ustrojavaju se i izvode sveučilišni i stručni studiji.

(2) Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća.

(3) Stručni studij osposobljava studente za obavljanje stručnih poslova u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito.

(4) Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu te obuhvaćaju sveučilišni prijediplomski studiji, sveučilišni diplomski studiji, sveučilišni integrirani studiji, sveučilišni specijalistički studiji i doktorski studij.

(5) Stručni studiji ustrojavaju se i izvode na veleučilištima i sveučilištima te obuhvaćaju stručni kratki studij, stručni prijediplomski studij i stručni diplomski studij.

(6) Visoka učilišta mogu ustrojiti programe stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja kojima se stječu kompetencije usklađene sa standardom zanimanja ili skupom kompetencija i standardom kvalifikacije ili skupom ishoda učenja iz Registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira te razlikovne obveze studenata za potrebe promjene studija odnosno upisa na studij, dovršetka ranije započetog studija i priznavanja kompetencija stečenih izvan studija, a koje su uvjet za upis na studij. Program, pri čemu se program stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja ne smatra se studijem, a može se financirati putem vaučera u svrhu pristupa tržištu rada ako je usklađen sa standardom zanimanja i standardom kvalifikacije ili skupom ishoda učenja iz Registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.

Članak 59. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 30.

Diplomski studij

(1) Sveučilišni odnosno stručni diplomski studij osposobljava studenta za zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije, pri čemu sveučilišni diplomski studij priprema studenta i za nastavak studija na poslijediplomskoj razini.

(2) Sveučilišni odnosno stručni diplomski studij koji student upisuje nakon trogodišnjeg sveučilišnog odnosno stručnog prijediplomskog studija traje dvije godine te se njegovim završetkom stječe najmanje 120 ECTS bodova. Sveučilišni odnosno stručni diplomski studij koji student upisuje nakon četverogodišnjeg sveučilišnog odnosno stručnog prijediplomskog studija traje jednu godinu te se njegovim završetkom stječe najmanje 60 ECTS bodova ili traje dvije godine te se njegovim završetkom stječe najmanje 120 ECTS bodova.

(3) Sveučilišni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni prijediplomski studij ili sveučilišni integrirani studij. Stručni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući stručni ili sveučilišni prijediplomski studij. Iznimno, sveučilišni diplomski studij može upisati i osoba koja je završila odgovarajući stručni prijediplomski studij u skladu s općim aktom visokog učilišta koje provodi taj studij te uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište. Uvjete upisa na sveučilišni odnosno stručni diplomski studij odlukom utvrđuje visoko učilište.

(5) Sveučilišni odnosno stručni diplomski studij završava polaganjem ispita, izvršenjem drugih studijskih obveza te izradom i obranom diplomskog rada ili polaganjem diplomskog ispita. Visoko učilište dužno je objaviti diplomski rad u roku od 30 dana od dana obrane na nacionalnom repozitoriju odnosno repozitoriju visokog učilišta.

Članak 62. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 31.

Doktorski studij

(1) Doktorski studij izvodi se na poslijediplomskoj razini.

(2) Doktorski studij osposobljava studenta za samostalan znanstveni ili umjetnički rad.

(3) Doktorski studij traje tri godine i njegovim se završetkom stječe najmanje 180 ECTS bodova.

(4) Doktorski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili sveučilišni specijalistički studij. Uvjete upisa na doktorski studij odlukom utvrđuje visoko učilište.

(5) Doktorski studij završava polaganjem ispita, izvršenjem drugih studijskih obveza te izradom i obranom doktorskog rada odnosno izradom, izvedbom i prikazivanjem umjetničkog djela.

(6) Postupak prijave, ocjene i obrane doktorskog rada ili izrade, izvedbe i prikazivanja umjetničkog djela uređuje se statutom odnosno općim aktom sveučilišta.

(7) Nositelj doktorskog studija obvezan je doktorski rad učiniti dostupnim javnosti objavom na mrežnim stranicama najmanje 30 dana prije dana obrane doktorskog rada. Nositelj doktorskog studija dužan je objaviti doktorski rad u roku od 30 dana od dana obrane na nacionalnom repozitoriju odnosno repozitoriju visokog učilišta.

Članak 66. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 32.

Studijski program

(1) Studiji na visokim učilištima organiziraju se i izvode u skladu sa studijskim programom.

(2) Studijskim programom utvrđuju se:

1. stručni ili akademski naziv ili akademski stupanj koji se stječe završetkom studija

2. usklađenost studijskog programa s pripadajućom kvalifikacijom pripadajućim standardom kvalifikacije u Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, ako je ona upisana isti upisan u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira

3. uvjeti upisa na studij, uvjeti upisa u idući semestar, trimestar ili studijsku godinu te uvjeti upisa drugih studijskih obveza

4. popis obveznih i izbornih kolegija s naznakom ECTS opterećenja, oblika izvođenja nastave, sadržaja kolegija, planiranih ishoda učenja i nositelja kolegija

5. predviđeni ishodi učenja koji se stječu završetkom studija

6. broj upisnih mjesta na studiju

7. ustroj i oblik izvođenja nastave

8. način provjere stečenih ishoda učenja za svaki kolegij odnosno drugu studijsku obvezu i

9. način završetka studija.

(3) Studijski program donosi visoko učilište u skladu s ovim Zakonom i propisima kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti.

Članak 69. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 33.

Upis na studij

(1) Visoko učilište utvrđuje postupak upisa na studij u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju tako da jamči ravnopravnost svih pristupnika.

(2) Upis na studij provodi visoko učilište na temelju javnog natječaja objavljenog na mrežnim stranicama visokog učilišta najkasnije 1. svibnja tekuće godine.

(4) Javni natječaj sadrži broj upisnih mjesta, uvjete upisa, rok za prijavu na natječaj te podatke o postupku upisa i ispravama potrebnim za upis.

Članak 70. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 34.

Akademska godina

(1) Akademska godina započinje 1. listopada, a završava 30. rujna iduće godine.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada je tako utvrđeno izvedbenim planom, nastava može započeti prije početka akademske godine, ali ne ranije od 1. rujna.

Članak 72. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 35.

Provjera stečenih ishoda učenja, ispiti i ocjene

(1) Ostvareni ishodi učenja studenta provjeravaju se i ocjenjuju tijekom nastave i na ispitu te se unose u odgovarajuću ispravu i evidenciju studenta.

(2) Usmene provjere znanja su javne.

(3) Pisane provjere znanja čuvaju se do kraja akademske godine šest mjeseci od provedbe pisane provjere znanja.

(4) Ishodi učenja ostvareni izvanrednim uspjehom ocjenjuju se ocjenom izvrstan (5), koja odgovara slovnoj ocjeni A. Ishodi učenja ostvareni natprosječnim uspjehom ocjenjuju se ocjenom vrlo dobar (4), koja odgovara slovnoj ocjeni B. Ishodi učenja ostvareni prosječnim uspjehom ocjenjuju se ocjenom dobar (3), koja odgovara slovnoj ocjeni C. Ishodi učenja ostvareni zadovoljavajućim uspjehom ocjenjuju se ocjenom dovoljan (2), koja odgovara slovnoj ocjeni D. Ishodi učenja koji nisu ostvareni zadovoljavajućim uspjehom ocjenjuju se ocjenom nedovoljan (1), koja odgovara slovnoj ocjeni F.

(5) Studijskim programom može se utvrditi da se neki kolegij ocjenjuje opisno. Kolegiji koji se ocjenjuju opisno ne ulaze u izračun prosjeka ocjena studija.

Članak 73. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 36.

Isprava o završenom studiju

(1) Nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija studentu se izdaje diploma i dopunska isprava o studiju, a nakon završetka poslijediplomskog studija studentu se izdaje diploma.

(2) Nakon završetka stručnoga kratkog studija studentu se izdaje svjedodžba i dopunska isprava o studiju.

(3) Diploma, svjedodžba i dopunska isprava o studiju su javne isprave koje visoko učilište izdaje temeljem javne ovlasti, a kojima se potvrđuje da je student završio određeni studij i stekao pravo na akademski ili stručni naziv ili akademski stupanj.

(4) Svjedodžbu, diplomu i dopunsku ispravu o studiju visoko učilište izdaje bez naknade, na hrvatskom i engleskom jeziku, u potpisanom i ovjerenom ispisu te u digitalnom obliku.

(5) Oblik i sadržaj svjedodžbe, diplome i dopunske isprave o studiju ministar utvrđuje pravilnikom.

Članak 76. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 37.

Status studenata

(1) Student je osoba koja je upisana na sveučilišni ili stručni studij.

(2) Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice.

(3) Student u izvanrednom statusu studira u sklopu pune ili prilagođene nastavne satnice.

(4) Status studenta stječe se upisom na visoko učilište i dokazuje se studentskom ispravom koju izdaje visoko učilište.

(5) Status studenta prestaje:

1. završetkom studija

2. ispisom sa studija

3. ako u akademskoj godini ne upiše studij u propisanom roku

4. isključenjem sa studija u postupku i uz uvjete utvrđene statutom ili drugim općim aktom visokog učilišta

4 5. ako student ne završi studij u roku koji je utvrđen člankom 77. stavkom 6. i 7. ovoga Zakona.

(6) Oblik i pitanja vezana uz sadržaj, izradu, izdavanje, korištenje i poništavanje studentske isprave iz stavka 4. ovoga članka ministar utvrđuje pravilnikom.

Članak 77. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člancima 38. i 39.

Prava i obveze studenta

(1) Student ima pravo na:

1. izvedbu studija u skladu s izvedbenim planom studija

2. sudjelovanje u znanstvenom odnosno umjetničkom i stručnom radu

3. slobodu iskazivanja mišljenja i stajališta tijekom nastave i drugih aktivnosti u skladu s etičkim kodeksom

4. završetak studija u roku kraćem od propisanoga u skladu s kriterijima utvrđenim općim aktom visokog učilišta

5. besplatno korištenje građe i usluga knjižnice te znanstvenih i stručnih izvora na visokom učilištu

6. pohađanje kolegija s drugog studija u skladu sa studijskim programom

7. izjašnjavanje o kvaliteti nastave i nastavnika najmanje jednom godišnje u sklopu provedbe unutarnjeg sustava osiguravanja kvalitete

8. pritužbu na povrede prava propisanih ovim Zakonom i općim aktom visokog učilišta

9. druga prava propisana zakonom, statutom i drugim općim aktom visokog učilišta.

(2) Student ima obvezu pravodobno izvršavati nastavne i druge obveze na visokom učilištu te poštovati opće akte visokog učilišta.

(3) Student kategorizirani sportaš odnosno vrhunski umjetnik koji studira u redovitom statusu, u skladu s općim aktom visokog učilišta, može studirati prema prilagođenim uvjetima pohađanja studija.

(4) Student s invaliditetom, u skladu s općim aktom visokog učilišta, može studirati prema prilagođenim uvjetima pohađanja studija.

(5) Student u redovitom statusu ima pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.

(6) Student je obvezan završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.

(7) Stegovna odgovornost studenata utvrđuje se pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata koji donosi visoko učilište Iznimno od stavka 6. ovoga članka, student u izvanrednom statusu obvezan je završiti studij najkasnije u roku koji je trostruko dulji od trajanja studija.

Članak 77.a dodanNN 110/2026: dodan člankom 39.

Članak 78. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 40.

Prava iz studentskog standarda

(1) Student koji studira u redovitom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, sveučilišnom integriranom prijediplomskom i diplomskom studiju odnosno stručnom kratkom studiju i koji nije u radnom odnosu niti obavlja samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja, ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na subvencionirano stanovanje i prehranu, pravo na obavljanje studentskih poslova u skladu sa zakonom koji uređuje obavljanje studentskih poslova te pravo na državne stipendije i druge novčane potpore.

(2) Student koji studira u izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju odnosno sveučilišnom integriranom prijediplomskom i diplomskom studiju i koji nije u radnom odnosu niti obavlja samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja, ostvaruje pravo na obavljanje studentskih poslova prema zakonu koji uređuje obavljanje studentskih poslova.

(3) Student s utvrđenim stupnjem invaliditeta koji studira u redovitom statusu ostvaruje posebna prava iz studentskog standarda u skladu s općim aktom visokog učilišta. Student s utvrđenom vrstom i stupnjem invaliditeta ostvaruje pravo na prijevoz studenata s invaliditetom.

(4) Uvjete i način ostvarivanja prava iz ovoga članka, osim prava na zdravstveno osiguranje, pravilnikom utvrđuje ministar.

Članak 80. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 41.

Mirovanje prava i obveza studenta

(1) Prava i obveze studenta, osim prava na zdravstveno osiguranje, miruju za vrijeme trudnoće, do godine dana starosti djeteta, nesposobnosti za rad dulje od tri mjeseca, temeljnog vojnog osposobljavanja te u drugim opravdanim slučajevima propisanim zakonom ili općim aktom visokog učilišta.

(2) O zahtjevu za mirovanje prava i obveza studenta visoko učilište odlučuje rješenjem. Protiv ovoga rješenja može se pokrenuti upravni spor.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka studentu se produljuje rok za završetak studija za onoliko vremena koliko je trajalo mirovanje prava i obveza.

Članak 86. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 42.

Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj

(1) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj obavlja sljedeće poslove:

1. predlaže i potiče donošenje mjera za unaprjeđenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja

2. prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja

3. daje mišljenje o aktima strateškog planiranja Republike Hrvatske koji se odnose na obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja

4. raspravlja pitanja važna za razvoj nacionalnog inovacijskog sustava, predlaže i potiče donošenje mjera za njegovo unaprjeđenje te poticanje tehnološkog razvoja

5. predlaže ministru znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane

6. predlaže ministru broj matičnih odbora i njihovu nadležnost za pojedina polja

7. imenuje članove matičnih odbora

8. na prijedlog matičnih odbora utvrđuje znanstvene i umjetničke elemente Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija

10. donosi Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije

9 11. donosi minimalna etička načela

10 12. predlaže i potiče sudjelovanje drugih subjekata i organizacija civilnog društva, posebno tijela državne uprave i gospodarskih subjekata u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja

11 13. daje mišljenje o potrebi osnivanja novog javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta

12 14. predlaže mjere i poduzima aktivnosti za afirmaciju, napredovanje i poticanje izvrsnosti nastavnog, znanstvenog i umjetničkog pomlatka

13 15. razmatra i daje mišljenja o drugim pitanjima važnim za razvoj sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja.

(2) Nacionalno vijeće podnosi Hrvatskome saboru izvješće o svojemu radu najmanje jednom godišnje.

(3) Nacionalno vijeće donosi odluke na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda predsjednik Nacionalnog vijeća. Način rada Nacionalnog vijeća uređuje se poslovnikom o radu Nacionalnog vijeća koji donosi Nacionalno vijeće.

(4) Administrativne i stručne poslove za Nacionalno vijeće obavlja Ministarstvo.

Članak 87. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 43.

Sastav Nacionalnog vijeća

(1) Nacionalno vijeće sastoji se od 15 članova, od kojih su četiri znanstvena savjetnika ili znanstvena savjetnika u trajnom izboru, sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru, od kojih je najmanje jedan iz umjetničkog područja, dva profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru te dvije osobe iz područja poduzetništva.

(2) Mandat članova Nacionalnog vijeća traje četiri godine.

(3) Kandidate za članove Nacionalnog vijeća iz reda znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom izboru predlažu javni znanstveni instituti i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

(4) Kandidate za članove Nacionalnog vijeća iz reda redovitih profesora i redovitih profesora u trajnom izboru predlažu Rektorski zbor Republike Hrvatske, sveučilišta, fakulteti i umjetničke akademije i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

(5) Kandidate za članove Nacionalnog vijeća iz reda profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru predlaže Zbor veleučilišta Republike Hrvatske.

(6) Kandidate za članove Nacionalnog vijeća iz reda poduzetnika predlažu reprezentativne udruge poslodavaca.

(7) Predsjednika Nacionalnog vijeća članovi biraju natpolovičnom većinom glasova svih članova na konstituirajućoj sjednici kojom predsjeda najstariji član. Mandat predsjednika Nacionalnog vijeća traje dvije godine.

(8) Nacionalno vijeće na svoje sjednice poziva ministra te po potrebi druge članove Vlade Republike Hrvatske koji mogu sudjelovati u raspravi bez prava odlučivanja. U radu Nacionalnog vijeća sudjeluje jedan predstavnik reprezentativnih sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja bez prava odlučivanja.

Članak 89. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 44.

Razrješenje članova Nacionalnog vijeća

(1) Član Nacionalnog vijeća može biti razriješen prije isteka vremena na koje je izabran ako:

1. sam zatraži razrješenje

2. stupi na dužnost propisanu člankom 88. stavkom 2. ovoga Zakona

3. ne ispunjava svoju dužnost

4. izgubi sposobnost obnašanja dužnosti

5. svojim postupcima naruši ugled dužnosti koju obnaša.

(2) Zahtjev za razrješenjem člana Nacionalnog vijeća ovlašteni su podnijeti Vladi Republike Hrvatske predsjednik Nacionalnog vijeća ili najmanje tri člana pet članova Nacionalnog vijeća. Ako Vlada Republike Hrvatske zahtjev ocijeni osnovanim, predlaže Hrvatskome saboru razrješenje člana Nacionalnog vijeća.

(3) U slučaju razrješenja člana Nacionalnog vijeća, Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenuje novog člana na vrijeme do isteka mandata razriješenoga člana.

Članak 95.a dodanNN 110/2026: dodan člankom 45.

Članak 107. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen

Prekršajne kazne u kunama

Članak 108. izmijenjenNN 110/2026: izmijenjen člankom 46.

Prekršajne kazne u eurima

(1) Novčanom kaznom od 6630,00 10.000,00 do 39.810,00 40.000,00 eura kaznit će se za prekršaj visoko učilište odnosno znanstveni institut koji:

1. započne obavljati djelatnosti visokog obrazovanja bez dopusnice propisane člankom 9. stavkom 2. i člankom 30. stavkom 4. ovoga Zakona

2. obavi izbor na radno mjesto nastavnika, znanstvenika i suradnika bez natječaja ako je ovim Zakonom i općim aktima propisano da će se izbor provesti na temelju natječaja u skladu s odredbom članka 40. stavka 1. ovoga Zakona

3. izabere na radno mjesto nastavnika, znanstvenika i suradnika osobu za koju zna ili mora znati da ne ispunjava kriterije za izbor ili provede izbor ne poštujući postupak izbora propisan ovim Zakonom i općim aktima u skladu s odredbom članka 40. stavaka 1. do 9 12. te stavaka 11 14., 15. i 12 16. ovoga Zakona

4. reizabere na radno mjesto nastavnika i znanstvenika osobu za koju zna ili mora znati da ne ispunjava kriterije za reizbor ili provede reizbor ne poštujući postupak izbora propisan ovim Zakonom i općim aktima u skladu s odredbom članka 42. stavaka 1. do 4. ovoga Zakona

5. ne pokrene postupak reizbora nastavniku odnosno znanstveniku u skladu s odredbom članka 42. stavka 1. ovoga Zakona odnosno izbora na više radno mjesto u skladu s odredbom članka 43. stavka 2. ovoga Zakona

6. donese odluku o reizboru na radno mjesto nastavnika i znanstvenika kad za to nisu ispunjeni kriteriji propisani odredbom članka 42. stavka 3. ovoga Zakona ili općim aktom odnosno odluku o prestanku radnog odnosa kad za to nisu ispunjeni uvjeti propisani člankom 51. stavkom 1. ovoga Zakona ili općim aktom visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta

6 7. izabere na više radno mjesto nastavnika ili znanstvenika osobu za koju zna ili mora znati da ne ispunjava kriterije za izbor ili provede izbor ne poštujući postupak izbora propisan ovim Zakonom i općim aktima u skladu s odredbom članka 43. stavaka 2. do 8 9. te stavaka 10 11., 12. i 11 13. ovoga Zakona

7 8. ne donese odluku o prestanku radnog odnosa za radno mjesto nastavnika ili znanstvenika kad su za to ispunjeni uvjeti propisani člankom 42. stavkom 5. i člankom 51. stavkom stavcima 1. i 5. ovoga Zakona ili općim aktom visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta

8 9. ne donese odluku o prestanku radnog odnosa za radno mjesto suradnika kada su za to ispunjeni uvjeti propisani člankom 45. stavkom 4. ovoga Zakona

10. ne učini dostupnim javnosti doktorski rad objavom na mrežnim stranicama najmanje 30 dana prije obrane doktorskog rada u skladu s člankom 62. stavkom 7. ovoga Zakona

9 11. ne objavi doktorski rad u roku od 30 dana od dana obrane na nacionalnom repozitoriju u skladu s člankom 62. stavkom 7. ovoga Zakona

10 12. upiše studente na studij ili u višu godinu studija suprotno utvrđenom studijskom programu iz članka 66. stavka 2. točke 2. te uvjetima i postupku upisa iz članaka 58. do 63. i članka 69. ovoga Zakona

11 13. izvodi studij suprotno utvrđenim uvjetima iz članka 65. ovoga Zakona

14. izda ispravu o studiju suprotno članku 73. ovoga Zakona ili odbije izdati ispravu o studiju kada su za to ispunjeni uvjeti propisani člankom 73. ovoga Zakona i općim aktom visokog učilišta

12 15. ne vodi evidencije o studentima i polaznicima obrazovnih programa u skladu s člankom 75. stavkom 1. ovoga Zakona

13 16. ne postupi prema zahtjevu Ministarstva iz članka 105. stavka 3. ovoga Zakona za otklanjanje nedostataka ili propusta u roku od 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva za otklanjanje nedostataka ili propusta

14 17. ne uskladi sadržajno ili ne uskladi u roku statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona ili ako ne uskladi unutarnji ustroj i tijela ili ne uskladi u roku unutarnji ustroj i tijela u skladu s odredbama ovoga Zakona iz članka 109. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom od 6630,00 do 39.810,00 eura kaznit će se za prekršaj javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut koji ne upotrijebi višak prihoda u skladu s propisima koji uređuju proračunsko računovodstvo i financijsko izvještavanje.

(3) Novčanom kaznom od 1320,00 2000,00 do 2650,00 4000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba na visokom učilištu odnosno znanstvenom institutu.

(4) Za prekršaje iz ovoga članka ovlašteni podnositelj optužnog prijedloga za pokretanje prekršajnog postupka je ministar ili osoba koju on ovlasti.

(5) Osobi koja je počinitelj prekršaja iz stavka 1. ovoga članka može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja određenih djelatnosti, poslova ili dužnosti u trajanju od jednog mjeseca do godine dana ili zaštitna mjera zabrane obavljanja određenih djelatnosti ili poslova na visokom učilištu odnosno znanstvenom institutu, u trajanju od tri mjeseca do jedne godine.