Što se promijenilo od NN 39/2018

Članak 1.a izmijenjenNN 152/2024: izmijenjen člankom 1.

Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima preuzimaju sljedeći akti Europske unije:

– Direktiva Vijeća (EU) 2015/637 od 20. travnja 2015. o mjerama koordinacije i suradnje za olakšavanje pružanja konzularne zaštite građanima Unije bez predstavništva u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Odluke 95/553/EZ (SL L 106, 24. 4. 2015., u daljnjem tekstu: Direktiva). Direktiva o konzularnoj zaštiti),

Ovim se Zakonom osigurava provedba Odluke predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća od 25. lipnja 1996. o uspostavljanju hitne putne isprave (96/409/ZVSP) (SL L 168, 6. 7. 1996.).

– Direktiva Vijeća (EU) 2019/997 od 18. lipnja 2019. o uspostavljanju privremene putne isprave EU-a i stavljanju izvan snage Odluke 96/409/ZVSP (SL L 163, 20. 6. 2019., u daljnjem tekstu: Direktiva o privremenoj putnoj ispravi EU-a) i

– Delegirana direktiva Komisije (EU) 2024/1986 od 6. svibnja 2024. o izmjeni Direktive Vijeća (EU) 2019/997 u pogledu strojno čitljive zone privremene putne isprave EU-a (SL L 2024/1986, 16. 7. 2024.).

Obrasci iz priloga I. i II. Direktive o privremenoj putnoj ispravi EU-a sastavni su dio ovoga Zakona, kao prilozi III. i IV.

Provedbene akte Europske komisije donesene na temelju Direktive o privremenoj putnoj ispravi EU-a primjenjuju diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo prilikom zaprimanja i obrade zahtjeva za izdavanje privremene putne isprave EU-a (u daljnjem tekstu: isprava EU-a).

Članak 15.b izmijenjenNN 152/2024: izmijenjen člankom 2.

Diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske pružaju konzularnu zaštitu građanima bez predstavništva pod istim uvjetima kao državljanima Republike Hrvatske u obavljanju sljedećih konzularnih funkcija:

– pomoć u slučaju uhićenja ili pritvora,

– pomoć žrtvi kaznenog djela,

– pomoć u slučaju teške nesreće ili teške bolesti,

– pomoć kod smrtnog slučaja,

– podrška i repatrijacija u hitnim slučajevima,

– pomoć u slučaju potrebe za hitnom putnom ispravom, kako je predviđeno u Odluci 96/409/ZVSP predstavnika vlada država članica na sastanku Vijeća 25. lipnja 1996. o uspostavi hitne putne isprave (SL L 168, 6. 7. 1996.) i ispravom EU-a

– u drugim slučajevima.

Isprava EU-a zaštićena je isprava čiji su sadržaj, oblik, način zaštite i primjena propisani ovim Zakonom i provedbenim aktima Europske komisije. Republika Hrvatska određuje tijelo nadležno za izradu jedinstvenih obrazaca i jedinstvenih naljepnica isprave EU-a te o tome obavještava Europsku komisiju i ostale države članice EU-a.

Članak 15.o izmijenjenNN 152/2024: izmijenjen člancima 3. i 4.

Ministar vanjskih i europskih poslova donijet će pravilnik kojim će propisati:

– sadržaj isprave iz članka 14.b ovog Zakona kojom se državljanin Republike Hrvatske obvezuje na povrat pozajmice,

– uvjete na temelju kojih se odlučuje da se od državljanina Republike Hrvatske, u skladu s člankom 15.k stavkom 5. i člankom 15.m stavkom 3. ovog Zakona, neće tražiti naknada troškova pružene konzularne pomoći i zaštite,

– uvjete na temelju kojih se odlučuje da se od druge države članice Europske unije, u skladu s člankom 15.l stavkom 4. i člankom 15.n stavkom 2. ovog Zakona, neće tražiti naknada troškova pružene konzularne zaštite i pomoći,

– vrstu i sadržaj podataka koje diplomatska misija i konzularni ured Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova razmjenjuje s drugim državama članicama Europske unije i delegacijama Europske unije,

– sadržaj i način vođenja evidencije o građanima bez predstavništva kojima su konzularnu pomoć i zaštitu pružile diplomatske Isprava EU-a je putna isprava za jedno putovanje koju diplomatske misije i konzularni uredi država članica Europske unije izdaju osobama čije su putne isprave izgubljene, ukradene, uništene ili se ne mogu pribaviti u razumnom roku.

Diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pruža Europskoj komisiji sve značajne informacije o provedbi ovoga Zakona, u dijelu u kojem se odnosi na pružanje konzularne pomoći i zaštite građanima bez predstavništva ispravu iz stavka 1. ovoga članka izdaju sljedećim osobama:

– sadržaj i način vođenja evidencije o državljanima Republike Hrvatske kojima su veleposlanstva i konzulati drugih država članica Europske unije pružili konzularnu pomoć i zaštitu u skladu s odredbama ovog Zakona.

– građaninu bez predstavništva u trećoj zemlji za putovanje u njegovu državu članicu državljanstva ili boravka, kako je građanin zatražio, odnosno iznimno na drugo odredište,

‒ građaninu Europske unije koji nema predstavništvo na državnom području države članice, uključujući prekomorske zemlje i područje iz članka 355. stavka 2. podstavka 1. Ugovora o funkcioniranju EU-a,

– građaninu druge države članice Europske unije koja ima predstavništvo u zemlji u kojoj ti građani žele podnijeti zahtjev za izdavanje isprave EU-a, ako je u tu svrhu sklopljen provedbeni dogovor iz članka 15.e ovoga Zakona,

– članovima obitelji koji nisu građani Europske unije, a koji su u pratnji građana Europske unije koji nemaju predstavništvo u trećoj zemlji ili građana Unije iz podstavaka 1., 2. i 3. ovoga članka ako su ti članovi obitelji osobe sa zakonitim boravkom u nekoj državi članici EU-a,

– drugim osobama kojima je druga država članica u skladu s međunarodnim ili nacionalnim pravom obvezna pružiti zaštitu i koje imaju zakonit boravak u drugoj državi članici.

Isprava EU-a izdaje se s rokom valjanosti potrebnim za dolazak na odredište uz dodatno vrijeme od dva dana, ali rok valjanosti ne može biti dulji od petnaest kalendarskih dana.

Članak 15.p dodanNN 152/2024: dodan člankom 4.

Diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske koji zaprimi zahtjev za izdavanje isprave EU-a, radi provjere državljanskog statusa i identiteta podnositelja zahtjeva ili primatelja isprave EU-a, najkasnije u roku od dva radna dana od zaprimanja zahtjeva pokreće postupak savjetovanja za osobe iz članka15.o stavka 2. ovoga Zakona:

– podstavka 1., 2. i 3. u skladu s odredbom 15.d stavka 1. ovoga Zakona,

– podstavka 4. s nadležnim tijelima države članice državljanstva građanina Unije u čijoj pratnji putuje te, prema potrebi, države članice boravka člana obitelji,

– podstavka 5. s nadležnim tijelima države članice koja je u skladu s međunarodnim ili nacionalnim pravom u obvezi pružiti zaštitu podnositelju zahtjeva i koja je navedena kao odredišna zemlja na ispravi EU-a.

Podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka je osoba koja podnosi zahtjev za izdavanje isprave EU-a, a primatelj isprave iz stavka 1. ovoga članka je osoba kojoj se izdaje isprava EU-a.

Radni dan je, u smislu ovoga Zakona, svaki dan osim državnih praznika ili vikenda.

Članak 15.r dodanNN 152/2024: dodan člankom 4.

Nadležno tijelo države članice EU-a s kojim se provodi postupak savjetovanja iz članka 15.p ovoga Zakona diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske koji je zaprimio zahtjev za izdavanje isprave EU-a treba:

– najkasnije u roku od tri radna dana od primitka informacija kojima je pokrenut postupak savjetovanja potvrditi državljanski status podnositelja zahtjeva ili obavijestiti da ne može dostaviti traženo i dati procjenu roka u kojem se može očekivati odgovor,

– podnijeti prigovor na izdavanje isprave EU-a te se isprava ne izdaje i država članica državljanstva preuzima odgovornost za pružanje konzularne zaštite svojem građaninu, kojeg o tome obavještava diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske.

Diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske izdat će ispravu EU-a najkasnije u roku od dva radna dana od primitka potvrde nadležnog tijela iz članka 15.p ovoga Zakona o državljanskom statusu i identitetu podnositelja zahtjeva.

Rokovi propisani stavcima 1. i 2. ovoga članka mogu se produljiti u opravdanim slučajevima.

U hitnim situacijama diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske može izdati ispravu EU-a bez prethodnog savjetovanja s državom članicom državljanstva.

Diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske dužan je bez odgode obavijestiti nadležno tijelo države članice iz stavka 4. ovoga članka o izdavanju isprave EU-a i o identitetu osobe kojoj je isprava izdana.

U slučajevima iz članka 15.o stavka 2. podstavka 4. ovoga Zakona diplomatska misija i konzularni ured Republike Hrvatske ne mogu izdati ispravu EU-a bez provođenja postupka savjetovanja s državom članicom državljanstva građanina Unije kojeg se prati te, prema potrebi, državom članicom boravka člana obitelji.

Hitne situacije iz stavka 4. ovoga članka su situacije u kojima je ugrožen život, zdravlje ili dobrobit podnositelja zahtjeva ili primatelja isprave EU-a.

Članak 15.s dodanNN 152/2024: dodan člankom 4.

Hrvatski državljanin, građanin bez predstavništva, čija je putna isprava izgubljena, ukradena, uništena ili se ne može pribaviti u razumnom roku može zahtjev za izdavanje isprave EU-a podnijeti u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu druge države članice EU-a.

Diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske ili Ministarstvo od kojeg predstavništvo druge države članice EU-a zatraži provjeru državljanskog statusa i identiteta hrvatskog državljanina, građanina bez predstavništva, ili osoba iz članka 15.o stavka 2. podstavaka 3., 4. i 5. ovoga Zakona postupa na jedan od načina propisnih člankom 15.r stavkom 1. ovoga Zakona.

Članak 15.t dodanNN 152/2024: dodan člankom 4.

Diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske dužan je presliku ili skenirani oblik izdane isprave EU-a dostaviti državi članici državljanstva podnositelja zahtjeva.

Hrvatski državljanin i osoba iz članka 15.o stavka 2. podstavaka 4. i 5. ovoga Zakona dužni su po dolasku u Republiku Hrvatsku vratiti ispravu EU-a nadležnoj policijskoj upravi odnosno postaji, neovisno o tome je li rok valjanosti isprave istekao. Vraćene isprave EU-a odnosno njihove preslike uništavaju se na siguran način u roku od godinu dana od zaprimanja u nadležnoj policijskoj upravi odnosno postaji.

Članak 15.u dodanNN 152/2024: dodan člankom 4.

Osobni podaci podnositelja zahtjeva za izdavanje isprave EU-a, uključujući prikaz lica ili fotografiju podnositelja zahtjeva, smiju se koristiti samo za provjeru identiteta podnositelja zahtjeva u skladu s postupkom propisanim ovim Zakonom, kao i za tiskanje jedinstvene naljepnice isprave EU-a i za olakšavanje putovanja podnositelja zahtjeva.

Podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka ima pravo provjeriti osobne podatke sadržane u ispravi EU-a te, prema potrebi, zatražiti izdavanje nove isprave radi unošenja ispravnih podataka.

Isprava EU-a ne sadržava informacije u strojno čitljivom obliku koje nisu navedene i u poljima iz točke 6. Priloga IV.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zadržava osobne podatke podnositelja zahtjeva za izdavanje isprave EU-a najdulje 180 dana, a osobne podatke hrvatskih državljana kojima je izdana isprava EU-a najdulje dvije godine. Nakon isteka razdoblja zadržavanja osobni podaci podnositelja zahtjeva se brišu.

Članak 15.v dodanNN 152/2024: dodan člankom 4.

Ministar vanjskih i europskih poslova donijet će pravilnik kojim će propisati:

– sadržaj isprave iz članka 14.b ovoga Zakona kojom se državljanin Republike Hrvatske obvezuje na povrat pozajmice,

– uvjete na temelju kojih se odlučuje da se od državljanina Republike Hrvatske, u skladu s člankom 15.k stavkom 5. i člankom 15.m stavkom 3. ovoga Zakona, neće tražiti naknada troškova pružene konzularne pomoći i zaštite,

– uvjete na temelju kojih se odlučuje da se od druge države članice Europske unije, u skladu s člankom 15.l stavkom 4. i člankom 15.n stavkom 2. ovoga Zakona, neće tražiti naknada troškova pružene konzularne zaštite i pomoći,

– vrstu i sadržaj podataka koje diplomatska misija i konzularni ured Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova razmjenjuju s drugim državama članicama Europske unije i delegacijama Europske unije,

– sadržaj i način vođenja evidencije o građanima bez predstavništva kojima su konzularnu pomoć i zaštitu pružile diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske,

– sadržaj i način vođenja evidencije o državljanima Republike Hrvatske kojima su veleposlanstva i konzulati drugih država članica Europske unije pružili konzularnu pomoć i zaštitu u skladu s odredbama ovoga Zakona,

– opravdane slučajeve iz članka 15.r stavka 3. ovoga Zakona,

– pravila o ispunjavanju jedinstvene naljepnice isprave EU-a,

– pravila čuvanja praznih jedinstvenih obrazaca i naljepnica isprave EU-a,

– sadržaj i način vođenja evidencija potrebnih za praćenje primjene Direktive o privremenoj putnoj ispravi.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pruža Europskoj komisiji sve važne informacije o provedbi ovoga Zakona, u dijelu u kojem se odnosi na pružanje konzularne pomoći i zaštite građanima bez predstavništva.

Članak 20. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 1.

Ministar vanjskih i europskih poslova predstavlja i upravlja službom vanjskih poslova.

Ministar Ministarstvo vanjskih i europskih poslova može imati zamjenika jednog ili više državnih tajnika.

Zamjenik ministra Državni tajnik odgovoran je za svoj rad ministru vanjskih i europskih poslova i Vladi Republike Hrvatske.

Članak 21. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 2.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ima tajnika Ministarstva vanjskih i europskih poslova i pomoćnike ministra vanjskih i europskih poslova. Tajnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova i pomoćnici ministra vanjskih i europskih poslova odgovaraju glavnog tajnika Ministarstva.

Glavni tajnik Ministarstva odgovara za svoj rad ministru vanjskih i europskih poslova i Vladi Republike Hrvatske.

Članak 40. izmijenjenNN 98/2019: izmijenjen člankom 3.

Redovno promicanje državnih službenika obavlja se u skladu s propisima o državnim službenicima i namještenicima.

Državni službenici postavljeni u službenička zvanja, diplomatska ili konzularna zvanja i imenovani na položaje mogu biti izvanredno promaknuti u više zvanje te biti imenovani na viši položaj kad steknu sljedeće uvjete:

1. da su proveli u službi vanjskih poslova u diplomatskom, odnosno konzularnom zvanju ili položaju vrijeme propisano Pravilnikom o unutarnjem redu službe vanjskih poslova,

2. da su ocijenjeni ocjenom "naročito uspješan" tri godine uzastopce.

Odluku o promaknuću donosi ministar vanjskih i europskih poslova na prijedlog glavnog tajnika Ministarstva vanjskih i europskih poslova, odnosno pomoćnika ministra vanjskih i europskih poslova ravnatelja upravne organizacije u sastavu Ministarstva, šefa diplomatske misije, odnosno konzularnog ureda.