Izmjene: NN 127/2019

Članak 1. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Ustanova je pravna osoba čije je osnivanje i ustrojstvo uređeno ovim Zakonom.

Ustanova se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnosti,ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti. od javnog interesa sukladno posebnom zakonu.

Na pravnu osobu koja djelatnost iz stavka 2. ovoga članka obavlja radi stjecanja dobiti primjenjuju se propisi o trgovačkim društvima.

Zakonom se može propisati da se pojedine djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka ne mogu obavljati radi stjecanja dobiti.

Članak 2. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Ustanova stječe svojstvo pravne osobe upisom u sudski registar ustanova.

Ustanova gubi svojstvo pravne osobe upisom brisanja ustanove brisanjem iz sudskog registra ustanova.

Članak 4. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Ustanova može u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze, može biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari, te može biti strankom u postupcima pred sudovima, drugim državnim organima i ovlaštenim javnopravnim tijelima s javnim ovlastima.

Članak 6. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Javna ustanova osniva se za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona akoje zakonom određeno da se ona obavlja Ustanova se osniva kao javna ustanova ako je djelatnost ili dio djelatnosti koju obavlja zakonom određena kao javna služba.

Javna ustanova može se osnovati i za:

1. obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti koja nije određena koje nisu određene kao javna služba, akose ako se one obavljaju na način i pod uvjetima koji su propisani za javnu službu,

2. obavljanje povjerenih poslova državne uprave sukladno zakonu kojim se uređuje sustav državne uprave i posebnom zakonu.

Članak 7. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Javnu ustanovu može osnovati:

1. Republika Hrvatska,

2. općina, grad, županija i Grad Zagreb (u daljnjem tekstu: jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave) u okviru svoga samoupravnog djelokruga a sukladno zakonu, 4.jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna,

3.druga fizička i pravna osoba ako je to zakonom izrijekom dopušteno,

3. druga pravna ili fizička osoba, ako je to posebnim zakonom izrijekom dopušteno.

Dvije ili Javnu ustanovu može osnovati više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu osnovati javnu ustanovu pod uvjetima osnivača iz stavka 1. točke 2. ovog članka ovoga članka ako to nije u suprotnosti sa zakonom.

Javnu ustanovu iz članka 6. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona osniva Republika Hrvatska.

Članak 8. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Osnivač javne ustanove iz članka 7. stavka 1. točke 2. i 3. i stavka 2. ovoga Zakona dužan je, zatražiti prethodnu ocjenu sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom od ministarstva, tijela državne uprave u čijem je djelokrugu nadzor na obavljanjem djelatnosti za koju se javna ustanova osniva, zatražiti ocjenu sukladnosti odluke, sporazuma, odnosno ugovora o osnivanju sa zakonom. Nadležno ministarstvo dužno je donijeti rješenje o ocjeni sukladnosti odluke, sporazuma, odnosno ugovora o osnivanju ustanove sa zakonom i dostaviti ga osnivaču u roku od mjesec dana računajući djelatnost javne ustanove u osnivanju.

Ako tijelo državne uprave iz stavka 1. ovoga članka ne donese rješenje o sukladnosti akta o osnivanju javne ustanove sa zakonom u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva. Ako nadležno ministarstvo ne donese rješenje iz stavka 2. ovoga članka i ne dostavi ga osnivaču u propisanom roku, smatrat će se da je odluka, sporazum, odnosnougovor akt o osnivanju sukladan zakonu.

Protiv rješenja kojim se utvrđuje da odluka, sporazum odnosno ugovor akt o osnivanju ustanove nije sukladan zakonu osnivač može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.

Članak 9. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

Ustanova može imati jednu ili više podružnica (odjel, zavod, centar, i sl.).

Podružnica je ustrojbena jedinica ustanove za koju je aktom o osnivanju ustanove ili statutom ustanove određeno da obavlja dio djelatnosti ustanove i da sudjeluje upravnom prometu.

Podružnica nije pravna osoba, te njenom djelatnošću i poslovanjem prava i obaveze stječe ustanova.

Podružnica obavlja djelatnost i posluje pod nazivom ustanove i svojim nazivom, i mora pri tome navesli svoje sjedište i sjedište ustanove.

Podružnica ustanove upisuje se u sudski registar ustanova. Prijavu za upis podružnice u sudski registar podnosi ustanova.

Članak 10. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Zakonom i na temelju zakona donijetom odlukom predstavničkoga tijela jedinica Javnoj ustanovi iz članka 7. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona mogu se zakonom povjeriti poslovi državne uprave u jednom ili više upravnih područja sukladno zakonu kojim se uređuje sustav državne uprave, čime javna ustanova stječe svojstvo pravne osobe s javnim ovlastima u smislu toga zakona.

Javnu ustanovu iz članka 7. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona može se aktom o osnivanju ovlastiti za obavljanje određenih poslova iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, može se javnoj ustanovi povjeriti da u sklopu djelatnosti radi koje je osnovana, općim aktima uređuje određene odnose, da rješava u pojedinačnim upravnim stvarima o pravima, obvezama i odgovornosti fizičkih i pravnih osoba, te da obavlja druge javne ovlasti. sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava.

Javna ustanova obavlja javne ovlasti iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetima, na način i u postupku koji je određen zakonom.

Članak 11. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

Pravni status zaposlenih u ustanovama,uvjeti za stupanje u službu i ostala pitanja u svezi s njihovim radom uređuju se općim propisima Na radnopravni status zaposlenih u ustanovama primjenjuju se opći propisi o radu, ako zakonom nije drugačije drukčije određeno.

Članak 12. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

Ustanova se osniva aktom o osnivanju ustanove. Akt o osnivanju ustanove donosi osnivač.

Republika Hrvatska ustanovu osniva ustanovu zakonom i ili uredbom Vlade Republike Hrvatske, te rješenjem ministarstva ako je to zakononk zakonom izrijekom propisano.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osniva ustanovu odlukom svog predstavničkog tijela. Ako ustanovu osnivaju dvije ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, akt o osnivanju donose zainteresirane jedinice u obliku sporazuma, kojim se utvrđuju međusobna prava i obveze sukladno zakonu ustanovu osniva odlukom.

Druge pravne i fizičke osobe ustanovu osnivaju ustanovu odlkom odlukom o osnivanju.

Ako ustanovu osniva više osnivača iz stavka 5. ovoga članka, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba iz članka 7 stavak 1. točke 4. ovoga Zakona odnosno Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba članka 7. stavka 1. ovoga Zakona, akt o osnivanju ustanove donosi se u obliku ugovora o osnivanju ustanove kojim se uređuju međusobna prava i obveze osnivača. Osnivači ne mogu ugovorom

Ako je jedan od osnivača ustanove iz stavka 5. ovoga članka jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ugovor o osnivanju ustanove sklapa se nakon donošenja odluke iz stavka 3. ovog članka.

Ugovorom o osnivanju ustanove ne može se isključiti ili ograničiti odgovornost jednog od njih osnivača za obveze ustanove.

Članak 13. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

Akt o osnivanju ustanove sadrži naročito odredbe o:

1. tvrtki, nazivu, odnosno imenu, te sjedištu, odnosno prebivalištu osnivača,

2. nazivu i sjedištu ustanove,

3. djelatnosti ustanove,

4. organima tijelima ustanove i o upravljanju ustanovom i vođenju njenih poslova,

5. sredstvima koja su ustanovi potrebna za osnivanje i početak rada, te načinu njihovog pribavljanja ili osiguravanja,

6. način raspolaganja s dobiti,

7.o pokrivanju gubitaka ustanove,

8. o ograničenjima glede stjecanja, opterećivanja i otuđivanja nekretnina i druge imovine ustanove,

9.o međusobnim pravima i obvezama osnivača i ustanove.

Ako se ustanova osniva zakonom, pojedina pitanja iz stavka 1. ovoga članka mogu se urediti uredbom Vlade Republike Hrvatske ili aktom drugog državnog tijela sukladno zakonu.

Ako se ustanova osniva radi obavljanja poslova državne uprave, akt o osnivanju obvezno sadrži naznaku djelatnosti koje se obavljaju kao javna ovlast.

Članak 15. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

Osnivač ustanove imenuje privremenog ravnatelja ustanove, koji je ovlašten pod nadzorom osnivača obaviti pripreme za početak rada ustanove, a posebno pribaviti potrebne dozvole za početak rada, te podnijeti prijavu za upis u sudski registar ustanova.

Osnivač može i sam obaviti pripreme za početak rada ustanove i podnijeti prijavu za upis u sudski registar ustanova.

Članak 18. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

Riječi "Hrvatska", "Republika", "država" »Hrvatska«, »Republika«, »država« i njihove izvedenice, te grb i zastava Republike Hrvatske, uključivši i druga državna znamenja, uključujući njihovo oponašanje, mogu se unijeti u naziv ustanove samo zakonom, uredbom ili na temelju rješenja ministarstva nadležnog za poslove opće uprave ako se time ne vrijeđa ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske.

Naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njezine izvedenice, te njezin grb i zastava, uključujući njihovo oponašanje, mogu se unijeti u naziv ustanove samo zakonom ili uz odobrenje Vlade Republike Hrvatske, odnosno državnog tijela koje ona ovlasti. Naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njene izvedenice, te njezin grb i zastava, uključivši i njihovo oponašanje, mogu se unijeti u ime ustanove samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava.

Naziv ustanove može sadržavati naziv druge države ili međunarodne (međudržavne) organizacije, njen njezin grb, zastavu ili drugi amblem zastava te drugo službeno znakovlje, mogu se unijeti u naziv ustanove samo na temelju dozvole rješenja ministarstva nadležnog za poslove opće uprave i prethodno pribavljenog pri stanka strane uz prethodni pristanak druge države odnosno ili međunarodne (međudržavne) organizacije.

Naziv ustanove može sadržavati naziv etničke i nacionalne zajednice ili manjine, njen njezin grb, zastavu zastava ili amblem znak, mogu se unijeti u naziv ustanove samo na temelju prethodnog odobrenja ministra rješenja tijela državne uprave u čiji djelokrug ulazi djelatnost ustanove.

Protiv rješenja iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.

Članak 19. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

U naziv ustanove može se unijeti ime ili dio imena neke fizičke osobe samo na način kojim se ne vrijeđa čast i ugled te osobe i uz njen njezin pisani pristanak, a ako je ta osoba umrla, uz pisani pristanak njenih njezinih nasljednika.

U naziv ustanove može se unijeti ime ili dio imena neke povijesne ili druge znamenite osobe samo ako ga se koristi na način kojim se ne vrijeđa dostojanstvo te osobe i uz pisani pristanak nasljednika ako ih ima.

Članak 20. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

Nazivu ustanove koja je u stečaju ili u likvidaciji dodaje se oznaka "u stečaju" ili "u likvidaciji", te se tako upisuje u sudski registar ustanova.

Članak 21. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Ustanova može upotrebljavati i skraćeni naziv.

Skraćeni naziv mora sadržavati karakteristični prepoznatljivi dio naziva ustanove.

Skraćeni naziv upisuje se u sudski registar ustanova.

Članak 22. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

Naziv ustanove mora biti na hrvatskom jeziku ispisan latiničnim pismom.

Naziv ustanove može sadržavati pojedine strane riječi ako su uobičajene u hrvatskonk jeziku, ili ako za njih nema odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku, ili ako se radi o riječima na mrtvom jeziku.

Ustanova koja je osnovana s ciljem zaštite i promicanja odgoja, obrazovanja, kulture i informiranja pripadnika etničke i nacionalne zajednice ili manjine može imati dvojezični naziv, i to na hrvatskom jeziku ispisan latiničnim pismom i jeziku i pismu te etničke i nacionalne zajednice ili manjine.

Ustanova koja obavlja djelatnost na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj je, uz hrvatski jezik i latinično pismo, uvedena i službena upotreba jezika i pisma pripadnika etničke i nacionalne zajednice ili manjine, dužna je inkati dvojezični naziv na hrvatskom jeziku ispisan latiničnim pismom, a na drugom mjestu na jeziku i pismu etničke i nacionalne zejednice ili manjine.

Ustanova može imati dvojezični naziv i to na hrvatskom jezikek ispisan latiničnim pismom i na nekom stranom živom ili mrtvom jeziku uz prethodno pribavljenu dozvolu ministarstva nadležnog za poslove uprave.

U dopisivanju s fizičkim i pravnim osobama u inozemstvu ustanova može uz naziv, koji je upisan u sudski registar ustanova, upotrebljavati i prijevod naziva na stranom živom ili mrtvom jeziku.

Odredbe stavka 1. do 7. ovoga članka primjenjuju se i na skraćeni naziv ustanove.

Članak 23. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

Ustanova je dužna upotrebljavati naziv i skraćeni naziv u obliku i sadržaju u kojemu je upisan u sudski registar ustanova.

Članak 26. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

Sjedište ustanove je mjesto u kojem ustanova obavlja svoju djelatnost.

Ako ustanova obavlja djelatnost u više mjesta, sjedište ustanove je mjesto u kojem je sjedište poslovodnog organa tijela koje vodi poslovanje ustanove.

Sjedište ustanove ne može biti izvan područja Republike Hrvatske.

Članak 27. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

Ustanova može promijeniti naziv i sjedište samo odlukom osnivača ustanove.

Promjena sjedišta ustanove upisuje se u sudski registar ustanova.

Članak 29. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

Djelatnost ustanove određuje se aktom o osnivanju. Ustanova može promijeniti djelatnost. Odluku o promjeni djelatnosti donosi upravno vijeće ustanove uz prethodnu suglasnost osnivača, ako zakonom ili aktom o osnivanju nije drugačije određeno.

Članak 30. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

Djelatnost ustanove upisuje se u sudski registar ustanova.

Pored upisane djelatnosti upisane u sudski registar ustanova može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju upisane djelatnosti upisane u sudski registar ustanova, ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz upisanu djelatnost.

Ako je za neku djelatnost ili dio djelatnosti propisano da se može obavljati samo na temelju koncesije, dozvole, suglasnosti ili drugog akta nadležnog državnog tijela, tijela lokalne samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, upis te djelatnosti, odnosno njezina dijela u sudski registar ustanova provest će se samo na temelju valjanog ugovora o koncesiji, konačnog rješenja o dozvoli ili suglasnosti odnosno drugog konačnog akta.

Članak 31. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

Ustanova može početi obavljati svoju određenu djelatnost tek nakon što je upisana u sudski registar ustanova i nakon što je od nadležnog državnog tijela uprave, tijela lokalne samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima pribavila konačno rješenje kojim se utvrđuje da su ispunjenrsvi tehnički, zdravstveni, ekološki i drugi uvjeti propisani za obavljanje te i nakon što ispuni sve propisane uvjete za obavljanje odnosne djelatnosti.

Članak 33. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

Djelatnost podružnice ustanove određuje se u okviru djelatnosti ustanove aktom o osnivanju ustanove i statutom ustanove. Djelatnost podružnice ustanove upisuje se u sudski registar ustanova.

Na djelatnost podružnice ustanove primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ovoga Zakona o djelatnosti ustanove.

Članak 35. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

Ustanovom upravlja upravno vijeće ili drugi kolegijalni organ drugo kolegijalno tijelo (u daljnjem tekstu: upravno vijeće) ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

Sastav, način imenovanja odnosno izbora članova i trajanje mandata upravnog vijeća i način donošenja odluka, utvrđuju se zakonom, odnosno aktom o osnivanju i statutom ustanove.

Ako zakonom nije drukčije određeno, predstavnike osnivača u upravno vijeće imenuje:

1. Vlada Republike Hrvatske, za ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska,

2. izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za ustanove kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

3. tijelo pravne osobe određeno aktom o osnivanju ustanove, za ustanove kojima je osnivač druga pravna osoba,

4. fizička osoba ili druga osoba određena aktom o osnivanju, za ustanove kojima je osnivač fizička osoba.

Članak 36. izmijenjenčlankom 26. ovoga akta

Upravno vijeće donosi programe rada i razvoja ustanove, nadzire njihovo izvršavanje, odlučuje o financijskom planu i godišnjem obračunu, predlaže osnivaču promjenu djelatnosti, daje osnivaču i ravnatelju ustanove prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima te donosi odluke i obavlja druge poslove određene zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove

Pored poslova iz stavka 1. ovoga članka te pod uvjetima i na način propisan zakonom kojim se uređuje sustav državne uprave, upravno vijeće ili drugo kolegijalno tijelo javne ustanove iz članka 6. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona može biti ovlašteno i za donošenje provedbenih propisa.

Članak 37. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

Voditelj ustanove je ravnatelj, ako zakonom nije drugačije određeno.

Ravnatelj organizira i vodi rad i poslovanje ustanove, predstavlja i zastupa ustanovu, poduzima sve pravne radnje u ime i za račun ustanove, zastupa ustanovu u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim državnim ovlaštenim javnopravnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima. Ravnatelj je odgovoran za zakonitost rada ustanove.

Ravnatelj ne može bez posebne ovlasti upravnog vijeća ili osnivača ustanove, odnosno organa tijela kojeg je osnivač odredio nastupati kao druga ugovorna strana i s ustanovom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih osoba, ili u ime i za račun drugih osoba.

Ravnatelj ustanove može dati punomoć drugoj osobi da zastupa ustanovu u pravnom prometu. Punomoć može dati samo u granicama svojih ovlasti a daje se sukladno odredbam zakona kojim se uređuju obvezni odnosi.

Ako se u ustanovi ne osniva upravno vijeće ili drugi kolegijalni organ utvrđen drugo kolegijalno tijelo utvrđeno zakonom, ravnatelj ima sva prava iz članka 36. ovoga Zakona, osim ako zakonom nije drugačije određeno.

Ravnatelj vodi stručni rad ustanove i odgovoran je za stručni rad ustanove, ako s obzirom na djelatnost i opseg rada nije određeno zakonom ili aktom o osnivanju da su poslovodna funkcija i funkcija vođenja stručnog rada ustanove razdvojeni.

Članak 38. izmijenjenčlankom 28. ovoga akta

Ravnatelja imenuje i razrješava upravno vijeće, ako posebnim zakonom u smislu članka 35. stavka 1. ovoga Zakona nije drugačije određeno.

Zakonom ili aktom o osnivanju može se odrediti da ravnatelja javne ustanove imenuje Vlada Republike Hrvatske, nadležno ministarstvo čelnik nadležnog tijela državne uprave ili predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 40. izmijenjenčlankom 29. ovoga akta

Ravnatelj Ako zakonom nije drukčije određeno, ravnatelj ustanove imenuje se:

1. na temelju javnog natječaja ,ako zakonom nije drugačije određeno., ako je osnivač ustanove Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

2. sukladno aktu o osnivanju, ako je osnivač ustanove druga pravna ili fizička osoba, odnosno ako su druge pravne i/ili fizičke osobe jedini osnivači ustanove.

Članak 41. izmijenjenčlankom 30. ovoga akta

Natječaj za imenovanje ravnatelja ustanove objavljuje se u javnim glasilima na mrežnim stranicama ustanove. Natječaj za imenovanje ravnatelja javne ustanove koju osniva Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave objavljuje se i u " Narodnim novinama".

U natječaju se objavljuju uvjeti koje mora ispunjavati kandidat, vrijeme za koje se imenuje, rok do kojeg s primaju prijave kandidata i rok u kojemu će prijavljeni kandidati biti obaviješteni o izboru.

Rok do kojeg se primaju prijave kandidata ne može biti kraći od osam dana od dana objave natječaja, a rok u kojem se kandidati obavještavaju o izboru ne može biti dulji od četrdeset i pet dana od dana isteka roka za podnošenje prijava.

Članak 42. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

Upravno vijeće, odnosno tijelo iz članka 38. stavka 2. ovoga Zakona dužno je u roku određenom u natječaju obavijestiti svakog prijavljenog kandidata o izboru i dati mu pouku o njegovu pravu da pregleda natječajni materijal i da u roku od petnaest dana od dana primitka obavijesti može zahtijevati sudsku zaštitu kod nadležnog suda.

Osoba koja je podnijela prijavu na natječaj može pobijati tužbom odluku o izboru imenovanju zbog bitne povrede postupka ili zbog toga što izabrani kandidat ne ispunjava uvjete koji su objavljeni u natječaju.

Ako ravnatelja ustanove imenuje tijelo iz članka 38. stavka 2. ovoga Zakona tužbom se pokreće upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske. U drugim slučajevima o tužbi odlučuje sud nadležan za radne sporove.

Članak 44. izmijenjenčlankom 32. ovoga akta

Ravnatelj ustanove može biti razriješen prije isteka vremena na koje je imenovan.

Upravno vijeće odnosno tijelo iz članka 38. stavk 2. ovoga zakona dužno je razriješiti ravnatelja:

1. ako ravnatelj sam zatraži razrješenje u skladu s ugovorom o radnom odnosu radu,

2. ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima ili općim propisima kojima se uređuju radni odnosi o radu dovode do prestanka ugovora o radu radnog odnosa,

3. ako ravnatelj ne postupa po sukladno propisima ili općim aktima ustanove, ili neosnovano ne izvršava odluke organa tijela ustanove ili postupa protivno njima,

4. ako ravnatelj svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči ustanovi veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u obavljanju djelatnosti ustanove.

Prije donošenja odluke o razrješenju, ravnatelju se mora dati mogućnost da se izjasni o razlozima za razrješenje.

U slučaju razrješenja ravnatelja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja, a ustanova je dužna raspisati natječaj za imenovanje ravnatelja u roku od 30 dana od dana imenovanja vršitelja dužnosti.

Članak 45. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

Protiv odluke o razrješenju ravnatelj koji je razriješen ima pravo tužbom tražiti sudsku zaštitu prava, ako smatra da je bio povrijeđen propisani postupak i da je ta povreda mogla bitno utjecati na odluku ili da nisu postojali razlozi za razrješenje propisani odredbom članka 44. stavka 2 ovo ga zakona.

Tužba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nadležnom sudu Razriješena osoba može odluku o razrješenju pobijati tužbom pred nadležnim sudom u roku od trideset dana od dana primitka odluke o razrješenju. zaprimanja odluke o razrješenju ako smatra da nisu postojali razlozi za razrješenje iz članka 44. stavka 2. ovoga Zakona ili da je u postupku donošenja odluke o razrješenju došlo do povrede koja je značajno utjecala na ishod postupka.

Članak 48. izmijenjenčlankom 34. ovoga akta

Glede imenovanja Ako statutom sukladno zakonu i razrješenja aktu o osnivanju nije drugačije određeno, na imenovanje i razrješenje stručnog voditelja primjenjuju se na odgovarajući način odredbe članka 39. do 45 ovoga Zakona o imenovanju i razrješenju ravnatelja.

Članak 49. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Ustanov može imati stručno vijeće ili drugi kolegijalni stručni organ drugo kolegijalno stručno tijelo ustanove (u daljnjem tekstu: stručno vijeće).

Sastav, osnivanje i poslovi stručnog vijeća ustanove utvrđuju se statutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju ustanove.

Članak 51. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

Ustanova može imati i druge nadzorne druga nadzorna, stručne stručna i savjetodavne organe savjetodavna tijela.

Sastav, način osnivanja, djelokrug i nadležnost tih organa utvrđuje tijela iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se statutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju ustanove.

Članak 52. izmijenjenčlankom 37. ovoga akta

U podružnici ustanove djelatnost i poslovanje organizira i vodi predstojnik voditelj podružnice u sklopu prava i dužnosti podružnice određenih aktom o osnivanju ili statutom ustanove.

U podružnici ustanove može se osnovati stručno vijeće i drugi organ drugo tijelo sukladno aktu o osnivanju i statutu ustanove.

Članak 53. izmijenjenčlankom 38. ovoga akta

Ustanova ima statut kojim se, sukladno zakonu i aktu o osnivanju ustanove, pobliže utvrđuje uređuje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja pojedinih organa tijela ustanove, te uređuju druga pitanja od značenja za obavljanje djelatnosti i poslovanje ustanove.

Ustanova ima i druge opće akte sukladno zakonu, aktu o osnivanju i statutu ustanove.

Članak 54. izmijenjenčlankom 39. ovoga akta

Statut ustanove donosi upravno vijeće uz prethodnu suglasnost osnivača ustanove ako zakonom ili aktom o osnivanju nije drugačije određeno.

Druge opće akte ustanove donosi upravno vijeće ako zakonom ili statutom ustanove nije propisano da ih donosi ravnatelj ili stručno vijeće.

Članak 55. izmijenjenčlankom 40. ovoga akta

Statut i drugi opći akt ustanove može stupiti stupa na snagu najranije danom objavljivanja dan nakon dana objave na oglasnoj ploči ustanove, odnosno u službenom ili drugom glasilu ako je takav način objavljivanja općih akata ustanove određen zakonom, aktom o osnivanju ili statutom ustanove.

Statut i opći akti ustanove ne mogu imali povratno djelovanje.

Članak 56. izmijenjenčlankom 41. ovoga akta

Javna ustanova dužna je odredbe akta o osnivanju, statuta i drugih općih akata kojima se uređuje rad ustanove u obavljanju akt o osnivanju, statut te druge opće akte koji uređuju obavljanje njezine djelatnosti ili dijela djelatnosti koji koja se smatra javnom službom učiniti objaviti na pogodan svojim mrežnim stranicama na lako pretraživ način dostupnim javnosti i u strojno čitljivom obliku.

Članak 57. izmijenjenčlankom 42. ovoga akta

Sredstva za rad koja su pribavljena od osnivača ustanove, stečena pružanjem usluga i prodajom proizvoda ili su pribavljena iz drugih izvora čine imovinu ustanove.

Ako u obavljanju svoje djelatnosti ustanova ostvari dobit,ta dobit, ostvarena se dobit upotrebljava isključito za obavljanje i razvoj djelatnosti ustanove u skladu s aktom o osnivanju i statutom ustanove. Osnivač ustanove može odlučiti da dobit ustanove upotrijebi.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ostvarena dobit ustanove čiji je osnivač druga pravna ili fizička osoba, odnosno čiji su jedini osnivači druge pravne i/ili fizičke osobe može se upotrijebiti i na druge načine, uz odgovarajuću primjenu propisa o trgovačkim društvima, temeljem odluke osnivača u skladu s aktom o osnivanju i statutom.

Javna ustanova iz članka 6. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona ostvarenu dobit upotrebljava sukladno posebnom zakonu.

Ako to nije u suprotnosti sa zakonom, osnivač može dobit ustanove upotrijebiti za razvoj i obavljanje djelatnosti druge ustanove kojoj je osnivač.

Članak 58. izmijenjenčlankom 43. ovoga akta

Ustanova ne može bez suglasnosti osnivača ustanove, odnosno organa tijela kojeg je on odredio, steći, opteretiti ili otuđiti nekretninu i drugu imovinu čija je vrijednost veća od vrijednosti utvrđene aktom o osnivanju ili statutom ustanove.

Članak 61. izmijenjenčlankom 44. ovoga akta

Ustanova je, s obzirom na karakter svoje djelatnosti, dužna građane, pravne osobe i druge korisnike pravodobno i na pogodan način obavještavati o uvjetima i načinu davanja svojih usluga i obavljanju poslova iz djelatnosti za koju je ustanova osnovana.

Ustanova je dužna odmah ili iznimno u primjerenom roku dati svakom građannu, pravnoj osobi i drugom korisniku, na njihov zahtjev, obavještenje na svojim mrežnim stranicama objaviti podatke o uvjetima i načinu pružanja svojih usluga i obavljanju poslova iz svoje djelatnosti za koju je ustanova osnovana, dati mu potrebne podatke i upute.

Članak 62. izmijenjenčlankom 45. ovoga akta

Ustanova je dužna u razumnom roku davati sredstvi ma javnog informiranja priopćavanja na njihov zahtjev informacije o obavljanju svoje djelatnosti i omogućiti im uvid u odgovarajuću dokumentaciju.

Ustanova će uskratiti davanje informacija, odnosno uvid u dokumentaciju ako je ona zakonom, aktom o osnivanju ustanove ili statutom ustanove određena kao službena, poslovna, znanstvena ili umjelnička tajna te kad se odnosi na osobne podatke fizičkih osoba samo u skladu s propisima o zaštiti tajnosti podataka i zaštiti osobnih podataka.

Članak 64. izmijenjenčlankom 46. ovoga akta

Nadzor nad zakonitošću rada ustanove i općih akata obavlja nadležno ministarstvo, ako zakonom nije određeno da nadzor obavlja drugo tijelo državne uprave.

Na nadzor nad općim i pojedinačnim aktima te drugim poslovima koji se u javnoj ustanovi obavljaju na temelju javne ovlasti primjenjuju se propisi kojima Ako zakonom kojim se uređuje obavljanje određene djelatnosti nije drukčije propisano, nadzor nad zakonitošću rada i općih akata ustanove obavlja tijelo državne uprave u čijem je djelokrugu djelatnost ustanove.

Obavljanje povjerenih poslova državne uprave podliježe upravnom nadzoru sukladno zakonu kojim se uređuje sustav državne uprave.

Članak 65. izmijenjenčlankom 47. ovoga akta

Ako zakonom, kojim se uređuje obavljanje određene djelatnosti, nije drugačije određeno, ravnatelj ustanove dužan je u roku od osam dana od dana donošenja dostaviti statut tijelu iz članka 64. ovoga Zakona. Ravnatelj javne ustanove dužan je u istom roku dostaviti i opći akt kojim se uređuju uvjeti i način obavljanja javne službe.

Ako tijelo iz članka 64. ovoga Zakona smatra da je statut ili opći akt u suprotnosti s Ustavom, zakonom ili drugim propisom obustavit će ga od izvršenja i u roku od mjesec dana predložiti Vladi Republike Hrvatske da sporni akt poništi ili ukine. Protiv rješenja Vlade Republike Hrvatske kojim se poništava ili ukida statut ili opći akt ustanova ima pravo pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom utvrdi nezakonitosti u sadržaju ili postupku donošenja statuta ili općih akata iz stavka 1. ovoga članka, tijelo koje provodi nadzor ovlašteno je sporni akt obustaviti od izvršenja te uputiti zahtjev za ocjenu njegove zakonitosti Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske.

Članak 66. izmijenjenčlankom 48. ovoga akta

Ako ustanova učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu, ili učestalo čini teže povrede zakona ili drugog propisa u obavljanju djelatnosti radi koje je osnovana ili ostvaruje dobit a ne postupi prema odredbama članka 57. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, čiji je osnivač druga pravna ili fizička osoba, odnosno čiji su jedini osnivači druge pravne i/ili fizičke osobe, protuzakonitim obavljanjem svoje djelatnosti ili drugim postupanjem ugrožava pravni poredak Republike Hrvatske, imovinu veće vrijednosti ili živote, sigurnost ili zdravlje stanovništva, tijelo iz članka 64. ovoga Zakona obavijestit će o tome osnivača ustanove i istodobno će predložiti sudu kod kojeg je ustanova upisana u registar ustanova da donese presudu o ukidanju ustanove. Sud u tom slučaju podnijeti tužbu radi ukidanja ustanove.

Nadležni trgovački sud u slučaju iz stavka 1. ovoga članka postupa sukladno propisima o ukidanju trgovačkog društva.

Članak 67. izmijenjenčlankom 49. ovoga akta

Nad financijskim poslovanjem ustanove nadzor obavlja nadležno državno tijelo državne uprave, odnosno pravna osoba koja ima za to javnu ovlast.

Članak 70. izmijenjenčlankom 50. ovoga akta

Ustanove se mogu, uz suglasnost osnivača, udruživati u zajednice ustanova.

Zajednica ustanova je pravna osoba i upisuje se u sudski registar ustanova. Na naziv, sjedište, djelatnost i ustrojstvo zajednice ustanova primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ovoga Zakona o nazivu, sjedištu, djelatnosti i ustrojstvu ustanova.

Članak 75. izmijenjenčlancima 51. i 52. ovoga akta

Ustanove, podružnice ustanova i zajednice ustanova upisuju se u sudski registar ustanova..

Na upis ustanova, podružnica ustanova i zajednica ustanova u sudski registar ustanova, primjenjuju se na odgovarajući način propisi kojima se uređuje upis u sudski registar javnoga trgovačkog društva.

Članak 76. izmijenjenčlankom 53. ovoga akta

Ustanove, podružnice ustanova i zajednice ustanova upisuju Zakonom se može propisati obveza upisa ustanove i u registar, odnosno očevidnik ili drugu službenu evidenciju ustanova koju vodi ministarstvo pri tijelu državne uprave u čijem je djelokrugu nadzor nad obavljanjem djelatnosti za koju je ustanova ili zajednica ustanova osnovana. Sadržaj registra odnosno evidencije ustanova djelatnost ustanove.

Upis iz stavka 1. ovoga članka može se provesti tek po upisu ustanove u sudski registar.

U slučaju nesuglasja među upisanim podacima, mjerodavnim se smatraju podaci upisani u sudski registar.

Sadržaj registra, očevidnika ili druge službene evidencije iz stavka 1. ovoga članka te postupak upisa uređuje se zakonom ili drugim propisom utemeljenim na zakonu utemeljenom propisu.

Članak 77. izmijenjenčlancima 54. i 55. ovoga akta

Ako zakonom, kojim se uređuje obavljanje djelatnosti iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona nije drugačije određeno propisano, novčanom kaznom od 2000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ustanova:

1. ako ne prijavi upis podružnice ustanova u sudski registar ustanova (članak 9. stavak 4.); 5.),

2. ako u obavljanju djelatnosti i poslovanju ne upotrebljava naziv onako kako i skraćeni naziv u obliku i sadržaju u kojem je upisan u sudski registar ustanova (članak 23.); 23.),

3. ako obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ustanova, a ne služi obavljanju upisane djelatnosti upisane u tom registru (članak 30. stavak 2.); 2.),

4. ako obavlja određenu djelatnost prije no nego što je upisana u sudski registar ustanova ili prije no što je pribavila konačno rješenje kojim se utvrđuje da su ispunjeni tehnički, zdravstveni, ekološki i drugi uvjeti propisani za obavljanje te djelatnosti (članak 31.); (članak 31.),

5. ako pri izboru ili razrješenju provedbi natječaja za imenovanje ravnatelja ne postupi sukladno protivno odredbama članka 38. do 44. ovoga Zakona; 6.ako ne učini dostupnim javnosti odredbe akta o osnivanju statuta ili drugog općeg akta kojim se uređuje obavljanje 41. ovoga Zakona,

6. ako akt o osnivanju, statut te druge opće akte koji uređuju obavljanje njezine djelatnosti ili dijela djelatnosti koji koja se smatra javnom službom (članak 56.); ne objavi na način propisan odredbom članka 56. ovoga Zakona,

7. ako dobit ne upotrijebi na način prupisan propisan odredbom, članka 57. stavak stavka 2. i 3. ovoga Zakona;,

8. ako u roku ne dostavi nadležnom organu statut ili opći akt kojim se uređuje obavljanje uređuju uvjeti i način obavljanja javne službe (članak ne dostavi nadležnom tijelu sukladno odredbi članka 65. stavak 1.). Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se izreći novčana kazna u dinarskoj protuvrijednosti 500 do 1.000 DEM Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i ravnatelj ustanove, odnosno druga osoba koja je po odredbama ovoga Zakona, akta o osnivanju ustanove ili statuta ustanove odgovorna glede radnje kojom je prekršaj učinjen novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 200 do 500 DEM. novčanom kaznom od 1000,00 do 5000,00 kuna i odgovorna osoba ustanove.

Iznosi novčanih kazni iz stavka 2. i 3. ovoga članka revalorizirat će se po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan naplate kazne.

Ako je ustanova kažnjena za prekršaj iz stavka 1. točke 7. ovoga članka, obvezno se izriče i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi.