Što se promijenilo od NN 152/2011

Članak 1. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 1.

Pojam trgovca

(1) Trgovac je, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu.

(2) Osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim propisima smatraju se trgovcima u smislu ovoga zakona samo ako je to u tim propisima određeno.

(3) Individualni poljodjelci nisu trgovci u smislu ovoga Zakona.

Predmet Zakona

Ovim Zakonom uređuje se osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava te povezana društva.

Članak 2. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 2.; NN 34/2022: izmijenjen člankom 1.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 1.; NN 136/2024: izmijenjen člankom 1.

Pojam trgovačkoga društva

(1) Trgovačko društvo je pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj određeni ovim Zakonom.

(2) Trgovačka društva jesu javno trgovačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću i gospodarsko interesno udruženje (dalje – trgovačka društva).

Prijenos propisa Europske unije

Odredbom članka 1. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen i dopunjen stavak 2.

(3) Javno trgovačko društvo, komanditno društvo i gospodarsko interesno udruženje su društva osoba, a dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću su društva kapitala.

Odredbom članka 1. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen i dopunjen stavak 3.

Odredbom članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 3.

(4) Trgovačko društvo može se osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti.

(5) Trgovačko društvo je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost.

(1) Ovim Zakonom u hrvatski pravni sustav prenose se:

– Direktiva 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 1. srpnja 2007. o izvršavanju pojedinih prava dioničara trgovačkih društava uvrštenih na burzu (SL L 184, 14. 7. 2007.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2017/828 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara (Tekst značajan za EGP) (SL L 132, 20. 5. 2017.),

– Direktiva 2009/102/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. iz područja prava trgovačkih društava o društvima s ograničenom odgovornošću s jednim članom (kodificirana verzija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 258, 1. 10. 2009.),

– Direktiva Vijeća 2013/24/EU od 13. svibnja 2013. o prilagođavanju određenih direktiva u području prava društava zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.),

– Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (kodificirani tekst) (Tekst značajan za EGP) (SL L 169, 30. 6. 2017.), kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2019/1151 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava (Tekst značajan za EGP) (SL L 186, 11. 7. 2019.) i Direktivom (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela (Tekst značajan za EGP) (SL L 321, 12. 12. 2019.) (u daljnjem u tekstu: Direktiva (EU) 2017/1132)

– Direktiva (EU) 2022/2381 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2022. o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava i o povezanim mjerama (SL L 315/44, 7. 12. 2022., u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2022/2381).

(2) Ovim se Zakonom osigurava provedba Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/1212 оd 3. rujna 2018. o utvrđivanju minimalnih zahtjeva za provedbu odredbi Direktive 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu utvrđivanja identiteta dioničara, prijenosa informacija i olakšavanja izvršavanja prava dioničara (Tekst značajan za EGP) (SL L 223, 4. 9. 2018.) (u daljnjem tekstu: Provedbena uredba (EU) 2018/1212).

(3) Ministarstvo nadležno za vanjske i europske poslove je na temelju podataka dobivenih od ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa do 29. prosinca 2025. i svake dvije godine nakon toga obvezno Europskoj komisiji dostavljati izvješće o provedbi Direktive (EU) 2022/2381. To izvješće sadržava sveobuhvatne informacije o mjerama poduzetima radi postizanja ciljeva utvrđenih u članku 272.s ovoga Zakona, informacije dostavljene u skladu s člankom 272.p stavkom 2. ovoga Zakona i reprezentativne informacije o pojedinačnim kvantitativnim ciljevima koje uvrštena trgovačka društva postave u skladu s člankom 272.u ovoga Zakona.

Članak 3. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 3.

Trgovac pojedinac

(1) Trgovac pojedinac je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u sudskom registru kao trgovac pojedinac. Fizička osoba koja posluje u skladu s propisima o obrtu može tražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac ako njen godišnji prihod prelazi svotu od 2 milijuna kuna, a dužna je zatražiti taj upis ako joj godišnji prihod prelazi svotu od 15 milijuna kuna.

Odredbom članka 1. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 34/99, stupio na snagu 17. travnja 1999., u stavku 1. i u cijelom tekstu Zakona riječi: »Narodna banka Hrvatske«, u određenom padežu, zamijenjene riječima: »Hrvatska narodna banka«, u odgovarajućem padežu.

Odredbom članka 2. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 1.

(2) Brisan.

Odredbom članka 2. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., stavak 2. brisan.

(2) Svojstvo trgovca pojedinca stječe se upisom u sudski registar.

Odredbom članka 1. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 34/99, stupio na snagu 17. travnja 1999., u stavku 3. i u cijelom tekstu Zakona, riječi: »trgovački registar«, u određenom padežu, zamijenjene riječima: »sudski registar« u odgovarajućem padežu.

(3) Fizička osoba koja je po odredbama stavka 1. ovoga članka dužna zatražiti upis u sudski registar mora podnijeti prijavu za upis u sudski registar u roku od 60 dana nakon podnošenja Financijskoj agenciji godišnjih financijskih izvješća u kojima je iskazan godišnji prihod iz stavka 1. ovoga članka.

Odredbom članka 2. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen dosadašnji stavak 4. koji je postao stavak 3.

(4) Prijava za upis u sudski registar mora sadržavati tvrtku, sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca, podatak o godišnjem prihodu iz stavka 1. ovoga članka te naziv registra i broj pod kojim je fizička osoba koja ima nakanu poslovati kao trgovac pojedinac u njemu upisana kao obrtnik.

(5) Prijavi iz stavka 3. ovoga članka prilažu se:

1. izvod iz registra navedenoga u stavku 4. ovoga članka i

2. godišnje financijsko izvješće podneseno Agenciji iz stavka 3. ovoga članka kojim se dokazuje da je ostvaren godišnji prihod iz stavka 1. ovoga članka.

Odredbom članka 2. stavka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen dosadašnji stavak 6. koji je postao stavak 5.

(6) U sudski registar upisuju se tvrtka, sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca.

(7) Ako po ovome Zakonu više ne postoji obveza da u sudskom registru bude upisan kao trgovac pojedinac, on može prijavom koju podnese registarskome sudu tražiti da ga se briše iz toga registra. Trgovac pojedinac mora prijavi priložiti posljednje godišnje financijsko izvješće koje je podnio Agenciji iz stavka 3. ovoga članka. Registarski sud će po službenoj dužnosti brisati iz sudskog registra trgovca pojedinca za kojega dobije godišnje financijsko izvješće iz kojega proizlazi da više ne ispunjava uvjete za upis u sudski registar propisane u stavku 1. ovoga članka. Svojstvo trgovca pojedinca prestaje brisanjem iz sudskog registra.

Odredbom članka 2. stavka 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen i dopunjen dosadašnji stavak 8. koji je postao stavak 7.

(8) Na trgovca pojedinca na odgovarajući se način primjenjuju odredbe prvoga dijela ovoga Zakona.

Pojam trgovca i trgovačkoga društva

Odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., izmijenjena oznaka stavka.

(1) Trgovac je, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu.

(2) Osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim propisima smatraju se trgovcima u smislu ovoga Zakona samo ako je to u tim propisima određeno.

(3) Trgovačka društva jesu javno trgovačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću i gospodarsko interesno udruženje (u daljnjem tekstu: trgovačka društva).

(4) Javno trgovačko društvo, komanditno društvo i gospodarsko interesno udruženje su društva osoba, a dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću su društva kapitala.

(5) Trgovačko društvo može se osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti.

(6) Trgovačko društvo je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost.

(7) Individualni poljodjelci nisu trgovci u smislu ovoga Zakona.

Članak 7. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 4.

Podružnice

(1) Trgovac pojedinac i trgovačko Trgovačko društvo mogu izvan sjedišta može imati podružnice jednu ili više podružnica u kojima obavljaju obavlja svoje djelatnosti.

(2) Podružnica se osniva odlukom koju donosi trgovac pojedinac ili nadležni organ trgovačkog društva u skladu s izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva. Odluku o osnivanju podružnice mora ovjeriti javni bilježnik.

(3) Podružnice nisu pravne osobe. Njihovim poslovanjem prava i obveze stječe društvo. Podružnica posluje pod svojom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje sjedište i sjedište osnivača.

(4) U odluci o osnivanju podružnice navode se:

1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka i sjedište podružnice,

2. djelatnosti podružnice,

3. ime i prezime, odnosno imena i prezimena, osobni identifikacijski broj i prebivalište osoba u podružnici ovlaštenih da u poslovanju podružnice zastupaju osnivača.

Odredbom članka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 4. točka 4.

Odredbom članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 4.

(5) Podružnica prestaje:

1. ako osnivač donese odluku o prestanku podružnice,

2. ako osnivač prestane postojati ili ako trgovac pojedinac bude izbrisan iz sudskog registra.

(6) Nakon odluke iz točke 1., odnosno ispunjenja uvjeta iz točke 2. stavka 5. ovoga članka podružnica se briše iz sudskog registra. Na brisanje podružnice iz sudskog registra na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o brisanju društva iz sudskog registra.

Članak 8. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 5.; NN 34/2022: izmijenjen člankom 2.

Upis podružnice u sudski registar

(1) Podružnica se upisuje u sudski registar suda nadležnoga po mjestu sjedišta osnivača.

Odredbom članka 2. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Prijavu za upis podružnice u sudski registar osnivač podnosi sudu nadležnom po mjestu sjedišta osnivača. Tome sudu podnosi se i prijava za upis promjene upisa u sudskom registru.

(3) U prijavi za upis podružnice u sudski registar moraju se navesti:

1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka, i sjedište i djelatnosti podružnice i

2. ime i prezime, odnosno imena i prezimena, osobni identifikacijski broj te prebivalište osoba ovlaštenih da u poslovanju podružnice zastupaju osnivača.

Odredbom članka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 3. točka 2.

Odredbom članka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 3.

Odredbom članka 2. stavka 2. i 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 3.

(4) Prijavi iz stavka 2. ovoga članka prilaže se odluka o osnivanju podružnice.

(5) U sudski registar iz stavka 1. ovoga članka upisuju se podaci iz članka 7. stavka 4. točaka 1. i 3. ovoga Zakona i promjene tih podataka.

Odredbom članka 2. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta brisan.

(6) Nakon upisa u sudski registar suda nadležnog po mjestu sjedišta osnivača, taj sud po službenoj dužnosti dostavlja registarskom sudu sjedišta podružnice primjerak prijave za upis s prilozima, izvornik ili ovjereni primjerak rješenja o upisu na papiru ili elektroničkim putem u skladu s posebnim propisom. Podaci iz članka 7. stavka 4. točaka 1. i 3. ovoga Zakona objavljuju se na način kako se objavljuju priopćenja trgovačkoga društva.

Odredbom članka 2. stavka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 6.

(7) Podružnica se može osnovati i na daljinu, elektroničkim sredstvima komunikacije.

Članak 9. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 6.

Općenito

(1) Trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom.

(2) Trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze uključujući i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca, osobno, cijelom svojom imovinom.

Odredbom članka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dopunjen stavak 2.

Članak 10. izmijenjenNN 34/2022: izmijenjen člankom 3.

Odgovornost članova trgovačkoga društva

(1) Članovi javnoga trgovačkoga društva i komplementari u komanditnome društvu odgovaraju za obveze društva osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom.

(2) Članovi društva s ograničenom odgovornošću, dioničari dioničkoga društva i komanditori u komanditnom društvu ne odgovaraju za obveze društva izuzev kada je to određeno ovim Zakonom.

(3) Onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze.

(4) Smatra se da je ispunjena pretpostavka za odgovornost člana društva iz stavka 3. ovoga članka naročito:

1. ako koristi društvo za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen,

2. ako koristi društvo da bi oštetio vjerovnike,

3. ako protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njegova imovina,

4. ako u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze.

Odredbom članka 7. stavka 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen i dopunjen članak 10.

(5) Ako je nad društvom iz stavka 2. ovoga članka otvoren stečajni postupak, zahtjeve protiv osoba iz stavka 3. ovoga članka za vrijeme trajanja stečajnog postupka može ostvarivati samo stečajni upravitelj.

Članak 11. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 7.

Pojam

(1) Tvrtka je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu.

(2) Tvrtka trgovačkoga društva mora se jasno razlikovati od tvrtke drugoga trgovca upisane sa sjedištem u sudski registar kod istoga registarskoga suda Republici Hrvatskoj.

(3) Tvrtka trgovačkoga društva određuje se izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.

(4) Tvrtka trgovačkoga društva mijenja se na način određen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.

(5) Tvrtka trgovačkoga društva i sve njene promjene upisuju se u sudski registar.

(6) Prijavu za upis promjene tvrtke u sudski registar podnosi uprava trgovačkoga društva, odnosno članovi koji upravljaju društvom.

Članak 13. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 1.

Sadržaj tvrtke

(1) Tvrtka trgovačkoga društva mora uz naznaku kojom se pobliže obilježava ime društva sadržavati naznaku predmeta poslovanja društva.

(2) Uz sastojke navedene u stavku 1. ovoga članka,

1. tvrtka javnoga trgovačkog društva mora sadržavati riječi »javno trgovačko društvo« ili naznaku »j.t.d.«,

2. tvrtka komanditnoga društva mora sadržavati riječi »komanditno društvo« ili oznaku »k.d.«

3. tvrtka dioničkoga društva mora sadržavati riječi »dioničko društvo« ili oznaku »d.d.«;

4. tvrtka društva s ograničenom odgovornošću mora sadržavati riječi »društvo s ograničenom odgovornošću« ili oznaku »d.o.o.«. »d.o.o.«, a jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću oznaku »jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću« ili oznaku »j.d.o.o.;«

5. tvrtka gospodarskoga interesnog udruženja mora sadržavati na početku ili na kraju riječi: »gospodarsko interesno udruženje« ili oznaku GIU.

(3) Ako je član u javnom trgovačkom društvu ili komplementar u komanditnom društvu neko društvo, u tvrtki se mora navesti tvrtka ili skraćena tvrtka tog društva.

Odredbom članka 8. stavka 1., 2. i 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjene su točke 1. i 2., te dodana točka 5. u stavku 1. i izmijenjen stavak 3.

Članak 14. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 8.

Razlikovanje tvrtki

(1) Sastojci tvrtke ne mogu biti takvi da stvaraju zabunu glede predmeta poslovanja trgovačkoga društva, utiska o identitetu ili povezanosti s drugim društvom, da vrijeđaju prava intelektualnog i industrijskog vlasništva ni druga prava drugih osoba.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, povezana društva u smislu odredaba članka 473. ovoga Zakona mogu u svojim tvrtkama upotrebljavati zajedničke sastojke.

(3) Ako je u tvrtki sadržano ime člana trgovačkoga društva koje je jednako ranije upisanoj tvrtki drugoga društva ili imenu druge osobe sadržanome u ranije upisanoj tvrtki drugoga društva, u tvrtku koja se kasnije upisuje moraju se unijeti dodaci kojima se osigurava da se te tvrtke jasno razlikuju.

Članak 15. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 9.; NN 34/2022: izmijenjen člankom 4.

Imena država i međunarodnih organizacija

(1) Riječ »Hrvatska«, te njene izvedenice, kao i zastava i grb Republike Hrvatske, uključivši i Riječi »Hrvatska« i njezine izvedenice te druga državna znamenja, uključujući njihovo oponašanje, mogu se unijeti u tvrtku samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske ili državnog organa koga ona ovlasti uz naznaku ili kao dio naznake kojom se pobliže obilježava ime društva samo na temelju rješenja ministarstva nadležnog za poslove opće uprave.

(2) Tvrtka ne može sadržavati imena, grbove, zastave ni druge državne ambleme drugih država ili međunarodnih (međudržavnih) organizacija, niti službene znakove za kontrolu i garanciju kvalitete, a ne može ih se ni oponašati u heraldičkome smislu.

(3) Izuzetno Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka sastojci tvrtke koji se tamo navode mogu se unijeti u tvrtku uz dozvolu nadležnog organa odgovarajuće države ili međunarodne (međudržavne) organizacije, te u slučaju da su ti sastojci sadržani u tvrtki ili u imenu osnivača koji se unose u tvrtku trgovačkoga društva

(4) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 20. izmijenjenNN 68/2013: izmijenjen člankom 1.

Jezik tvrtke

(1) Tvrtka trgovačkoga Naznaka imena tvrtke trgovačkog društva mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili na službenom jeziku države članice Europske unije i latiničnom pismu, a mogu se koristiti i arapski brojevi. Odredbom članka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dio teksta dodan Ostali sastojci tvrtke moraju biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

Odredbom članka 11. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dopunjen stavak 1.

(2) Tvrtka trgovačkoga društva može sadržavati pojedine strane riječi drugih jezika ako one čine ime, odnosno tvrtku člana društva ili robni ili uslužni žig člana zaštićen u Republici Hrvatskoj, odnosno njegova društva registriranog u Republici Hrvatskoj, ili ako su uobičajene u hrvatskom jeziku, ili ako za njih nema odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku, ili ako se radi o riječima na mrtvom jeziku.

Odredbom članka 11. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dopunjen stavak 2.

(3) Tvrtka se može upisati u sudski registar i u prijevodu na jedan ili više stranih jezika.

Članak 24. brisanNN 40/2019: brisan člankom 10.

Sadržaj tvrtke

(1) Tvrtka trgovca pojedinca mora sadržavati njegovo ime i prezime.

(2) Tvrtka trgovca pojedinca mora sadržavati naznaku »t.p.«.

Članak 25. brisanNN 40/2019: brisan člankom 10.

Primjena odredaba o tvrtki trgovačkoga društva

Na tvrtku trgovca pojedinca na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o tvrtki trgovačkoga društva.

Članak 29. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 11.

Načelo isključivosti

(1) U isti sudski registar ne može se upisati tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj tvrtki ili tvrtka koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke. Sud na to pazi po službenoj dužnosti.

(2) Ako je u sudskom registru u koji treba upisati tvrtku podružnice takva tvrtka već upisana, tvrtka Tvrtka podružnice mora sadržavati dodatak kojim se osigurava da se ona jasno razlikuje od već upisane tvrtke.

Članak 32. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 12.

Sloboda obavljanja djelatnosti

(1) Predmet poslovanja trgovačkoga društva može biti obavljanje svake dopuštene djelatnosti.

(2) Dopuštena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu društva.

(3) Ako je zakonom propisano da trgovačko društvo može početi obavljati djelatnost ili djelatnosti koje čine predmet njegovoga njegova poslovanja upisan u sudskom registru nakon što registarskome sudu podnese nadležno tijelo donese odluku nadležnoga tijela kojom se utvrđuje da društvo udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima propisanima za obavljanje te ili tih djelatnosti, (suglasnost za početak rada), ono ne smije početi obavljati takvu djelatnost prije nego što registarskom sudu podnese takvu odluku čim pribavi takvu odluku. Okolnost da je društvo pribavilo ovu odluku ne upisuje se u sudski registar niti se ova odluka polaže u zbirku isprava.

Odredbom članka 15. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen i dopunjen stavak 3.

(4) Ako je zakonom za pojedine djelatnosti propisane da ih mogu obavljati samo određeni oblici trgovačkih društava, (zakonski oblik kao uvjet za obavljanje djelatnosti), te da se pojedine djelatnosti mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugoga akta nadležnog tijela, (suglasnost za djelatnost), takve djelatnosti mogu obavljati samo trgovačka društva za koja je to zakonom određeno, odnosno samo ako za to dobiju propisanu suglasnost, dozvolu ili drugi akt nadležnog tijela.

Odredbom članka 15. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 4.

(5) Trgovačko društvo može početi obavljati djelatnost ili djelatnosti koje čine predmet njegova poslovanja upisan u sudskom registru ako ima u radnom odnosu najmanje jednog člana uprave, a trgovačko društvo koje ima podružnice mora imati u radnom odnosu najmanje jednoga zaposlenika na neodređeno vrijeme u svakoj podružnici.

Odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 34/99, stupio na snagu 17. travnja 1999., dodan stavak 5.

Članak 33. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 13.

Utvrđivanje predmeta poslovanja

(1) Predmet poslovanja trgovačkoga društva utvrđuje se izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva u dioničkom društvu statutom, a u ostalim trgovačkim društvima odlukom članova društva koja se prilikom osnivanja donosi na način koji je propisan za sklapanje društvenog ugovora, a mijenja se većinom koja je potrebna za izmjenu društvenog ugovora.

(2) Predmet poslovanja može se utvrditi navođenjem djelatnosti koje trgovačko društvo namjerava obavljati ili općom odredbom bez tog navođenja.

Članak 34. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 14.

Upis predmeta poslovanja u sudski registar

(1) Predmet poslovanja trgovačkoga društva upisuje se u sudski registar naznakom djelatnosti koje ga čine.

(2) Ako je za pojedine djelatnosti zakonom propisano da se mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog tijela, upis te djelatnosti u sudski registar provest će se samo na temelju prethodne suglasnosti ili dozvole toga nadležnog tijela.

Odredbom članka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 2.

(1) Predmet poslovanja upisuje se kao evidencijski podatak u sudskom registru. Trgovačko društvo dužno je dostavljanjem odluke kojom se utvrđuje predmet poslovanja, a za dioničko društvo statuta, te popisa djelatnosti izvijestiti registarski sud o tome koje djelatnosti čine utvrđeni predmet poslovanja društva. Na isti je način trgovačko društvo dužno izvijestiti registarski sud i o svakoj izmjeni utvrđenog predmeta poslovanja.

(2) Propisuje li se drugim propisom da se neka djelatnost upisuje u sudski registar, a nije riječ o djelatnostima iz stavka 3. ovoga članka, smatra se da je udovoljeno zahtjevu za upisom ako je djelatnost u pogledu koje se takva obveza propisuje navedena u statutu odnosno odluci kojom se utvrđuje predmet poslovanja, a statut odnosno odluka su zajedno s popisom djelatnosti dostavljeni registarskom sudu radi upisa kao evidencijskog podatka u sudskom registru.

(3) Ako je za pojedine djelatnosti zakonom propisano da se mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog tijela, predmet poslovanja u dijelu u kojem se odnosi na te djelatnosti upisuje se u glavnu knjigu sudskog registra. Upis tih djelatnosti u sudski registar provest će se samo na temelju prethodne suglasnosti ili dozvole toga nadležnog tijela.

Članak 35. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 15.

Učinak upisa predmeta poslovanja društva u sudski registar

(1) Trgovačko društvo može obavljati djelatnosti upisane u sudskom registru koje čine utvrđeni predmet poslovanja društva.

(2) Osim djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, trgovačko društvo može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti koja je upisana u sudski registar iz stavka 1. ovoga članka, ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz upisanu djelatnost koja čini utvrđeni predmet poslovanja društva.

(3) Valjani su pravni poslovi koje trgovačko društvo sklopi s trećim osobama izvan djelatnosti upisane u sudski registar, odnosno djelatnosti iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka.

Članak 36. brisanNN 40/2019: brisan člankom 16.

Djelatnost podružnice

Djelatnost podružnice u okviru predmeta poslovanja trgovačkoga društva utvrđuje se izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva ili odlukom donesenom na temelju njih i upisuje se u sudski registar.

Članak 38. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 17.

Promjena sjedišta

(1) Trgovačko društvo može promijeniti sjedište na način određen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.

(2) Za prijenos sjedišta trgovačkoga društva u inozemstvo potrebna je prethodna suglasnost Ministarstva financija.

(2) Na temelju prijave trgovačkoga društva promjena njegova sjedišta upisuje se u sudski registar.

Članak 40. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 2.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 2.

Sudska nadležnost

(1) Za rješavanje sporova između članova trgovačkoga društva međusobno te između članova društva i društva, koji se tiču položaja članova u društvu, upravljanja društvom i vođenja poslova društva, prava i obveza članova društva koje proizlaze iz njihovog položaja u društvu, nadležan je trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište društva upisano u sudskom registru. Isti sud je nadležan i za rješavanje sporova između predsjednika i članova uprave, odnosno izvršnih direktora ili nadzornog, odnosno upravnog odbora društva i društva ili njegovih članova koji nastanu u svezi sa njihovim radom u društvu ili za društvo.

Odredbom članka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 34/99, stupio na snagu 17. travnja 1999., u stavku 1. i u cijelom tekstu Zakona riječi: »okružni privredni sudovi«, u određenom padežu, zamijenjene riječima: »trgovački sudovi« u odgovarajućem padežu.

Odredbom članka 6. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dio teksta dodan.

(2) U stvarima iz članka 114. stavka 2., članka 115., članka 137.stavka 137. stavka 2., članka 150. stavka 2., članka 182. stavka 3., članka 203. stavka 3., članka 204. stavka 3., članka 230. stavka 3., članka 245., članka 247. stavka 2., članka članaka 257. i 260., članka 272.d, članka 237.a stavka 273.a stavaka 2. i 3., članka 278. stavka 3., članka 288., članka 298. stavka stavaka 2. i 5., članka 300. stavka 2., članka 300.h stavka 2. i 3., 2., članka 300.k stavka 1., članka 481.a stavka 1., članka 330. stavka 2., članka 367. stavka 2., članka 368. stavka 2., članka 371. stavka stavaka 3. i 4. 4., članka 375. stavka 3., članka 376. stavka 3., članka 381. stavka 1., članka 382. stavka stavaka 5. i 6., članka 413. stavka 1. 1., članka 423. stavka 6., članka 424. stavka 2., članka 426. stavka 6., članka 450., članka 451. stavka 2., članka 452. stavka 4., članka 470. stavka 2., članka 471., članka 481.a stavka 1., članka 491., članka 492. stavka 4. 4., članka 500., članka 504.a stavka 3., članka 515., članka 523. stavka 3., članka 527. stavka stavaka 1. i 4., članka 532., stavka 1., članka 545., članka 547 532. stavka 1., članka 545. stavka stavaka 1. i 4.,članka 4., članka 547. stavka 1., članaka 549.e i 549.h, članka 550.e stavka 2., članka 550.k stavka 2., članka 550. p stavka 2.članka 562. stavka 2. i članka 575. stavka 3. i 550.o stavka 2., članka 550.p stavka 2., članka 551.i stavaka 6. i 8., članka 551.j stavka 1., članka 562. stavka 2., članka 582.e, članka 582.h stavka 6., članka 582.i stavaka 1. i 2. te članka 607. stavka 3. ovoga Zakona sud iz stavka 1. ovoga članka odlučuje u izvanparničnom postupku.

Odredbom članka 18. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 2.

Odredbom članka 6. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dio teksta dodan.

(3) U stvarima iz stavka 2. ovoga članka postupak je hitan. Rok za žalbu je osam dana. Sud drugoga stupnja dužan je odlučiti o žalbi u roku od trideset dana.

(4) Žalba protiv odluka suda donesenih u stvarima iz članka 114. stavka 2., članka 115., članka 137. stavka 2., članka 182. stavka 3., članka 203. stavka 3., članka 245., članka 247. stavka 2., članka članaka 257. i 260., članka 272.d, članka 273.a stavka stavaka 2. i 3., članka 278. stavka 3., članka 288., članka 298. stavka stavaka 2. i 5., članka 300. stavka 2., članka 300. h 300.h stavka 2., članka 330. stavka 2, 2., članka 371. stavka stavaka 3. i 4., članka 375. stavka 3., članka 381. stavka 1., članka 382. stavka stavaka 5. i 6., članka 423. stavka 6., članka 424. stavka 2., članka 426. stavka 6, 6., članka 450., članka 451. stavka 2., članka 452. stavka 4. i 4., članka 471., članka 481.a stavka 1., članka 515., 527. i 545 članka 523. stavka 3., članka 527., članaka 545., 549.e, 549.h i 550.e, članka 550.o stavka 2., članka 551. stavka 8., članka 582.e te članka 582.i stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ne zadržava izvršenje.

Odredbom članka 18. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 4.

Odredbom članka 6. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dio teksta dodan.

Članak 44. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 3.

Pojam prokure

(1) Prokura je trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ovim Zakonom.

(2) Prokuru može dati samo pravna i fizička osoba koja je trgovac u smislu ovoga Zakona.

(3) Prokura se daje na način predviđen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva.

(4) Prokura se daje u pisanom obliku., prilikom osnivanja društva odlukom osnivača, statutom, društvenim ugovorom odnosno izjavom o osnivanju društva ili odlukom za to nadležnog organa odnosno ovlaštene osobe u društvu nakon što je društvo osnovano. Dade li se prokura statutom, društvenim ugovorom ili izjavom o osnivanju društva, za kasnije promjene nije potrebna njihova izmjena.

Članak 45. izmijenjenNN 34/2022: izmijenjen člankom 5.; NN 18/2023: izmijenjen člankom 1.

Prokurist

(1) Prokura se može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi, bez obzira na dužnost koju obnaša i poslove koje obavlja, izuzev ako što drugo nije predviđeno izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva.

(2) Prokurist ne može biti osoba koja zbog razloga predviđenih odredbom članka 239. stavka 2. ovoga Zakona ne može biti imenovana za člana uprave dioničkog društva.

(3) Prokura se ne može dati pravnoj osobi.

(4) Nastupe li na strani prokurista zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme davanja prokure, priječile da se osobi da prokura, ovlasti iz prokure prestaju po sili zakona. Trgovac koji je dao prokuru dužan je bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti prijavu registarskom sudu radi upisa prestanka prokure. Dozna li registarski sud, uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona, da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti provesti upis prestanka prokure u sudskom registru te će o tome obavijestiti trgovca koji ju je dao.

Članak 53. brisanNN 40/2019: brisan člankom 18.

Prokura trgovca pojedinca

(1) Trgovac pojedinac daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne može prenijeti na drugu osobu.

(2) Prokura koju je dao trgovac pojedinac ne prestaje u slučaju smrti vlastodavca niti ako je vlastodavcu oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost.

(3) U svemu ostalome na prokuru trgovca pojedinca na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o prokuri trgovačkoga društva.

Članak 54. izmijenjenNN 34/2022: izmijenjen člankom 6.

Upis prokure

(1) Davanje prokure i njezin opoziv upisuju se u sudski registar. Prijavi za upis u sudski registar prilažu se odluka o davanju prokure i izjava prokurista da je upoznat s danom prokurom, odnosno odluka kojom se ona prokura opoziva ili izjava kojom prokurist otkazuje prokuru.

Odredbom članka 20. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 1.

(2) U sudski registar upisuju se ime i prezime prokuriste i njegov osobni identifikacijski broj, a ograničenje iz članka 48. stavka 2. ovoga Zakona upisuje se u sudske registre za trgovačko društvo i za podružnicu.

Odredbom članka 20. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 2.

(3) Prema trećim osobama koje nisu znale niti morale znati da je prokura opozvana opoziv prokure djeluje od dana upisa opoziva u sudski registar.

Članak 61. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 19.

Način upisa

(1) Upis u sudski registar obavlja se na temelju odluke registarskog suca suda.

(2) Upis u sudski registar obavlja se na temelju prijave za upis, a po službenoj dužnosti samo kada je to predviđeno zakonom.

Članak 62. izmijenjenNN 110/2015: izmijenjen člankom 1.; NN 40/2019: izmijenjen člankom 20.

Prijava za upis

(1) Prijava za upis u sudski registar ili podnesak kojim se traži da se pohrane potpisi osoba ovlaštenih za zastupanje podnose se u obliku javno ovjerene isprave ili na drugi zakonom propisani način. Prijava se ne mora javno ovjeriti ako se njome dostavljaju samo imena predsjednika i članova nadzornog, odnosno upravnog odbora, imena, odnosno tvrtke članova društva s ograničenom odgovornošću i podaci o njihovim temeljnim ulozima i uplatama. Takvu prijavu potpisuju osobe koje su po ovome Zakonu ovlaštene podnijeti prijavu za upis u sudski registar.

Odredbom članka 4. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Isprave na koje se prijava poziva podnose se uz prijavu u izvorniku, ovjerenoj preslici, odnosno prijepisu, ili u drugom zakonom propisanom obliku.

Odredbom članka 318. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., u stavku 2. i u cijelom tekstu Zakona riječ: »fotokopija« u bilo kojem rodu, broju i padežu, zamjenjene riječju: »preslika« u odgovarajućem rodu, broju i padežu.

Odredbom članka 4. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., izmijenjen stavak 2.

(3) Prijavu podnosi trgovac pojedinac osobno ili njegov prokurist, a može je podnijeti i drugi punomoćnik koji se za to iskaže javno ovjerenom punomoći.

(4) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, prijave za upise trgovačkoga društva podnose za javno trgovačko društvo svi njegovi članovi, za komanditno društvo svi komplementari, za dioničko društvo svi članovi uprave i predsjednik nadzornog, odnosno upravnog odbora a za društvo s ograničenom odgovornošću svi članovi uprave, a ako ono ima nadzorni odbor i predsjednik toga odbora.

Odredbom članka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dio teksta dodan.

(5) Ako ovim Zakonom (1) Prijava za upis u sudski registar podnosi se na način propisan zakonom kojim se uređuje postupak po kojem postupaju sudovi u registarskim stvarima.

(2) Isprave na koje se prijava poziva podnose se uz prijavu u izvorniku, ovjerenoj preslici, odnosno prijepisu ili u drugom zakonom propisanom obliku.

(3) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, prijavu za upis podnose za:

– javno trgovačko društvo, svi njegovi članovi,

– komanditno društvo, svi komplementari,

– za dioničko društvo, svi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora, odnosno svi izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora,

– za društvo s ograničenom odgovornošću, svi članovi uprave, a ako ono ima nadzorni odbor, i predsjednik toga odbora.

(4) Ako zakonom nije drugačije određeno, prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u roku od 15 dana od dana kada se ispune pretpostavke za upis koje su propisane ovim Zakonom ili posebnim zakonom.

Članak 62.a dodanNN 130/2023: dodan člankom 4.; NN 136/2024: izmijenjen člankom 2.

Zabrana osnivanja društva te zabrana imenovanja za članove uprave i izvršne direktore u društvima za osobe s nepodmirenim dugovanjima

(1) Pravna ili fizička osoba ne može osnovati trgovačko društvo ako ona, društvo s ograničenom odgovornošću čiji je ona član i u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, dioničko društvo čiji je ona jedini član, društvo osoba čiji je ona član koji osobno odgovara za obveze društva:

– ima nepodmirenih dugovanja po osnovi javnih davanja u smislu općeg poreznog propisa za čiju je naplatu nadležna Porezna uprava ili kojoj je odbijen zahtjev za izdavanje potvrde o stanju duga,

– objavljena je na popisu poreznih obveznika/poslodavaca koji prema dostupnim podacima ne isplaćuju plaće, a koji je javno objavljen na mrežnim stranicama Porezne uprave Republike Hrvatske na temelju propisa o porezu na dohodak.

(2) Pravna ili fizička osoba ne može osnovati trgovačko društvo ako je u razdoblju od godine dana prije podnošenja zahtjeva za osnivanje novog društva bila član društva s ograničenom odgovornošću u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, jedini član dioničkog društva, član društva osoba koji osobno odgovara za obveze društva ili odgovorna osoba društva koje je brisano u stečajnom postupku s nepodmirenim dugovanjem po osnovi javnih davanja u smislu općeg poreznog propisa za čiju je naplatu nadležna Porezna uprava.

(3) Fizička osoba ne može se imenovati za člana uprave ni izvršnog direktora u društvu ako ona, društvo s ograničenom odgovornošću čiji je ona član i u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, dioničko društvo čiji je ona jedini član, društvo osoba čiji je ona član koji osobno odgovara za obveze društva ima dugovanja iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Odredbe o zabrani osnivanja društva te zabrani imenovanja za članove uprave i izvršne direktore u društvima iz ovoga članka i članka 68. stavka 3. ovoga Zakona ne primjenjuju se ako nepodmirena dugovanja po osnovi javnih davanja u smislu općeg poreznog propisa za čiju je naplatu nadležna Porezna uprava iznose manje od 30,00 eura.

Članak 63. brisanNN 40/2019: brisan člankom 21.

Potpisi

U sudski registar pohranjuju se potpisi trgovca pojedinca, osoba ovlaštenih za zastupanje trgovačkoga društva u smislu odredbe članka 41. stavka 1. ovoga Zakona ili na temelju odluke kojom se određuju osobe s tim ovlastima u podružnici, potpisi svih prokurista i likvidatora.

Članak 64. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 3.; NN 110/2015: izmijenjen člankom 2.; NN 40/2019: izmijenjen člankom 22.

Objava upisa

(1) Upis u sudski registar trgovački sud objavljuje u »Narodnim novinama«.

(2) Smatra se da je upis obavljen istekom dana kad izađu »Narodne novine« u kojima je objavljen.

Odredbom članka 22. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen članak 64.

Odredbom članka 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen članak 64.

Odredbom članka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., izmijenjen članak 64.

(1) Upis u sudski registar trgovački sud objavljuje na internetskoj stranici sudskog registra.

(2) Smatra se da je upis objavljen istekom dana kad je objavljen na internetskoj stranici sudskog registra.

Članak 68. izmijenjenNN 18/2023: izmijenjen člankom 2.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 5.

Pojam javnoga trgovačkoga društva

(1) Javno trgovačko društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom.

(2) Član društva može biti svaka fizička ili pravna osoba.

(3) Članstvo u društvu ne može steći osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca za vrijeme dok traju pravne posljedice osude. Članstvo u društvu ne može steći ni osoba u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi.

Članstvo u društvu ne može steći ni pravna ili fizička osoba ako:

– ona, društvo s ograničenom odgovornošću čiji je ona član i u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, dioničko društvo čiji je ona jedini član, društvo osoba čiji je ona član koji osobno odgovara za obveze društva ima dugovanja iz odredaba članka 62.a stavka 1. ovoga Zakona ili

– je u razdoblju od godine dana prije podnošenja zahtjeva za upis ili promjenu člana društva bila član društva s ograničenom odgovornošću u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, jedini član dioničkog društva, član društva osoba koji osobno odgovara za obveze društva ili odgovorna osoba društva koje je brisano u stečajnom postupku s nepodmirenim dugovanjem po osnovi javnih davanja u smislu općeg poreznog propisa za čiju je naplatu nadležna Porezna uprava. Društvo može zahtijevati od osobe koja namjerava postati član toga društva da se očituje odnosno priloži potvrdu Ministarstva financija, Porezne uprave o tome da ne postoje dugovanja iz treće rečenice ovoga stavka. Društva iz treće rečenice ovoga stavka dužna su na zahtjev svoga člana koji namjerava postati član drugog društva dostaviti potvrdu Ministarstva financija, Porezne uprave o tome da ne postoje dugovanja iz treće rečenice ovoga stavka.

(4) Uvedu li se članu društva međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno bude li član društva pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz stavka 3. ovoga članka, njegova prava i ovlasti u društvu miruju od kada društvo primi obavijesti iz stavka 6. ovoga članka, pa sve dok su takve mjere ograničavanja na snazi, odnosno sve dok traju pravne posljedice osude.

(5) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u sklopu evidencije iz članka 239. ovoga Zakona evidentirat će i osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca te osobe u pogledu kojih su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom.

(6) Prilikom svakog upisa u evidenciju iz stavka 5. ovoga članka osobe koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca te osobe u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa provjerit će je li osoba koja se upisuje u evidenciju upisana u sudskom registru kao član društva. U tom slučaju ministarstvo će o upisu u evidenciju bez odgađanja obavijestiti društvo i registarski sud. Registarski sud će po službenoj dužnosti u sudskom registru upisati zabilježbu da članu društva miruju prava i ovlasti, a ako je to poznato, i podatak o tome do kada mu prava i ovlasti miruju.

Članak 70. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 23.

Prijava za upis u sudski registar

(1) Prijava za upis u sudski registar mora sadržavati tvrtku, sjedište, i poslovnu adresu i predmet poslovanja društva, ime i prezime, osobni identifikacijski broj i prebivalište, odnosno tvrtku i sjedište svakoga člana društva te , imena i prezimena osoba ovlaštenih da zastupaju društvo i njihove ovlasti te djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona.

Odredbom članka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 1.

Odredbom članka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta dodan.

(2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilaže se ugovor o osnivanju društva (društveni ugovor). ugovor) i odluka o utvrđivanju predmeta poslovanja.

(3) U sudski registar upisuju se pored podataka iz stavka 1. ovoga članka i promjene društvenog ugovora, tvrtke i sjedišta, predmeta poslovanja društva djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona, stupanje novoga člana u društvo, prestanak članstva u društvu te promjene ovlasti za zastupanje društva.

Članak 97. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 24.

Razlozi prestanka

Razlozi za prestanak društva jesu:

1. istek vremena za koje je osnovano,

2. odluka članova društva,

3. pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u sudski registar bio nezakonit,

4. stečaj društva otvaranje stečajnog postupka,

5. smrt, odnosno prestanak nekoga od članova društva, ako što drugo ne proizlazi iz društvenog ugovora,

6. ostvarivanje stečaja nad nekim od članova društva,

7. otkaz nekoga od članova društva ili njegovoga vjerovnika,

8. pravomoćna odluka suda.

Članak 112. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 25.

Nastavljanje društva nakon stečaja

(1) Kada društvo prestaje stečajem nad njime, ali Ako se nakon pravomoćnosti rješenja o potvrdi stečajnog plana donese rješenje o zaključenju stečajnog postupka ili se na zahtjev stečajnog dužnika stečaj obustavi, članovi mogu odlučiti da nastave društvo.

Odredbom članka 32. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 1.

Odredbom članka 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Sudu se mora podnijeti prijava za upis nastavljanja društva u sudski registar.

Članak 127. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 26.; NN 34/2022: izmijenjen člankom 7.

Prijava za upis prestanka društva u sudski registar Čuvanje poslovnih knjiga

(1) Po okončanju likvidacije likvidatori moraju podnijeti prijavu sudu za upis brisanja društva iz sudskog registra. Društvo prestaje brisanjem iz sudskog registra.

(2) Poslovne knjige i dokumentaciju društva likvidatori će predati na čuvanje sudu na čijem području se nalazi sjedište društva likvidator je dužan čuvati u rokovima određenim posebnim propisima ili povjeriti na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije u skladu s pravilima kojima se uređuje postupanje s arhivskim gradivom i arhivama. Poslovne knjige i dokumentaciju može se pohraniti i u elektroničkom obliku. U sudski registar upisat će se kod koga su i gdje pohranjene poslovne knjige i dokumentacija društva. Naknada za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva podmiruje se na teret društva prije njegova brisanja, a ne može prelaziti opravdane troškove digitalizacije poslovnih knjiga i dokumentacije društva, izrade njihova popisa te njihova sigurnog čuvanja i zaštite u elektroničkom obliku.

(3) Članovi i njihovi nasljednici imaju pravo uvida u poslovne knjige i u dokumentaciju društva i mogu se njima koristiti. Za uvid u pohranjene poslovne knjige i dokumentaciju društva te izradu njihovih preslika plaća se naknada koja ne može biti viša od naknade koja se plaća za uvid i izradu preslika arhivske građe pohranjene u Hrvatskom državnom arhivu.

(4) Ako je do prestanka društva došlo bez provođenja likvidacije ili stečaja, članovi društva dužni su postupiti u skladu s odredbom iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 148. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 27.; NN 18/2023: izmijenjen člankom 3.

Pojam tajnoga društva

(1) Tajno društvo nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni član) ulaže neku imovinsku vrijednost u poduzeće druge osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga stječe pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika.

(2) Ulog tajnoga člana ulazi u imovinu poduzetnika. Ulog tajnoga člana može se sastojati u novcu, stvarima i pravima čija se vrijednost može izraziti u novcu.

(3) Tajno društvo nije pravna osoba i nema tvrtku. U tvrtku poduzetnika ne mogu se unijeti ime ni tvrtka tajnoga člana.

(4) Poduzetnik nastupa u pravnom prometu i isključivi je nositelj svih prava i obveza.

Odredbom članka 37. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 4.

(5) Ako je javni bilježnik sudjelovao u sastavljanju, potvrdi ili ovjeri ugovora iz stavka 1. ovoga članka, dužan je bez odgađanja dostaviti jedan primjerak ugovora nadležnoj ispostavi Ministarstva financija, Porezne uprave prema sjedištu poduzetnika. Ako u sastavljanju, potvrdi ili ovjeri nije sudjelovao javni bilježnik, poduzetnik je dužan ugovor iz stavka 1. ovoga članka dostaviti nadležnoj ispostavi Ministarstva financija, Porezne uprave u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora.

(6) Na članstvo u tajnom društvu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 68. stavaka 3., 4. i 6. ovoga Zakona.

Članak 160. izmijenjenNN 18/2023: izmijenjen člankom 4.

Osnivači

(1) Osnivači društva su dioničari koji usvoje statut. Kod sukcesivnog osnivanja osnivači su i dioničari čiji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta.

(2) Osnivač društva ne može biti osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca za vrijeme dok traju pravne posljedice osude. Osnivač ne može biti ni osoba u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi.

(3) Statut društva mora usvojiti najmanje jedna osoba.

Članak 161. izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 1.

Temeljni kapital

Temeljni kapital i dionice, osim onih bez nominalnog iznosa, moraju glasiti na nominalne iznose izražene u kunama eurima.

Odredbom članka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen članak 161.

Članak 162. izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 2.

Najniži nominalni iznos temeljnoga kapitala

Najniži iznos temeljnog kapitala je 200.000,00 kuna 25.000,00 eura.

Odredbom članka 45. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen članak 162.

Članak 163. izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 3.

Najniži nominalni iznos dionica

(1) Društvo može izdati dionice s nominalnim iznosom ili dionice bez tog iznosa.

(2) Nominalni iznos dionice ne može biti manji od 10,00 kuna 1,00 eura.

Odredbom članka 46. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., stavak 1. zamijenjen stavcima 1. i 2.

(3) Ništetna je dionica čiji je nominalni iznos manji od onoga iz stavka 2. ovoga članka. Izdavatelji takvih dionica solidarno odgovaraju imateljima za štetu koja im je pričinjena izdavanjem dionica.

Odredbom članka 46. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen dosadašnji stavak 2. koji je postao stavak 3.

(4) Nominalni iznosi dionica koji su veći od nominalnog iznosa iz stavka 2. ovoga članka moraju glasiti na iznose koji su višekratnici iznos od 10,00 kuna biti izraženi cijelim brojem.

Odredbom članka 46. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen dosadašnji stavak 3. koji je postao stavak 4.

(5) Dionice bez nominalnog iznosa sudjeluju u temeljnom kapitalu društva u jednakome dijelu. Iznos temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu ne može biti manji od onoga iz stavka 2. ovoga članka. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe stavka 3. ovoga članka.

(6) Udio u temeljnom kapitalu određuje se kod dionica s nominalnim iznosom odnosom njihova nominalnog iznosa i nominalnog iznosa tog kapitala, a kod dionica bez nominalnog iznosa brojem dionica.

Odredbom članka 46. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., iza stavka 4. dodani stavci 5. i 6.

(7) Dionica je nedjeljiva.

Odredbom članka 46. stavka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dosadašnji stavak 4. postao stavak 7.

Članak 174. izmijenjenNN 110/2015: izmijenjen člankom 3.

Objava podataka i priopćenja društva

(1) Ako je zakonom ili statutom određeno da se objavljuju podaci i priopćenja društva, oni se objavljuju u »Narodnim novinama« Republike Hrvatske na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar.

(2) Statutom se može odrediti da se podaci i priopćenja društva objavljuju i u drugim javnim glasilima uključujući elektroničke informacijske medije.

Odredbom članka 54. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 2.

Članak 187. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 28.

Sadržaj prijave

(1) U prijavi za upis u sudski registar moraju se navesti:

1. tvrtka, sjedište, adresa društva u Republici Hrvatskoj i djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona, ako čine predmet poslovanja društva,

2. iznos za koji su izdane dionice,

3. ukupni iznos uplate za izdane dionice i u čemu su one uplaćene,

4. izjava članova uprave, odnosno izvršnih direktora da su upoznati s obvezom izvješćivanja suda i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbi članka 239. stavka 2. ovoga Zakona,

5. članovi uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršni direktori i članovi upravnog odbora društva te njihovo prebivalište i osobni identifikacijski brojevi,

6. ima li društvo jednog dioničara za fizičku osobu ime i prezime, osobni identifikacijski broj, prebivalište, a za strance broj i oznaku osobne identifikacijske isprave i državu koja ju je izdala, a za pravnu osobu tvrtka ili naziv i matični broj subjekta odnosno odgovarajući podaci ako je riječ o stranoj osobi.

Odredbom članka 59. stavka1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodana točka 6.

Odredbom članka 23. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dio teksta dodan.

Odredbom članka 14. stavka 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Prijavi iz prethodnoga stavka ovoga članka prilažu se:

1. statut društva i isprave na temelju kojih je statut usvojen te isprave na temelju kojih su osnivači preuzeli dionice,

2. ako se u osnivanju daje posebna pogodnost ili se ulaže, odnosno preuzima stvar ili pravo, ugovori kojima se to utvrđuje i provodi,

Odredbom članka 59. stavkom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 2.

3. dokaz o uplaćenom iznosu, unosu stvari i prava i o tome da društvo može s njima slobodno raspolagati (dokaz o uplaćenom iznosu izdaje ovlaštena kreditna institucija),

4. obračun troškova osnivanja u kojemu se iskazuju pojedine stavke i ukupnost troškova,

5. isprave o imenovanju uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnih direktora i članova upravnog odbora,

6. izvješća o osnivanju i o reviziji osnivanja s dokumentacijom koja im je priložena,

7. ako se za odredbu o predmetu poslovanja društva ili za neku drugu odredbu statuta zahtijeva suglasnost, dozvola ili drugi akt državnog organa ili neke institucije, akt toga organa ili institucije.

Odredbom članka 23. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dio teksta dodan.

Odredbom članka 14. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Zajedno s prijavom za upis u sudski registar registarskom sudu dostavlja se i popis djelatnosti koje čine utvrđeni predmet poslovanja društva.

(4) Priložene isprave čuvaju se u sudu u izvorniku ili u ovjerenome prijepisu ili preslikama preslici, ili u drugom zakonom propisanom obliku.

Članak 189. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 29.

Sadržaj upisa

U sudski registar upisuju se:

1. tvrtka društva,

2. sjedište društva,

3. djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona, ako čine predmet poslovanja društva.,

4. visina temeljnog, odnosno odobrenog kapitala,

5. dan kada je usvojen statut,

6. imena i prezimena članova uprave, predsjednika i članova nadzornog odbora, odnosno izvršnih direktora i članova upravnog odbora i njihovi osobni identifikacijski brojevi te prebivalište,

7. trajanje društva,

8. ovlaštenja članova uprave za zastupanje.

9. podaci iz članka 187. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona ako je društvo osnovao jedan osnivač,

10. drugi podaci propisani posebnim zakonom.

Odredbom članka 61. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodana točka 9.

Odredbom članka 25. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dio teksta dodan.

Odredbom članka 17. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dodana točka 10.

Članak 190. brisanNN 40/2019: brisan člankom 30.

Objava upisa

(1) Osim sadržaja upisa objavljuju se:

1. podaci iz članka 173. stavka 3., članka 175. stavka l. i 2. i članka 176. ovoga Zakona,

2. iznos za koji su izdane dionice,

3. ime i prezime, odnosno tvrtka, prebivalište, odnosno sjedište, a ako se radi o fizičkoj osobi i osobni identifikacijski broj osnivača.

Odredbom članka 63. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 3.

Odredbom članka 63. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., brisana točka 4.

Odredbom članka 26. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., izmijenjena točka 3.

(2) Istovremeno se objavljuje da se kod suda mogu razgledati isprave koje su priložene prijavi za upis, tj. izvješća o reviziji članova uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnih direktora i članova upravnog odbora te revizora osnivanja.

Odredbom članka 26. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dio teksta dodan.

Članak 196. izmijenjenNN 18/2023: izmijenjen člankom 5.

Javni poziv za upis dionica

(1) Javni poziv za upis dionica (prospekt) mora sadržavati:

1. tvrtku, sjedište i predmet poslovanja društva koje se osniva,

2. iznos temeljnoga kapitala društva,

3. broj i, ako se izdaju dionice više rodova, rodove dionica koje se nude za upis, njihov nominalni iznos, ako se izdaju dionice s nominalnim iznosom, u protivnom njihov broj i iznos za koji se izdaju te broj i rod dionica koje su preuzete bez javnog poziva za upis dionica,

4. dan kada je usvojen statut,

5. ime i prezime, odnosno tvrtku, prebivalište, odnosno sjedište, a za fizičke osobe i osobni identifikacijski broj,

6. mjesto gdje se upisuju dionice s napomenom da se tamo mogu razgledati statut, izvješće o osnivanju i izvješće o reviziji,

7. vrijeme početka i kraja upisa,

8. dan kada prestaje obveza upisnika ako se do tada društvo ne prijavi za upis u sudski registar,

9. iznos koji treba uplatiti za upisane dionice prije upisa društva u sudski registar i posljedice ako se to pravodobno ne učini,

10. podatke o posebnim pogodnostima, ulozima u stvarima i u pravima, preuzimanju stvari, troškovima osnivanja, posebnim plaćanjima i naknadama,

11. način sazivanja osnivačke skupštine,

12. najveći iznos troškova osnivanja koji idu na teret društva.,

Odredbom članka 67. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjene točke 3. i 5.

Odredbom članka 30. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjene točke 3., 5. i 8.

Odredbom članka 19. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta dodan.

13. napomenu da dionice ne smiju upisati osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca za vrijeme dok traju pravne posljedice osude, odnosno osobe u pogledu kojih su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi.

(2) Ništetan je javni poziv koji ne sadržava sve podatke iz stavka 1. ovoga članka ili koji ograničava obvezu upisnika osim ograničenja iz stavka 1. točke 8. ovoga članka. Upisnik se ne može pozivati na to da ga upis ne obvezuje ili da je ništetan, ako je društvo upisano u sudski registar, a on je glasovao na osnivačkoj skupštini ili je kasnije kao dioničar ostvarivao pravo u društvu ili ispunjavao obvezu prema društvu. Prema društvu nema učinka ograničenje koje nije sadržano u javnom pozivu za upis dionica.

Članak 201. izmijenjenNN 18/2023: izmijenjen člankom 6.

Raspoređivanje upisanih dionica

(1) Ako upis dionica uspije, osnivači moraju u roku od 15 dana po proteku roka za upis dionica koji je određen prospektom rasporediti dionice upisnicima. Ne smiju ih rasporediti onim upisnicima za koje neki od osnivača zna da nisu sposobni za plaćanje.

(2) Dionice se ne smiju rasporediti osobama koje u skladu s odredbom članka 160. stavka 2. ovoga Zakona ne mogu biti osnivači društva. Za to je mjerodavno stanje u evidenciji iz članka 68. stavka 5. ovoga Zakona. Osnivači su dužni zatražiti od ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa obavijest vodi li se neki od upisnika dionica u evidenciji. Zatražena obavijest mora prispjeti osnivačima u roku od pet dana od postavljenog zahtjeva. Ne prime li osnivači u tom roku obavijest, smatra se da upisnici nisu zavedeni u evidenciji i da ne postoji zapreka da se dionice rasporede upisnicima.

(3) U slučaju iz članka 199. stavka 2. ovoga Zakona dionice treba rasporediti u roku od mjesec dana po proteku roka koji je bio u prospektu naznačen za upis dionica.

(4) Svaki upisnik dionica ima kod kreditne institucije koja je provodila upis pravo uvida u popis iz kojega je vidljivo koliko je dionica i kojeg roda bilo upisano i koliko ih je raspoređeno pojedinom upisniku. U popisu mora se upisnicima kojima nije raspoređena nijedna dionica ili im nisu raspoređene sve dionice koje su upisali dati naputak da podigne previše uplaćene iznose.

Odredbom članka 32. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 3.

Odredbom članka 22. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 3.

Članak 210. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 31.

Upis u sudski registar. Postupanje u ime društva prije upisa u sudski registar. Odgovornost u osnivanju

(1) Na upis osnivanja društva u sudski registar na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 186. do 190. 189.a ovoga Zakona.

(2) Na odgovornost za štetu pričinjenu u osnivanju društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 191. do 194. ovoga Zakona.

(3) Na postupanje u ime društva prije nego što se ono upiše u sudski registar primjenjuje se odredba članka 6. ovoga Zakona.

Članak 226. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 32.; NN 34/2022: izmijenjen člankom 8.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 6.

Upis u registar dionica

(1) Dionice se upisuju u registar dionica društva s oznakom imena i prezimena, prebivališta, odnosno tvrtke i sjedišta te poštanske adrese i adrese elektroničke pošte imatelja dionica, ako je društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa njihov broj, a ako je riječ o dionicama s nominalnim iznosima, njihov broj i nominalni iznos. Dioničari su dužni te podatke dostaviti društvu. Statutom se može odrediti pod kojim je pretpostavkama dopušteno upisati dionice u registru dionica na svoje ime ako one pripadaju nekom drugom. Ako su dionice upisane u registru dionica na investicijski fond u smislu Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, a imatelji njihovih udjela ili dionica nisu isključivo institucionalni ulagatelji, smatra se da je dioničar investicijski fond u smislu navedenih zakona neovisno o tome što su ulagatelji zajednički imatelji tih dionica. Ako investicijski fond nema pravnu osobnost, smatra se da su to dionice društva za upravljanje investicijskim fondom.

Odredbom članka 82. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak naslov iznad članka 226. i stavak 1.

Odredbom članka 39. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 1.

Odredbom članka 31. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta dodan.

(2) U odnosu prema društvu vrijedi kao dioničar priznaju se prava i obveze iz dionice samo onaj onome tko je upisan u registru dionica. Ako je društvo izdalo dionice kao vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku, mjerodavno je stanje na računu dioničara kojeg koji za dionice društva vodi zakonom za to ovlaštena pravna osoba. Pravo glasa iz dionica nema osoba na koju su dionice upisane u registru dionica ako prekorači gornju granicu koja je određena statutom ili prekrši obvezu otkriti komu pripadaju dionice koje su na nju upisane u registru dionica koja je određena statutom, u skladu sa stavkom 1. trećom rečenicom ovoga članka. Dionice ne daju nadalje pravo glasa nakon što je protekao rok za davanje obavijesti uz prijetnju gubitka prava glasa iz dionica u skladu sa stavkom 3. četvrtom rečenicom ovoga članka sve dok se društvu ne dadu te obavijesti.

Odredbom članka 82. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 2.

Odredbom članka 39. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dio teksta brisan.

Odredbom članka 31. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta dodan.

(3) Kada se prenosi dionica, brisanje ranijeg dioničara i upis novoga provodi se u registru na temelju zahtjeva kome komu se mora pridonijeti dokaz o tome da je dionica prenesena. Kreditne, odnosno financijske institucije koje skrbe o dionicama dužne su Dovoljno je priopćiti podatke u skladu s člankom 297.d stavkom 4. ovoga Zakona. Posrednici su dužni uz naknadu za to potrebnih troškova dati društvu sve potrebne podatke za vođenje registra dionica. Zatraži li to društvo, svatko tko je upisan u registru dionica dužan ga je bez odgađanja obavijestiti jesu li to njegove dionice. Ako je posrednik povodom postupka prijenosa dionica samo privremeno upisan u registar dionica, taj upis sa sobom ne povlači obveze iz stavka 2. ovoga članka i članka 297.b ovoga Zakona i ne dovodi do primjene ograničenja iz statuta prema stavku 1. ovoga članka.

Odredbom članka 82. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodan novi stavak 3.

Odredbom članka 39. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dio teksta brisan.

Odredbom članka 31. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 3.

(4)Ako (4) Dioničar u pogledu kojeg su na snazi međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno dioničar u pogledu kojeg traju pravne posljedice pravomoćne osude za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca dužan je o tome bez odgađanja obavijestiti društvo. Zatraži li to društvo, svaki je dioničar dužan bez odgađanja izjaviti postoje li u pogledu njega neke od ovih okolnosti.

(5) Sva prava iz dionica miruju dioničaru koji propusti pravodobno odgovoriti na zahtjev društva iz stavka 4. ovoga članka, sve dok ne ispuni svoju obvezu. Prava iz dionica miruju i dioničaru u pogledu kojeg su na snazi međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom za vrijeme dok su te mjere na snazi, kao i dioničaru koji je pravomoćno osuđen za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca sve dok traju pravne posljedice osude. Prava iz dionica tim dioničarima miruju neovisno o saznanju društva za postojanje međunarodnih mjera ograničavanja odnosno pravomoćne osude za ova kaznena djela.

(6)Ako je netko po mišljenju društva neopravdano upisan u knjizi registru dionica kao dioničar, društvo može brisati upis samo onda ako je prije toga o tome obavijestio dioničara i dalo mu primjereni rok za prigovor. Ako dioničar prigovori nakanjenome brisanju u roku koji mu je dan, ne može ga se brisati iz knjige registra dionica.

(7) Ovi propisi na odgovarajući se način primjenjuju i na privremenice.

Odredbom članka 82. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.

(8) Svaki dioničar ima pravo zahtijevati od društva da ga izvijesti o podacima u registru dionica koji se na njega odnose i o tome tko su imatelji i kojih dionica u društvu. Društvo smije podatke iz registra upotrebljavati samo u ostvarenju svojih zadataka u odnosu na dioničare. Podatke se u ostale svrhe može koristiti ako se dioničar tome ne usprotivi. Dioničare se mora na primjereni način obavijestiti o pravu da se tome mogu usprotiviti.

Odredbom članka 82. stavka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen dosadašnji stavak 5. koji postaje stavak 6.

Članak 239. izmijenjenNN 34/2022: izmijenjen člankom 9.; NN 18/2023: izmijenjen člankom 7.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 7.

Sastav uprave

(1) Uprava se sastoji od jedne ili više osoba (direktori) čiji se broj određuje statutom. Ako se uprava sastoji od više osoba, jedna se od njih mora imenovati za predsjednika.

(2) Članom uprave može biti svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. U statutu se mogu odrediti uvjeti za imenovanje članova uprave. Članom uprave ne može biti osoba.:

1. koja je kažnjena za kazneno djelo zlouporabe stečaja pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u postupku gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakonika zakona Republike Hrvatske ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, i to za vrijeme od pet godina po pravomoćnosti presude kojom je osuđena, s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ili 2 dok traju pravne posljedice osude, kao i kojoj je uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, dok je takva mjera na snazi ili

2. koja je kažnjena za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara kaznenim djelima iz točke 1. ovoga stavka

3. protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana.

Odredbom članka 47. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 2.

4. kojoj je u drugoj državi zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme trajanja zabrane.

(3) Članstvo u upravi prestaje po zakonu nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju člana uprave na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti iz stavka 2. ovoga članka koje bi da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile imenovanje. Član uprave kojemu je članstvo u upravi društva prestalo zbog toga što je protiv njega donesena pravomoćna presuda suda ili mu je uvedena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovinom dužan je bez odgađanja o tome obavijestiti društvo. Drugi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u upravi društva. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u upravi te će o tome obavijestiti društvo.

(4) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ustrojit će i voditi evidenciju osoba koje ne mogu biti članovi uprave u skladu s točkama 1. i 3. stavka 2. ovoga članka.

(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati sadržaj, način vođenja i uvjete korištenja evidencije iz stavka 4. ovoga članka te postupak obavještavanja o upisu novih osoba u evidenciju.

Članak 244. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 8.

Imenovanje i opoziv članova uprave

(1) Članove uprave i predsjednika imenuje nadzorni odbor društva najviše na vrijeme od pet godina s time da ih može ponovno imenovati. Nije li u odluci o imenovanju što drugo rečeno, mandat predsjedniku i članu uprave počinje s danom donošenja odluke o imenovanju bez obzira na upis u sudskom registru. Ponovno imenovanje predsjednika i članova uprave nije moguće ranije od godinu dana prije isteka njihova mandata.

Odredbom članka 92. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

Odredbom članka 49. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dio teksta dodan.

(2) Nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju člana uprave ili njezina predsjednika kada za to postoji važan razlog. Važnim razlogom naročito se smatra gruba povreda dužnosti, nesposobnost za uredno obavljanje poslova društva ili izglasavanje nepovjerenja u glavnoj skupštini društva, osim ako je to učinjeno zbog očito neutemeljenih razloga. Opoziv je valjan dok se njegova nevaljanost ne utvrdi sudskom odlukom. Opozivom člana ili predsjednika uprave ne dira se u odredbe ugovora kojega su oni sklopili s društvom.

(3) Tužbu kojom pobija odluku iz stavka 2. ovoga članka član ili predsjednik uprave može podnijeti pred sudom iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana kad je mogao saznati za odluku.

Članak 245.a izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 33.

Upis promjene u upravi u sudski registar

(1) Nakon svake promjene u svom sastavu kao i promjene ovlasti za zastupanje mora se bez odgađanja podnijeti prijavu registarskom sudu radi upisa te promjene u sudski registar.

(2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka moraju se priložiti odluke nadzornog odbora o opozivu imenovanja i imenovanju članova uprave, odnosno ostavka člana uprave u izvorniku ili u javno ovjerenoj preslici i javno ovjereni potpisi novih članova uprave, te podaci o datumu imenovanja, ostavke ili opoziva člana uprave.

(3) Novi članovi uprave moraju u prijavi dati izjave iz članka 187. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

Odredbom članka 94. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodan novi članak 245.a.

Članak 247. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 9.

Načela za primanja članova uprave

(1) Pri određivanju ukupnih primitaka pojedinoga člana uprave (plaće, sudjelovanja u dobiti, nadoknadi izdataka, plaćanju premija osiguranja, provizija i svih ostalih davanja) nadzorni odbor mora brinuti o tome da ukupni iznosi primanja budu u primjerenome odnosu posla koji obavlja član uprave i stanja društva.

(2) Ako se nakon što se članovima uprave odrede primanja tako znatno pogoršaju prilike društva da bi dalje isplaćivanje primanja iz stavka 1. ovoga članka za društvo značilo tešku nepravdu, nadzorni odbor, a u slučaju iz članka 245. stavka 3. ovoga Zakona na zahtjev toga odbora sud, ovlašten je da ih primjereno smanji. Smanjenje primanja nema utjecaja na ostale dijelove ugovora člana uprave s društvom. Član uprave ima pravo na raskid ugovora s krajem narednog tromjesečja s time da je otkazni rok za to šest tjedana.

Odredbom članka 37. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Glavna skupština može na zahtjev dioničara iz članka 278. stavka 1. ovoga Zakona donijeti odluku o smanjenju najvišeg iznosa primitaka iz članka 247.a stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

Članak 247.a dodanNN 40/2019: dodan člankom 34.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 10.

Politika primitaka društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja

(1) Nadzorni odbor društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja odlučuje o sustavu primitaka članova uprave. Politika primitaka sadrži najmanje sljedeće podatke, a glede sastavnih dijelova primitaka, ako ih ona uopće ima:

1. utvrđenje najvišeg iznosa primitaka članova uprave,

2. koliko primitak pridonosi poslovnoj strategiji i dugoročnom razvoju društva,

3. sve fiksne i varijabilne dijelove primitka te koji su njihovi postotni (relativni) udjeli u ukupnom primitku,

4. sva financijska i nefinancijska mjerila za isplatu promjenjivog, varijabilnog dijela, uključujući:

a) objašnjenje kako ta mjerila pridonose poslovnoj strategiji i dugoročnom razvoju društva,

b) metode pomoću kojih se utvrđuje jesu li mjerila ispunjena,

5. razdoblja za koja se odgađa isplata dijela primitka,

6. ima li društvo pravo zahtijevati vraćanje varijabilnih dijelova primitaka,

7. ako društvo dio primitka daje u dionicama:

a) rokove,

b) uvjete držanja dionica nakon stjecanja,

c) razjašnjenje kako ovaj dio primitka pridonosi poslovnoj strategiji i dugoročnom razvoju društva,

8. menadžerski ugovor ili drugi odgovarajući ugovor člana uprave i društva sa sljedećim podacima:

a) koliko ugovor traje i pod kojim pretpostavkama prestaje, uključujući ugovorene rokove za raskid, odnosno otkaz ugovora,

b) obveze društva prema članu uprave s naslova otpremnine,

c) uplaćuje li društvo članu uprave dobrovoljno mirovinsko i zdravstveno osiguranje i ima li obvezu dokupiti članu uprave mirovinski staž ako on po prestanku menadžerskog ugovora odlazi u prijevremenu mirovinu,

9. objašnjenje kako su se pri utvrđivanju primitaka uzimali u obzir uvjeti radničkih primitaka i uvjeti rada, uključujući i objašnjenje koji je točno krug radnika bio uključen u donošenje politike primitaka za članove uprave,

10. postupak donošenja, provedbe i nadzora politike primitaka, kao i ulogu odbora nadzornog odbora za nagrađivanja i imenovanja ili drugih odbora te mjere za suzbijanje sukoba interesa,

11. podastre li nadzorni odbor glavnoj skupštini svoju preispitanu politiku primitaka sukladno odredbama članka 276.a stavka 3. ovoga Zakona:

a) objašnjenje svih bitnih izmjena i

b) pregled u kojoj su mjeri u novoj preispitanoj politici primitaka uvaženi rezultati glasovanja i stajališta dioničara o ranijoj politici primitaka i izvješća o primicima.

2) Nadzorni odbor društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja utvrđuje primitke članova uprave u okviru politike primitaka koju je podnio glavnoj skupštini na odobrenje u skladu s odredbama članka 276.a stavka 1. ovoga Zakona. Nadzorni odbor smije privremeno odstupiti od politike primitaka ako to nužno zahtijeva dugoročna dobrobit društva i ako se u njoj navodi u kojem se dijelu smije odstupiti od utvrđene politike primitaka i po kojem postupku.

Članak 248.a dodanNN 110/2015: dodan člankom 4.

Sukob interesa

(1) Član uprave ne može bez suglasnosti nadzornog odbora sudjelovati u odlučivanju ili sklapanju pravnog posla ako:

1) je zastupnik po zakonu, zakonski zastupnik, prokurist ili punomoćnik druge ugovorne strane,

2) mu je druga ugovorna strana ili zastupnik po zakonu, zakonski zastupnik, prokurist ili punomoćnik druge ugovorne strane srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobočnoj liniji do drugog stupnja ili mu je bračni drug, izvanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li brak prestao ili nije, ili je posvojitelj ili posvojenik druge ugovorne strane, njezina zastupnika po zakonu, zakonskog zastupnika, prokurista ili punomoćnika,

3) vezano uz pravni posao o kojem se odlučuje ili se sklapa postoji sukob interesa između člana uprave i društva.

(2) Bez obzira na to sudjeluje li u odlučivanju ili sklapanju pravnog posla, član uprave mora o okolnostima iz stavka 1. ovoga članka odmah obavijestiti ostale članove uprave i nadzorni odbor, te u obavijesti navesti sve relevantne činjenice o prirodi svojeg odnosa s drugom ugovornom stranom te svoju procjenu postojanja sukoba interesa.

(3) Ako član uprave postupi protivno dužnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 248. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Članak 250.a izmijenjenNN 136/2024: izmijenjen člankom 3.

Godišnje izvješće o stanju društva

(1) Uprava društva dužna je jednom godišnje u pisanom obliku podnijeti glavnoj skupštini izvješće o stanju društva. Obvezu izrade i podnošenja tog izvješća nema društvo koje je prema računovodstvenim propisima mali poduzetnik. Statutom se može odrediti da je uprava i u tom slučaju dužna izraditi i podnijeti to izvješće.

Odredbom članka 39. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta dodan.

(2) U godišnjem izvješću o stanju društva mora se korektno prikazati najmanje razvitak i rezultat poslovanja društva te financijsko stanje u kome se ono nalazi uz opis glavnih rizika i nesigurnosti kojima je izloženo. To mora biti uravnotežen prikaz i potpuna analiza razvoja i rezultata poslovanja te položaja društva u skladu s opsegom i složenošću njegova poslovanja. U mjeri u kojoj je to potrebno za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja i financijskog položaja društva analiza mora uključiti financijske, a ako je to potrebno, i druge pokazatelje koji se odnose na pojedine poslove uključujući i obavijesti o zaštiti okoliša i o radnicima. Kada je to potrebno, u analizi se mora dodatno objasniti iznose navedene u godišnjim financijskim izvješćima.

(3) U izvješću moraju se prikazati i:

a) svi važniji poslovni događaji koji su se pojavili nakon proteka poslovne godine,

b) očekivani razvoj društva u budućnosti,

c) djelovanje društva na području istraživanja i razvoja,

d) obavijesti o stjecanju vlastitih dionica društva,

e) postojanje podružnica društva,

f) podaci o upotrebi financijskih instrumenata te podaci važni za prosudbu stanja imovine društva, njegovih obveza, financijskog položaja, dobiti i gubitka, ciljeva upravljanja financijskim rizicima i politikama uključujući i politiku poduzimanja mjera zaštite od gubitka u pojedinim važnijim vrstama predviđenih poslova koji se posebno računovodstveno iskazuju kao i izloženost društva cjenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku tijeka gotovine.

(4) Sastavni dio izvješća društva dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu vrijednosnih papira je i izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja iz članka 272.p ovoga Zakona.

(5) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka mora biti dostupno javnosti na internetskoj stranici društva.

Članak 250.b izmijenjenNN 136/2024: izmijenjen člankom 4.

Konsolidirano godišnje izvješće društva

(1) Uprava vladajućeg društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, ovisna društva kojega imaju sjedište u toj zemlji ili izvan nje, mora glavnoj skupštini podnijeti pisano konsolidirano godišnje izvješće društva ako su jedno ili više o njemu ovisnih društava društva kapitala.

(2) U konsolidiranom godišnjem izvješću društva mora se korektno prikazati najmanje razvitak i rezultat poslovanja te financijsko stanje društava uključenih u konsolidaciju uzetih kao cjelina uz opis glavnih rizika i nesigurnosti kojima su izložena. To mora biti uravnotežen prikaz i potpuna analiza razvoja, rezultata poslovanja i financijskog položaja društava uključenih u konsolidaciju uzetih kao cjelina u skladu s opsegom i složenošću njihova poslovanja. U mjeri u kojoj je to potrebno za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja i financijskog položaja društava analiza mora uključiti financijske, a ako je to potrebno, i druge pokazatelje koji se odnose na pojedine poslove uključujući i obavijesti o zaštiti okoliša i o radnicima. Kada je to potrebno, u analizi se mora dodatno objasniti iznose navedene u konsolidiranim godišnjim financijskim izvješćima.

(3) U odnosu na ta društva u izvješću se moraju prikazati i:

a) svi važniji poslovni događaji koji su se pojavili nakon proteka poslovne godine,

b) očekivani razvoj tih društava u budućnosti uzetih kao cjelina,

c) djelovanje tih društava uzetih kao cjelina na području istraživanja i razvoja,

d) broj i nominalni iznos, a ako su izdane dionice bez nominalnog iznosa knjigovodstvena vrijednost svih dionica vladajućeg društva koje drži ono samo, o njemu ovisna društva ili osoba koja djeluje u svoje ime a za račun tih društava,

e) za sva društva obuhvaćena konsolidacijom podatke o upotrebi financijskih instrumenata te podatke važne za prosudbu stanja njihove imovine, njihovih obveza, financijskog položaja, dobiti i gubitka, ciljeva upravljanja financijskim rizicima i politikama uključujući i politiku poduzimanja mjera zaštite od gubitka u pojedinim važnijim vrstama predviđenih poslova koji se posebno računovodstveno iskazuju kao i njihovu izloženost cjenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku tijeka gotovine,

f) opis glavnih obilježja unutarnjeg nadzora povezanih društava i sustava upravljanja rizicima u odnosu na postupak pripremanja i izrade konsolidiranih financijskih izvješća kada se s vrijednosnim papirima nekog društva trguje na uređenom tržištu vrijednosnih papira; ako se konsolidirano godišnje izvješće društva i godišnje izvješće o stanju društva podnose kao jedinstveno, taj se podatak mora uključiti u dio izvješća koji sadržava izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja.

(4) Kada se podnošenje konsolidiranog godišnjeg izvješća društva zahtijeva uz podnošenje godišnjeg izvješća o stanju društva, ta se dva izvješća mogu podnijeti kao jedno izvješće. U izradi takvog izvješća veći se naglasak može staviti na ono što je značajno za društva uključena u konsolidaciju uzeta kao cjelina.

(5) U pogledu izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 272.p ovoga Zakona.

(6) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka mora biti dostupno javnosti na internetskoj stranici društva.

Odredbom članka 52. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dodani naslovi iznad članaka i članci 250.a i 250.b.

Članak 251. izmijenjenNN 34/2022: izmijenjen člankom 10.

Dužnosti uprave u slučaju gubitka, prezaduženja ili nesposobnosti za plaćanje

(1) Ako se kod izrade godišnjih ili drugih financijskih izvješća ili inače ustanovi da u društvu postoji gubitak u visini polovine iznosa temeljnoga kapitala društva, uprava mora odmah sazvati glavnu skupštinu društva i o tome je izvijestiti.

(2) Ako je društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, uprava mora bez odgađanja a najkasnije tri tjedna po nastanku razloga kojega poseban zakon određuje kao razlog za pokretanje stečajnog postupka zatražiti da se otvori taj postupak.

Odredbom članka 40. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta brisan.

(3) Nakon što nastane nesposobnost za plaćanje, odnosno nakon što dođe do prezaduženosti uprava ne smije obavljati plaćanja. To ne vrijedi za plaćanja koja se i nakon toga obave s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.

Članak 252. izmijenjenNN 34/2022: izmijenjen člankom 11.

Dužna pozornost i odgovornost članova uprave

(1) Članovi uprave moraju voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika i čuvati poslovnu tajnu društva. Član uprave ne postupa protivno obvezi o načinu vođenja poslova društva ako pri donošenju poduzetničke odluke smije na temelju primjerenih informacija razumno pretpostaviti da djeluje za dobrobit društva.

Odredbom članka 53. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dio teksta dodan.

(2) Članovi uprave koji povrijede svoje obveze odgovaraju za štetu društvu kao solidarni dužnici. U slučaju spora članovi uprave moraju dokazati da su primijenili pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika.

(3) Članovi uprave naročito su odgovorni za štetu ako suprotno ovome Zakonu:

1. vrate dioničarima ono što su uložili u društvo,

2. isplate dioničarima kamate ili dividendu,

3. upišu, steknu, uzmu u zalog ili povuku vlastite dionice društva ili nekoga drugoga društva,

4. izdaju dionice prije nego što se za njih u cjelini uplati iznos za koji su izdane,

5. razdijele imovinu društva,

6. obave plaćanja nakon što nastupi nesposobnost društva za plaćanje, odnosno nakon što dođe do prezaduženosti društva,

7. dadu naknadu članovima nadzornog odbora,

8. dadu kredit,

9. kod uvjetnog povećanja kapitala izdaju dionice suprotno svrsi ili prije nego što se one u cjelini uplate.

Odredbom članka 97. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta brisan.

Odredbama članka 97. stavka 2. i 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodane nove točke 7. i 8., a dosadašnja točka 7., postaje točka 9.

(4) Obveza naknade štete ne postoji ako se radnja članova uprave temelji na odluci glavne skupštine. Odobrenje radnje od strane nadzornog odbora ne isključuje odgovornost. Društvo se može odreći zahtjeva za naknadu štete ili o njemu sklopiti nagodbu tek po proteku tri godine od nastanka zahtjeva ali samo onda ako se s time suglasi glavna sukpština i ako tome ne prigovori manjina koja raspolaže dionicama koje predstavljaju najmanje desetinu temeljnog kapitala društva i prigovor se ne unese u zapisnik sa skupštine. To vremensko ograničenje ne vrijedi ako je onaj tko je odgovoran za naknadu štete nesposoban za plaćanje i ako, da bi otklonio otvaranje stečaja, sklopi nagodbu sa svojim vjerovnicima ili se pak obveza naknade štete uredi stečajnim planom.

Odredbom članka 97. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 4.

(5) Zahtjev za naknadu štete mogu postaviti i vjerovnici društva ako ne mogu svoje tražbine podmiriti od društva. To vrijedi u slučajevima osim onih iz stavka 3. ovoga članka samo onda ako član uprave grubo povrijedi dužnost da primijeni pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika. U odnosu na vjerovnike društva obveza da se nadoknadi šteta ne može se otkloniti tako da se društvo odrekne zahtjeva ili da o zahtjevu sklopi nagodbu niti time što se radnja temeljila na odluci glavne skupštine. Ako je nad društvom otvoren stečajni postupak, za vrijeme trajanja tog postupka pravo vjerovnika društva protiv članova uprave ostvaruje stečajni upravitelj, odnosno stečajni vjerovnici prema pravilima stečajnog prava.

Odredbom članka 97. stavka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

(6) Zahtjevi iz prethodnih stavaka ovoga članka zastaruju za pet godina.

Članak 254. izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 4.

Broj članova nadzornog odbora

(1) Nadzorni odbor ima najmanje tri člana. Statutom se može odrediti i veći broj članova nadzornog odbora s time da njihov broj mora biti neparan.

(2) Najveći broj članova nadzornog odbora iznosi kod društva s temeljnim kapitalom:

– do 12.000.000,00 kuna 1.500.000,00 eura, 9 članova,

– preko 1.500.000,00 eura do 80.000.000,00 kuna 10.000.000,00 eura, 15 članova,

– preko 80.000.000,00 kuna 10.000.000,00 eura, 21 član.

Odredbom članka 98. stavka1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 2.

Odredbom članka 54. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Brisan.

Odredbom članka 98. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., brisan stavak 3.

Članak 255. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 35.; NN 18/2023: izmijenjen člankom 8.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 11.; NN 136/2024: izmijenjen člankom 5.

Tko može biti član nadzornog odbora

(1) Članom nadzornog odbora može biti fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. Statutom se mogu odrediti uvjeti koje mora ispuniti osoba da bi bila imenovana u nadzorni odbor.

(2) Članom nadzornog odbora ne može biti:

1. član uprave društva,

2. član nadzornog, odnosno upravnog odbora u deset društava,

3. član uprave, odnosno izvršni direktor društva koje je ovisno u odnosu na dioničko društvo,

4. član uprave, odnosno izvršni direktor drugog društva kapitala u čijem se nadzornom, odnosno upravnom odboru nalazi član uprave, odnosno izvršni direktor društva,

5. osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 239 stavka 2. ovoga Zakona.

Odredbom članka 55. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dio teksta dodan.

(3) Članstvo u nadzornom odboru prestaje po zakonu nastupe li nakon donošenja odluke o izboru odnosno imenovanju člana nadzornog odbora na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile izbor odnosno imenovanje. Član nadzornog odbora kojemu je članstvo u tom odboru prestalo zbog toga što je protiv njega donesena pravomoćna presuda suda ili mu je uvedena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovinom dužan je bez odgađanja o tome obavijestiti društvo. Članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora, a ako je riječ o njemu samo članovi uprave, dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u nadzornom odboru društva. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u nadzornom odboru te će o tome obavijestiti društvo.

(4) Statutom se mogu propisati posebni uvjeti za članove nadzornog odbora koje bira glavna skupština osim za članove koje bira na temelju prijedloga sukladno posebnom zakonu.

Odredbom članka 99. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodan stavak 3.

(5) U društvima dionicama kojih se trguje na uređenom tržištu najmanje jedan član nadzornog odbora mora biti stručan u području računovodstva ili revizije financijskih izvješća.

(6) U društvima dionicama kojih se trguje na uređenom tržištu najmanje jedan član nadzornog odbora mora biti neovisan o društvu, s društvom povezanim društvom, njihovim dioničarima i članovima uprave. Član nadzornog odbora nije neovisan:

– ako je u posljednje tri godine bio dioničar društva na čije dionice otpada ili je otpadao barem dvadeseti dio temeljnog kapitala društva, ili dioničar koji djelujući samostalno ili zajednički s drugim dioničarima može ili je mogao imati neposredno ili posredno prevladavajući utjecaj u društvu,

– ako je u posljednje tri godine bio dioničar ili član nekog s društvom povezanog društva, pri čemu na njegove dionice odnosno poslovne udjele otpada ili je otpadao barem dvadeseti dio temeljnog kapitala povezanog društva, ili djelujući samostalno ili zajednički s drugim dioničarima ili članovima može ili je mogao imati neposredno ili posredno prevladavajući utjecaj u povezanom društvu,

– ako je u posljednje tri godine bio član uprave društva ili član uprave s njime povezanog društva,

– ako je u posljednje tri godine bio imenovan za predstavnika radnika u nadzornom odboru društva ili s njime povezanog društva,

– ako je u posljednje tri godine, osim naknade s osnove članstva u nadzornom odboru, ostvario neki drugi prihod iz poslovnog odnosa s društvom ili s njime povezanim društvom,

– ako je u posljednje tri godine bio član uprave društva koje je iz poslovnog odnosa s društvom ili s njime povezanim društvom u posljednje tri godine ostvarilo više od deset posto ukupnih prihoda toga razdoblja, ili je u tome društvu u posljednje tri godine bio dioničar ili član na dionice odnosno poslovne udjele kojeg je otpadao najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala, ili je djelujući samostalno ili zajednički s drugim dioničarima ili članovima mogao imati neposredno ili posredno prevladavajući utjecaj u tome društvu,

– ako je bračni drug, krvni ili tazbinski srodnik u pravoj liniji bez ograničenja, krvni ili tazbinski srodnik u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, posvojitelj, posvojenik, ili izvanbračni drug ili registrirani životni partner neke od osoba iz podstavaka 1. do 6. ovoga stavka, ili je u takvom odnosu prema drugom članu nadzornog odbora društva ili povezanog društva ako se taj član ne može smatrati neovisnim članom toga odbora,

– ako je u posljednje tri godine bio partner ili radnik u revizorskom društvu koje provodi ili je u posljednjih pet godina provodilo reviziju u društvu ili s njime povezanom društvu ili je pružalo revizorske ili druge usluge društvu ili s njime povezanom društvu,

– ako je u posljednje tri godine bio radnik društva ili s njime povezanog društva,

– ako je bio član nadzornog odbora društva ili član nadzornog odnosno upravnog odbora s njime povezanog društva više od 12 godina,

– ako na temelju drugog odnosa i okolnosti koje postoje u vezi s društvom ili s povezanim društvom postoji opravdana sumnja da član nije neovisan.

Članak 256. izmijenjenNN 136/2024: izmijenjen člankom 6.

Izbor i imenovanje članova nadzornog odbora

(1) Članove nadzornog odbora bira glavna skupština društva.

(2) Statutom se može predvidjeti da određeni dioničari imenuju određeni broj članova nadzornog odbora. Kada je tako propisano posebnim zakonom, u statutu se određuje broj članova nadzornog odbora koje imenuju zaposleni.

Odredbom članka 41. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Pravo imenovanja članova nadzornog odbora mogu imati samo određeni dioničari ili svakodobni imatelji određenih dionica. Imateljima određenih dionica može se statutom dati pravo da imenuju članove nadzornog odbora ako je za prijenos tih dionica potrebna suglasnost društva. Takve dionice ne čine poseban rod dionica. Dioničari mogu u nadzorni odbor imenovati najviše jednu trećinu članova odbora.

Odredbom članka 56. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dio teksta brisan.

(4) Ako postoji obveza uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca u nadzornom odboru, uprava će o postojanju te obveze obavijestiti svakog dioničara koji ima pravo imenovanja člana nadzornog odbora te radničko vijeće. Ako radničko vijeće u društvu nije ustanovljeno, uprava će s postojanjem ove obveze na prikladan način upoznati radnike u postupku neposrednog izbora njihova predstavnika u nadzornom odboru.

(5) Ne mogu se izabrati zamjenici članova nadzornog odbora.

Članak 257. izmijenjenNN 136/2024: izmijenjen člankom 7.

Imenovanje članova nadzornog odbora od strane suda

Ako u nadzornom odboru nedostaje broj članova potreban za to da bi se u njemu mogle donositi odluke, članove koji za to nedostaju imenovat će sud na zahtjev uprave nekoga člana nadzornog odbora ili dioničara. Uprava je dužna uputiti zahtjev sudu bez odgađanja, osim ako se ne očekuje da će se broj članova nadzornog odbora na vrijeme popuniti do naredne sjednice toga odbora. Imenuje li sud člana nadzornog odbora u društvu u kojem postoji obveza uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca u nadzornom odboru, sud će prilikom imenovanja voditi računa o takvoj zastupljenosti.

Članak 260. izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 5.

Opoziv članova nadzornog odbora od strane suda

Sud će na zahtjev nadzornog odbora ili dioničara koji imaju dionice na koje otpada najmanje jedna desetina temeljnog kapitala društva ili najmanje 8.000.000,00 kuna 1.000.000,00 eura tog kapitala opozvati člana toga odbora ako za to postoji važan razlog. O postavljanju zahtjeva nadzorni odbor odlučuje običnom većinom glasova. Ako se radi o članu koji je imenovan u nadzorni odbor, zahtjev sudu mogu postaviti i dioničari koji imaju dionice na koje otpada najmanje jedna desetina temeljnoga kapitala društva ili najmanje 8.000.000,00 kuna 1.000.000,00 eura tog kapitala.

Odredbom članka 100. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen članaka 260.

Odredbom članka 58. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dio teksta dodan.

Članak 263.a dodanNN 40/2019: dodan člankom 36.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 12.

Poslovi s povezanim osobama

(1) Poslovi s povezanim osobama su pravni poslovi i radnje:

1. kojima se predmet ili neka druga imovinska vrijednost naplatno ili besplatno otuđuje, opterećuje ili daje na korištenje i

2. koji se poduzimaju s povezanim osobama u smislu druge rečenice ovoga stavka.

Povezane osobe su povezane stranke odnosno osobe u smislu Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja koji su preuzeti Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenog 2008. o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (SL. L. 320, 29. 11. 2008., str. 1) i njezinim svakodobnim izmjenama. Propuštanje nije posao u smislu prve rečenice ovoga stavka.

(2) Poslovi s povezanim osobama u smislu članka 264. i članaka 263.a do 263.c ovoga Zakona nisu redoviti poslovi društva koje ono poduzima s povezanim osobama pod uobičajenim tržišnim uvjetima, osim ako je statutom društva drugačije određeno. Društvo dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja provodit će unutarnji postupak kako bi se redovito provjerilo je li poslovalo s povezanim osobama u skladu s prvom rečenicom ovoga stavka. Povezane osobe ne smiju sudjelovati u tim provjerama.

(3) Poslovi s povezanim osobama u smislu članka 264. i članaka 263.a do 263.c ovoga Zakona nisu:

1. poslovi s ovisnim društvima u smislu Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja koji su preuzeti Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenoga 2008. ako je društvo izravno ili neizravno njihov jedini član ili ako u tim ovisnim društvima ni jedna s društvom nepovezana osoba nije član, bilo izravno bilo neizravno, ili ako ovisna društva imaju sjedište u državi članici Europske unije, a njihove su dionice uvrštene radi trgovanja na uređeno tržište koje se nalazi ili posluje u državi članici u smislu članka 4. stavka 1. točke 21. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173 od 12. 6. 2014., str. 349, L 74 od 18. 3. 2015., str. 38; L 188 od 13. 7. 2016., str. 28; L 273 od 8. 10. 2016., str. 35; L 64 od 10. 3. 2017., str. 116), koja je zadnji put izmijenjena Direktivom (EU) 2016/1034 (SL L 175 od 30. 6. 2016., str. 8),

2. poslovi s kojima se treba suglasiti ili ih odobriti glavna skupština društva,

3. svi poslovi i radnje koji se poduzimaju na temelju suglasnosti ili odobrenja glavne skupštine društva, a posebno:

a) radnje povezane s povećanjem ili smanjenjem temeljnog kapitala (članci 304. do 354. ovoga Zakona), poduzetničkim ugovorima (članci 479. do 492. ovoga Zakona) te poslovi koji se poduzimaju na temelju tih ugovora,

b) prijenos cijele imovine društva odnosno strukturne promjene iz članka 552. ovoga Zakona,

c) stjecanje vlastitih dionica u skladu s člankom 233. stavkom 1. ovoga Zakona,

d) ugovori na koje se primjenjuju pravila o nastavku osnivanja iz članka 194.a ovoga Zakona,

e) prijenos dionica manjinskih dioničara u skladu s člancima 300.f do 300.k ovoga Zakona,

f) poslovi u okviru pripajanja, spajanja, podjele i preoblikovanja u skladu s ovim Zakonom,

4. poslovi koji se odnose na primitke članova uprave ili članova nadzornog odbora u skladu s člankom 247.a stavkom 2. i člankom 269. stavkom 3. ovoga Zakona,

5. poslovi koje sklopi kreditna institucija na temelju mjera kojima je cilj zaštita njezine stabilnosti i koje je donijelo ili odobrilo nadležno tijelo zaduženo za bonitetni nadzor u smislu prava Europske unije,

6. poslovi koji se nude svim dioničarima pod jednakim uvjetima.

Članak 263.b dodanNN 40/2019: dodan člankom 36.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 13.; NN 136/2024: izmijenjen člankom 8.

Prethodna suglasnost nadzornog odbora za poslove s povezanim osobama

(1) Nadzorni odbor društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja ili komisija imenovana u skladu s člankom 264. stavkom 3. ovoga Zakona treba se prethodno suglasiti s poslovima koje društvo poduzima s povezanim osobama ako vrijednost tog posla samostalno ili zajedno s drugim poslovima koje je društvo poduzelo s povezanom osobom unutar tekuće poslovne godine prije nego što se taj posao poduzima premašuje 1,5% zbroja dugotrajne i kratkoročne imovine utvrđene zadnjim godišnjim financijskim izvješćima. Dugotrajna i kratkoročna imovina određuju se u skladu s propisima o računovodstvu koji su na snazi u vrijeme primjene.

(2) Prilikom donošenja odluke u skladu sa stavkom 1. ovoga članka članu nadzornog odbora koji je povezana osoba s kojom društvo poduzima posao, ili je osoba u pogledu koje postoji sumnja da se na temelju odnosa s povezanim osobama nalazi u sukobu interesa, uskraćeno je pravo sudjelovanja u radu toga odbora ili komisije, uključujući i pravo rukovođenja sjednicom, pravo raspravljanja i pravo glasa. Član nadzornog odbora ili član komisije dužan je o postojanju ovih okolnosti pravodobno izvijestiti preostale članove nadzornog odbora ili komisije.

(3) Ako je društvo kao vladajuće društvo dužno utvrditi konsolidirano godišnje financijsko izvješće u skladu s člankom 250.b ovoga Zakona, umjesto zbroja dugotrajne i kratkoročne imovine utvrđene zadnjim godišnjim financijskim izvješćima društva treba uzeti zbroj dugotrajne i kratkoročne imovine koncerna utvrđen zadnjim konsolidiranim godišnjim financijskim izvješćima vladajućeg društva koncerna.

(4) Uskrati li nadzorni odbor prethodnu suglasnost poslu s povezanim osobama, uprava može zahtijevati da odluka glavne skupštine nadomjesti prethodnu suglasnost nadzornog odbora. Dioničaru je isključeno pravo glasa kad se glasuje o toj odluci bilo da ga ostvaruje za sebe ili za drugoga, ako je on ujedno i povezana osoba s kojom društvo poduzima posao.

Članak 263.c dodanNN 40/2019: dodan člankom 36.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 14.

Objava transakcija s povezanim osobama

(1) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja moraju bez odgode objaviti transakcije s povezanim osobama za koje je potrebna suglasnost u skladu s člankom 263.b ovoga Zakona na svojim internetskim stranicama. Ova obveza obuhvaća i transakcije koje treba, zajedno s transakcijom za koju je potrebna suglasnost, uzeti u obzir radi izračuna vrijednosti prema članku 263.b ovoga Zakona.

(2) Obavijest je potrebno dati na način koji će omogućiti javnosti jednostavan pristup podacima. Obavijest mora sadržavati sve bitne informacije koje su potrebne za ocjenu je li transakcija primjerena s aspekta društva i dioničara koji nisu povezane osobe. Sadržaj obavijesti u smislu prethodne rečenice uključuje barem informacije o prirodi odnosa s povezanom osobom, imena povezanih osoba, datum i vrijednost transakcije. Obavijest na internetskim stranicama društva mora biti dostupna javnosti najmanje pet godina.

(3) Ako posao s povezanom osobom predstavlja povlaštenu informaciju prema odredbi članka 17. Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ, zadnje izmijenjena Uredbom (EU) 2016/1033, podaci koji se traže prema stavku 2. ovoga članka navode se u obavijesti u skladu s odredbom članka 17. Uredbe (EU) br. 596/2014. U tom slučaju ne postoji dužnost prema stavku 1. ovoga članka. Odredbe članka 17. stavaka 4. i 5. Uredbe (EU) br. 596/2014 primjenjuju se na odgovarajući način.

(4) Ako je izdavatelj matično društvo u smislu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja usvojenih u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002, odredbe stavaka 1. do 3. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na transakcije društva kćeri s povezanim osobama matičnog društva, ako bi za te poslove, kada bi ih poduzelo matično društvo, trebalo pribaviti suglasnost u skladu s odredbama članka 263.b stavaka 1. do 3. ovoga Zakona.

Članak 263.d dodanNN 40/2019: dodan člankom 36.; NN 130/2023: brisan člankom 15.

Članak 263.e dodanNN 136/2024: dodan člankom 9.

Godišnje izvještavanje o transakcijama s povezanim osobama

Uprava, odnosno izvršni direktori društva dužni su jednom godišnje izraditi izvješće o transakcijama s povezanim osobama u smislu odredbi članka 263.a ovoga Zakona. U izvješću se moraju dodatno obuhvatiti i redoviti poslovi društva koje ono poduzima s povezanim osobama pod uobičajenim tržišnim uvjetima. Na izradu izvješća, njegovu reviziju i ispitivanje od strane nadzornog odnosno upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 497. do 502. ovoga Zakona. Ako su uprava, odnosno izvršni direktori društva obvezni izraditi i izvješće iz članka 497. ovoga Zakona, izvješća je dopušteno objediniti.

Članak 264. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 37.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 16.

Način rada nadzornog odbora

(1) Nadzorni odbor iz reda svojih članova izabire predsjednika i najmanje jednog njegovog zamjenika. Uprava mora podnijeti prijavu registarskom sudu za upis izabranih osoba u sudski registar. Zamjenik predsjednika ima prava i obveze predsjednika samo onda ako je ovaj spriječen u obavljanju svoje funkcije.

Odredbom članka 105. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) O sjednici nadzornog odbora vodi se zapisnik kojega potpisuje predsjednik odnosno potpredsjednik koji je vodio sjednicu. U zapisniku se moraju navesti mjesto i vrijeme održavanja sjednice, dnevni red, bitan sadržaj vođene rasprave i donesene odluke. Svakome članu nadzornog odbora mora se na njegov zahtjev zapisnik dati na uvid. Postupanje protivno spomenutim obvezama nadzornog odbora nema za posljedicu da su na sjednici donesene odluke bez učinka.

Odredbom članka 105. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

Odredbom članka 61. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dio teksta dodan.

(3) Nadzorni odbor može imenovati komisije radi pripreme odluka koje donosi i nadzora njihova provođenja. Komisije ne mogu odlučivati o pitanjima iz nadležnosti nadzornog odbora. Nadzorni odbor društva dionice kojega su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja može imenovati komisiju koja odlučuje o davanju prethodne suglasnosti u skladu s člankom 263.b stavkom 1. ovoga Zakona. Članovi te komisije ne smiju biti povezane osobe koje sudjeluju u poslu u smislu članka 263.a stavka 1. druge rečenice ovoga Zakona. Većina članova komisije ne smiju biti osobe kod kojih postoji sumnja da su u sukobu interesa na temelju njihovih odnosa s povezanim osobama. Komisije su dužne o svom radu redovito izvješćivati nadzorni odbor.

Odredbom članka 105. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

Članak 267.a dodanNN 130/2023: dodan člankom 17.

Ništetnost i pobojnost odluke nadzornog odbora

(1) Osim onoga što je propisano za ništetnost odluke o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća, odluka nadzornog odbora ništetna je:

1. ako je njezin sadržaj protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima, moralu društva ili prisilnim odredbama statuta ili

2. ako je pri njezinu donošenju počinjena teža povreda pravila postupka koju nadzorni odbor ne može otkloniti niti se povreda uklanja protekom vremena, ili je odlučan glas za donošenje odluke dan zbog upotrebe sile prema članu nadzornog odbora.

(2) Na ništetnost odluke sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozvati svaka zainteresirana osoba.

(3) Osim onoga što je propisano za pobojnost odluke o opozivu imenovanja člana ili predsjednika uprave društva, odluka nadzornog odbora pobojna je:

1. ako je pri njezinu donošenju počinjena lakša povreda postupka koju nadzorni odbor može otkloniti ili se povreda uklanja protekom vremena, ako je unatoč pokazanoj pozornosti člana nadzornog odbora odlučno utjecala na donošenje odluke, ili

2. ako je odlučan glas za donošenje odluke dan zbog opravdanog straha izazvanog nedopuštenom prijetnjom, u bitnoj zabludi, zbog nesporazuma o pravnoj naravi odluke ili o nekom njezinom bitnom sastojku ili zbog prijevare.

(4) Svaki član nadzornog odbora može u roku od osam dana od zaključenja sjednice nadzornog odbora na kojoj je donesena odluka iz stavka 3. ovoga članka u pisanom obliku izjaviti prigovor predsjedniku nadzornog odbora, navesti razloge zbog kojih smatra da je ta odluka pobojna i zahtijevati da je nadzorni odbor povuče. Ne razmotri li se prigovor na prvoj idućoj sjednici nadzornog odbora ili na njoj zahtjev bude odbijen, član nadzornog odbora koji je uložio prigovor može u roku od 30 dana nakon zaključenja sjednice podići tužbu kod suda iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona i zatražiti da poništi donesenu odluku. U navedenim rokovima i pod istim uvjetima prigovor može izjaviti, zahtijevati povlačenje odluke i podići tužbu i uprava društva ako za to ima pravni interes.

Članak 269. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 38.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 18.

Nagrada za rad članova nadzornog odbora

(1) Članovima nadzornog odbora može se za njihov rad platiti naknada koja se može odrediti i sudjelovanjem člana odbora u dobiti društva. Naknada se određuje statutom a može ju odobriti i glavna skupština društva. Naknada mora biti primjerena poslovima koje obavlja član odbora i stanju društva. Ako je naknada određena statutom, glavna skupština može običnom većinom glasova donijeti odluku o izmjeni statuta kojom se ta naknada smanjuje.

Odredbom članka 62. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dio teksta dodan.

(2) Članovima prvog nadzornog odbora naknadu za rad može odobriti samo glavna skupština i to istodobno s odlučivanjem o davanju razrješnice članovima tog odbora.«

Odredbom članka 108. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen članak 269.

(3) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja moraju najmanje svake četiri godine odlučivati o primicima članova nadzornog odbora. Dopuštena je odluka o primicima kojom se potvrđuje ranija odluka; u preostalome dijelu primijenit će se odredba stavka 1. druge rečenice ovoga članka. U odluci se na jasan i razumljiv način navode podaci ili se upućuje na podatke iz članka 247.a stavka 1. druge rečenice ovoga Zakona. Podaci se ne moraju navesti u statutu kada su njime određeni primici članova nadzornog odbora. Odluka nije pobojna ako se prekrše pravila iz odredbe treće rečenice ovoga stavka. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 276.a stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

Članak 272.b izmijenjenNN 18/2023: izmijenjen člankom 9.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 19.

Sastav upravnog odbora

(1) Upravni odbor sastoji se od najmanje tri člana. Statutom se može odrediti da upravni odbor ima više članova. Kad je zakonom određeno da u nadzornom odboru mora biti predstavnik radnika, to vrijedi i za predstavnika radnika u upravnom odboru. Za određenje broja članova upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 254. ovoga Zakona.

(2) U pogledu svojstava osoba koje mogu biti izabrane za članove upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 255. ovoga Zakona, s time tim da se pod tamo spomenutim organima društva smatra i upravni odbor. Na odgovarajući način primjenjuje se i odredba toga članka o prestanku članstva u nadzornom odboru po zakonu.

Odredbom članka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

Članak 272.h izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 39.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 20.

Nadležnost upravnog odbora

(1) Upravni odbor vodi društvo, postavlja osnove za obavljanje predmeta poslovanja, nadzire vođenje poslova društva i zastupa društvo prema izvršnim direktorima društva. Kada upravni odbor Upravni odbor društva dionice kojega su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja odlučuje o sustavu primitaka izvršnih direktora. Pritom se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 247.a ovoga Zakona Kada upravni odbor odlučuje o sustavu primitaka izvršnih direktora te kad zastupa društvo prema nekome od izvršnih direktora u tome ne može sudjelovati nitko od izvršnih direktora društva.

(2) Upravni odbor dužan je sazvati glavnu skupštinu kada je to potrebno radi dobrobiti društva. O tome donosi odluku običnom većinom glasova. Upravni odbor može obavljanje pojedinih radnji u vezi s pripremom i vođenjem glavne skupštine povjeriti izvršnim direktorima.

(3) Upravni odbor brine se o tome da se uredno vode poslovne knjige društva. Dužan je poduzimati mjere prikladne za sustavni nadzor nad vođenjem poslova društva kako bi se pravodobno otkrile okolnosti koje dovode u opasnost društvo i njegovo poslovanje. Na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 250.a, 250.b i 263. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Za obveze upravnog odbora u vezi s gubitkom društva, nesposobnošću društva za plaćanje i prezaduženošću na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 251. ovoga Zakona.

(5) Na sastavljanje i utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 300.a do 300.e ovoga Zakona s time da ono što je tamo predviđeno za upravu društva vrijedi za izvršne direktore, a što je predviđeno za nadzorni odbor vrijedi za upravni odbor. Statutom se može odrediti da godišnja financijska izvješća utvrđuje glavna skupština.

(6) Za poslove s povezanim osobama na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 263.a do 263.c ovoga Zakona.

Članak 272.j izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 21.; NN 136/2024: izmijenjen člankom 10.

Sazivanje sjednica, sudjelovanje na njima i odlučivanje u upravnom odboru

(1) Na sazivanje sjednica upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 265. ovoga Zakona.

(2) Na sudjelovanje na sjednicama upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 266. ovoga Zakona.

(3) Na odlučivanje u upravnom odboru na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 267. ovoga Zakona.

(4) Članovi upravnog odbora koji su i izvršni direktori u društvu ne sudjeluju u odlučivanju o imenovanju i opozivu imenovanja izvršnih direktora, njihovoj odgovornosti i odnosima s društvom te o ciljevima uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca među izvršnim direktorima. Članove upravnog odbora koji su izvršni direktori ne uzima se u obzir pri određivanju kvoruma ni većina potrebnih za donošenje odluka u tim stvarima.

(5) Na ništetnost i pobojnost odluka upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 267.a ovoga Zakona.

Članak 272.l izmijenjenNN 18/2023: izmijenjen člankom 10.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 22.

Izvršni direktori

(1) Upravni odbor imenuje jednog ili više izvršnih direktora na mandatno razdoblje određeno u skladu sa statutom, ali ne dulje od šest godina. Ako ih imenuje više, jednog od njih mora imenovati glavnim izvršnim direktorom. Na odgovarajući način primjenjuje se odredba druge rečenice članka 244. stavka 1. ovoga Zakona. Dozvoljeno je imenovanje zamjenika izvršnih direktora, za što vrijedi ono što i za zamjenike članova uprave. Izvršnim direktorima mogu se imenovati i članovi upravnog odbora, ali samo tako da većina članova upravnog odbora budu neizvršni direktori. Imenovanje izvršnih direktora mora se prijaviti za upis u sudski registar. Ako se izvršnim direktorima imenuju osobe koje nisu članovi upravnog odbora, moraju ispunjavati uvjete iz članka 239. stavka 2. ovoga Zakona. Statutom se mogu propisati i druga svojstva osoba koje se imenuje izvršnim direktorima i pobliže urediti način imenovanja od strane upravnog odbora. Svojstvo izvršnog direktora prestaje po zakonu nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju na njegovoj strani zakonom predviđene okolnosti iz odredbe članka 239. stavka 2. ovoga Zakona koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile imenovanje. Izvršni direktor kojem je to svojstvo prestalo zbog toga što je protiv njega donesena pravomoćna presuda suda ili mu je uvedena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovinom dužan je bez odgađanja o tome obavijestiti društvo. Drugi izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora dužni su bez odgađanja po saznanju da je izvršnom direktoru prestalo svojstvo izvršnog direktora podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka njegova svojstva izvršnog direktora. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od okolnosti na temelju kojih je osobi prestalo svojstvo izvršnog direktora, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo to svojstvo te će o tome obavijestiti društvo.

(2) Izvršni direktori vode poslove društva. Ako je imenovano više izvršnih direktora, oni su ovlašteni voditi poslove društva samo zajedno. Statutom ili poslovnikom o radu izvršnih direktora kojeg donese upravni odbor može se odrediti i drukčiji način vođenja poslova. Ovlasti koje su zakonom dane upravnom odboru ne mogu se prenositi na izvršne direktore. Izvršni direktori obvezni su registarskom sudu podnositi prijave za upis u sudski registar i podnositi odgovarajuće isprave kako je to ovim Zakonom propisano za članove uprave društva.

(3) Za vođenje poslova društva i u povezanim društvima od strane izvršnih direktora, njihove ovlasti, obveze i odgovornost u vezi s time vrijedi ono što je ovim Zakonom propisano za upravu društva, ako odredbama o izvršnim direktorima nije određeno što drugo. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 242. ovoga Zakona.

(4) Ako iz izrađenih godišnjih ili periodičnih financijskih izvješća ili iz slobodne procjene izvršnih direktora proizlazi da društvo ima gubitak u visini polovine iznosa temeljnog kapitala, o tome moraju bez odgađanja izvijestiti predsjednika upravnog odbora. Isto vrijedi i za slučaj da društvo postane nesposobno za plaćanje ili prezaduženo.

(5) Ima li društvo više izvršnih direktora, oni mogu donijeti poslovnik o svom radu osim ako to statutom nije stavljeno u nadležnost upravnog odbora ili ga taj organ donese. Statutom se mogu za izvršne direktore urediti neka pitanja koja se inače uređuju poslovnikom, što ih tada obvezuje. Izvršni direktori usvajaju poslovnik o radu samo jednoglasno donesenom odlukom.

(6) Ako se statutom ne odredi što drugo, upravni odbor može svojom odlukom u svako doba opozvati imenovanje izvršnih direktora. Time se ne dira u ugovor što su ga izvršni direktori sklopili s društvom.

(7) Ne odredi li se statutom ili poslovnikom o radu što drugo, izvršni direktori su dužni izvješćivati upravni odbor u skladu s odredbama članka 250. i pripremiti izvješća iz članka 250.a i 250.b ovoga Zakona.

(8) Na izvršne direktore na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 244.a, 247. do 249. ovoga Zakona.

(9) Na dužnu pozornost i odgovornost izvršnih direktora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 252., 273. i 273.a ovoga Zakona.

(10) Propisi o izvršnim direktorima primjenjuju se i na njihove zamjenike.

Članak 272.p izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 40.; NN 136/2024: izmijenjen člankom 11.

Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja

(1) Nadzorni, odnosno upravni odbor društva dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu dužni su osigurati da uprava, odnosno izvršni direktori društva u posebnom odjeljku godišnjeg izvješća o stanju društva navedu najmanje:

a) podatke o kodeksu korporativnog upravljanja koji ga obvezuje i/ili o kodeksu korporativnog upravljanja koje društvo dobrovoljno primjenjuje i/ili o praksi korporativnog upravljanja koju primjenjuje izvan onoga što se traži propisima te podatke o tome gdje su objavljeni odgovarajući kodeksi korporativnog upravljanja odnosno praksa korporativnog upravljanja koju primjenjuje,

b) odstupa li društvo od kodeksa korporativnog upravljanja navedenih pod a) i objašnjenja u kojem to dijelu čini te razloge tog odstupanja,

c) opis osnovnih obilježja provođenja unutarnjeg nadzora u društvu i upravljanja rizicima u odnosu na financijsko izvještavanje,

d) podatke o značajnim neposrednim i posrednim imateljima dionica u društvu, uključujući posredno držanje dionica u piramidalnim strukturama i uzajamnim udjelima, sporazumima dioničara iz članka 293.a ovoga Zakona i ugovornim stranama tih sporazuma, uz obavijest da su podaci o tim sporazumima upisani u sudskom registru, imateljima vrijednosnih papira s posebnim pravima kontrole i opisom tih prava, ograničenjima prava glasa kao što su ograničenja prava glasa na određeni postotak ili broj glasova, vremenska ograničenja za ostvarenje prava glasa ili slučajevi u kojima su u suradnji s društvom financijska prava iz vrijednosnih papira odvojena od držanja tih papira, pravilima o imenovanju i opozivu imenovanja članova uprave odnosno izvršnih direktora odnosno nadzornog, odnosno upravnog odbora i izmjeni statuta, o ovlastima članova uprave, odnosno izvršnih direktora, odnosno, nadzornog, odnosno upravnog odbora posebice o ovlastima da izdaju dionice društva ili stječu vlastite dionice,

e) podatke o sastavu i djelovanju uprave, odnosno izvršnih direktora i nadzornog, odnosno upravnog odbora i njihovih pomoćnih tijela uz navođenje podatka o tome koji su članovi nadzornog odnosno upravnog odbora i njihovih pomoćnih tijela neovisni, a koji su stručni u području računovodstva ili revizije financijskih izvješća.

Odredbom članka 110. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodan pododjeljak 2.a i članak 272.a.

Odredbom članka 65. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., izmijenjen dosadašnji Pododjeljak 2.a koji postaje Pododjeljak 2.b i članak 272.a koji postaje članak 272.p.

Odredbom članka 45. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., izmijenjen članak 272.p.

(2) Ako postoji obveza uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca u nadzornom odnosno upravnom odboru, nadzorni odnosno upravni odbor dužan je osigurati da uprava odnosno izvršni direktori u posebnom odjeljku godišnjeg izvješća o stanju društva navedu:

a) broj i udio žena i muškaraca u ukupnom broju članova nadzornog odbora i uprave, odnosno upravnog odbora i izvršnih direktora,

b) broj i udio žena i muškaraca u nadzornom odboru društva, odnosno njihov broj među članovima upravnog odbora društva koji nisu izvršni direktori,

c) podatak je li u društvu ostvarena uravnotežena zastupljenost žena i muškaraca u nadzornom odnosno upravnom odboru društva, a ako nije, razloge zbog kojih to nije učinjeno, opis mjera koje su poduzete i/ili koje se namjeravaju poduzeti radi ostvarenja uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca te rok u kojem se očekuje njezino postizanje,

d) broj i udio žena i muškaraca u upravi društva, odnosno među izvršnim direktorima društva,

e) ciljeve koje je nadzorni odnosno upravni odbor postavio u pogledu sudjelovanja žena i muškaraca u upravi odnosno među izvršnim direktorima društva, podatak jesu li ti ciljevi ostvareni, a ako nisu, razloge zbog kojih to nije učinjeno, mjere koje su poduzete i/ili koje se namjeravaju poduzeti radi ostvarenja postavljenih ciljeva te rok u kojem se očekuje njihovo ostvarenje.

(3) Uprava odnosno izvršni direktori društva dužni su pravobranitelju/pravobraniteljici za ravnopravnost spolova dostaviti informacije iz stavka 2. ovoga članka u roku od 15 dana od dana zaključenja glavne skupštine na kojoj su dioničarima podnijeli izvješće o stanju društva.

Članak 272.r dodanNN 40/2019: dodan člankom 40.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 23.; NN 136/2024: izmijenjen člancima 12. i 13.

Izvješće o primicima

(1) Uprava i nadzorni odbor, odnosno izvršni direktori i upravni odbor društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja sastavljaju jednom godišnje jasno i razumljivo izvješće o svim primicima koje je društvo ili neko drugo društvo u sastavu istoga koncerna isplatilo ili se obvezalo isplatiti svakom trenutačnom i bivšem članu uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnom direktoru i članu upravnog odbora tijekom posljednje poslovne godine. Izvješće o primicima sadrži ime i prezime svake osobe navedene u prvoj rečenici ovoga stavka i najmanje sljedeće podatke, ako ih društvo uopće ima:

1. sve fiksne i varijabilne dijelove primitaka, njihove postotne udjele u ukupnom primitku, objašnjenje kako su usklađeni s važećom politikom primitaka, uključujući način na koji podupiru dugoročnu uspješnost društva te kako su se primjenjivala mjerila za ocjenu te uspješnosti,

2. usporedni prikaz godišnjih izmjena primitaka, prihoda, odnosno dobiti društva i prosječnih primitaka radnika zaposlenih na puno radno vrijeme za posljednjih pet poslovnih godina, uključujući objašnjenje koji je krug radnika bio uključen u taj izračun,

3. broj dionica i opcija na dionice koje im je društvo dalo ili im se obvezalo dati te glavne uvjete za ostvarivanje prava, uključujući cijenu po kojoj se ona ostvaruju i datum kad se ostvaruju te svaku izmjenu tih uvjeta,

4. je li društvo i kako zahtijevalo vraćanje varijabilnih dijelova primitka,

5. je li društvo odstupilo od politike primitaka uprave, objašnjenje zašto je to bilo nužno te od kojih se točno dijelova politike primitaka uprave odstupilo,

6. objašnjenje kako se uvažila odluka glavne skupštine iz odredbe članka 276.a stavka 4. ovoga Zakona ili rasprava prema članku 276.a stavku 5. ovoga Zakona,

7. objašnjenje kako se primjenjuje utvrđeni najviši primitak članova uprave.

(2) Izvješće o primicima za svakog člana uprave, odnosno izvršnog direktora treba sadržavati podatke i o primicima koje:

1. je članu uprave, odnosno izvršnom direktoru isplatila ili mu se obvezala isplatiti u poslovnoj godini treća osoba u vezi s poslovima koje je obavljao kao član uprave, odnosno izvršni direktor,

2. se društvo obvezalo isplatiti članu uprave, odnosno izvršnom direktoru u slučaju prijevremenog prestanka članstva u upravi, odnosno prestanka položaja izvršnog direktora i izmjene te pogodbe u prošloj poslovnoj godini,

3. se društvo obvezalo isplatiti članu uprave, odnosno izvršnom direktoru u slučaju redovitog prestanka članstva u upravi, odnosno prestanka položaja izvršnog direktora, gotovinsku vrijednost te ukupne obveze, iznos koji je društvo izdvojilo za tu namjenu u prošloj poslovnoj godini ili se obvezalo izdvojiti, kao i izmjene te pogodbe u prošloj poslovnoj godini,

4. je bivšem članu uprave, odnosno izvršnom direktoru kojemu je članstvo u upravi, odnosno položaj izvršnog direktora prestao u prošloj poslovnoj godini društvo u vezi s time isplatilo ili se obvezalo isplatiti.

(3) Izvješće o primicima ispituje revizor koji ispituje i godišnja financijska izvješća društva. Revizor je dužan ispitati sadrži li izvješće o primicima podatke iz odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka. On je dužan sastaviti izvješće o ispitivanju izvješća o primicima. To izvješće prilaže se izvješću o primicima.

(4) Društvo je dužno na razdoblje od deset godina objaviti i učiniti besplatno dostupnim na svojim internetskim stranicama izvješće o primicima i izvješće iz odredbe stavka 3. treće rečenice ovoga članka nakon što glavna skupština donese odluku u skladu s odredbom članka 276.a stavka 4. prve rečenice ovoga Zakona ili nakon što je to izvješće podastrto za raspravu na glavnoj skupštini u skladu s odredbom članka 276.a stavka 5. ovoga Zakona.

(5) Izvješće o primicima ne smije sadržavati podatke koji se tiču obiteljskih prilika pojedinih članova uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnih direktora i članova upravnog odbora. Osobni podaci o bivšim članovima uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnim direktorima i članovima upravnog odbora ne smiju se iznositi u izvješću o primicima koje se sastavlja po proteku deset godina od isteka poslovne godine u kojoj je tim osobama prestalo spomenuto svojstvo. Po proteku roka iz stavka 4. ovoga članka društvo je dužno iz izvješća o primicima ukloniti osobne podatke koji su dostupni preko internetske stranice.

(6) Izvješće o primicima ne treba sadržavati podatke koji, prema prosudbi razumnoga gospodarstvenika, mogu nanijeti društvu štetu koja nije beznačajna. Ako naknadno otpadnu razlozi zbog kojih su se određeni podaci izostavili iz objavljenih izvješća o primicima u skladu s odredbom iz prve rečenice ovoga stavka, ti će se podaci navesti u izvješću o primicima za prvu sljedeću poslovnu godinu.

Članak 272.s dodanNN 136/2024: dodan člankom 13.

URAVNOTEŽENA ZASTUPLJENOST ŽENA I MUŠKARACA U NADZORNOM ODNOSNO UPRAVNOM ODBORU

(1) U nadzornom odnosno upravnom odboru društva dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu žene i muškarci moraju biti uravnoteženo zastupljeni. Uravnotežena zastupljenost u nadzornom odboru ostvarena je ako broj pripadnika spola koji je u nadzornom odboru podzastupljen odgovara onome što je u tom pogledu predviđeno Prilogom 7. ovoga Zakona. Uravnotežena zastupljenost u upravnom odboru ostvarena je ako broj članova podzastupljenog spola među članovima upravnog odbora koji ujedno nisu izvršni direktori odgovara onome što je u tom pogledu predviđeno Prilogom 7. ovoga Zakona. Zastupljenost žena odnosno muškaraca u nadzornom odnosno upravnom odboru ne računa se prema broju članova nadzornog odnosno upravnog odbora kako je on određen statutom, već prema ukupnom broju izabranih i imenovanih članova nadzornog odbora, odnosno takvih članova upravnog odbora koji ujedno nisu i izvršni direktori.

(2) Društvo nema obvezu uspostaviti uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca u nadzornom odnosno upravnom odboru u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka ako su žene i muškarci uravnoteženo zastupljeni s obzirom na ukupan broj članova uprave i nadzornog odbora društva, odnosno s obzirom na ukupan broj članova upravnog odbora i izvršnih direktora društva. Smatra se da je tome udovoljeno ako broj pripadnika spola koji je podzastupljen u upravi i nadzornom odboru, odnosno između svih članova upravnog odbora i izvršnih direktora odgovara onome što je u tom pogledu predviđeno Prilogom 8. ovoga Zakona. Ukupna zastupljenost žena odnosno muškaraca u upravi i nadzornom odboru odnosno između članova upravnog odbora i izvršnih direktora ne računa se prema broju članova uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnih direktora i članova upravnog odbora kako su ti brojevi određeni statutom, već prema ukupnom broju izabranih i imenovanih članova nadzornog odnosno upravnog odbora, uprave i izvršnih direktora društva.

Članak 272.t dodanNN 136/2024: dodan člankom 13.

Posebna pravila za odabir članova nadzornog odnosno upravnog odbora

(1) Ako društvo ne ispunjava ni jedan od kriterija iz članka 272.s ovoga Zakona, nadzorni odnosno upravni odbor mora donijeti posebna pravila o odabiru kandidata za članove nadzornog odbora odnosno za članove upravnog odbora koji nisu izvršni direktori.

(2) Ako je društvo ispunjavalo barem jedan od kriterija iz članka 272.s ovoga Zakona, ali je do neispunjenja tih kriterija došlo zbog toga što je nekom od prijašnjih članova nadzornog odbora prestalo članstvo u nadzornom odnosno upravnom odboru, ili je član upravnog odbora imenovan izvršnim direktorom, ili je do narušavanja ravnoteže između žena i muškaraca došlo zbog promjene predstavnika radnika u nadzornom odboru ili promjene člana nadzornog odnosno upravnog odbora kojeg je, ostvarujući svoje pravo, imenovao pojedini dioničar, društvo nije dužno donijeti pravila iz stavka 1. ovoga članka ako se prilikom prvog idućeg izbora člana nadzornog odnosno upravnog odbora iznova uspostavi narušena ravnoteža.

(3) Pravila iz stavka 1. ovoga članka trebaju osigurati da se tijekom čitavog postupka odabira kandidata i njegova predlaganja za izbor primjenjuju jasni, neutralni i nedvosmisleni kriteriji koji sprječavaju diskriminaciju i omogućuju odabir kandidata na temelju objektivno procjenjivih kvalifikacija. Ako su povodom izbora člana nadzornog odbora razmatrana dva ili više kandidata podjednakih kvalifikacija i sposobnosti, prednost se mora dati pripadniku podzastupljenog spola, osim ako u iznimnom slučaju posebno opravdani razlozi ne prevagnu u korist kandidata suprotnog spola.

(4) Na zahtjev pojedinog kandidata društvo je dužno obavijestiti ga o kriterijima na kojima se temeljio odabir i o usporedbi s drugim kandidatima, a po potrebi navesti i posebno opravdane razloge koji su prevagnuli u korist kandidata suprotnog spola.

(5) Kandidat koji smatra da je bio jednako kvalificiran kao i izabrani kandidat suprotnog spola, ovlašten je protiv društva pokrenuti prekršajni postupak podnošenjem optužnog prijedloga u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje prekršajni postupak. Učini li kandidat vjerojatnim da je jednako kvalificiran kao i kandidat suprotnog spola koji je izabran za člana nadzornog odnosno upravnog odbora, na društvu je teret dokaza da ovlaštenom tužitelju nije neopravdano oduzeta prednost.

Članak 272.u dodanNN 136/2024: dodan člankom 13.

Uravnotežena zastupljenost žena i muškaraca u upravi odnosno među izvršnim direktorima društva

Najmanje svake dvije godine nadzorni odnosno upravni odbor društva dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu dužan je postaviti ciljeve za sudjelovanje pripadnika podzastupljenog spola u upravi odnosno među izvršnim direktorima društva. Društvo slobodno određuje ciljeve. Ciljevi se iskazuju brojem i udjelom pripadnika podzastupljenog spola koji se namjerava dostići u planiranom razdoblju. U odluci se moraju navesti mjere kojima se namjeravaju ostvariti postavljeni ciljevi kao i rok za njihovo ostvarenje. Rok ne smije biti duži od 18 mjeseci.

Članak 272.v dodanNN 136/2024: dodan člankom 13.

Uloga pravobranitelja/pravobraniteljice za ravnopravnost spolova

(1) Pravobranitelj/pravobraniteljica za ravnopravnost spolova nadležno je tijelo za promicanje, analizu, praćenje i podupiranje rodne ravnoteže u organima društava dionicama kojih se trguje na uređenom tržištu.

(2) Najmanje jednom godišnje pravobranitelj/pravobraniteljica za ravnopravnost spolova objavljuje popis svih društava dionicama kojih se trguje na uređenom tržištu koja ispunjavaju barem jedan od kriterija iz članka 272.s ovoga Zakona.

Članak 272.z dodanNN 136/2024: dodan člankom 13.

Iznimka u pogledu mikro, malih i srednjih poduzetnika

Odredbe članaka 272.s do 272.v ovoga Zakona ne primjenjuju se na društva koja zapošljavaju manje od 250 radnika, a godišnji prihod im ne prelazi 50.000.000,00 eura, niti im je iznos ukupne aktive iskazane u bilanci veći od 43.000.000,00 eura.

Članak 273.a izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 6.

Obveza postavljanja zahtjeva

(1) Društvo mora postaviti zahtjev za naknadu štete protiv osoba iz članka 191., 252. i 273. ovoga Zakona ako tako odluči glavna skupština običnom većinom glasova ili ako to zatraže dioničari čije dionice predstavljaju najmanje deseti dio temeljnog kapitala pod uvjetom da su dioničari društva najmanje tri mjeseca prije održavanja glavne skupštine na kojoj to zahtijevaju. Zahtjev se može postaviti samo u roku od šest mjeseci od dana zaključenja glavne skupštine.

Odredbom članka 67. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Za zastupanje društva u tome glavna skupština može imenovati posebne zastupnike društva. Ako glavna skupština odluči, odnosno spomenuta manjina dioničara zatraži postavljanje zahtjeva onako kako je to određeno u stavku 1. ovoga članka, sud iz članka 40. ovoga Zakona može na prijedlog spomenute manjine dioničara ili dioničara koji imaju dionice koje se odnose na temeljni kapital u iznosu od najmanje 8.000.000,00 kuna 1.000.000,00 eura imenovati druge zastupnike društva ako smatra da bi to bilo korisno za ostvarenje zahtjeva društva. Udovolji li sud zahtjevu, troškove tog postupka snosi društvo. Društvo je dužno imenovanim zastupnicima platiti naknadu za njihov rad i nadoknaditi troškove koje imaju u vezi sa zastupanjem. Visinu naknade i iznos troškova koje treba nadoknaditi određuje sud.

(3) Ako društvo ne postavi zahtjev iz stavka 1. ovoga članka u roku koji je tamo naveden, sud iz članka 40. ovoga Zakona će na prijedlog dioničara čije dionice predstavljaju iznos od najmanje dvadesetog dijela temeljnog kapitala društva ili najmanje njegov iznos od 4.000.000,00 kuna 500.000,00 eura imenovati posebne zastupnike, postoje li činjenice koje opravdavaju osnovanu sumnju da je društvu nepoštenim djelovanjem ili grubom povredom zakona ili statuta nanesena šteta. Zastupnici koje imenuje sud dužni su postaviti zahtjev za naknadu štete u ime društva ako svojom stručnom prosudbom ocijene da postoje izgledi za uspjeh u sporu.

(4) Zahtijeva li manjina dioničara iz prethodnih stavaka ovoga članka da se postavi zahtjev prema osobama navedenim u stavku 1. ovoga članka pa društvo ne uspije sa svojim zahtjevom ili uspije samo djelomično, dioničari koji su zahtijevali da se postavi zahtjev dužni su društvu solidarno nadoknaditi time pričinjene troškove u mjeri u kojoj su oni veći od onoga što je dobiveno u sporu. Ako tužba društva bude odbačena ili tužbeni zahtjev odbijen, dioničari koji su zahtijevali postavljanje zahtjeva dužni su društvu nadoknaditi sve troškove spora, troškove suda oko imenovanja zastupnika te troškove i naknadu isplaćenu za rad zastupnika.«

Odredbom članka 112. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodan pododjeljak 3.a i članak 273.a.

Odredbom članka 67. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 4.

Članak 274. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 41.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 24.; NN 136/2024: izmijenjen člankom 14.

Ostvarivanje prava dioničara

(1) Ako zakonom nije drugačije određeno, dioničari u stvarima društva svoja prava ostvaruju na glavnoj skupštini. Statutom se može predvidjeti ili ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da omogući dioničarima da elektroničkom komunikacijom ostvaruju sva ili samo neka prava u cijelosti ili djelomično i kada osobno ni putem punomoćnika na njoj ne sudjeluju u mjestu gdje se održava.

(2) Statutom se može predvidjeti ili ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da omogući dioničarima da smiju svoje glasove dati pisanim putem ili putem elektroničke komunikacije kada ne sudjeluju na glavnoj skupštini.

(3) Članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora moraju sudjelovati u radu glavne skupštine. Statutom se mogu odrediti slučajevi u kojima članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora smiju sudjelovati u radu glavne skupštine putem prijenosa zvuka i slike.

(4) Statutom ili poslovnikom o radu glavne skupštine može se dopustiti ili ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da dopusti da se rad glavne skupštine smije prenositi zvukom i slikom.

(5) Upotreba elektroničke komunikacije za potrebe iz stavka 1. i 2. ovoga članka dopuštena je samo ako su ispunjeni ovi uvjeti:

1. da se komuniciranje obavlja u stvarnom vremenu održavanja glavne skupštine,

2. da je osigurano obostrano komuniciranje kojim se omogućuje dioničarima da se u stvarno vrijeme njezina održavanja obraćaju glavnoj skupštini s mjesta koje nije mjesto na kome se održava,

3. da je dioničarima omogućeno glasovanje za vrijeme ili prije održavanja glavne skupštine a da za to nije potrebno njihovo sudjelovanje u radu glave skupštine u mjestu na kome se održava putem punomoćnika,

4. da je osigurana identifikacija dioničara, sigurnost elektroničkog komuniciranja i nepromjenljivost očitovanja volje izjavljene elektroničkim komuniciranjem, osim kad je to zakonom dopušteno.

Odredbom članka 47. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., izmijenjen članak 274.

(1) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, dioničari u stvarima društva svoja prava ostvaruju na glavnoj skupštini, sudjelujući u njezinu radu osobno ili putem punomoćnika u mjestu gdje se održava.

(2) Statutom ili poslovnikom o radu glavne skupštine može se dopustiti ili ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da dopusti da se rad glavne skupštine smije prenositi zvukom i slikom.

(3) Statutom se može predvidjeti ili ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da omogući dioničarima da osobno ili putem punomoćnika sudjeluju u radu glavne skupštine i svoja prava na glavnoj skupštini ostvaruju elektroničkom komunikacijom i kada ne sudjeluju na njoj u mjestu gdje se održava (hibridna glavna skupština).

(4) Statutom se može predvidjeti ili ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da odrede da će se glavna skupština održati isključivo elektroničkom komunikacijom te da će dioničari osobno ili putem punomoćnika moći isključivo elektroničkom komunikacijom sudjelovati u radu glavne skupštine i na njoj ostvarivati svoja prava (virtualna glavna skupština).

(5) Statutom se može predvidjeti ili ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da omogući dioničarima koji ne sudjeluju u radu glavne skupštine da nakon objave poziva za glavnu skupštinu, a prije njezina održavanja, svoje glasove daju pisanim putem ili putem elektroničke komunikacije (dopisno glasovanje). Društvo će odrediti primjerene mjere kojima se osigurava identifikacija dioničara koji daju dopisni glas. Dioničar koji, nakon što je dopisno glasovao, sudjeluje u radu glavne skupštine nije vezan ranije danim dopisnim glasom i dopušteno mu je sudjelovati u odlučivanju na glavnoj skupštini.

(6) Ostvaruje li se pravo glasa elektroničkom komunikacijom u skladu s odredbama stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka, društvo je dužno osobi koja je dala glas elektronički potvrditi da mu je prispio tako dan glas, u skladu s člankom 7. stavkom 1. i člankom 9. stavkom 5. podstavkom 1. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Informacije može prenositi treća osoba koju odredi društvo, posrednik ili dioničar. Ako je potvrda dana posredniku, on ju je dužan bez odgađanja proslijediti dioničaru. Na odgovarajući se način primjenjuje članak 297.a stavak 3. ovoga Zakona.

(7) Članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog odnosno upravnog odbora moraju sudjelovati u radu glavne skupštine. Statutom se mogu odrediti slučajevi u kojima članovi uprave, odnosno izvršni direktori te članovi nadzornog odnosno upravnog odbora smiju sudjelovati u radu glavne skupštine putem prijenosa zvuka i slike uz mogućnost da u stvarnom vremenu komuniciraju sa sudionicima glavne skupštine.

(8) Upotreba elektroničke komunikacije za potrebe iz stavaka 3., 4. i 7. ovoga članka dopuštena je samo ako su ispunjeni uvjeti:

1. da se cijela glavna skupština prenosi slikom i zvukom,

2. da je osigurano obostrano komuniciranje videovezom u stvarnom vremenu održavanja glavne skupštine, kojom se omogućuje dioničarima da se u vrijeme njezina održavanja obraćaju glavnoj skupštini s mjesta na kojem se nalaze,

3. da je za vrijeme glavne skupštine dioničarima omogućeno glasovanje elektroničkom komunikacijom s mjesta na kojem se nalaze,

4. da je osigurana identifikacija dioničara, sigurnost elektroničkog komuniciranja i nepromjenljivost očitovanja volje izjavljene elektroničkim komuniciranjem, osim kad je to ovim Zakonom dopušteno.

(9) Ako dioničari sudjeluju u radu glavne skupštine elektroničkom komunikacijom, a ovim je Zakonom propisano da se od objave sazivanja glavne skupštine neke isprave moraju staviti na uvid dioničarima u poslovnim prostorijama društva, ili je propisano da se te isprave moraju staviti na uvid dioničarima za vrijeme održavanja glavne skupštine, te isprave moraju za sve to vrijeme biti dostupne na internetskoj stranici društva s koje ih dioničari mogu preuzeti bez naknade.

Članak 275. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 4.; NN 40/2019: izmijenjen člankom 42.; NN 136/2024: izmijenjen člankom 15.

Nadležnost glavne skupštine

(1) Glavna skupština odlučuje u pitanjima koja su izričto određena zakonom i statutom društva, a osobito o:

1. izboru i razrješenju opozivu članova nadzornog, odnosno upravnog odbora, osim ako ih se ne imenuje u taj odbor.

2. upotrebi dobiti,

3. politici primitaka i o izvješćima o primicima za članove uprave i članove nadzornog odbora, odnosno izvršne direktore i članove upravnog odbora, društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja,

4. davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog, odnosno upravnog odbora,

4 5. imenovanju revizora društva.

5 6. izmjenama statuta,

6 7. povećanju i smanjenju temeljnoga kapitala društva.

7 8. imenovanju revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju društva ili radnji vođenja poslova društva i utvrđivanju naknade za njegov rad,

Odredbom članka 114. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 1.

8 9. uvrštenju dionica društva na uređeno tržište radi trgovanja i o povlačenju dionica s tog uvrštenja,

9 10. prestanku društva.

Odredbom članka 48. stavka 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dodana nova točka 8., a dosadašnja točka 8. postaje točka 9.

(2) O pitanjima vođenja poslova društva glavna skupština može odlučivati samo onda ako to od nje zatraži uprava, odnosno izvršni direktori društva.

Odredbom članka 48. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta dodan.

(3) Odluke iz stavka 1. točke 2. i 6. ovoga članka glavna skupština može donijeti tek nakon što joj nadzorni, odnosno upravni odbor podnese izvješće iz članka 263. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 276.a dodanNN 40/2019: dodan člankom 43.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 25.

Glasovanje o politici primitaka i o izvješću o primicima

(1) Glavna skupština društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja najmanje jednom u svake četiri godine odlučuje hoće li odobriti politiku primitaka za članove uprave, odnosno izvršne direktore, koju joj je podastro nadzorni odbor, odnosno upravni odbor, a uvijek kad se ona znatno izmijeni. Odlukom glavne skupštine ne preuzimaju se obveze niti se stječu prava. Ona nije pobojna na temelju odredbi članka 360. ovoga Zakona. Dopuštena je odluka kojom se potvrđuje ranije odobrena politika primitaka.

(2) Odluka glavne skupštine i politika primitaka objavljuju se i čine besplatno i javno dostupnim na razdoblje od barem deset godina, odmah nakon održane glavne skupštine, na internetskim stranicama društva, s naznakom datuma do kojeg će one važiti.

(3) Ako glavna skupština nije odobrila politiku primitaka, nadzorni odbor, odnosno upravni odbor podastrijet će najkasnije na prvoj sljedećoj glavnoj skupštini na kojoj se raspravlja o godišnjim financijskim izvješćima svoju preispitanu politiku primitaka te će se o njoj glasovati.

(4) Glavna skupština društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja odlučuje hoće li odobriti izvješća o primicima za prošlu poslovnu godinu koja su utvrđena i revidirana u skladu s odredbama članka 272.r ovoga Zakona. Na odgovarajući način primjenjuje se odredba stavka 1. druge rečenice ovoga članka.

(5) Mikro, mali i srednji poduzetnici, kako su određeni zakonom kojim se uređuje računovodstvo, dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja nisu dužna donositi odluku u skladu sa stavkom 4. ovoga članka ako je izvješće o primicima za proteklu poslovnu godinu bilo podastrto za raspravu na glavnoj skupštini kao zasebna točka dnevnog reda.

Članak 277. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 44.; NN 34/2022: izmijenjen člankom 12.; NN 136/2024: izmijenjen člankom 16.

Općenito

(1) Glavnu skupštinu mora se sazvati u slučajevima određenim zakonom i statutom kao i uvijek onda kada to zahtijevaju interesi društva. Uprava, odnosno izvršni direktori dužni su sazvati glavnu skupštinu bez odgađanja nakon što dobiju izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora o godišnjim financijskim izvješćima, izvješću o stanju društva i prijedlogu odluke o upotrebi dobiti, a kod društva majke koncerna i o godišnjim financijskim izvješćima koncerna te izvješću o stanju koncerna. Glavna skupština se mora održati u prvih osam mjeseci poslovne godine.

(2) Glavnu skupštinu saziva uprava koja o tome odlučuje običnom većinom glasova. Za donošenje odluke o sazivanju glavne skupštine ovlaštene su osobe koje su sudskom registru upisane kao članovi uprave. To se na odgovarajući način primjenjuje i na izvršne direktore kad sazivaju glavnu skupštinu. Pri tome se ne dira u pravo ostalih osoba koje su po zakonu i statutu ovlaštene sazvati glavnu skupštinu.

(3) Odluka o sazivanju glavne skupštine mora sadržavati tvrtku i sjedište društva, vrijeme i mjesto održavanja glavne skupštine. U odluci o sazivanju glavne skupštine mora se navesti dnevni red. U pozivu se mora navesti sadržaj odluke o sazivanju glavne skupštine i uvjete uvjeti koji se moraju ispuniti za sudjelovanje u glavnoj skupštini te za korištenje pravom glasa. Ako dioničari sudjeluju u radu glavne skupštine elektroničkom komunikacijom, u pozivu se posebno mora naznačiti na koji će se način dioničari uključiti u rad glavne skupštine. Ako je sudjelovanje na glavnoj skupštini moguće isključivo elektroničkom komunikacijom, u pozivu se na to mora upozoriti dioničare. Od dana objave poziva za glavnu skupštinu u poslovnim prostorijama u sjedištu društva moraju se izložiti za razgledanje dioničarima godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora i prijedlog odluke o upotrebi dobiti, kada su predmet razmatranja i/ili odlučivanja na glavnoj skupštini. Na zahtjev svakog dioničara mora mu se staviti na raspolaganje preslika spomenutih isprava. To vrijedi i u pogledu glavne skupštine društva majke u koncernu za godišnja financijska izvješća koncerna, izvješće o stanju koncerna i izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora.

(4) Trguje li se dionicama društva na uređenom tržištu, uprava, odnosno izvršni direktori, a ako glavnu skupštinu saziva nadzorni, odnosno upravni odbor, tada taj odbor mora u pozivu navesti i:

1. pretpostavke za sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa kao i prema okolnostima dan do kada se društvu mora podnijeti dokaz iz članka 279. stavka 3. ovoga Zakona,

2. postupak glasovanja putem punomoćnika s upućivanjem na formulare koje treba koristiti za davanje punomoći za glasovanje i na način kako se dokaz o imenovanju punomoćnika može elektroničkim putem dostaviti društvu i postupak glasovanja pisanim putem ili putem elektroničke komunikacije ako se statutom za to predviđa odgovarajući oblik korištenja pravom glasa,

3. prava dioničara iz članka 278. stavka 2., članka 282. stavka 1., članka 283. i članka 287. stavka 1. ovoga Zakona pri čemu se podaci mogu ograničiti samo na rokove za korištenje pravima ako se u pogledu ostaloga upućuje na daljnja objašnjenja koja su dostupna na internetskoj stranici društva,

4. internetsku stranicu društva na kojoj su dostupne obavijesti iz članka 280.a ovoga Zakona.

(5) Ako u statutu nije drugačije određeno, glavna skupština se održava u sjedištu društva. Ako su dionice društva uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, glavna skupština se, ako statutom nije drugačije određeno, može održati i u sjedištu burze.

(6) Poziv na glavnu skupštinu mora se objaviti na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar i u glasilu društva. Ako su dioničari društvu poimenično poznati, glavnu se skupštinu može sazvati preporučenim pismom pri čemu se dan odašiljanja pisma smatra danom objave poziva. Dovoljno je poslati preporučeno pismo dioničarima koji su upisani u registru dionica.

(7) Uz poziv za glavnu skupštinu objavljuje se i prijedlog odluka koje na njoj treba donijeti.

(8) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja koja nisu izdala samo dionice koje glase na ime i nisu poziv za glavnu skupštinu poslala neposredno dioničarima u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, moraju poziv najkasnije u vrijeme njegove objave dostaviti medijima za koje se polazi od toga da mogu obavijest prenijeti na cijelo područje Europske unije.

(9) Ako na glavnoj skupštini sudjeluju ili su zastupljeni svi dioničari, ona može donositi valjane odluke i kada se ne postupi po odredbama Zakona o njezinom sazivanju, ako se nijedan dioničar ne usprotivi donošenju odluka.

Odredbom članka 50. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., izmijenjen članak 277.

Članak 278. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 5.; NN 136/2024: izmijenjen člankom 17.

Sazivanje glavne skupštine na zahtjev manjine

(1) Glavnu skupštinu mora se sazvati ako to u pisanom obliku zatraže dioničari koji zajedno imaju udjele u visini od dvadesetoga dijela temeljnoga kapitala društva i navedu svrhu i razlog sazivanja te skupštine. Zahtjev treba uputiti upravi. Statutom se može odrediti da to pravo imaju i dioničari koji zajedno imaju udjele koji su manji od onih propisanih u ovome stavku.

(2) Dioničari iz stavka 1. ovoga članka mogu na isti način zahtijevati i da se neki predmet stavi na dnevni red glavne skupštine i da se to objavi. Uz svaki novi predmet na dnevnom redu mora se dati obrazloženje i ili prijedlog odluke. Zahtjev za stavljanje nekog predmeta na dnevni red društvo mora primiti najmanje 24 dana prije održavanja skupštine a društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja najmanje 30 dana prije održavanja skupštine. U taj se rok ne uračunava dan prispijeća zahtjeva društvu.

Odredbom članka 51. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., izmijenjen stavak 2.

(3) Ne udovolji li se njihovu zahtjevu, sud može ovlastiti dioničare koji su postavili zahtjev da sami sazovu glavnu skupštinu, odnosno da objave predmet odlučivanja na toj skupštini. Sud može istovremeno imenovati predsjednika glavne skupštine. U pozivu se mora naznačiti da se glavna skupština saziva po ovlasti suda uz navođenje odluke kojom se ovlast daje.

Odredbom članka 117. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

(4) Troškove sazivanja i održavanja glavne skupštine snosi društvo kao i sudske troškove ako sud udovolji zahtjevu dioničara za sazivanje glavne skupštine.

Odredbom članka 117. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodan stavak 4.

Članak 279. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 6.; NN 40/2019: izmijenjen člankom 45.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 26.; NN 136/2024: izmijenjen člankom 18.

Rok za sazivanje glavne skupštine

(1) Glavnu skupštinu mora se sazvati najmanje mjesec trideset dana prije dana njezina održavanja. U taj se rok ne uračunava dan objave poziva.

(2) Statutom se sudjelovanje na glavnoj skupštini ili korištenje pravom glasa može uvjetovati s time da dioničari unaprijed prijave svoje sudjelovanje na glavnoj skupštini. Prijava mora prispjeti društvu na za to u pozivu navedenu adresu najkasnije šest dana prije održavanja glavne skupštine, ako se za to statutom ne predvidi neki kalendarskim danima određen kraći rok. U taj se rok ne uračunava dan prispijeća prijave društvu. Najkraći rok za sazivanje glavne skupštine iz stavka 1. ovoga članka produljuje se za dane određene za prijavu sudjelovanja ili za korištenje pravom glasa na glavnoj skupštini.

(3) Za imatelje dionica koje glase na donositelja statutom se može odrediti kako se mora dokazati pravo sudjelovanja na skupštini ili pravo glasa. U tom slučaju na odgovarajući se način primjenjuje što je u stavku 2. ovoga članka propisano za produljenje roka za sazivanje glavne skupštine. Kod društava dionice kojih su uvrštene na uređenom tržištu radi trgovanja za to je dovoljan poseban dokaz u pisanom obliku o posjedovanju udjela putem institucije koja vodi pohranu vrijednosnih papira dokaz o pohrani dionica u skladu s odredbom članka 297.c stavka 3. ovoga Zakona. Kod društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja dokaz sudjelovanja u temeljnom kapitalu u skladu s člankom 297.c stavkom 3. ovoga Zakona se mora odnositi na početak 21. dana prije održavanja skupštine i mora prispjeti društvu na adresu za to navedenu u pozivu najmanje šest dana prije dana održavanja skupštine, ako za to statutom nije predviđen neki kalendarskim danima određen kraći rok. U taj se rok ne uračunava dan prispijeća prijave društvu. U odnosu prema društvu za sudjelovanje na skupštini ili za korištenje pravom glasa vrijedi kao dioničar samo onaj tko je o tome društvu podnio potreban dokaz.

(4) Za imatelje dionica koje glase na ime pravo sudjelovanja na skupštini ili pravo glasa određuje se u skladu s odredbom članka 226. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) U rokove i datume koji se računaju unatrag od dana održavanja glavne skupštine ne uračunava se dan kada počinje njezino održavanje. Ti se rokovi zbog nedjelje, subote ili praznika ne prebacuju na radni dan koji prethodi ili slijedi nekom takvom danu. Na računanje rokova ne primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima o računanju vremena. U društvima dionice kojih nisu uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja statutom se može predvidjeti i drukčije računanje rokova.

Odredbom članka 52. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., izmijenjen članak 279.

Članak 280. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 27.; NN 136/2024: izmijenjen člankom 19.

Objava zahtjeva za dopunom dnevnog reda i prijedlozi odluka

Odredbom članka 53. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., izmijenjen naslov iznad članka 280.

(1) Ako su dioničari iz članka 278. stavka 1. ovoga Zakona zatražili dopunu dnevnoga reda, to se mora objaviti zajedno s pozivom na glavnu skupštinu ili na drugi način bez odgode nakon što taj prijedlog prispije društvu. Pritom se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 277. stavka 6. ovoga Zakona. Za društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja na odgovarajući se način primjenjuje i odredba članka 277. stavka 8. ovoga Zakona. Objava i dostava medijima radi prijenosa obavijesti moraju se učiniti na isti način kao i u pogledu poziva na glavnu skupštinu.

Odredbom članka 119. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 1.

Odredbom članka 53. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., izmijenjen stavak 1.

(2) Ako glavna skupština treba odlučiti o izmjeni statuta, politici primitaka članova uprave, o primicima nadzornog odbora u skladu s člankom 269. stavkom 3. ovoga Zakona, izvješću o primicima ili o sklapanju ugovora koji je valjan samo ako glavna skupština na njega dade suglasnost, moraju se objaviti prijedlog izmjena statuta, odnosno bitni sadržaj ugovora mora se objaviti potpuni sadržaj pojedine isprave o kojoj se odlučuje, a pri sklapanju ugovora njegov bitan sadržaj. Ovaj se stavak primjenjuje na izvješće o primicima navedeno u članku 276.a stavku 5. ovoga Zakona.

(3) Za svaku točku o kojoj treba da odlučuje odlučivati glavna skupština uprava i nadzorni, odnosno upravni odbor moraju, a ako se radi o donošenju odluke prema članku 276.a stavku 1. prvoj rečenici ovoga Zakona, o izboru članova nadzornog, odnosno upravnog odbora i revizora samo nadzorni, odnosno upravni odbor, navesti u objavi dnevnoga rada reda i prijedloge odluka što ih koje treba donijeti. To ne vrijedi ako je predmet odlučivanja uvršten u dnevni red na zahtjev manjinskih dioničara. Prijedlog za izbor članova nadzornog, odnosno upravnog odbora i imenovanje revizora mora sadržavati njihova imena i prezimena, zanimanje i prebivalište, a kada je riječ o revizoru pravnoj osobi njenu tvrtku i sjedište, njezinu tvrtku i sjedište. Ako se dionicama društva trguje na uređenom tržištu, prijedlog za izbor članova nadzornog odnosno upravnog odbora mora za svakog predloženog člana sadržavati i podatak o tome je li neovisan u smislu odredbe članka 255. stavka 6. ovoga Zakona. Kada se u nadzornom, odnosno upravnom odboru nalazi i predstavnik radnika, za donošenje odluke tog odbora o stavljanju prijedloga za izbor članova nadzornog, odnosno upravnog odbora potrebna je većina glasova članova koje su u nadzorni, odnosno upravni odbor izabrali ili imenovali dioničari.

Odredbom članka 119. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

Odredbom članka 53. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta brisan.

(4) Ako u društvu postoji obveza uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca u nadzornom odnosno upravnom odboru, prijedlog za izbor člana nadzornog odnosno upravnog odbora mora dodatno sadržavati i podatak o tome kako će prihvaćanje toga prijedloga utjecati na ispunjenje ove obveze.

(5) Na glavnoj skupštini ne može se odlučivati o točkama dnevnoga reda koje nisu valjano objavljene.

Članak 281. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 7.; NN 40/2019: izmijenjen člankom 46.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 28.

Priopćenja za dioničare i članove nadzornog odbora

(1) Uprava, odnosno izvršni direktori društva moraju najmanje 21 dan prije održavanja glavne skupštine priopćiti poziv na skupštinu kreditnim odnosno financijskim institucijama i posrednicima koji pohranjuju dionice društva, udrugama dioničara koje su se na posljednjoj glavnoj skupštini koristili koristile pravom glasa u ime te posrednicima ili udrugama dioničara ili koji su zatražili da im se poziv priopći. U taj rok ne uračunava se dan kad je dano priopćenje. Ako je izmijenjen dnevni red glavne skupštine u skladu s odredbom članka 278. stavka 2. ovoga Zakona, društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja dužna su priopćiti izmijenjeni dnevni red glavne skupštine. U priopćenju se mora navesti mogućnost da dioničari glasuju na glavnoj skupštini putem punomoćnika i putem udruge dioničara. Kod društava dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu u prijedlogu za izbor članova nadzornog, odnosno upravnog odbora moraju se navesti i podaci o njihovu članstvu u nadzornim, odnosno upravnim odborima drugih društava te drugim nadzornim tijelima u zemlji i u inozemstvu.

(2) Isto priopćenje uprava, odnosno izvršni direktori moraju dati dioničarima koji to zatraže ili koji su početkom 14. dana prije održavanja skupštine upisani u registru dionica kao dioničari društva. Statutom se može odrediti da se način priopćavanja ograničava na priopćenje dano elektroničkom komunikacijom.

(3) Svaki član nadzornog, odnosno upravnog odbora može zatražiti da mu uprava, odnosno izvršni direktori pošalju priopćenje iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Svakom članu nadzornog, odnosno upravnog odbora i svakom dioničaru moraju se na njegov zahtjev priopćiti odluke glavne skupštine.

Odredbom članka 55. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., izmijenjen članak 281.

(5) Na sadržaj i oblik priopćenja iz prve rečenice stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se zahtjevi Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Na stavke 1. i 2. ovoga članaka na odgovarajući se način primjenjuje članak 297.a stavak 2. prva rečenica ovoga Zakona. U slučaju društva dionice kojega su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja posrednici koji pohranjuju dionice društva dužni su proslijediti i prenijeti informacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka u skladu s člancima 297.a i 297.b ovoga Zakona, osim ako je posredniku poznato da je dioničar dobio takve informacije od druge osobe. To se primjenjuje i na društva čije dionice nisu uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, s tim da se pritom ne primjenjuju odredbe Provedbene uredbe (EU) 2018/1212.

Članak 283. izmijenjenNN 136/2024: izmijenjen člankom 20.

Prijedlozi dioničara za izbore i imenovanja

Na stavljanje prijedloga dioničara o izboru članova nadzornog, odnosno upravnog odbora ili o imenovanju revizora društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe prethodnoga članka ovoga Zakona. Prijedlog ne mora biti obrazložen. Uprava odnosno izvršni direktori ne trebaju prijedlog učiniti dostupnim dioničarima ako on ne sadrži podatke koji se moraju objaviti uz prijedlog za izbor članova nadzornog, odnosno upravnog odbora i imenovanje revizora a kod društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja podatke o članstvima osoba predloženih za izbor u nadzornim, odnosno upravnim odborima drugih društava i drugih nadzornih tijela u zemlji i u inozemstvu. Učine li uprava odnosno izvršni direktori dostupnim prijedlog dioničara za izbor članova nadzornog odnosno upravnog odbora, a u društvu postoji obveza uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca u nadzornom odnosno upravnom odboru, uz prijedlog dioničara uprava odnosno izvršni direktori moraju navesti podatak o tome kako bi prihvaćanje prijedloga dioničara utjecalo na ispunjenje te obveze, a ako bi zbog prihvaćanja toga prijedloga došlo do njezine povrede, upozorenje kakve posljedice to može imati za društvo.

Odredbom članka 57. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta dodan.

Članak 284. brisanNN 40/2019: brisan člankom 47.

Priopćenja putem financijskih odnosno kreditnih institucija i udruženja dioničara

Odredbom članka 58. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., u naslovu iznad članka 284. dio teksta dodan.

(1) Ima li financijska, odnosno kreditna institucija na početku 21. dana prije dana održavanja glavne skupštine u pohrani dionice koje glase na donositelja ili je u pogledu dionica koje glase na ime i koje joj ne pripadaju upisana u registru dionica, dužna je priopćenja iz članka 281. stavka 1. ovoga Zakona bez odgađanja proslijediti dioničarima. Statutom društva može se odrediti da se to čini samo elektroničkim putem u kom se slučaju financijsku, odnosno kreditnu instituciju ne može s tim u vezi na nekoj drugoj osnovi obvezati na što drugo.

Odredbom članka 58. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., stavci 1. do 4. zamijenjeni novim stavkom 1.

(2) Odgovornost financijske odnosno kreditne institucije za štetu pričinjenu dioničarima zbog povrede obveza iz stavka 1. ovoga članka ne može se unaprijed isključiti ni ograničiti.

Odredbom članka 122. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Odredbom članka 58. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen dosadašnji stavak 5. koji postaje stavak 2.

(6) Brisan.

Odredbom članka 122. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen dosadašnji stavak 5. koji postaje stavak 6.

(7) Brisan.

Odredbom članka 122. stavka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodan stavak 7.

Odredbom članka 70. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 7.

Odredbom članka 58. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., brisani dosadašnji stavci 6. i 7.

Članak 285. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 48.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 29.; NN 136/2024: izmijenjen člankom 21.

Poslovnik i, popis sudionika na glavnoj skupštini i potvrda o rezultatima glasovanja

Odredbom članka 123. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen naslov iznad članka 285.

(1) Glavna skupština može većinom glasova koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skupštini pri odlučivanju donijeti poslovnik o svom radu i u njemu odrediti pravila za pripremu i provođenje glavne skupštine. Na glavnoj skupštini mora se sastaviti popis svih prisutnih i zastupanih dioničara te njihovih zastupnika uz navođenje imena, prezimena i prebivališta kao i kod dionica s nominalnim iznosom tog iznosa za svaku od njih, a kod dionica bez spomenutog iznosa broja zastupljenih dionica i uz navođenje njezina roda. Isti podaci moraju se navesti u popisu i ako dioničari ili njihovi punomoćnici sudjeluju u radu glavne skupštine elektroničkom komunikacijom.

Odredbom članka 123. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Popis treba napraviti na temelju predočenih isprava o dionicama, potvrda o dionicama, vjerodostojne isprave koju izda zakonom ovlaštena institucija u čijem su računalnom sustavu na računu dioničara zabilježene dionice koje mu pripadaju, odnosno na temelju punomoći za zastupanje dioničara na glavnoj skupštini.

Odredbom članka 123. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

Odredbom članka 59. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Ako su skrbniku o dionicama posredniku ili udruzi dioničara dane punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini i njihovi punomoćnici glasuju u ime onoga koga se to tiče, treba posebno navesti kod dionica s nominalnim iznosom taj iznos za svaku od njih a kod dionica bez spomenutog iznosa broj i rodove dionica glede kojih im je dano pravo da glasuju na glavnoj skupštini. Ne moraju se navesti imena dioničara koji su dali punomoć za glasovanje.

Odredbom članka 123. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 3.

(4) Onaj koga dioničar ovlasti da u vlastito ime glasuje na temelju dionica koje mu ne pripadaju, mora radi unošenja u popis posebno navesti kod dionica s nominalnim iznosom taj iznos za svaku od njih a kod dionica bez spomenutog iznosa broj dionica. To vrijedi i za dionice za koje je ovlaštenik dioničar koji je upisan u registru dionica.

Odredbom članka 123. stavka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 4.

Odredbom članka 71. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dio teksta brisan.

(5) Popis treba ostaviti na uvid svim sudionicima glavne skupštine prije prvoga prvog glasovanja. Potpisuje ga predsjednik glavne skupštine Dioničarima koji sudjeluju u radu glavne skupštine putem elektroničke komunikacije, popis se mora staviti na uvid takvom komunikacijom. Svakome se dioničaru mora u roku od dvije godine od održavanja glavne skupštine omogućiti uvid u popis sudionika na toj skupštini. Potpisuje ga predsjednik glavne skupštine.

Odredbom članka 123. stavka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

(6) Onaj tko se koristio pravom glasa ima pravo zahtijevati u roku od mjesec dana nakon održane glavne skupštine da mu društvo potvrdi je li i kako je dan njegov glas. Društvo je dužno dati dioničaru tu potvrdu u skladu s člankom 7. stavkom 2. i člankom 9. stavkom 5. podstavkom 2. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Ako je potvrda dana posredniku, on ju je dužan bez odgađanja proslijediti dioničaru. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 297.a stavka 2. prve rečenice i stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 287. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 8.

Pravo dioničara da budu obaviješteni

(1) Uprava, odnosno izvršni direktori moraju na glavnoj skupštini dati svakome dioničaru na njegov zahtjev obavještenja o poslovima društva, ako je to potrebno za prosudbu pitanja koja su na dnevnome redu. Obveza davanja obavještenja odnosi se i na pravne i poslovne odnose društva s povezanim društvima. Ako je društvo kroz poslovnu godinu steklo vlastite dionice, uprava, odnosno izvršni direktori moraju u izvješću o stanju društva, a ako društvo nema obvezu izrade tog izvješća, u bilješkama uz financijska izvješća, navesti razloge stjecanja, broj i nominalni iznos stečenih dionica, a ako je društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa njihov broj i iznos temeljnog kapitala koji na njih otpada, stekne li ih pak naplatnim putem i ono što je za to dalo, vlastite dionice koje je otuđilo i takve dionice koje još drži. Uprava, odnosno izvršni direktori društva majke u koncernu dužni su skupštini tog društva kojoj se podnose godišnja financijska izvješća koncerna i izvješće o stanju koncerna dati obavještenja i o stanju društava koncerna.

Odredbom članka 124. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

Odredbom članka 61. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Uprava, odnosno izvršni direktori mogu uskratiti davanje obavijesti samo:

1. ako bi ono prema razumnoj gospodarskoj prosudbi moglo štetiti društvu ili s njime povezanome društvu,

2. o poreznim davanjima ili o visini pojedinih od njih, ako je to u interesu zaštite povjerljivih podataka ili poslovnog interesa društva, ili s njime povezanog društva,

3. o razlici između vrijednosti s kojom su pojedini predmeti navedeni u poslovnim knjigama društva i njihove više vrijednosti, ako je to u interesu zaštite povjerljivih podataka ili poslovnog interesa društva, ili s njime povezanog društva, osim ako glavna skupština utvrdi godišnja financijska izvješća,

4. o metodama izrade financijskih izvješća društva i procjene vrijednosti imovine, prihoda i rashoda ako je uskrata tih obavijesti potrebna radi urednog rada i primjerenog trajanja glavne skupštine, a navođenje tih metoda u prilogu spomenutih izvješća dovoljno za to da se dobije prava slika imovinskog i financijskog stanja te stanja dobiti društva,

5. ako bi davanjem obavijesti uprava učinila neku kažnjivu radnju,

6. ako je obavijest dostupna na internetskoj stranici društva najmanje sedam dana prije prvog dana održavanja glavne skupštine i za vrijeme njezina održavanja.

Odredbom članka 124. stavka 2., 3. i 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 2.

Odredbom članka 72. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dodana točka 6.

Odredbom članka 61. stavka 2. i 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Ako je nekome dioničaru zbog njegova svojstva dioničara dana obavijest izvan glavne skupštine, ona se na glavnoj skupštini mora dati svakome dioničaru društva na njegov zahtjev pa i onda kada nije potrebna za prosudbu pitanja koja su na dnevnome redu.

(4) Ako je dioničaru uskraćena obavijest, on može tražiti da se njegovo pitanje i razlog zbog kojega mu je bio uskraćen odgovor navedu u zapisniku o radu glavne skupštine.

(5) U statutu društva ili u poslovniku o radu glavne skupštine može se ovlastiti predsjednika glavne skupštine da vremenski primjereno ograniči ostvarivanje prava dioničara na postavljanje pitanja i za raspravljanje i to podrobnije urediti. Tu ovlast ima predsjednik glavne skupštine i ako to nije propisano statutom, odnosno poslovnikom o radu glavne skupštine kada ograničenje smatra potrebnim za uredan rad i primjereno trajanje glavne skupštine.

Odredbom članka 72. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dodan stavak 5.

Članak 288. izmijenjenNN 136/2024: izmijenjen člankom 22.

Odluka suda o pravu dioničara da budu obaviješteni

(1) Sud iz članka 40. ovoga Zakona kao isključivo nadležan odlučuje o zahtjevu dioničara o tome mora li uprava, odnosno izvršni direktori dati obavještenja. O naknadi troškova postupka sud odlučuje prema slobodnoj ocjeni.

Odredbom članka 125. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta brisan.

Odredbom članka 62. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta dodan.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može postaviti svaki dioničar kome nije dano zatraženo obavještenje, a ako je o točki dnevnoga reda na koju se obavještenje odnosi na glavnoj skupštini donesena odluka, i svaki dioničar koji je prisustvovao skupštini sudjelovao u radu glavne skupštine i u zapisnik izjavio svoje protivljenje donesenoj odluci. Zahtjev se mora podići u roku od 15 dana od dana kada je održana glavna skupština na kojoj je odbijeno da se dade obavještenje.

Odredbom članka 125. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Udovolji li sud zahtjevu, obavijest se daje i izvan glavne skupštine.

Odredbom članka 125. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodan stavak 3.

Članak 291. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 9.

Pravo glasa

(1) Pravo glasa ostvaruje se prema nominalnim iznosima dionica, a na temelju dionica bez nominalnog iznosa prema njihovu broju. Statutom se pravo glasa može ograničiti tako da pojedini dioničar ne može imati više od određenoga najvećega broja glasova ili postotka od svih glasova. Statutom se može odrediti da se dionicama koje pripadaju nekome dioničaru smatraju i dionice koje netko drugi drži za njegov račun. Ako je dioničar trgovačko društvo, statutom se može odrediti da se dionicama koje mu pripadaju smatraju i dionice društva koje je o njemu ovisno, društva koje je u odnosu na njega vladajuće, društva koje je s njime povezano u obliku koncerna ili dionice koje netko treći drži za račun tih društava. Ne mogu se postaviti ograničenja koja bi se odnosila samo na pojedine dioničare. Spomenuta ograničenja nisu dopuštena u pogledu dionica društva s kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira. Ona se ne uzimaju u obzir ni pri donošenju odluka za koje je zakonom ili statutom propisano da se donose nekom većinom koja se određuje po temeljnom kapitalu društva.

Odredbom članka 126. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

(2) Pravo glasa stječe se potpunom uplatom uloga. Statutom se može odrediti da se pravo glasa stječe već kada se za dionicu uplati zakonom ili statutom određeni najniži iznos uloga. Za dionicu za koju se uplati spomenuti najniži iznos uloga, stječe se pravo na jedan glas. Kod većih uloga omjer stečenih prava glasa ravna se prema veličini onoga što je uplaćeno.

Odredbom članka 126. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Ako se statutom ne odredi da se pravo glasa stječe prije potpune uplate uloga a nijedna dionica još nije u cjelini uplaćena, omjer prava glasa određuje se prema visini uplaćenih uloga. Pri tome uplata najnižeg uloga daje pravo na jedan glas. U slučajevima iz prethodnoga i ovoga stavka dijelovi glasova uzimaju se u obzir samo onda, ako za dioničara koji ima pravo glasa daju pune glasove.

Odredbom članka 126. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 3.

(4) Statut ne može sadržavati odredbe iz stavka 2. i 3. ovoga članka koje bi se odnosile na pojedine dioničare ili na pojedine rodove dionica.

(5) Zalaganjem dionice dioničar ne gubi pravo glasa.

(6) Dioničar može pravo glasa u glavnoj skupštini ostvariti i preko punomoćnika. Opunomoći li dioničar više od jedne osobe, društvo može odbiti prihvatiti jednu ili više tako danih punomoći, osim ako se dionice vode na više računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira istog dioničara, a svaka je punomoć dana za zaseban račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira, ili ako je više punomoći dano po dionicama koje se vode na skrbničkom računu, a dane punomoći ne odnose se na ostvarenje prava glasa iz više dionica nego što je zavedeno na skrbničkom računu. Za davanje punomoći, njezin opoziv i dokazivanje da je dana u odnosu na društvo potreban je pisani oblik, ako statutom za to nije predviđen drukčiji usmeni oblik. Kod društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja za prijenos dokaza o tome da je dana punomoć moguća je elektronička komunikacija. Punomoć treba predati društvu i ono je zadržava na čuvanju najmanje tri godine.

Odredbom članka 126. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 6.

Odredbom članka 74. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dio teksta dodan.

Odredbom članka 63. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., izmijenjen stavak 6.

(7) Način glasovanja određuje se statutom.

Članak 291.a dodanNN 40/2019: dodan člankom 49.

Značenje izraza i područje primjene

(1) U smislu odredbi članaka 291.b do 292. ovoga Zakona

1. institucionalni ulagatelj je:

a) društvo koje ima odobrenje obavljati djelatnosti životnog osiguranja u smislu zakona kojim se uređuje osiguranje,

b) društvo koje ima odobrenje obavljati djelatnosti reosiguranja u smislu djelatnosti koja se sastoji od prihvaćanja rizika koje je ustupilo društvo za osiguranje odnosno društvo za osiguranje iz treće zemlje ili drugo društvo za reosiguranje odnosno društvo za reosiguranje iz treće zemlje, pod uvjetom da te djelatnosti obuhvaćaju obveze životnog osiguranja, a koje nisu isključene na temelju zakona kojim je uređeno osiguranje,

c) mirovinsko društvo, obvezni mirovinski fond te dobrovoljni mirovinski fond i institucija za strukovno mirovinsko osiguranje u smislu propisa kojim se uređuje osnivanje i poslovanje obveznih odnosno dobrovoljnih mirovinskih fondova,

d) mirovinsko osiguravajuće društvo i institucija za strukovno mirovinsko osiguranje u smislu zakona kojim je uređeno osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava,

2. upravitelj imovine je:

a) investicijsko društvo čija je redovna djelatnost ili poslovanje pružanje jedne ili više investicijskih usluga trećim stranama i/ili obavljanje jedne ili više investicijskih aktivnosti na profesionalnoj osnovi u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje tržište kapitala koje ulagateljima pruža usluge upravljanja portfeljem,

b) upravitelj alternativnog investicijskog fonda (UAIF) kako je definiran zakonom kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi (AIF) koji ne ispunjavaju uvjete za izuzeće od primjene tog zakona,

c) društvo za upravljanje kako je definirano zakonom kojim se uređuje poslovanje društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom,

d) društvo za investicije koje ima odobrenje za rad u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje društava za upravljanje investicijskim fondovima s javnom ponudom pod uvjetom da za svoje upravljanje nije odabralo društvo za upravljanje koje ima odobrenje za rad u skladu s tim zakonom,

3. savjetnik pri glasovanju kao osoba koja profesionalno i uz naplatu analizira izvješća i druge informacije društava kojih su dionice uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja provodi istraživanja, pruža usluge savjetovanja ili daje preporuke za glasovanje kako bi informirao ulagatelje u vezi s njihovim odlukama pri glasovanju.

(2) Odredbe članaka 291.b do 292. ovoga Zakona primjenjuju se na:

(a) institucionalne ulagatelje u mjeri u kojoj oni izravno ili preko upravitelja imovinom ulažu u dionice uvrštene na trgovanje na uređenom tržištu,

(b) upravitelje imovinom u mjeri u kojoj oni ulažu u dionice uvrštene na trgovanje na uređenom tržištu za račun ulagatelja,

(c) savjetnike pri glasovanju koji imaju sjedište ili središnju upravu, odnosno poslovni nastan u državi članici Europske unije u mjeri u kojoj oni dioničarima pružaju usluge u vezi s dionicama trgovačkih društava koja imaju sjedište u državi članici Europske unije i čije su dionice uvrštene na trgovanje na uređenom tržištu koje se nalazi ili posluje u državi članici Europske unije.

Članak 291.b dodanNN 40/2019: dodan člankom 49.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 30.

Politika sudjelovanja, izvješće o sudjelovanju, glasovanje

(1) Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovine javno objavljuju politiku sudjelovanja koja opisuje njihovo sudjelovanje u društvima u koja ulažu (politika sudjelovanja) te su u njoj dužni navesti posebice kako:

1. ostvaruju članska prava iz dionica, posebice u okviru svoje strategije ulaganja,

2. nadgledaju bitne događaje društva u koje ulažu,

3. razmjenjuju stajališta s organima društva i drugim dionicima u društvu,

4. surađuju s drugim dioničarima,

5. upravljaju sukobima interesa povezanima sa sudjelovanjem.

(2) Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovine izvješćuju jednom godišnje kako provode svoju politiku sudjelovanja. U izvješću objašnjavaju kako općenito glasuju, kako su glasovali o važnijim odlukama i jesu li koristili usluge savjetnika pri glasovanju.

(3) Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovine javno objavljuju kako su glasovali na glavnim skupštinama, osim ako njihovi glasovi nisu bili bitni zbog sadržaja odluka o kojima se glasovalo ili zbog njihova zanemarivo niskog sudjelovanja u društvu.

(4) Ako institucionalni ulagatelji i upravitelji imovine ne ispunjavaju u cijelosti ili djelomično jedan ili više zahtjeva koji su propisani u stavcima 1. do 3. ovoga članka, dužni su objasniti zašto nisu ispunili te zahtjeve.

(5) Informacije iz stavaka 1. do 4. ovoga članka moraju biti besplatno dostupne na internetskim stranicama institucionalnog ulagatelja i upravitelja imovine barem tri godine i moraju se najmanje jednom godišnje obnoviti. Institucionalni ulagatelji mogu umjesto toga uputiti na internetske stranice upravitelja imovine ili drugu besplatnu i javno dostupnu internetsku stranicu ako se na njima nalaze informacije iz stavaka 1. do 4. ovoga članka.

Članak 291.c dodanNN 40/2019: dodan člankom 49.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 31.

Obveze izvješćivanja institucionalnih ulagatelja i upravitelja imovine

(1) Institucionalni ulagatelji dužni su javno objaviti u kojoj su mjeri glavni elementi njihove strategije ulaganja u skladu s profilom i trajanjem njihovih obveza te kako oni pridonose srednjoročnim do dugoročnim kretanjima vrijednosti njihova portfelja.

(2) Ako upravitelj imovine radi za institucionalnog ulagatelja, taj ulagatelj je dužan javno objaviti podatke o dogovoru s upraviteljem imovine koji objašnjava kako upravitelj imovine usklađuje svoju strategiju ulaganja i odluke o ulaganju s profilom i trajanjem obveza institucionalnog ulagatelja. Izvješće sadrži posebice sljedeće podatke:

1. uvažavaju li se pri odlučivanju o ulaganju srednjoročna do dugoročna kretanja društva,

2. o sudjelovanju u društvu, a posebice kako se koriste članska prava iz dionice i pozajmljuju vrijednosni papiri,

3. o metodi, procjeni vrijednosti činidaba po toj metodi i o naknadi upravitelju imovine za poduzimanje tih činidaba,

4. kako institucionalni ulagatelj nadgleda dogovoreni promet portfeljem i projicirane troškove prometa portfeljem,

5. o trajanju dogovora s upraviteljem imovine.

Ako dogovor s upraviteljem imovine ne sadrži te podatke, institucionalni ulagatelj mora objasniti zašto je došlo do toga.

(3) Institucionalni ulagatelj dužan je na svojim internetskim stranicama objaviti i učiniti besplatno dostupnim informacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, i to na razdoblje od barem tri godine te ih mora obnoviti najmanje jednom godišnje. Takvu objavu može dati i upravitelj imovine na svojim internetskim stranicama ili na drugim besplatnim i javno dostupnim internetskim stranicama ako se na njima nalaze informacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, u kojem slučaju je dovoljno da institucionalni ulagatelj uputi na te stranice.

(4) Upravitelji imovine koji su sklopili dogovor u skladu sa stavkom 2. ovoga članka dužni su jednom godišnje podnijeti institucionalnom ulagatelju izvješće o tome u kojoj su mjeri njihova strategija ulaganja i njezina provedba u skladu s tim dogovorom i kako pridonose srednjoročnim do dugoročnim kretanjima vrijednosti njihova portfelja. Upravitelji imovine mogu umjesto toga objaviti izvješće u skladu sa stavkom 3. drugom rečenicom ovoga članka. Izvješće sadrži posebice podatke o:

1. bitnim srednjoročnim do dugoročnim rizicima,

2. sastavu portfelja, prometu portfeljem i troškovima prometa portfeljem,

3. tome kako se pri donošenju odluke o ulaganju uvažava srednjoročni do dugoročni razvoj društva,

4. korištenju usluga savjetnika pri glasovanju,

5. upravljanju pozajmljivanjem dionica i postupanju u slučaju sukoba interesa u okviru sudjelovanja u društvima, a posebice u ostvarivanju prava iz dionice.

Članak 291.d dodanNN 40/2019: dodan člankom 49.

Obveze izvješćivanja savjetnika pri glasovanju

(1) Savjetnici pri glasovanju dužni su jednom godišnje razjasniti jesu li primjenjivali i primjenjuju li pravila nekog kodeksa ponašanja ili koja pravila kodeksa ponašanja nisu primjenjivali i ne primjenjuju te koje su mjere poduzimali umjesto toga. Ako savjetnici pri glasovanju ne primjenjuju kodeks ponašanja, dužni su javno razjasniti zašto tako postupaju.

(2) Savjetnici pri glasovanju dužni su objaviti jednom godišnje sljedeće informacije:

1. bitne karakteristike metoda i modela koje primjenjuju te glavne izvore informacija kojima se koriste,

2. postupke uvedene radi osiguranja kvalitete, kao i sprečavanja i upravljanja mogućim sukobima interesa,

3. kvalifikacije suradnika koje savjetnik pri glasovanju koristi u svom radu,

4. uzimaju li u obzir i, ako to čine, na koji način, uvjete na nacionalnom tržištu te pravne i regulatorne uvjete i uvjete specifične za poduzetnike,

5. bitne karakteristike politike glasovanja koju primjenjuju za pojedino tržište,

6. komuniciraju li i kako često s društvima koja su predmet njihova istraživanja, savjetovanja ili preporuka za glasovanje i s njihovim dionicima.

(3) Informacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka moraju biti javno i besplatno dostupne na internetskim stranicama savjetnika pri glasovanju najmanje tri godine od dana objave. Savjetnik pri glasovanju mora ih obnoviti najmanje jednom godišnje.

(4) Savjetnici pri glasovanju dužni su bez odgađanja informirati svoje klijente o sukobu interesa, kao i o protumjerama koje su poduzeli.

Članak 292. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 50.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 32.

Ostvarenje prava glasa putem kreditnih institucija posrednika i osoba koje djeluju na odgovarajući način

(1) Kreditna, odnosno financijska institucija smije ostvarivati pravo glasa na temelju dionica koje joj ne pripadaju i u pogledu kojih nije kao njihov imatelj upisana u registru dionica samo ako je za to opunomoćena. Punomoć se može dati samo jednoj određenoj kreditnoj, odnosno financijskoj instituciji koja je mora čuvati tako da se može ispitati. Očitovanje volje kojim se daje punomoć mora biti potpuno i smije biti povezano samo s očitovanjima volje koja se odnose na korištenje pravom glasa. Ne dade li dioničar izričite upute o glasovanju, opća punomoć može dati ovlast kreditnoj odnosno financijskoj instituciji da koristi pravo glasa samo onako kako je to navedeno u prijedlozima te institucije kako će glasovati (stavci 2. i 3.) ili prijedlozima uprave, odnosno izvršnih direktora, nadzornog, odnosno upravnog odbora društva a ako se ti prijedlozi međusobno razlikuju, onako kako je navedeno u prijedlogu nadzornog, odnosno upravnog odbora (stavak 4). Ponudi li kreditna, odnosno financijska institucija da će glasovati za neki od navedenih prijedloga, mora istodobno ponuditi i da će podloge potrebne za glasovanje do opoziva proslijediti u mjeri u kojoj se pretpostavlja da je to potrebno udruzi dioničara ili nekom drugom tko će zastupati dioničara u korištenju pravom glasa po njegovu izboru. Kreditna, odnosno financijska institucija je dužna godišnje jasno upozoriti dioničara na mogućnost svakodobnog opoziva punomoći i promjene opunomoćenika. Dioničaru se mora putem formulara olakšati davanje uputa za glasovanje o odlukama iz pojedinih točaka dnevnog reda, davanje i opoziv opće punomoći i davanje naloga te njihovu izmjenu.

(2) Kreditna, odnosno financijska institucija koja želi na temelju dobivene punomoći koristiti pravo glasa u skladu s vlastitim istaknutim prijedlozima mora dioničaru te prijedloge u pogledu odluka iz pojedinih točaka dnevnog reda pravodobno učiniti dostupnima. Kod tih prijedloga ona se mora voditi interesima dioničara i poduzeti sve organizacijske pripreme da na to ne utječu njezini interesi iz drugih poslovnih područja. Mora imenovati jednog člana poslovodstva da nadzire pridržavanje tih obveza kao i uredno korištenje pravom glasa i dokumentaciju o tome. Zajedno s prijedlozima koje postavlja kreditna, odnosno financijska institucija mora uputiti na to da će pravo glasa koristiti u skladu sa svojim istaknutim prijedlozima, ako dioničar pravodobno za to ne dade neku drugu uputu. Ako je član uprave, odnosno izvršni direktor ili suradnik kreditne, odnosno financijske institucije član nadzornog, odnosno upravnog odbora društva ili član njegove uprave, odnosno izvršni direktor ili suradnik društva i obrnuto, kreditna, odnosno financijska institucija mora na to uputiti. Isto to vrijedi i ako kreditna odnosno financijska institucija ima udio u društvu koji po zakonu mora prijaviti nadležnom nadzornom tijelu ili je s društvom u konzorciju koji je u vrijeme posljednjih pet godina preuzeo posljednju emisiju vrijednosnih papira društva.

(3) Ako dioničar nije dao upute kreditnoj, odnosno financijskoj instituciji za korištenje pravom glasa, ona ga je dužna koristiti u skladu s onim što je predložila, osim ako prema okolnostima smije zaključiti da bi dioničar kad bi znao za stanje stvari odobrio takvo glasovanje. Odstupi li kreditna, odnosno financijska institucija pri glasovanju od upute koju je dobila od dioničara ili, ako te upute nije bilo, od prijedloga što ga je sama bila objavila, mora o tome izvijestiti dioničara i navesti razloge za taj svoj postupak. Na vlastitoj glavnoj skupštini opunomoćena kreditna, odnosno financijska institucija smije koristiti pravo glasa na temelju punomoći samo ako je dioničar dao izričitu uputu za glasovanje o odlukama o svakoj točki dnevnog reda. Isto to vrijedi i za glasovanje na skupštini društva u kome kreditna, odnosno financijska institucija neposredno ili posredno sudjeluje u temeljnom kapitalu s više od 20%.

(4) Kreditna, odnosno financijska institucija koja na glavnoj skupštini želi koristiti pravo glasa na temelju punomoći prema prijedlozima organa društva, mora dioničarima te prijedloge učiniti dostupnima, ako to već nije učinjeno na neki drugi način.

(5) Ako to dopušta punomoć koju je dao dioničar, kreditna, odnosno financijska institucija smije u postupanju na temelju nje dati punomoć za zastupanje osobama koje nisu njezini zaposlenici. Ako se u punomoći drukčije ne određuje, kreditna, odnosno financijska institucija koristi pravo glasa u ime onoga koga se to tiče. Ako je u društvu dopušteno glasovanje pisanim putem ili elektroničkom komunikacijom, opunomoćena se kreditna, odnosno financijska institucija pri glasovanju smije time koristiti. Kao dokaz ovlasti za glasovanje prema društvu kod društava dionice kojih su uvrštene na tržište radi trgovanja dovoljno je podnošenje dokaza iz članka 279. stavka 3. ovoga Zakona. U ostalome moraju se ispuniti zahtjevi koji su u statutu društva propisani za korištenje pravom glasa.

(6) Kreditna, odnosno financijska institucija smije ostvarivati pravo glasa na temelju dionica koje glase na ime i koje joj ne pripadaju ali su u registru dionica upisane na njezino ime samo na temelju ovlasti koju za to dobije. Na davanje te ovlasti na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavka 1. do 5. ovoga članka.

(7) Na učinak danog glasa ne utječe postupanje protivno odredbama prethodnih stavaka osim protivno odredbi stavka 1. rečenice 1. ovoga članka.

(8) Odredbe stavka 1. do 7. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na udruge dioničara i osobe koje se na temelju posla koji obavljaju nude dioničarima da će za njih ostvarivati pravo glasa na glavnoj skupštini društva. To ne vrijedi za one koji žele ostvarivati pravo glasa za dioničara ako su njegovi zakonski zastupnici, bračni ili izvanbračni drugovi ili su s njime u krvnom ili tazbinskom srodstvu do četvrtog stupnja srodstva.

(9) Obveza kreditne odnosno financijske institucije da nadoknadi štetu nastalu zbog povrede odredbi iz stavka 1. do. 6. ovoga članka ne može se unaprijed isključiti ni ograničiti.

Odredbom članka 64. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., izmijenjen naslov iznad članka i članak 292.

(1) Posrednik smije ostvarivati pravo glasa na temelju dionica koje mu ne pripadaju i u pogledu kojih nije kao njihov imatelj upisan u registru dionica samo ako je za to opunomoćen. Punomoć se može dati samo jednom određenom posredniku koji je mora čuvati tako da se može ispitati. Očitovanje volje kojim se daje punomoć mora biti potpuno i smije biti povezano samo s očitovanjima volje koja se odnose na korištenje pravom glasa. Ne dade li dioničar izričite upute o glasovanju, opća punomoć može dati ovlast posredniku da koristi pravo glasa samo onako kako je to navedeno u prijedlozima te institucije kako će glasovati (stavci 2. i 3.) ili prijedlozima uprave, odnosno izvršnih direktora, nadzornog, odnosno upravnog odbora društva, a ako se ti prijedlozi međusobno razlikuju, onako kako je navedeno u prijedlogu nadzornog, odnosno upravnog odbora (stavak 4). Ponudi li posrednik da će glasovati za neki od navedenih prijedloga, mora istodobno ponuditi i da će podloge potrebne za glasovanje do opoziva proslijediti u mjeri u kojoj se pretpostavlja da je to potrebno udruzi dioničara ili nekom drugom tko će zastupati dioničara u korištenju pravom glasa po njegovu izboru. Posrednik je dužan godišnje jasno upozoriti dioničara na mogućnost svakodobnog opoziva punomoći i promjene opunomoćenika. Dioničaru se mora putem formulara olakšati davanje uputa za glasovanje o odlukama iz pojedinih točaka dnevnog reda, davanje i opoziv opće punomoći i davanje naloga te njihovu izmjenu.

(2) Posrednik koji želi na temelju dobivene punomoći koristiti pravo glasa u skladu s vlastitim istaknutim prijedlozima mora dioničaru te prijedloge u pogledu odluka iz pojedinih točaka dnevnog reda pravodobno učiniti dostupnima. Kod tih prijedloga on se mora voditi interesima dioničara i poduzeti sve organizacijske pripreme da na to ne utječu njegovi interesi iz drugih poslovnih područja. Mora imenovati jednog člana poslovodstva da nadzire pridržavanje tih obveza, kao i uredno korištenje pravom glasa i dokumentaciju o tome. Zajedno s prijedlozima koje postavlja posrednik mora uputiti na to da će pravo glasa koristiti u skladu sa svojim istaknutim prijedlozima, ako dioničar pravodobno za to ne dade neku drugu uputu. Ako je član uprave, odnosno izvršni direktor ili suradnik posrednika član nadzornog, odnosno upravnog odbora društva ili član njegove uprave, odnosno izvršni direktor ili suradnik društva i obrnuto, posrednik mora na to uputiti. Isto to vrijedi i ako posrednik ima udio u društvu koji po zakonu mora prijaviti nadležnom nadzornom tijelu ili je s društvom u konzorciju koji je u vrijeme posljednjih pet godina preuzeo posljednju emisiju vrijednosnih papira društva.

(3) Ako dioničar nije dao upute posredniku za korištenje pravom glasa, on ga je dužan koristiti u skladu s onim što je predložio, osim ako prema okolnostima smije zaključiti da bi dioničar, kad bi znao za stanje stvari, odobrio takvo glasovanje. Odstupi li posrednik pri glasovanju od upute koju je dobio od dioničara ili, ako te upute nije bilo, od prijedloga što ga je sam bio objavio, mora o tome izvijestiti dioničara i navesti razloge za taj svoj postupak. Na vlastitoj glavnoj skupštini opunomoćeni posrednik smije koristiti pravo glasa na temelju punomoći samo ako je dioničar dao izričitu uputu za glasovanje o odlukama o svakoj točki dnevnog reda. Isto to vrijedi i za glasovanje na skupštini društva u kome posrednik neposredno ili posredno sudjeluje u temeljnom kapitalu s više od 20%.

(4) Posrednik koji na glavnoj skupštini želi koristiti pravo glasa na temelju punomoći prema prijedlozima organa društva mora dioničarima te prijedloge učiniti dostupnima, ako to već nije učinjeno na neki drugi način.

(5) Ako to dopušta punomoć koju je dao dioničar, posrednik smije u postupanju na temelju nje dati punomoć za zastupanje osobama koje nisu njegovi zaposlenici. Ako se u punomoći drukčije ne određuje, posrednik koristi pravo glasa u ime onoga koga se to tiče. Ako je u društvu dopušteno glasovanje pisanim putem ili elektroničkom komunikacijom, opunomoćeni se posrednik pri glasovanju smije time koristiti. Kao dokaz ovlasti za glasovanje prema društvu kod društava dionice kojih su uvrštene na tržište radi trgovanja dovoljno je podnošenje dokaza iz članka 279. stavka 3. ovoga Zakona. U ostalome moraju se ispuniti zahtjevi koji su u statutu društva propisani za korištenje pravom glasa.

(6) Posrednik smije ostvarivati pravo glasa na temelju dionica koje glase na ime i koje mu ne pripadaju, ali su u registru dionica upisane na njegovo ime samo na temelju ovlasti koju za to dobije. Na davanje te ovlasti na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavaka 1. do 5. ovoga članka.

(7) Na učinak danog glasa ne utječe postupanje protivno odredbama prethodnih stavaka, osim protivno odredbi stavka 1. prve rečenice ovoga članka.

(8) Odredbe stavaka 1. do 7. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na udruge dioničara, savjetnike pri glasovanju i osobe koje se na temelju posla koji obavljaju nude dioničarima da će za njih ostvarivati pravo glasa na glavnoj skupštini društva. To ne vrijedi za one koji žele ostvarivati pravo glasa za dioničara ako su njegovi zakonski zastupnici, bračni ili izvanbračni drugovi ili su s njime u krvnom ili tazbinskom srodstvu do četvrtog stupnja srodstva.

(9) Obveza posrednika, savjetnika za glasovanje i osoba koje na temelju posla koji obavljaju nude dioničarima da će za njih ostvarivati pravo glasa na glavnoj skupštini društva da nadoknadi štetu nastalu zbog povrede odredbi iz stavaka 1. do 6. ovoga članka ne može se unaprijed isključiti ni ograničiti.

Članak 293.a dodanNN 136/2024: dodan člankom 23.

Sporazumi dioničara

(1) Sklope li dioničari društva dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu sporazum koji ima svrhu učvršćenja dioničarske strukture i/ili ostvarenje postojanog upravljanja u društvu, dužni su o sklapanju takvog sporazuma bez odgađanja pisano obavijestiti društvo, navodeći koja je temeljna svrha toga sporazuma i kako se sporazumom ostvaruje.

(2) Sporazumima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se:

a) sporazumi o vezanju glasova iz dionica koje pripadaju dioničaru ili društvu koje je o njemu ovisno, ili iz dionica koje netko drži za račun dioničara ili društva koje je o njemu ovisno,

b) sporazumi o ograničenjima slobode raspolaganja dionicama koje pripadaju dioničaru, društvu koje je o njemu ovisno, ili dionicama koje netko drži za račun dioničara ili društva koje je o njemu ovisno,

c) sporazumi o tome da će dioničari zajednički, posredno ili neposredno, ostvarivati prevladavajući utjecaj u društvu, ili sporazum na temelju kojega dioničari mogu tako ostvariti prevladavajući utjecaj u društvu.

(3) Čim zaprimi obavijest iz stavka 1. ovoga članka, društvo je dužno registarskom sudu podnijeti prijavu za upis podatka da je takav sporazum sklopljen, tko su njegove ugovorne strane, koja je temeljna svrha sklopljenog sporazuma i kako se ona ostvaruje. Sporazum dioničara ne prilaže se prijavi.

(4) Dioničari su bez odgađanja dužni obavijestiti društvo o prestanku ili izmjeni sporazuma iz stavka 1. ovoga članka, a društvo je čim zaprimi tu obavijesti dužno registarskom sudu podnijeti prijavu za upis podatka o tome da je on prestao ili da je izmijenjen.

(5) Ni jedan dioničar iz stavka 1. ovoga članka, društvo koje je o njemu ovisno, kao ni onaj koji za njegov račun ili račun ovisnoga društva drži dionice, ne može ostvarivati prava iz dionica dok se o sporazumu iz stavka 1. ovoga članka ne obavijesti društvo.

(6) Društvo koje je primilo obavijest iz stavaka 1. i 4. ovoga članka može zahtijevati da mu se dokaže sklapanje, izmjena ili prestanak sporazuma.

(7) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na sporazume koji se odnose na dionice na koje ne otpada više od dvadesetog dijela temeljnog kapitala društva.

Članak 297.a dodanNN 40/2019: dodan člankom 51.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 33.

Prijenos informacija o korporativnim događajima

(1) Ako društvo dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja izravno ne prenese informacije o korporativnim događajima iz članka 1. točke 3. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212 dioničarima, obvezno ih je elektronički proslijediti posrednicima kako bi ih oni prenijeli dioničarima.

(2) Informacije može prenositi treća osoba koju odredi društvo, posrednik ili dioničar. Informacije se elektronički prenose posredniku. Oblik, sadržaj, rokovi za prijenos informacije u skladu sa stavkom 1. ovoga članka određeni su Provedbenom uredbom (EU) 2018/1212. Prijenos informacija može se ograničiti na način kako je to određeno u članku 8. stavku 4. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212, a u vezi s tablicom 8. Priloga Provedbene uredbe (EU) 2018/1212.

(3) Svaki pojedini posrednik u lancu dužan je prenijeti informacije iz stavka 1. ovoga članka koje je primio od drugog posrednika ili društva posredniku u lancu koji neposredno slijedi u rokovima iz članka 9. stavka 2. podstavka 2. ili 3. i stavka 7. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212, osim ako zna da je neka druga osoba već poslala te informacije tom posredniku. To vrijedi i za informacije društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije. Na odgovarajući se način primjenjuje prva rečenica stavka 2. ovoga članka.

(4) Posrednik je osoba koja pohranjuje vrijednosne papire ili upravlja vrijednosnim papirima ili vodi depozitne račune za dioničare ili druge osobe ako te djelatnosti obavlja u vezi s dionicama društva koje ima sjedište u državi članici Europske unije ili u drugoj državi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru.

(5) Posrednik u lancu je osoba koja pohranjuje dionice društva za nekog drugog posrednika. Posljednji posrednik je posrednik koji za dioničara pohranjuje dionice društva.

Članak 297.b dodanNN 40/2019: dodan člankom 51.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 34.

Obveza posrednika prenijeti informacije dioničarima

(1) Posljednji posrednik dužan je prenijeti dioničaru informacije koje je dobio na temelju odredbe članka 297.a stavka 1. ovoga Zakona u skladu s odredbama članka 2. stavaka 1. i 4., članka 9. stavka 2. podstavka 1., stavka 3. i stavka 4. podstavka 3., kao i članka 10. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 297.a stavka 2. prve i četvrte rečenice ovoga Zakona.

(2) To vrijedi i za informacije društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije.

Članak 297.c dodanNN 40/2019: dodan člankom 51.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 35.

Obveza posrednika prenijeti informacije društvu i predaja dokaza o sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu

(1) Posljednji posrednik dužan je prenijeti izravno društvu ili posredniku u lancu informacije koje je dobio od dioničara društva kojeg su dionice uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja o ostvarivanju njegovih prava iz dionica. Posrednici moraju proslijediti izravno društvu ili sljedećem posredniku informacije koje su dobili u skladu s prvom rečenicom ovoga stavka. Na prosljeđivanje dioničarevih uputa o ostvarivanju prava iz dionica društva kojeg su dionice uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja posredniku koji je upisan u registar dionica primjenjuje se na odgovarajući način prva i druga rečenica ovoga stavka.

(2) Dioničar može dati upute za prijenos informacija u skladu sa stavkom 1. ovoga članka. Na odgovarajući se način primjenjuje članak 297.a stavak 2. prva rečenica ovoga Zakona. Oblik, sadržaj i rokovi za prijenos informacija u skladu sa stavkom 1. ovoga članka određeni su člankom 2. stavcima 1. i 3., člankom 8. i člankom 9. stavkom 4. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Moguć je pravodoban skupni prijenos i prosljeđivanje informacija. Stavci 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na informacije društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije.

(3) Posljednji posrednik dužan je bez odgađanja predati dioničaru na njegov zahtjev pisani dokaz o sudjelovanju njegovih dionica u temeljnom kapitalu radi ostvarivanja prava na glavnoj skupštini u skladu s člankom 5. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212 ili prenijeti takav dokaz društvu u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

Članak 297.d dodanNN 40/2019: dodan člankom 51.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 36.

Informacije koje društvo ima pravo zahtijevati od posrednika

(1) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja smiju zahtijevati od posrednika koji pohranjuje dionice društva informacije o identitetu dioničara i sljedećem posredniku. Oblik i sadržaj tog zahtjeva određeni su Provedbenom uredbom (EU) 2018/1212.

(2) Informacije o identitetu dioničara podaci su određeni odredbom članka 3. stavka 2., a u vezi s tablicom 2. slovom C Priloga Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Za društva koja nisu pravne osobe i nisu registrirana navest će se njihovi članovi te informacije o njima u skladu s prvom rečenicom ovoga stavka. Ako na nekoj dionici ima više ovlaštenika, navest će ih se, kao i informacije o njima u skladu s prvom rečenicom ovoga stavka.

(3) Ako posrednik u lancu nema informacije o identitetu dioničara koje zatraži društvo, dužan je takav zahtjev proslijediti posredniku koji mu neposredno prethodi u lancu u roku koji je određen odredbama članka 9. stavka 6. podstavaka 1., 2. ili 3. treće rečenice i stavka 7. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212, sve dok ne stigne do posljednjeg posrednika.

(4) Posljednji posrednik dužan je prenijeti informacije o identitetu dioničara kako bi odgovorio na zahtjev društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja. Ako društvo zahtijeva da ga informira neki drugi posrednik u lancu, svaki od posrednika dužan je bez odgađanja prenijeti informacije tom posredniku ili posredniku koji neposredno slijedi u lancu sve dok se ne stigne do posrednika od kojeg je društvo zahtijevalo informacije. Posrednik od kojeg je društvo zahtijevalo informacije dužan je bez odgađanja proslijediti društvu informacije koje je dobio od drugih posrednika u lancu. Oblik, sadržaj i rokovi za odgovor na zahtjev za informiranje određeni su odredbama članaka 2. i 3., članka 9. stavka 6. podstavaka 2. i 3. te stavka 7. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212.

(5) Odredbe stavaka 1. do 4. ovoga članka primjenjuju se i na zahtjeve za informiranje društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije.

(6) Na odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje prva rečenica odredbe članka 297.a stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 297.e dodanNN 40/2019: dodan člankom 51.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 37.

Obrada i ispravak dioničarevih
osobnih podataka

(1) Društva i posrednici smiju obrađivati dioničareve osobne podatke za potrebe identificiranja, komuniciranja s dioničarima, društvima i posrednicima, ostvarivanja dioničarevih prava, vođenja registra dionica i suradnje s dioničarima.

(2) Saznaju li društva ili posrednici da neki dioničar nije više dioničar društva, smiju pohranjivati njegove osobne podatke još najdulje 12 mjeseci, uvažavajući pritom druga zakonska pravila. Dopušteno je dulje pohranjivati osobne podatke ako je to potrebno za vođenje zakonom propisanih pravnih postupaka.

(3) Posrednici neće prekršiti svoje zakonske ni ugovorne obveze ako društvu ili posredniku u lancu sukladno članku 297.c ovoga Zakona otkriju informacije o dioničarevu identitetu.

(4) Svatko koga se identificira na temelju nepotpunih ili pogrešnih informacija ima pravo zahtijevati od društva i od posrednika, koji su te informacije prosljeđivali, da ih bez odgađanja isprave.

Članak 297.f dodanNN 40/2019: dodan člankom 51.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 38.; NN 136/2024: izmijenjen člankom 24.

Troškovi

(1) Društvo podmiruje nužne posrednikove troškove nastale primjenom odredbi članaka 297.a do 297.e te u vezi s člankom 281. stavcima 1. i 5. i člankom 274. stavkom 6. ovoga Zakona ako se temelje na načinu poduzimanja radnji koji odgovara trenutačnom stanju tehničkog razvoja. Od toga su izuzeti sljedeći troškovi:

1. nužni troškovi posljednjeg posrednika koji su nastali prijenosom informacija dioničarima na druge načine osim elektroničkog u skladu s člankom 297.b stavkom 1. prvom rečenicom i

2. u slučaju društva koje je izdalo dionice koje glase na ime, nužni troškovi posrednika za prijenos i prosljeđivanje informacija od posrednika koji je upisan u registar dionica do dioničara u skladu s člankom 281. stavkom 5., a u vezi s člancima 297.a i 297.b ovoga Zakona.

Posrednici objavljuju svoje naknade za troškove za svaku uslugu koja se obavlja primjenom članaka 297.a do 297.e, članka 281. stavka 1. prve rečenice i stavka 5., članka 274. stavka 6. i članka 285. stavka 6. ovoga Zakona. Posrednici objavljuju svoje naknade zasebno za društvo i za dioničara za kojeg obavljaju uslugu. Nije dopušteno naplaćivati različite naknade za ostvarivanje prava u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, osim ako je to iznimno opravdano i ako je razlika posljedica različitih stvarnih troškova nastalih obavljanjem usluge.

(2) Na obveze iz članaka 297.a do 297.e, članka 125. stavka 1. prve rečenice, stavaka 2. i 5. ovoga Zakona, kao i obveze u pogledu potvrda iz članka 274. stavka 6. i članka 285. stavka 6. ovoga Zakona primjenjuju se i odredbe Provedbene uredbe (EU) 2018/1212.

Članak 298. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 10.; NN 114/2022: izmijenjen člankom 7.

(1) Radi ispitivanja radnji koje su provedene u osnivanju društva, ispitivanja vođenja poslova društva te mjera poduzetih za povećanje ili smanjenje temeljnoga kapitala društva, glavna skupština može običnom većinom glasova imenovati posebne revizore društva. U glasovanju o imenovanju posebnih revizora ne može u svoje ni u tuđe ime sudjelovati član uprave, odnosno izvršni direktor, te član nadzornog, odnosno upravnog odbora, ako se ispitivanje revizora odnosi na ocjenu rada nekoga člana tih organa ili je u vezi s pokretanjem sudskog spora između društva i nekoga od tih osoba. Član uprave, odnosno izvršni direktor i član nadzornog, odnosno upravnog odbora ne može tada ostvarivati pravo glasa ni putem neke druge osobe.

Odredbom članka 131. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

Odredbom članka 65. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Odbije li glavna skupština imenovati posebne revizore, učinit će to sud na prijedlog dioničara koji zajedno imaju dionice koje čine najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala društva, ako postoji opravdana sumnja u to da su pri osnivanju društva učinjene nepravilnosti ili da su grubo povrijeđeni zakon, odnosno statut. Podnositelji prijedloga moraju pohraniti u društvu, kod javnog bilježnika ili kod financijske institucije koja se bavi čuvanjem vrijednosnih papira isprave o dionicama, ako ih je društvo izdalo, za vrijeme dok se ne odluči o njihovu prijedlogu i učiniti vjerodostojnim da su najmanje tri mjeseca prije održavanja glavne skupštine bili dioničari društva.

Odredbom članka 131. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Prijedlog iz stavka 2. ovoga članka mora se podnijeti sudu u roku od 15 dana od dana održavanja glavne skupštine na kojoj je odbijen prijedlog da se imenuju posebni revizori.

Odredbom članka 131. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 3.

(4) Za posebnog revizora može se imenovati samo osoba koja ispunjava uvjete za ovlaštenog revizora i bavi se tim poslom.

(5) Ako glavna skupština imenuje posebnog revizora, sud će na prijedlog dioničara čije se dionice odnose na najmanje deseti dio temeljnog kapitala društva ili najmanje na 8.000.000,00 kuna 1.000.000,00 eura tog kapitala umjesto njega imenovati drugog revizora ako se razlog za to nalazi u osobi revizora kojeg je imenovala glavna skupština, osobito ako imenovani revizor nema potrebna stručna znanja za obavljanje revizije, ako je prezauzet ili postoje sumnje u njegovu pouzdanost. Prijedlog se mora postaviti u roku od četrnaest dana od dana održavanja glavne skupštine na kojoj je donesena odluka o imenovanju revizora. Prije donošenja odluke sud treba saslušati revizora kojeg je imenovala glavna skupština.

Odredbom članka 131. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodani stavci 4. i 5.

Članak 300.g izmijenjenNN 34/2022: izmijenjen člankom 13.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 39.

Otpremnina u novcu

(1) Glavni dioničar određuje iznos otpremnine u novcu koji treba isplatiti manjinskim dioničarima i pritom mora uzeti u obzir prilike društva u vrijeme donošenja odluke glavne skupštine. Uprava, odnosno izvršni direktori društva mu moraju pritom dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju i pružiti potrebna obavještenja.

Odredbom članka 72. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Na iznos otpremnine obračunava se kamata u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke uvećane za pet postotnih koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope iz zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i predstečajna nagodba za tri postotna poena za vrijeme od upisa odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar pa do isplate manjinskim dioničarima. Time se ne isključuje odgovornost za eventualnu drugu štetu.

Odredbom članka 72. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Prije nego što uprava društva sazove glavnu skupštinu glavni dioničar joj je dužan predati izjavu banke kojom ona solidarno jamči da će glavni dioničar manjinskim dioničarima isplatiti otpremninu uvećanu za pripadajuće kamate bez odgađanja po upisu odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar. Umjesto izjave banke može se predati potvrda središnjeg depozitorija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj da je glavni dioničar uplatio na račun središnjeg depozitorija novac potreban za plaćanje otpremnine uvećan za tromjesečni iznos kamata iz kojeg iznosa će se bez odgađanja po upisu odluke glavne skupštine u sudski registar dioničarima isplatiti otpremnina uvećana za pripadajuće kamate. Iznos novca koji glavni dioničar uplati na račun središnjeg depozitorija vodi se na računu posebne namjene i ne ulazi u likvidacijsku ili stečajnu masu središnjeg depozitorija niti se na tim sredstvima može pokrenuti ovrha radi namirenja tražbine prema središnjem depozitoriju, osim tražbine na isplatu otpremnine i pripadajućih kamata ili tražbine na povrat uplaćenih sredstava glavnom dioničaru.

Članak 306. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 11.

Prijava upisa odluke u sudski registar

(1) Odluka o povećanju temeljnog kapitala mora se podnijeti sudu radi upisa u sudski registar. Tome treba priložiti izvješće revizora iz stavka 3. članka 305.a ovoga Zakona. Ako se u društvo ulaže stvar, odnosno pravo a nema obveze da se provede revizija povećanja temeljnog kapitala i ako je unaprijed objavljen datum odluke o povećanju kapitala (članak 305.a stavak 3.), podnositelji prijave moraju u njoj samo izjaviti da im nije poznato da bi nakon objave odluke o povećanju temeljnog kapitala nastupile okolnosti iz članka 185.a stavka 2. ovoga Zakona.

(2) U prijavi moraju se navesti ulozi u dotadašnji temeljni kapital koji još nisu uplaćeni i zašto se ne može postići da se oni uplate.

(3) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka treba priložiti izvješće revizora iz članka 305. stavka 3. ili isprave iz članka 187.a stavka 3. ovoga Zakona i dokaz kada su u glasilu društva objavljeni podaci iz članka 305.a stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Sud će odbiti upis odluke u registar ako je vrijednost uloga u stvarima i pravima znatno manja od temeljnog kapitala koji se odnosi na dionice koje se za to daju.

Odredbom članka 80. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., izmijenjen članak 306.

Članak 308. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 52.

Pravo prvenstva pri upisu novih dionica

(1) Svakome dioničaru koji to zatraži mora se dati pravo da upiše onaj dio novih dionica koji odgovara njegovom udjelu u dotadašnjem temeljnom kapitala društva. Za ostvarenje prava prvenstva pri upisu mora se odrediti rok od najmanje 14 dana.

(2) Prava na upis novih dionica mogu se nekome dati samo pod uvjetom da su očuvana prava dioničara na upis.

(3) Uprava, odnosno izvršni direktori moraju u glasilu društva objaviti i proslijediti, u skladu s odredbom članka 297.a ovoga Zakona, iznos za koji se dionice izdaju ili osnove za njegovo određivanje i rok iz stavka 1. ovoga članka. Ako su navedene samo osnove za određenje spomenutog iznosa, mora se najkasnije tri dana prije isteka roka za upis dionica u glasilu društva i putem elektronskog informativnog medija objaviti iznos za koji se dionice izdaju.

Odredbom članka 138. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

Odredbom članka 81. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 3.

(4) Pravo prvenstva pri upisu dionica može se odlukom o povećanju temeljnoga kapitala isključiti u cjelini ili djelomično. Takva se odluka donosi uz ispunjenje pretpostavki koje se zakonom ili statutom traže za donošenje odluke o povećanju temeljnoga kapitala, glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine glasova temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri donošenju te odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

(5) Odluka kojom se to pravo u potpunosti ili djelomično isključuje može se donijeti samo onda ako je isključenje bilo izričito i uredno objavljeno. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju glavnoj skupštini učiniti dostupnim izvješće o razlogu za djelomično ili potpuno isključenje prava prvenstva pri upisu dionica. U izvješću mora se obrazložiti predloženi iznos za koji se nakanjuju izdati dionice.

Odredbom članka 138. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 5.

Odredbom članka 81. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 5.

(6) Isključenjem prava prvenstva pri upisu dionica ne smatra se kada po odluci glavne skupštine nove dionice treba preuzeti kreditna, odnosno financijska institucija uz obvezu da ih ponudi dioničarima. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju mora u glasilu društva objaviti ponudu kreditne, odnosno financijske institucije uz navođenje onoga što se mora platiti za dionice i rok za prihvat ponude. Isto vrijedi ako netko drugi stavi ponudu da će preuzeti dionice i ponuditi ih dioničarima na upis.

Odredbom članka 81. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 6.

Članak 309. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 53.

Prijava za upis povećanja kapitala u sudski registar

(1) Registarskome sudu mora se podnijeti prijavu za upis provedenoga povećanja temeljnoga kapitala u sudski registar.

(2) Na prijavu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 179. stavka 3. i 5. te članka 187. stavka 1. i stavka 2. točke 3. i članka 187.a ovoga Zakona.

Odredbom članka 82. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta dodan.

(3) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka treba priložiti:

1. popis upisnika potpisan od strane uprave u kojemu su navedene dionice svakoga upisnika i na temelju toga učinjene uplate, a u slučajevima iz članka 307. stavka 5. ovoga Zakona primjerak obavijesti poslane Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga o broju i postotku upisanih i uplaćenih dionica te osobama koje su uplatile i koje iznose za te dionice i potvrdu banke u kojoj društvo ima račun za tekuće poslovanje o položenim uplaćenim sredstvima na posebnom računu,

2. ako je kapital povećan ulozima u stvarima i u pravima, ugovore koji su temelj za utvrđenja iz članka 305. ovoga Zakona ili za njihovo provođenje te izvješće o reviziji takvoga ulaganja,

3. obračun troškova koji će za društvo nastati izdavanjem novih dionica,

4. ako je za povećanje kapitala potrebno odobrenje državnog organa i to odobrenje.

Odredbom članka 139. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

Odredbom članka 81. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 1.

(4) Prijedlog i upis povećanja temeljnoga kapitala društva može se povezati s prijavom i upisom odluke o povećanju toga kapitala.

(5) Priložene isprave čuvaju se u sudu u izvorniku, u javno ovjerenome prijepisu ili preslici, ili u odgovarajućem elektroničkom obliku.

Članak 316. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 54.

Prijava za upis odluke u sudski registar

(1) Registarskome sudu mora se podnijeti prijava za upis odluke o uvjetnom povećanju temeljnoga kapitala društva u sudski registar. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 306. stavka 2. ovoga Zakona.

Odredbom članka 86. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta dodan.

(2) Prijavi za upis treba priložiti:

1. ako je kapital povećan ulozima u stvarima i u pravima, ugovore koji su temelj za utvrđenja iz članka 314. ovoga Zakona ili za njihovo provođenje i izvješće o reviziji takvoga ulaganja (članak 315. stavak 4.) ili isprave iz članka 187.a stavka 3. ovoga Zakona,

2. obračun troškova koji će za društvo nastati izdavanjem novih dionica,

3. ako je za povećanje kapitala potrebno odobrenje državnog organa i to odobrenje.

Odredbom članka 144. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 2.

Odredbom članka 86. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta dodan.

(3) Ako se ne provodi revizija povećanja temeljnog kapitala, za prijavu za upis u sudski registar da je provedeno povećanje temeljnog kapitala na odgovarajući se način primjenjuju i odredbe članka 306. stavka 1. rečenice 3. i stavka 3. ovoga Zakona.

Odredbom članka 86. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dodan novi stavak 3.

(4) Priložene isprave čuvaju se u sudu u originalu, u ovjerenome prijepisu ili preslici, ili u odgovarajućem elektroničkom obliku.

Odredbom članka 86. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

(5) Sud će odbiti upis odluke u registar ako je vrijednost uloga u stvarima i pravima znatno manja od temeljnog kapitala koji se odnosi na dionice koje se za to daju. Ako se povećanje temeljnog kapitala ulaganjem stvari i prava provodi bez revizije povećanja temeljnog kapitala, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 188. stavka 3. ovoga Zakona.

Odredbom članka 86. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dodan stavak 5.

Članak 322. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 55.

Odredbom članka 148. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen naslov iznad članka 322.

(1) U roku od mjesec dana po isteku poslovne godine mora se prijaviti registarskome sudu ukupni iznos dionica izdanih u toj godini u zamjenu za zamjenjive obveznice i u ostvarenju prvenstvenog prava upisa dionica.

Odredbom članka 148. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Prijavi se moraju priložiti kopije izjava o ostvarenju prava prvenstva upisa i popis osoba koje su ostvarile to pravo potpisan od strane uprave, odnosno izvršnih direktora. U popisu se moraju navesti svi dioničari i dionice koje su stekli te ulozi koje su za to dali.

Odredbom članka 148. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 2.

Odredbom članka 88. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta dodan.

(3) U prijavi mora se izjaviti da su dionice izdane samo radi ostvarenja svrhe navedene u odluci o uvjetnom povećanju kapitala i da nisu izdane prije nego što je za njih uplaćena cijela protuvrijednost.

Odredbom članka 148. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 3.

(4) Priložene isprave čuvaju se u sudu u originalu, u ovjerenome prijepisu ili preslici, ili u odgovarajućem elektroničkom obliku.

Članak 331. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 56.

Prijava za upis odluke u sudski registar

(1) Odluka o povećanju temeljnoga kapitala mora se upisati u sudski registar. Prijavi za upis te odluke u sudski registar moraju se priložiti financijska izvješća s izvješćem revizora i posljednja godišnja financijska izvješća, ako još nisu utvrđena. Podnositelji prijave moraju izjaviti sudu da od dana koji je uzet za osnovu financijskih izvješća do dana podnošenja prijave po njihovu saznanju nije došlo do smanjenja imovine koje bi bilo smetnja povećanju temeljnoga kapitala društva, ako bi se o tome odlučivalo na dan podnošenja prijave.

Odredbom članka 94. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Sud može upisati u sudski registar odluku o povećanju temeljnoga kapitala ako su financijska izvješća na temelju kojih je ona donesena sastavljena najviše osam mjeseci prije podnošenja prijave i ako je dana izjava iz prethodnoga stavka ovoga članka.

Odredbom članka 94. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Sud ne mora ispitivati odgovaraju li financijska izvješća propisima.

Odredbom članka 94. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 3.

(4) Kod upisa odluke u sudski registar treba navesti da se radi o povećanju temeljnoga kapitala iz sredstava društva.

(5) Predane isprave čuvaju se u sudu u izvorniku ili u ovjerenome prijepisu ili preslici, ili u odgovarajućem elektroničkom obliku.

Članak 335. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 57.

Poziv dioničarima

(1) Nakon upisa odluke o povećanju temeljnoga kapitala u sudski registar, uprava, odnosno izvršni direktori dužni su bez odgađanja pozvati dioničare da preuzmu nove dionice. Poziv se mora objaviti u glasilu društva i proslijediti u skladu s odredbama članka 297.a ovoga Zakona. U pozivu se moraju navesti:

1. za koji se iznos povećava temeljni kapital,

2. u kojem omjeru nove dionice otpadaju na stare.

U pozivu se nadalje mora navesti da je društvo ovlašteno po proteku godine dana od objave poziva nakon trokratnog upozorenja nepreuzete dionice prodati za račun ovlaštenika.

Odredbom članka 152. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 1.

Odredbom članka 95. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Po proteku godine dana od objave poziva društvo mora upozoriti da će prodati nepreuzete dionice. Upozorenje se mora objaviti u glasilu društva tri puta u razmaku od najmanje mjesec dana. Zadnja objava mora se učiniti najkasnije osamnaest mjeseci od objave poziva.

Odredbom članka 152. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Po proteku godine dana od objave zadnjeg upozorenja društvo mora prodati nepreuzete dionice za račun ovlaštenika po službenoj cijeni na uređenom tržištu uz posredovanje brokera, a ako nema te cijene, javnim nadmetanjem. Pri tome se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 346. stavka 4. ovoga Zakona.

Odredbom članka 152. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 3.

Odredbom članka 95. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 3.

(4) Odredbe stavka 1. do 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na društva koja nisu izdala isprave o dionicama. Društva moraju pozvati dioničare da preuzmu nove dionice.

Članak 346. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 40.

Oglašavanje isprava o dionicama nevažećima

(1) Ako u smanjenju temeljnoga kapitala društvo spoji isprave o dionicama zamjenom, pečatiranjem ili nekim sličnim postupkom, ono može oglasiti nevažećima one od njih koje mu usprkos postavljenome pozivu ne budu predane. Isto vrijedi i za predane isprave o dionicama čiji broj nije dovoljan za zamjenu s novim dionicama a koje nisu društvu stavljene na raspolaganje da ih ono unovči za račun ovlaštenika.

(2) U pozivu za predaju isprava o dionicama mora se upozoriti na mogućnost da ih se oglasi nevažećima. Oglašavanje nevažećima moguće je ako je poziv objavljen na način kako je to propisano u članku 214. stavku 1. ovoga Zakona. Isprave o dionicama se oglašavaju nevažećima objavom u glasilu društva. U objavi se one moraju tako označiti da nema sumnje u to da li je i koja od njih oglašena nevažećom.

(3) Nove isprave o dionicama koje treba izdati umjesto onih koje su oglašene nevažećima društvo mora bez odgađanja prodati za račun ovlaštenika posredovanjem burzovnog posrednika za službenu burzovnu cijenu a ako takve nema javnim nadmetanjem.

(4) Može li se očekivati da se javnim nadmetanjem koje bi se održalo u mjestu sjedišta društva ne bi postigao zadovoljavajući uspjeh, dionice treba prodati na nekome drugome pogodnome mjestu. Mjesto, vrijeme i predmet prodaje moraju se javno objaviti. Posebno treba obavijestiti ovlaštenike iz dionica, osim ako to nije moguće. Objava i obavijest moraju se dati najkasnije dva tjedna prije održavanja nadmetanja. Utržak treba isplatiti ovlaštenicima.

(5) Odredbe stavaka 1. do 4. ovoga članka o prodaji dionica od strane društva za račun ovlaštenika primjenjuju se i na dionice koje su izdane u nematerijaliziranom obliku.

(6) Spajaju li se u smanjenju temeljnog kapitala dionice koje su izdane kao nematerijalizirani vrijednosni papiri, spajanje se provodi izravno na računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira u središnjem depozitoriju tako da se ranije izdane dionice zamijene novoizdanim dionicama u omjeru zamjene, kako je to predviđeno u odluci o smanjenju temeljnog kapitala.

(7) Ranije izdane dionice ili dijelovi tih dionica koji nakon provedbe spajanja dionica preostanu zbog toga što broj dionica na računu vrijednosnih papira dioničara nije bio dovoljan za stjecanje cijelog broja novih dionica prenose se na poseban račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira na kojem se one potom obračunavaju i spajaju u nove dionice. Dionice koje se dobiju spajanjem na posebnom računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira društvo je dužno prodati uz odgovarajuću primjenu stavaka 3. i 4. ovoga članka.

(8) Dionice kojih ni na posebnom računu vrijednosnih papira iz prethodnog stavka ovoga članka Zakona nije bilo dovoljno da bi ih se spojilo u novu dionicu društvo će oglasiti nevažećima objavom u glasilu društva, a temeljni kapital smanjit će se i za iznos koji odgovara nominalnom iznosu tih dionica, odnosno iznosu temeljnog kapitala koji se odnosi na dionice bez nominalnog iznosa, kao i za iznos koji odgovara dijelu nominalnog iznosa dionice, odnosno dijelu temeljnog kapitala koji se odnosi na dionice bez nominalnog iznosa koji eventualno preostane nakon spajanja.

(9) Društvo je dužno u glasilu društva, a ako se radi o društvu čije su dionice uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, na internetskim stranicama društva objaviti obavijest o spajanju dionica najmanje 14 dana prije spajanja.

(10) Društvo je dužno o svom trošku otvoriti poseban račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira iz stavka 7. ovoga članka. Vrijednosni papiri ubilježeni na tom računu ne ulaze u imovinu ni u stečajnu ili likvidacijsku masu društva niti mogu biti predmetom ovrhe radi namirenja tražbine prema društvu, osim tražbine koju prema društvu ima dioničar u vezi sa spajanjem odnosno oglašavanjem nevažećim njegovih dionica koje su prenesene na taj račun.

Članak 355. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 58.

Razlozi ništetnosti

Pored slučajeva iz članka 313. stavka 4., članka 338. stavka 2., članka 348. stavka 2. i članka 300.e stavka 3. ovoga Zakona odluka glavne skupštine je ništetna:

1. ako je donesena na glavnoj skupštini koja nije sazvana na način propisan u članku 277. stavku 2., 3. i 6. ovoga Zakona osim ako su na njoj sudjelovali svi dioničari,

2. ako nije unesena u zapisnik na način propisan u članku 286. stavku 1., 2. rečenici 1. i stavku 4. ovoga Zakona,

3. ako nije u skladu s biti društva ili ako se njezinim sadržajem čini povreda propisa kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva ili su doneseni radi zaštite javnog interesa,

4. ako je suprotna moralu društva,

5. ako je pravomoćnom presudom donesenom povodom tužbe za pobijanje odluke proglašena ništetnom.

Odredbom članka 160. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

Odredbom članka 100. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjene točke 1. i 2.

Članak 359. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 12.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 41.

Odredbom članka 88. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen naslov iznad članka 359.

(1) Pored onoga što je propisano za ništetnost svake odluke glavne skupštine, odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća ništetna je:

1. ako je sadržaj godišnjih financijskih izvješća suprotan propisima kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva,

2. ako nije obavljena revizija godišnjih financijskih izvješća koja se obavlja u skladu sa zakonom ili to nisu obavile za to ovlaštene osobe,

3. ako pri izradi godišnjih financijskih izvješća nisu poštovane odredbe zakona ili statuta o unosu sredstava u rezerve i korištenju sredstava iz njih.,

Odredbom članka 164. stavka 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 1.

4. ako su vrijednosti iskazane u pozicijama godišnjih financijskih izvješća precijenjene; ako su podcijenjene u namjeri da se netočno prikaže ili prikrije stanje imovine i financijske uspješnosti društva. Pozicije aktive su precijenjene ako iskazuju veće vrijednosti, a pozicije pasive ako iskazuju niže iznose. Pozicije aktive su podcijenjene ako iskazuju niže vrijednosti, a pozicije pasive ako iskazuju veće iznose. Precijenjenost ili podcijenjenost pozicija godišnjih financijskih izvješća utvrđuje se u odnosu na vrijednosti ili iznose koji su dopušteni ili zahtijevani primjenjivim standardima financijskog izvještavanja. Za društva čije je poslovanje uređeno posebnim propisima primjenjivi standardi financijskog izvještavanja uključuju i propise koji se odnose na financijsko izvještavanje tih društava,

5. ako godišnja financijska izvješća nisu u skladu s propisima kojima se uređuje struktura i sadržaj tih izvješća pa su zbog toga njihova jasnoća i preglednost značajno narušene.

(2) Ništetnost odluke glavne skupštine o utvrđenju godišnjih financijskih izvješća kao i ništetnost odluka uprave, odnosno izvršnih direktora i nadzornog, odnosno upravnog odbora o utvrđenju tih izvješća imaju za posljedicu ništetnost odluke glavne skupštine o upotrebi dobiti donesene na temelju spomenutih ništetnih odluka.

Odredbom članka 103. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta dodan.

(3) Iz razloga navedenih u stavku 1. ništetne su i odluke uprave, odnosno izvršnih direktora i nadzornog, odnosno upravnog odbora kojim utvrđuju godišnja financijska izvješća.

Odredbom članka 164. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodani stavci 2. i 3.

Članak 360. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 59.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 42.; NN 136/2024: izmijenjen člankom 25.

Razlozi pobijanja

(1) Odluka glavne skupštine može se pobijati tužbom, ako je donesena protivno zakonu ili statutu.

(2) Odluku se može pobijati i zbog toga što je dioničar glasovanjem na glavnoj skupštini pokušao za sebe ili za nekoga drugoga postići korist na štetu društva ili drugih dioničara a pobijanom odlukom se to postiže. To ne vrijedi onda ako se tom odlukom drugim dioničarima primjereno nadoknađuje šteta koja im se njome nanosi.

(3) Odluka glavne skupštine ne može se pobijati zbog toga:

1. što je zbog tehničke smetnje povrijeđeno pravo korištenja elektroničkog puta iz članka 274. stavka 1. druge rečenice i stavka 2. te iz članka 291. stavka 6. tehničkog kvara ili smetnje povrijeđeno neko pravo koje je ostvarivano elektroničkom komunikacijom u skladu s odredbama članka 274. ovoga Zakona za ostvarenje prava u društvu, osim ako se u vezi s time društvu može predbaciti gruba nepažnja ili namjera s time da se u statutu može za društvo predvidjeti i strože mjerilo krivnje,

2. što su povrijeđene odredbe članka 277. stavka 6., 8., članka 280.a i, članka 284. 297.a ili članka 297.b ovoga Zakona.

Odredbom članka 104. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., izmijenjen stavak 3.

(4) Odluka glavne skupštine može se pobijati zbog toga što su dane netočne, nepotpune obavijesti ili je davanje obavijesti bilo uskraćeno, ako bi dioničar koji objektivno prosuđuje smatrao davanje obavijesti bitnom pretpostavkom za očuvanje prava sudjelovanja na glavnoj skupštini i drugih članskih prava. Tužba za pobijanje odluke glavne skupštine ne može se temeljiti na tome da su dane netočne, nepotpune ili nedovoljne obavijesti o utvrđivanju visine ili primjerenosti naknade, otpremnine, dodatnih plaćanja ili drugih oblika naknade, ako je zakonom propisano da se prigovori u vezi s time ostvaruju u izvanparničnom postupku.

Odredbom članka 89. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., izmijenjen stavak 4.

Članak 363. izmijenjenNN 136/2024: izmijenjen člankom 26.

Tužba za pobijanje

(1) Tužba se mora podići isključivo kod suda iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 30 dana od donošenja odluke. Ako je tužitelj bio prisutan na glavnoj skupštini sudjelovao u radu glavne skupštine na kojoj je odluka donesena, taj rok počinje teći prvoga narednoga dana od dana kada je zaključena glavna skupština na kojoj je odluka donesena. Nije li tužitelj prisustvovao glavnoj skupštini sudjelovao u radu glavne skupštine na kojoj je donesena odluka, rok počinje teći prvoga narednoga dana od dana kada je mogao saznati za odluku.

Odredbom članka 165. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Tužba se podiže protiv društva. Društvo zastupaju uprava, odnosno izvršni direktori i nadzorni odbor. Ustanu li s tužbom uprava ili neki njezin član, odnosno izvršni direktor društvo zastupa nadzorni odbor, a ustane li s tužbom neki član nadzornog odbora, društvo zastupa uprava, odnosno izvršni direktori.

Odredbom članka 165. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 2.

Odredbom članka 106. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Više postupaka koji se vode o pobijanju treba spojiti. Postupak po tužbi za pobijanje je hitan. Društvo ima neposredno po isteku roka od 30 dana iz stavka 1. ovoga članka pravo uvida u podignutu tužbu i prije nego što mu ona bude dostavljena i zatražiti od suda da mu dade njezinu presliku.

Odredbom članka 106. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio tekst dodan.

(4) Uprava, odnosno izvršni direktori moraju u glasilu društva bez odgađanja objaviti da je tužba podignuta i za kada je po tužbi zakazano ročište. Dioničar se u postupku može tužitelju pridružiti kao umješač najkasnije u roku od mjesec dana od dana objave.

Odredbom članka 91. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 4.

Odredbom članka 106. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 4.

(5) Brisan.

Odredbom članka 165. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodan stavak 5.

Odredbom članka 106. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., brisan stavak 5.

Članak 363.a izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 60.; NN 114/2022: izmijenjen člankom 8.

Vrijednost predmeta spora

(1) Za određivanje vrijednosti predmeta spora mjerodavna je vrijednost koju je tužitelj naznačio u tužbi.

(2) Ako je tužitelj vrijednost predmeta spora očito previše visoko ili previše nisko naznačio, sud će, po službenoj dužnosti ili na prigovor tuženika, nakon što strankama omogući da se o tome izjasne, rješenjem protiv kojeg nema posebne žalbe odrediti vrijednost predmeta spora.

(3) Sud određuje vrijednost predmeta spora uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja, posebice značenje stvari za stranke ili to čini po slobodnoj procjeni. Ta vrijednost smije biti veća od desetine iznosa temeljnog kapitala društva ili, ako ta desetina iznosi više od 4.000.000,00 kuna 500.000,00 eura, više od tog iznosa samo ako valja uzeti da je značenje stvari za stranke veće.

(4) Učini li neka od stranaka u sporu vjerojatnim da bi određivanje vrijednosti predmeta spora na način kako je to propisano u stavku stavcima 1. i 3. ovoga članka moglo značajnije ugroziti njeno gospodarsko stanje, sud može na njen zahtjev odrediti da snosi troškove spora u dijelu primjerenom tome stanju. To ima za posljedicu da stranka u čiju je korist sud odredio da snosi samo dio troškova spora u tome dijelu podmiruje i troškove njenog zastupanja u sporu te nadoknađuje protivniku troškove koji na nju otpadnu s obzirom na uspjeh u sporu ili koje preuzme. Ako izvansudski troškovi padnu na teret protivnika ili ih on preuzme, odvjetnik stranke u čiju korist je sud odredio da plati samo dio troškova spora može svoju naknadu ostvariti od protivne stranke odmjerenu po vrijednosti spora koja vrijedi za tu protivnu stranku.

(5) Zahtjev za odmjeravanjem troškova spora iz stavka 2 4. ovoga članka može se postaviti prije početka rasprave o glavnoj stvari, a nakon toga samo ako sud povisi već prihvaćenu ili utvrđenu vrijednost predmeta spora. Prije odlučivanja o zahtjevu sud mora saslušati drugu stranu u sporu.

Odredbom članka 166. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., naslov iznad članka i članak 363.a.

Članak 365. izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 9.

Pobijanje odluke o upotrebi dobiti

(1) Osim iz razloga zbog kojih se može pobijati svaka odluka glavne skupštine, odluka o upotrebi dobiti društva može se pobijati i ako se njome, premda pravo na podjelu nije isključeno zakonom ni statutom, odluči da se dobit ne dijeli dioničarima, iako bi prosudbom razumnog gospodarstvenika to trebalo učiniti s obzirom na okolnosti u kojima društvo posluje.

(2) Tužbu za pobijanje odluke iz prethodnoga stavka ovoga članka mogu podići dioničari čiji udjeli zajedno čine najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala društva ili dio tog kapitala koji otpada na njihove dionice iznosi najmanje 4.000.000,00 kuna 500.000,00 eura i nadzorni odbor.

Odredbom članka 167. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

Članak 366.a izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 61.; NN 114/2022: izmijenjen člankom 10.; NN 136/2024: izmijenjen člankom 27.

Upis u sudski registar odluke za koju se tužbom traži utvrđenje ništetnosti

(1) Ako se tužbom radi ništetnosti ili pobijanja odluke glavne skupštine traži utvrđenje ništetnosti odluke glavne skupštine društva o povećanju ili smanjenju temeljnog kapitala o izmjeni statuta kojom se omogućuje dioničarima da sudjeluju u radu glavne skupštine i svoja prava na glavnoj skupštini ostvaruju elektroničkom komunikacijom, promjeni iznosa temeljnog kapitala i radi toga odluke o izmjeni statuta, izdavanju obveznica, poduzetničkom ugovoru, priključenju društva budućem glavnom društvu, tuzemnom spajanju, pripajanju i podjeli društva, prijenosu dionica manjinskih dioničara, kao i u slučajevima kada tužba kojom se traži utvrđenje ništetnosti odluke glavne skupštine po ovom Zakonu nije dopuštena, parnični sud može na prijedlog društva rješenjem dopustiti da se odluka upiše u sudski registar i da njezin nedostatak ne utječe na učinak upisa. Činjenice na temelju kojih se može donijeti rješenje treba učiniti vjerojatnima.

(2) Sud smije donijeti rješenje iz stavka 1. ovoga članka ako:

1. tužba nije dopuštena ili očigledno nije osnovana, ili

2. tužitelj u roku od tjedan dana od kada mu je dostavljen prijedlog društva ispravama ili potvrdom iz članka 297.c stavka 2. ovoga Zakona ne dokaže da je u vrijeme objave poziva za glavnu skupštinu na kojoj je donesena pobijana odluka imao u društvu dionice na koje se odnosi najmanje 1.000 kuna 100,00 eura temeljnog kapitala društva i da ih još ima, ili

3. po slobodnoj ocjeni suda treba dati prednost učinku odluke glavne skupštine odmah, jer znatna šteta za društvo i njegove dioničare preteže nad štetom tužitelja, osim ako je riječ o posebno teškoj povredi prava.

(3) Pravomoćno rješenje iz stavka 1. ovoga članka obvezuje registarski sud. Njegovo utvrđenje djeluje prema svakome. O prijedlogu sud mora odlučiti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana kada je postavljen. Odgađanje donošenja rješenja mora se opravdati posebnim rješenjem protiv kojeg se ne može uložiti žalba. U hitnom slučaju rješenje se može donijeti i bez održavanja rasprave. Protiv rješenja može se uložiti žalba u roku od tri dana od kada je dostavljeno stranci. Sud drugog stupnja dužan je odlučiti o žalbi u roku od trideset dana.

(4) Pokaže li se tužba za pobijanje osnovanom, društvo koje je ishodilo rješenje iz stavka 1. ovoga članka dužno je tužitelju nadoknaditi štetu koja mu je pričinjena upisom odluke u sudski registar na temelju rješenja suda. Ne može se zahtijevati da se otkloni učinak upisa odluke u sudski registar.

Odredbom članka 93. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dodan članak 366.a i naslov iznad njega.

Odredbom članka 109. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., izmijenjen članaka 366.a.

Članak 367. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 62.

Razlozi za prestanak društva

(1) razlozi za prestanak društva jesu:

1. istek vremena određenoga u statutu, ako je društvo bilo osnovano na određeno vrijeme,

2. odluka glavne skupštine koja se mora donijeti s glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva pri donošenju odluke, ako se statutom za to ne traži veća većina ili ispunjenje dodatnih pretpostavki,

3. pravomoćna odluka registarskog suda kojom se određuje brisanje društva po službenoj dužnosti,

4. pripajanje društva drugome društvu, spajanje s drugim društvom i podjela društva razdvajanjem,

5. odluka stečajnog vijeća o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka na temelju članka 63. stavak 1. Stečajnog zakona, 6. otvaranje stečajnog postupka,

7 6. ništetnost društva,

8 7. ukidanje društva.

Odredbom članka 168. stavka 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 1.

Odredbom članka 110. stavka 1., 2., 3. i 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Društvo koje nema imovine može prestati tako da ga registarski sud briše iz sudskog registra na prijedlog nadležnog organa porezne uprave ili po službenoj dužnosti. Registarski sud će brisati društvo iz sudskog registra po službenog dužnosti ako ono tri godine po redu ne postupi po zakonskoj obvezi da objavi svoja godišnja financijska izvješća s propisanom dokumentacijom, kada je zakonom propisana obveza objavljivanja tih izvješća, niti ih dostavi tome sudu u roku od 6 mjeseci nakon što mu sud priopći nakanu da će ga brisati iz sudskog registra, a društvo u tome roku ne učini vjerojatnim da ima imovinu. Likvidacija društva se ne provodi, a društvo prestaje brisanjem iz sudskog registra. Pokaže li se nakon brisanja društva iz sudskog registra da ono ima imovinu koju bi trebalo podijeliti, provodi se likvidacija imovine društva. Likvidatore na prijedlog zainteresiranih osoba imenuje sud.

Odredbom članka 168. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 2.

Odredbom članka 110. stavka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta dodan.

(3) Registarski sud mora nakanu da će društvo brisati iz sudskog registra priopćiti zakonskim zastupnicima društva po propisima o dostavi pismena i odrediti im primjereni rok za isticanje prigovora. Sud može će odrediti da se nakana za brisanje društva i davanje roka za isticanje prigovora objavi onako kako se objavljuju upisi u sudski registar. U tom slučaju prigovor može istaći svaka osoba koja ima opravdani interes na tome da se društvo ne briše iz sudskog registra.

(4) Statutom se mogu odrediti i drugi slučajevi prestanka društva.

Članak 368. izmijenjenNN 110/2015: izmijenjen člankom 5.

Upis u sudski registar

(1) Ako odluku o prestanku društva donosi glavna skupština, ta se odluka mora prijaviti sudu radi upisa u sudski registar, a ako odluku o tome donese sud, odluka će se upisati u taj registar po službenoj dužnosti.

(2) Ne podnese li se prijava iz ovoga članka ili se to ne učini kada društvo prestaje iz razloga navedenog u članku 367. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona ni nakon što registarski sud pozove društvo da podnese prijavu, taj će mu sud uputiti ponovni poziv da to učini uz upozorenje da će po proteku ostavljenoga roka po službenoj dužnosti upisati u sudski registar da je nastao razlog za prestanak društva i da će sud iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona imenovati likvidatore.

Odredbom članka 169. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta brisan.

(3) Odluka o prestanku društva objavljuje se u »Narodnim novinama« Republike Hrvatske na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar.

Članak 371. izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 11.

Likvidatori

(1) Likvidaciju provode članovi uprave, odnosno izvršni direktori kao likvidatori.

Odredbom članka 111. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta dodan.

(2) Statutom ili odlukom glavne skupštine za likvidatore se mogu imenovati druge osobe. Na izbor likvidatora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 239. stavka 2. ovoga Zakona. Za likvidatora može se imenovati i pravna osoba.

(3) Na zahtjev nadzornog, odnosno upravnog odbora ili dioničara koji imaju udjele što zajedno čine najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala društva, ili najmanje 4.000.000,00 kuna 500.000,00 eura, sud će, ako za to postoji važan razlog, imenovati ili opozvati likvidatore. Dioničari koji to traže moraju učiniti vjerojatnim da su najmanje tri mjeseca imatelji dionica u društvu.

Odredbom članka 170. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

(4) Likvidatori koje imenuje sud imaju pravo da im se primjereno nadoknade troškovi koje imaju kao likvidatori i isplati nagrada za njihov rad. Ako se sudski imenovani likvidatori i društvo ne suglase o naknadi troškova i o nagradi, o tome odlučuje sud.

(5) Glavna skupština može u svako doba opozvati likvidatore koje ne imenuje sud.

(6) Ako odlukom o prestanku društva nije drugačije određeno, na likvidatore se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona i statuta o upravi društva.

Članak 372. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 63.

Prijava za upis likvidatora u sudski registar

(1) Registarskome sudu mora se podnijeti prijavu za upis imenovanih prvih likvidatora i njihovih ovlaštenja za zastupanje u sudski registar. Za svaku izmjenu likvidatora ili izmjenu njihovih ovlaštenja za zastupanje likvidatori moraju podnijeti sudu prijavu da se upišu u sudski registar.

(2) Prijavi treba priložiti isprave o imenovanju ili opozivu likvidatora i o njihovim ovlaštenjima za zastupanje u izvorniku ili u javno ovjerenome prijepisu.

(3) Likvidatori moraju dati izjavu da ne postoje okolnosti koje bi po zakonu stajale na putu njihovu imenovanju te da su upoznati s time da o svemu moraju uredno izvještavati sud.

(4) Imenovanje i opoziv likvidatora od strane suda upisuje se u sudski registar po službenoj dužnosti.

(5) Likvidatori moraju svoje potpise položiti kod suda samo ako to već nisu učinili kao članovi uprave.

Članak 373. izmijenjenNN 110/2015: izmijenjen člankom 6.; NN 136/2024: izmijenjen člankom 28.

Pozivanje vjerovnika

Uz upućivanje na prestanak društva moraju se pozvati vjerovnici društva da prijave svoje tražbine. Poziv se mora u razmaku od po najmanje petnaest a najviše trideset dana tri puta objaviti u glasilu društva i na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar, s naznakom da vjerovnici prijave društvu svoje tražbine u roku od šest mjeseci po objavi posljednjeg od dana objave poziva. Poznate vjerovnike treba posebno obavijestiti.

Članak 379. izmijenjenNN 110/2015: izmijenjen člankom 7.

Zaštita vjerovnika

(1) Imovina društva može se podijeliti dioničarima tek po proteku godine godinu dana od dana kada je treći puta bio objavljen poziv objave poziva vjerovnicima da prijave svoje tražbine.

(2) Ne prijavi li neki vjerovnik svoje tražbine, dugovani iznos treba za njega položiti u sud kod kojega je društvo upisano u sudski registar, a stvari pohraniti u javno skladište na rok od šest mjeseci četiri mjeseca. Ne može li se tražbina bez krivnje društva podmiriti vjerovniku ni u tome roku, novac, odnosno kupovina postignuta javnom prodajom stvari umanjena za troškove čuvanja i prodaje predat će se općini na čijem je području sjedište društva, ako odlukom o podjeli imovine nije drugačije određeno.

(3) Vjerovnici čije tražbine nisu bile poznate društvu, a nisu ih pravodobno prijavili, mogu tražiti da im se one podmire samo iz imovine koja još nije podijeljena dioničarima.

(4) Postoje li tražbine vjerovnika koje su sporne, imovina društva se može dijeliti dioničarima samo ako je vjerovniku sporne tražbine dano osiguranje da će mu ona, ako se kasnije utvrdi, biti podmirena.

(5) Dioničar koji ima tražbinu prema društvu, ali ne onu koja proizlazi iz njegova položaja dioničara, ostvaruje ju kao i drugi vjerovnici.

Članak 382. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 64.; NN 34/2022: izmijenjen člankom 14.

Okončanje likvidacije

(1) Nakon podjele imovine dioničarima likvidatori podnose glavnoj skupštini zaključna likvidacijska financijska izvješća i izvješće o provedenoj likvidaciji.

(2) Likvidatori podnose sudu prijavu za upis brisanja društva iz sudskog registra i prilažu joj odluku glavne skupštine i prijepis zapisnika iz kojega je vidljivo da je glavna skupština prihvatila zaključna likvidacijska financijska izvješća i izvješća likvidatora te likvidatorima dala razrješnicu. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 378. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Društvo prestaje brisanjem iz sudskog registra.

(4) Poslovne knjige i dokumentacija društva predaju se na čuvanje sudu na čijem području se nalazi sjedište društva dokumentaciju društva likvidatori su dužni čuvati u rokovima određenim posebnim propisima ili povjeriti na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije u skladu s pravilima kojima se uređuje postupanje s arhivskim gradivom i arhivama. Poslovne knjige i dokumentaciju može se pohraniti i u elektroničkom obliku. U sudski registar upisat će se kod koga su i gdje pohranjene poslovne knjige i dokumentacija društva. Naknada za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva podmiruje se na teret društva prije njegova brisanja, a ne može prelaziti opravdane troškove digitalizacije poslovnih knjiga i dokumentacije društva, izrade njihova popisa te njihova sigurnog čuvanja i zaštite u elektroničkom obliku.

(5) Sud će dioničarima i vjerovnicima društva, a i drugim osobama koje učine vjerojatnim da za to imaju opravdani interes, odobriti uvid u poslovne knjige i dokumentaciju iz prethodnoga stavka ovoga članka. Za uvid u pohranjene poslovne knjige i dokumentaciju društva te izradu njihovih preslika plaća se naknada koja ne može biti viša od naknade koja se plaća za uvid i izradu preslika arhivske građe pohranjene u Hrvatskom državnom arhivu.

(6) Pokaže li se kasnije da je potrebno provesti daljnje mjere u likvidaciji društva, sud će na prijedlog osobe koja na tome ima pravni interes ponovo imenovati ranije ili nove likvidatore.

Članak 385. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 43.

Pojam društva s ograničenom odgovornošću

(1) Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba unose uloge uplaćuju poslovne udjele u unaprijed dogovoreni temeljni kapital dogovorenom temeljnom kapitalu. Ulozi Poslovni udjeli ne moraju biti jednaki. Osnivač može kod osnivanja društva preuzeti više poslovnih udjela. Ukupan iznos svih uloga poslovnih udjela mora odgovarati iznosu temeljnog kapitala društva. Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima.

Odredbom članka 177. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

Odredbom članka 95. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 1.

Odredbom članka 116. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Članovi ne odgovaraju za obveze društva.

(3) Ako temeljni ulog u društvo poslovni udio ne unese uplati onaj tko je na to obvezan niti to društvo može nadoknaditi prodajom poslovnoga udjela, drugi su članovi društva dužni u društvo uplatiti iznos koji nedostaje srazmjerno svojim poslovnim udjelima u društvu.

Članak 386. izmijenjenNN 18/2023: izmijenjen člankom 11.

Osnivači

(1) Društvo mogu može osnovati jedna ili više osoba.

(2) Na članstvo u društvu s ograničenom odgovornošću na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 68. stavaka 3., 4. i 6. ovoga Zakona.

Članak 387. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 13.; NN 40/2019: izmijenjen člankom 65.; NN 34/2022: izmijenjen člankom 15.

Način osnivanja društva

(1) Društvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju osnivači (društveni ugovor). Svi osnivači moraju potpisati društveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Javnobilježnički akt ili privatna isprava koju potvrdi javni bilježnik mogu biti sastavljeni putem sredstava elektroničke komunikacije i u elektroničkom obliku.

Odredbom članka 178. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Ako društvo osniva jedan osnivač, društveni ugovor zamjenjuje izjava osnivača o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću dana kod javnog bilježnika. (3) Ta izjava može biti sastavljena i u elektroničkom obliku te putem sredstava elektroničke komunikacije.

(3) Ako se društvo osniva kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva sklapaju se tako da javni bilježnik sastavi obrazac zapisnika koji su prilozi 1. – 2. ovoga Zakona. Taj obrazac zapisnika nije javnobilježnički akt ni privatna isprava koju potvrđuje javni bilježnik.

(4) Ako se društvo osniva na daljinu putem internetske stranice sustava sudskog registra, bez sudjelovanja javnog bilježnika, društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva moraju se sklopiti u obliku obrazaca koji su prilozi 3. – 6. ovoga Zakona.

(5) Punomoćnici osnivača moraju imati punomoć ovjerenu kod javnog bilježnika. Punomoć nije potrebna ako je zastupnik osnivača po zakonu ovlašten da za njega sklopi društveni ugovor i dade izjavu koja se traži za osnivanje društva.

(6) Sukcesivno osnivanje društva nije dopušteno.

Članak 388. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 66.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 44.

Sadržaj društvenoga ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva

(1) Društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva mora sadržavati:

1. ime, prezime, odnosno tvrtku, prebivalište, odnosno sjedište osnivača, ako je osnivač fizička osoba i njen osobni identifikacijski broj, a ako je osnivač pravna osoba i osobni identifikacijski broj te matični broj subjekta, odnosno odgovarajuće podatke ako je riječ o stranoj osobi,

2. tvrtku i sjedište društva,

3. predmet poslovanja društva, 4. ukupni iznos temeljnoga temeljnog kapitala, te iznos uplate poslovnog udjela svakog pojedinačnog uloga osnivača, a sastoji uplaćuje li se ulog od poslovni udio unosom stvari ili i prava u društvo, mora ih se detaljno opisati i naznačiti njihovu vrijednost, te broj i nominalne iznose poslovnih udjela koje uz obvezu uplate uloga preuzima se svaki osnivač obvezuje uplatiti,

5 4. odredbu o tome osniva li se društvo na određeno ili na neodređeno vrijeme,

6 5. prava i obveze koje članovi imaju prema društvu pored uplate svojih uloga poslovnih udjela, te prava i obveze koje društvo ima prema članovima.

Odredbom članka 179. stavka 1. i 2.Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 1.

Odredbom članka 117. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjene točke 1. i 4..

(2) Brisan.

Odredbom članka 179. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., brisan stavak 2.

Članak 389. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 14.; NN 114/2022: izmijenjen člankom 12.

Temeljni kapital

(1) Temeljni kapital društva mora i nominalni iznos poslovnog udjela moraju biti izražen izraženi u kunama eurima.

(2) Najniži iznos temeljnog kapitala društva je 20.000,00 kuna 2500,00 eura, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Odredbom članka 180. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen naslov iznad članka i članak 389.

Članak 390. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člancima 15. i 16.; NN 40/2019: izmijenjen člankom 67.; NN 34/2022: izmijenjen člankom 16.; NN 114/2022: izmijenjen člankom 13.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 45.

Ulozi za preuzete poslovne udjele

Uplata preuzetih poslovnih udjela

Odredbom članka 118. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., izmijenjen naslov iznad članka 390.

(1) Nominalni iznos poslovnog udjela ne može biti manji od 200,00 kuna 10,00 eura, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Nominalni iznos poslovnog udjela mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto deset. Zbroj nominalnih iznosa svih poslovnih udjela mora odgovarati iznosu temeljnoga kapitala društva.

Odredbom članka 118. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu uloga za preuzeti poslovni udio kojega preuzetog poslovnog udjela koji uplaćuje u novcu, s tim da ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od 10.000,00 kuna jedne četvrtine temeljnog kapitala, osim ako zakonom nije drugačije propisano.

Odredbom članka 181. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjeni stavci 1. i 2.

Odredbom članka 118. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Brisan.

Odredbom članka 181. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodan novi stavak 3.

Odredbom članka 96. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., brisan stavak 3.

(3) Ulog u društvo Poslovni udio može se unijeti ulaganjem uplatiti unosom stvari i prava. Ulog Uplata poslovnog udjela unošenjem u društvo stvari i prava mora se u cjelini unijeti učiniti prije upisa društva u sudski registar. Ako je vrijednost uloga u stvarima unesenih stvari i u pravima prava u vrijeme podnošenja prijave za upis društva u sudski registar manja od vrijednosti uloga iznosa koji se time ulaže uplaćuje, razlika do visine tako izraženoga uloga se mora se uplatiti u novcu.

Odredbom članka 181. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dosadašnji stavak 3. postao stavak 4.

Odredbom članka 118. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 3.

(4) Na ulaganje stvari i prava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 176., članka 179. stavka 5. druge rečenice, članka 181. do 185.a, članka 187. stavka 2. točke 2. i 3., te članka 191. do 193. ovoga Zakona.

Odredbom članka 181. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 5.

Odredbom članka 118. stavka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 4.

(5) Uloge Poslovni se udio mora uplatiti tako da s uplaćenim novcem i unesenim stvarima i pravima društvo može s njima slobodno raspolagati.

Odredbom članka 118. stavka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 5.

(6) Novčani ulozi Poslovni udjeli uplaćuju se zakonom određenim sredstvom plaćanja u Republici Hrvatskoj na račun društva kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Ta ili u polog na posebni račun javnog bilježnika otvoren kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Prilikom uplata na račun društva kreditna institucija izdaje potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati s uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar, a ako je uplata izvršena u polog na račun javnog bilježnika, javni bilježnik će izdati potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar.

Odredbom članka 181. stavka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dosadašnji stavak 5. i 6. postaju stavci 6. i 7.

Odredbom članka 96. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dosadašnji stavci 4., 5., 6. i 7. postali stavci 3., 4., 5. i 6.

Odredbom članka 118. stavka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 6.

(8) Brisan.

Odredbom članka 181. stavka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodan stavak 8.

Odredbom članka 96. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., brisan stavak 8.

Članak 390.a dodanNN 111/2012: dodan člankom 16.; NN 40/2019: izmijenjen člankom 68.; NN 114/2022: izmijenjen člankom 14.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 46.

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću

(1) Društvo koje ima najviše pet članova i jednog člana uprave može se osnovati na pojednostavnjeni način (jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću). Za takvo osnivanje društva moraju se koristiti obrasci zapisnika koje sastavlja javni bilježnik, a koji su prilozi ovom Zakonu. Osim u pogledu toga ne mogu se dogovoriti nikakva odstupanja od odredbi ovoga Zakona. Popunjeni obrazac zapisnika vrijedi kao popis članova društva, popis osoba ovlaštenih da vode poslove društva te sadrži izjavu kojom član uprave prihvaća imenovanje. U svemu ostalome na takav se zapisnik na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o društvenom ugovoru, odnosno izjavi o osnivanju.

(2) Tvrtka društva iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati riječi, odnosno oznaku iz članka 13. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona.

(3) Najniži iznos temeljnog kapitala društva je 1,00 euro, a najniži nominalni iznos poslovnog udjela 1,00 euro. Temeljni kapital i poslovni udjeli u društvu moraju glasiti na pune iznose eura.

(4) Preuzeti poslovni udjeli uplaćuju se samo u novcu. Prijava za upis društva u sudski registar podnosi se nakon što su potpuno uplaćeni svi poslovni udjeli u društvu.

(5) Društvo mora imati zakonske rezerve u koje mora unijeti četvrtinu iznosa dobiti društva iskazane u godišnjim financijskim izvješćima umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine. Zakonske rezerve smiju se upotrijebiti:

1. za povećanje temeljnog kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital društva,

2. za pokriće gubitka iskazanog za godinu za koju se podnose godišnja financijska izvješća ako nije pokriven iz dobiti prethodne godine i

3. za pokriće gubitka iskazanog za prethodnu godinu ako nije pokriven iz dobiti iskazane u godišnjim financijskim izvješćima za godinu za koju se podnose.

(6) Prijeti li društvu nesposobnost za plaćanje, mora se odmah sazvati skupština društva.

(7) Poveća li društvo temeljni kapital tako da dosiže ili postaje veći od najnižeg temeljnog kapitala iz članka 389. stavka 2. ovoga Zakona, na društvo se više ne primjenjuju odredbe stavaka 3. do 6. ovoga članka s time da ono smije zadržati tvrtku iz stavka 2. ovoga članka. Na temeljni kapital društva i na poslovne udjele tada se primjenjuju odredbe članka 390. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 391. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 17.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 47.

Dodatne činidbe

(1) Društvenim se ugovorom članovi društva mogu obvezati, pored uplate temeljnih uloga, na dodatne uplate novca ili ispunjenje drugih činidbi koje imaju imovinsku vrijednost. Time se ne povećava temeljni kapital društva.

(2) U društvenom se ugovoru može odrediti i da članovi društva donose odluku o tome da će društvu učiniti dodatna plaćanja. Nije li društvenim ugovorom izričito određeno da se odluka donosi većinom od najmanje tri četvrtine danih glasova, članovi društva mogu odluku donijeti samo jednoglasno.

Odredbom članka 119. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta brisan.

(3) Ako član, kada se to od njega traži, ne ispuni svoju obvezu naknadnog plaćanja društvu koja je ograničena određenim iznosom, a kada nije tako ograničena ako ne prelazi iznos određen društvenim ugovorom, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o zakašnjenju s uplatom uloga poslovnog udjela, ako društvenim ugovorom nije što drugo predviđeno. Prednik člana društva odgovara za plaćanje društvu samo do visine obveze u vrijeme podnošenja prijave za upis njegova izlaska iz društva u knjigu poslovnih udjela.

Odredbom članka 119. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta brisan.

(4) Ako obveza dodatnog plaćanja nije ograničena određenim iznosom, član društva koji je u cijelosti uplatio ulog poslovni udio može se osloboditi obveze plaćanja koja otpada na njegov poslovni udio tako da u roku od mjesec dana nakon što se od njega zahtijeva plaćanje društvu stavi svoj poslovni udio na raspolaganje. Ako on u tome roku ne plati ono što se od njega traži niti se koristi spomenutim pravom, društvo ga može preporučenim pismom obavijestiti da se smatra kako je svoj poslovni udio stavio na raspolaganje društvu. Društvo mora u roku od mjesec dana od primitka spomenute izjave člana društva, odnosno od spomenute obavijesti članu, njegov poslovni udio izložiti prodaji javnim nadmetanjem, a prodaji na drugi način samo ako se s time suglasi član društva o čijem je poslovnom udjelu riječ. Društvo je dužno iznos postignut prodajom koji preostane nakon pokrića troškova prodaje i podmirenja obveze dodatnog plaćanja isplatiti članu društva. Ne može li se tražbina društva podmiriti utrškom od prodaje poslovnog udjela, ovaj pripada društvu koje ga može otuđiti za vlastiti račun. Društvenim se ugovorom način podmirenja obveze člana društva određen ovim stavkom može ograničiti na slučaj kada zahtijevano dodatno plaćanje društvu prelazi neki određeni iznos.

Odredbom članka 119. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta brisan.

(5) Ono što je uplaćeno može se vratiti članovima društva ako nije potrebno za pokriće gubitka društva. Povrat uplaćenog dopušten je samo svim članovima u omjeru njihovih uloga poslovnih udjela i ne prije isteka tri mjeseca od kada društvo objavi odluku o povratu. Ako je društvenim ugovorom predviđeno da su dodatne uplate moguće i prije nego što se u potpunosti uplate ulozi poslovni udjeli, povrat tako uplaćenog nije dopušten prije nego što se u potpunosti ne uplate ulozi poslovni udjeli. Vrate li se spomenute uplate protivno toj zabrani, primatelji vraćenog iznosa, članovi uprave i preostali članovi društva odgovaraju društvu po odredbama članaka 407. i 430. ovoga Zakona.

Odredbom članka 119. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta brisan.

(6) Ako se, pored uplate uloga poslovnih udjela, jedan ili više članova obveže društvu na činidbe koje se ne sastoje u isplati novca ali imaju imovinsku vrijednost, u društvenom ugovoru moraju se odrediti opseg i pretpostavke za ispunjenje tih činidbi, mjerila za određivanje naknade koju za to društvo treba platiti te ugovorna kazna za slučaj neispunjenja ili neurednog ispunjenja preuzete obveze. Plaćanja društva ne mogu biti veća od vrijednosti činidbi koje treba ispuniti.

Odredbom članka 182. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodani novi stavci 1. do 5.

Odredbom članka 97. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., izmijenjen članak 97.

Odredbom članka 119. stavka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta brisan.

Članak 392. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 48.

Posebne pogodnosti

Ako se članu društva daje naknada za stvari ili prava koja prenosi društvu i priračunava se njegovome ulogu uplati njegova poslovnog udjela ili se nekome članu društva daju posebne pogodnosti u društvu, u društvenome ugovoru moraju se točno i u cjelini navesti član društva koji prenosi stvar ili pravo, opis onoga što se tako prenosi društvu i vrijednost toga izraženu u novcu te posebne pogodnosti koje stječe član društva.

Odredbom članka 120. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta brisan.

Članak 393. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 49.

Troškovi osnivanja

(1) Osnivačima se ne može iz temeljnoga kapitala isplatiti naknadu troškova za pripremne radnje ili za osnivanje društva, a posebno nije dopušteno da se iznos tih troškova priračuna tome kapitalu kao ulog uplata poslovnog udjela.

(2) Naknada troškova za osnivanje društva može se odobriti samo do visine najviše naknade utvrđene u društvenome ugovoru. Ako nije drugačije ugovoreno, osnivači snose troškove osnivanja društva srazmjerno svojim ulozima poslovnim udjelima.

Odredbom članka 121. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

Članak 394. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 69.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 50.

Prijava za upis u sudski registar

(1) Prijava za upis u sudski registar podnosi se nakon što se sklopi društveni ugovor, uplate ulozi poslovni udjeli u skladu sa zakonom i društvenim ugovorom i imenuju jedan ili više članova uprave društva, a ako društvo mora imati nadzorni odbor i nakon što se izabere taj odbor.

(2) Ako društvo osniva samo jedan osnivač, on mora prije podnošenja prijave dati primjereno osiguranje za to da će dio uloga poslovnog udjela u novcu koji nije uplaćen biti uredno plaćen.

(3) Prije podnošenja prijave za upis društva u sudski registar moraju se ulozi uplate poslovnih udjela u stvarima i u pravima unijeti obaviti tako da s njima društvo može raspolagati nakon što bude upisano u sudski registar. Posumnja li sud u točnost podnesenih dokaza o unosu uloga stvari i prava i raspolaganju njima od strane društva, može zatražiti da mu se podnesu i drugi dokazi. Ako je vrijednost uloga uplate u stvarima i pravima u vrijeme podnošenja prijave za upis u sudski registar manja od iznosa preuzetog uloga poslovnog udjela koji se time uplaćuje, osnivač koji time nije uplatio cijeli ulog poslovni udio dužan je prije upisa društva u sudski registar iznos koji nedostaje uplatiti u novcu.

Odredbom članka 183. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

Odredbom članka 122. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., izmijenjen stavak 3.

(4) U prijavi za upis u sudski registar moraju se navesti:

1. tvrtka, sjedište, adresa društva u Republici Hrvatskoj i djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona, ako čine predmet poslovanja društva,

Odredbom članka 122. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 1.

2. iznos temeljnoga kapitala društva,

3. prema okolnostima podaci i izjave iz članka 187.a stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

Odredbom članka 122. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., dodana nova točka 3.

4. izjava članova uprave da su upoznati s obvezom izvještavanja suda i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbi članka 239. stavka 2. ovoga Zakona,

Odredbom članka 98. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 3.

Odredbom članka 122. stavak 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., dosadašnja točka 3. postala je točka 4., a iza nje je dodana nova točka 5.

5. imena i prezimena članova uprave, predsjednika i članova nadzornog odbora, ako ga društvo ima, te njihovo prebivalište i osobni identifikacijski broj,

6. imena i prezimena, odnosno tvrtke članova društva, ako su članovi društva fizičke osobe i njihovi osobni identifikacijski brojevi, a ako su članovi pravne osobe, njihovi matični brojevi subjekta odnosno odgovarajući podaci ako je riječ o stranoj osobi.

Odredbom članka 183. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

Odredbom članka 122. stavak 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena dosadašnja točka 4. koja je postala točka 6.

(5) Prijavi iz prethodnoga stavka ovoga članka prilažu se:

1. primjerak društvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva sa svim prilozima uključujući punomoći punomoćnika, ovjerene od javnog bilježnika,

2. popis članova osnivača koji sadržava ime i prezime, osobni identifikacijski broj, prebivalište, odnosno tvrtku i sjedište s naznakom registarskog suda i broja pod kojim su upisani u sudskom registru, iznos temeljnoga kapitala društva i redne brojeve i nominalne iznose preuzetih poslovnih udjela osnivača i učinjenih uplata,

Odredbom članka 122. stavak 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 2.

3. potvrdu kreditne institucije ili javnog bilježnika o ulozima uplaćenima uplatama poslovnih udjela u novcu,

Odredbom članka 122. stavak 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 3.

4. osiguranje iz stavka 2. ovoga članka, ako društvo osniva jedan osnivač a ne uplaćuje ulog poslovni udio u cjelini prije upisa društva u sudski registar,

5. ako se u osnivanju daje posebna pogodnost ili se ulažu stvari i prava, izvješća o osnivanju društva i o reviziji osnivanja, odnosno isprave i elaborat iz članka 187.a stavka 3. ovoga Zakona,

Odredbom članka 122. stavak 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 5.

6. popis osoba ovlaštenih da vode poslove društva, njihova imena i prezimena, osobni identifikacijski broj, prebivalište, opseg njihovih ovlasti i izjave da prihvaćaju postavljenja dane pred javnim bilježnikom,

Odredbom članka 122. stavak 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 6.

7. ako društvo ima nadzorni odbor, popis predsjednika i članova toga odbora s navođenjem datuma rođenja i prebivališta,

8. dozvola državnog organa, ako se propisom traži za osnivanje i upis društva ili upis djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona u sudski registar,

9. potpis članova uprave ovjeren kod javnog bilježnika koji se pohranjuje u sudskom registru.

Odredbom članka 183. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

(6) U prijavi mora se pružiti dokaz da su ispunjene činidbe iz članka 391. ovoga Zakona, ako ih se po društvenom ugovoru mora ispuniti prije upisa društva u sudski registar, i da s njihovim predmetom društvo slobodno raspolaže.

Odredbom članka 183. stavak 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

(7) Zajedno s prijavom za upis u sudski registar registarskom sudu dostavlja se odluka kojom se utvrđuje predmet poslovanja društva i popis djelatnosti koje čine utvrđeni predmet poslovanja društva.

(8) Prijavi za upis ne prilaže se izjava osnivača da nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca, odnosno da su prestale pravne posljedice osude, kao i da mu nije uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno da je takva mjera ukinuta.

Članak 395. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 51.

Ispitivanje prijave

(1) Sud je dužan ispitati je li društvo uredno osnovano, sadržava li prijava zakonom propisani sadržaj te jesu li joj priložene propisane isprave.

(2) Sud će odbiti upis društva u sudski registar ako revizori osnivanja izjave ili ako je očigledno da izvješće o osnivanju ili izvješće o reviziji osnivanja što ga je podnijela uprava odnosno podaci, isprave i elaborat iz članka 187.a ovoga Zakona nisu točni, nisu potpuni ili nisu u skladu s propisima. Isto vrijedi i kada revizori osnivanja izjave ili je sud mišljenja da je vrijednost predmeta ulaganja stvari ili prava znatno manja od visine uloga koji vrijednosti koja se time uplaćuje.

Odredbom članka 123. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 188. stavka 3. i 4. ovoga Zakona.

Odredbom članka 184. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodan stavak 3.

Odredbom članka 123. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 3.

Članak 397. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 52.

Odgovornost članova društva i članova uprave društva

(1) Ako su u osnivanju društva dani pogrešni podaci, članovi društva i članovi uprave društva kao solidarni dužnici dužni su društvu uplatiti iznose koji nisu uplaćeni, nadoknaditi plaćanja koja su učinjena u osnivanju društva i nisu prihvaćena kao troškovi osnivanja društva, a odgovaraju i za drugu štetu koja bi time bila pričinjena.

Odredbom članka 185. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

(2) Ako je društvo s nakanom ili s grubom nepažnjom oštećeno ulozima uplatama poslovnih udjela ili troškovima osnivanja društva, svi članovi odgovaraju za štetu kao solidarni dužnici.

(3) Od odgovornosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka oslobađa se onaj član društva i član uprave društva koji nije znao za činjenice na kojima se temelji odgovornost niti bi za njih morao znati da je upotrijebio pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika.

(4) Uz članove društva na isti način odgovaraju i osobe za čiji su račun članovi društva preuzeli poslovne udjele. Te se osobe ne mogu pozivati na to da im nisu bile poznate okolnosti za koje je znao član društva koji je djelovao u njihovo ime ili za koje bi primjenom pozornosti urednog i savjesnog gospodarstvenika morao znati.

Odredbom članka 125. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 4.

(5) Društvo se ne može odreći zahtjeva iz prethodnih stavaka ovoga članka niti može o njima sklopiti nagodbu, ako je ispunjenje spomenutih obveza potrebno da bi društvo podmirilo svoje vjerovnike. To ne vrijedi u slučaju ako je onaj tko odgovara društvu insolventan ili je sa svojim vjerovnicima sklopio nagodbu da bi izbjegao otvaranje stečaja ili je njegova obveza plaćanja naknade uređena stečajnim planom.

Odredbom članka 185. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 5.

(6) Zahtjevi društva iz stavka 1. do 4. ovoga članka zastaruju za pet godina. Zastara počinje teći od dana upisa društva u sudski registar, a ako je radnja koja dovodi do odgovornosti za štetu učinjena nakon toga upisa, od dana kada je učinjena.

Članak 397.a dodanNN 40/2019: dodan člankom 70.; NN 34/2022: izmijenjen člankom 17.

Osnivanje

(1) Društvo s ograničenom odgovornošću može se osnovati na daljinu putem internetske stranice sustava sudskog registra uz korištenje autentifikacijskog sustava koji jamči značajnu, odnosno visoku sigurnost u pogledu identiteta i istovjetnosti osobe koja pristupa sustavu sudskog registra i uz korištenje obrazaca koji su u prilogu ovoga Zakona. Tako se može osnovati i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću.

(2) Kada se od osnivača ili druge osobe traži da potvrdi prihvaćanje prijave, obrasca, izjave ili podataka, izraz »potvrdi« znači radnju kojom se putem sustava sudskog registra, u skladu s propisanom sigurnosnom razinom za tu vrstu potvrde, odobrava i/ili pristaje na poduzimanje određene radnje u postupku, preuzimanje nekog prava i obveze ili potvrđuje točnost podataka.

(3) Tko neovlašteno pristupi ili poduzme radnju u sustavu iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se za kazneno djelo računalnog krivotvorenja i kazneno djelo prijevare u skladu s Kaznenim zakonom.

(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati na temelju kojeg autentifikacijskog sustava se pristupa sustavu sudskog registra, odnosno sigurnosnu razinu za pristup sustavu sudskog registra i poduzimanje radnji u postupku osnivanja na daljinu.

Članak 397.b dodanNN 40/2019: dodan člankom 70.; NN 34/2022: izmijenjen člankom 18.

Obrasci i isprave

(1) U postupku osnivanja na daljinu koristi se jedan od obrazaca društvenog ugovora odnosno izjave o osnivanju u elektroničkom obliku, koji su prilog 3. – 6. ovoga Zakona.

(2) U postupku osnivanja na daljinu prilažu se isprave ili njezine preslike u elektroničkom obliku, kada je to propisano zakonom.

(3) Za davanje nepotpunih ili neistinitih podataka ili isprava u postupku osnivanja na daljinu odgovara se kao za davanje lažnog iskaza u postupku pred sudom u skladu s Kaznenim zakonom.

(4) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa osigurava dostupnost prijevoda obrazaca na engleskom jeziku u skladu s pravilima o dostupnosti informacija iz zakona kojim se uređuje osnivanje, ustroj i vođenje sudskog registra te postupak u registarskim stvarima. Društvo se ne može osnovati na prijevodu obrazaca.

Članak 397.c dodanNN 40/2019: dodan člankom 70.

Društveni ugovor

(1) Društvo se osniva na daljinu sklapanjem društvenog ugovora koji više osnivača sklapa prihvaćanjem popunjenog obrasca društvenog ugovora.

(2) Ako društvo osniva jedan osnivač, društvo se osniva na temelju izjave osnivača o osnivanju društva koju osnivač daje prihvaćanjem popunjenog obrasca izjave o osnivanju društva.

(3) Društveni ugovor je sklopljen kada sustav sudskog registra zabilježi da su svi osnivači potvrdili njegovo prihvaćanje, a kao dan sklapanja smatra se dan kada je zabilježena posljednja potvrda prihvaćanja.

(4) Smatra se da je osnivač koji je potvrdio popunjeni obrazac društvenog ugovora suglasan s njegovim sadržajem, da je osnivački akt sastavljen u skladu s njegovom pravom voljom te da razumije smisao i posljedice njegova prihvaćanja.

Članak 397.d dodanNN 40/2019: dodan člankom 70.

Podaci o osnivačima, tvrtki i sjedištu društva

(1) Osnivači društva mogu biti samo one osobe koje imaju valjanu vjerodajnicu na temelju koje se može pristupiti sustavu sudskog registra, ako potvrde da su podaci kojima su se prijavili u sustav točni i potpuni, odnosno da se nisu naknadno izmijenili.

(2) Tvrtku društva u obrascu društvenog ugovora unosi jedan od osnivača, a prihvaćaju ostali osnivači. Naznaka predmeta poslovanja društva ne može imati više od dvadeset riječi.

(3) Sjedište društva u obrascu društvenog ugovora određuje se prema šifri i nazivu naselja u Republici Hrvatskoj utvrđenih od za to nadležnog tijela, a u društvenom ugovoru prema nazivu mjesta u Republici Hrvatskoj.

(4) Poslovnu adresu u sjedištu društva određuje uprava društva posebnom odlukom.

(5) Odluku kojom se određuje prva poslovna adresa u sjedištu društva potvrđuju svi osnivači i članovi uprave te se prilaže uz prijavu za upis osnivanja društva.

Članak 397.e dodanNN 40/2019: dodan člankom 70.; NN 34/2022: izmijenjen člancima 19. i 20.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 53.

Temeljni kapital, uplata poslovnog udjela i prijava za upis osnivanja

(1) Preuzeti poslovni udio uplaćuje se u novcu.

(2) Pri osnivanju društva poslovni udio društva uplaćuje se na privremeni podračun državnog proračuna.

(3) Prijava za upis osnivanja društva na daljinu sadrži zahtjev za upis i podatke iz članka 394. stavka 4. točaka 1., 2., 5. i 6. ovoga Zakona.

(4) Prijavi iz stavka 3. ovoga članka prilažu se:

– primjerak društvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva sa svim prilozima,

– popis članova osnivača koji sadržava ime i prezime, osobni identifikacijski broj, prebivalište, odnosno tvrtku i sjedište s naznakom registarskoga suda i broja pod kojim su upisani u sudskom registru, iznos temeljnog kapitala društva i redne brojeve i nominalne iznose preuzetih poslovnih udjela osnivača,

– odluka o imenovanju i popis osoba ovlaštenih voditi poslove društva, njihova imena i prezimena, prebivalište, osobni identifikacijski broj, opseg njihovih ovlasti,

– izjave članova uprave da su upoznati s obvezom izvještavanja suda i da ne postoje zakonom propisane okolnosti zbog kojih ne mogu biti imenovani za člana uprave,

– odluku o odabiru poslovne adrese društva,

– odluku o utvrđenju predmeta poslovanja.

(5) Podaci iz stavka 3. i prilozi iz stavka 4. ovoga članka preuzimaju se iz sustava, odnosno nastaju u sustavu sudskog registra.

(6) Prijavu za upis osnivanja dužni su potvrditi svi članovi uprave društva.

(7) Prijava za upis osnivanja potvrđena je kada sustav sudskog registra zabilježi da su osobe iz stavka 3. ovoga članka potvrdile prijavu za upis osnivanja, a kao dan potvrde uzima se dan kada je zabilježena posljednja potvrda prihvaćanja.

(8) Posumnja li da su članovi društva ili članovi organa društva krivotvorili ili na drugi način zlouporabili identitet, da nisu poslovno sposobni ili da nisu ovlašteni zastupati društvo, da se prilikom osnivanja društva krše propisi o sprječavanju pranja novca ili da postoje druge protupravnosti u postupku osnivanja, registarski sud donijet će zaključak kojim će uputiti predlagatelja da u roku od 15 dana podnese prijavu putem javnog bilježnika. Ako podnositelj ne postupi po zaključku suda, smatrat će se da je povukao prijedlog.

Članak 397.f dodanNN 34/2022: dodan člankom 20.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 54.

(1) Društvo s ograničenom odgovornošću i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću mogu se osnovati na daljinu i uz sudjelovanje javnog bilježnika.

(2) Poslovni udjeli mogu se uplatiti samo u novcu, a uplaćuju se na privremeni podračun državnog proračuna ili u polog na posebni račun javnog bilježnika otvoren kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Plaćanje se može obaviti na daljinu, elektroničkim putem, a dokaz o plaćanju može se podnijeti na isti način.

(3) Društveni ugovor i izjava o osnivanju društva sklapaju se kao javnobilježnički akt ili privatna isprava koju potvrdi javni bilježnik u elektroničkom obliku, prema propisima kojima se uređuje ustrojstvo, ovlasti i način rada javnog bilježništva kao javne službe. Društveni ugovor jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću sklapa se popunjavanjem obrazaca iz priloga 1. – 2. ovoga Zakona u elektroničkom obliku

(4) I ostale isprave potrebne za osnivanje društva u čijem sastavljanju treba sudjelovati javni bilježnik sastavljaju se u elektroničkom obliku prema propisima kojima se uređuje ustrojstvo, ovlasti i način rada javnog bilježništva kao javne službe. Isprave u čijem sastavljanju ne mora sudjelovati javni bilježnik sastavljaju se prema pravilima za odgovarajuću vrstu elektroničke isprave. Ako nema posebnih pravila, ispravu potpisuju osobe koje su ih sastavile kvalificiranim elektroničkim potpisom.

(5) U postupku osnivanja javni bilježnik komunicira s članovima društva, njihovim zastupnicima i članovima organa društva putem sredstava elektroničke komunikacije (videoveza i slično). Na taj način javni bilježnik ih obavještava jesu li društveni ugovor, predmet poslovanja, tvrtka društva i imenovanja članova organa u skladu sa zakonom, upozorava ih na posljedice namjeravane pravne radnje i utvrđuje njihovu pravu volju.

(6) Identitet članova društva, njihovih zastupnika i članova organa provjerava se upotrebom sredstava elektroničke identifikacije i autentifikacije visoke razine sigurnosti.

(7) Javni bilježnik može na daljinu izvršiti i dodatne provjere identiteta, kao i ostale potrebne provjere, poput postojanja poslovne sposobnosti ili ovlasti za zastupanje. U tu svrhu javni bilježnik može se poslužiti ispravama koje su potpisane kvalificiranim elektroničkim potpisom.

(8) Ako posumnja da su članovi društva, njihovi zastupnici ili članovi organa krivotvorili ili na drugi način zlouporabili identitet, da nisu poslovno sposobni ili da nisu ovlašteni zastupati društvo, javni bilježnik može zahtijevati njihovu fizičku prisutnost.

(9) Ako nije drukčije predviđeno u ovom članku, na osnivanje se primjenjuju opća pravila o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, uzimajući u obzir posebnosti elektroničke komunikacije.

Članak 398. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 55.

Odredbom članka 127. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., izmijenjen naslov iznad članka 398.

(1) Za svaki Svaki se poslovni udio mora se u društvo unijeti ulog uplatiti društvu. Visina uloga Vrijednost uplate određuje se prema nominalnom iznosu poslovnog udjela utvrđenom u društvenom ugovoru pri osnivanju društva. Kada se povećava temeljni kapital društva, visina uloga vrijednost uplate određuje se nominalnim iznosom poslovnog udjela navedenim u izjavi o njegovu preuzimanju.

Odredbom članka 127. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., izmijenjen stavak 1.

(2) Svi su članovi dužni uloge u novcu uplatiti u srazmjeru s njihovim preuzetim ulozima poslovnim udjelima, ako drugačije nije određeno društvenim ugovorom ili odlukama organa društva.

Odredbom članka 127. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Društvo ne može pojedinim članovima odgoditi, olakšati niti ih osloboditi od obveze da uplate ulog poslovni udio, a ne može ni svoje tražbine s naslova uplate uloga poslovnog udjela prebiti s tražbinom protiv društva. Na stvari i na pravu koji se unose kao ulog uplata poslovnog udjela ne može se za tražbine koje se ne odnosi na predmet unosa ostvarivati pravo zadržanja. To se na odgovarajući način primjenjuje i na uplate u gotovini.

Odredbom članka 127. stavak 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 3.

(4) Ako se ulog uplata poslovnog udjela nekog člana društva u novcu gospodarski ili na temelju onoga što je ugovoreno u vezi s preuzimanjem obveze uplate u potpunosti ili djelomično smatra ulaganjem stvari ili prava (prikriveno ulaganje stvari i prava), to ga ne oslobađa obveze uplate uloga poslovnog udjela. Ugovori o ulaganju stvari ili prava i pravne radnje za njihovo provođenje nisu bez učinka. U obvezu člana društva da uplati ulog poslovni udio u novcu uračunava se vrijednost stvari ili prava u vrijeme podnošenja prijave za upis u sudski registar ili u vrijeme prijenosa stvari i prava društvu ako taj prijenos bude nakon toga. Uračunavanje se ne provodi prije nego što se društvo upiše u sudski registar. Teret dokaza vrijednosti stvari i prava je na članu društva.

(5) Ako se prije unosa uloga u društvo uplate poslovnog udjela ugovori neka činidba u korist člana društva koja gospodarski odgovara vraćanju uloga uplate a ne smatra se prikrivenim ulaganjem stvari i prava iz stavka 4. ovoga članka Zakona, to oslobađa člana društva obveze unosa uloga u društvo uplate poslovnog udjela samo ako uz to postoji valjani zahtjev društva za povrat onoga što se činidbom daje koji može dospjeti u svako doba ili raskidom od strane društva koji nije vezan uz rok. Takva činidba ili sporazum o njoj mora se navesti u prijavi za upis društva u sudski registar.

Odredbom članka 127. stavak 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., dodani novi članci 4. i 5.

(6) Smanjenjem temeljnoga kapitala društva članovi se mogu osloboditi obveze da uplate ulog poslovni udio najviše do iznosa za koji je smanjen taj kapital.

(7) Sjedine li se u roku od tri godine po upisu društva u sudski registar svi udjeli kod jednoga člana ili uz to i kod društva, član društva mora u roku od tri mjeseca od takvog sjedinjenja u cjelini uplatiti sve uloge poslovne udjele u novcu ili dati društvu osiguranje za ono što još nije uplaćeno ili dio udjela prenijeti na nekog trećeg. Uprava mora registarskome sudu podnijeti prijavu za upis sjedinjenja udjela u sudski registar.

(8) Član društva iz prethodnoga stavka ovoga članka dužan je odmah po proteku roka koji je tamo naveden izvijestiti registarski sud o tome koju je od propisanih mjera poduzeo i pružiti dokaz da je to učinio. Ne postupi li tako, registarski sud će ga pozvati da to učini u roku koji mu za to odredi. Ako član društva ne ispuni svoju propisanu obvezu ni u tome roku, a ne uloži ni osnovanu žalbu protiv rješenja kojim je pozvan da je ispuni, registarski sud će donijeti odluku o prestanku društva.

Odredbom članka 127. stavak 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., dosadašnji stavci 4. do 6. postali stavci 6. do 8.

Članak 399. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 56.

Zatezne kamate

Član društva koji pravodobno ne uplati ulog poslovni udio, dužan je društvu platiti zakonske zatezne kamate ako društvenim ugovorom ili odlukom organa društva donesenom prije preuzimanja obveze uplate nije određena viša kamata.

Članak 400. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 57.

Isključenje člana društva koji je u zakašnjenju

(1) Člana društva koji je u zakašnjenju s uplatom uloga poslovnog udjela u društvo može pisanim putem pozvati da ispuni svoju obvezu u naknadnome roku koji mu se za to mora dati uz upozorenje da će, ako ne uplati ulog poslovni udio, biti isključen iz društva. Poziv se mora poslati preporučenim pismom, a naknadni rok ne može biti kraći od mjesec dana. Ako se poziv upućuje za više članova, naknadni rok za sve mora biti jednak. Društvo može protiv člana ustati s tužbom kojom traži da uplati ulog poslovni udio, što ne otklanja mogućnost da ga se isključi iz društva. Nije dopušteno od toga izuzeti pojedine članove društva koji kasne s uplatom uloga poslovnog udjela.

Odredbom članka 186. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 1.

Odredbom članka 128. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Nakon bezuspješnog proteka naknadnoga roka uprava društva oglašava da je član u korist društva izgubio svoj poslovni udio i djelomičnu uplatu uloga poslovnog udjela. Izjava društva o tome priopćava se članu preporučenim pismom.

(3) Isključeni član gubi sva prava u društvu ali mu i dalje odgovara za uplatu neuplaćenoga dijela uloga poslovnog udjela. Za to odgovara prije drugih članova društva. Time se ne isključuje njegova odgovornost društvu za štetu.

Članak 401. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 58.

Odgovornost prednika

(1) Za ispunjenje obveze unosa uloga u društvo uplate poslovnog udjela isključenog člana društva odgovaraju društvu i posljednji te svi raniji pravni prednici isključenog člana koji u odnosu na društvo vrijede kao imatelji poslovnih udjela.

Odredbom članka 99. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 1.

Odredbom članka 129. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., izmijenjen stavak 1.

(2) Isplatu se može tražiti od ranijega prednika samo ako obvezu ne podmiri njegov slijednik. Smatra se da slijednik nije podmirio obvezu ako to ne učini u roku od mjesec dana od kada mu se za to uputi poziv preporučenim pismom i o tome na isti način obavijesti njegovoga prednika.

Odredbom članka 187. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Odgovornost pravnog prednika ograničava se na obvezu unošenja u društvo uloga uplate poslovnog udjela ispunjenje koje se traži i na vrijeme od pet godina. Rok počinje teći od dana kada je pravni slijednik u odnosu prema društvu vrijedio kao imatelj poslovnog udjela.

Odredbom članka 129. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., dodan novi stavak 3.

(4) Uplatom preostaloga dijela uloga poslovnog udjela pravni prednik stječe poslovni udio svoga pravnoga slijednika u društvu, ako on već nije prodan po odredbama članka 402. ovoga Zakona.

Odredbom članka 129. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., dosadašnji stavak 3. postao stavak 4.

Članak 402. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 59.

Prodaja udjela

(1) Ako se ne može postići da pravni prednici člana koji nije uplatio cijeli ulog poslovni udio uplate zaostali dio uplate ili član nema pravnih prednika, društvo može njegov poslovni udio prodati javnim nadmetanjem, osim ako ga uz cijenu koja odgovara njegovoj stvarnoj vrijednosti uz suglasnost isključenoga člana ne preuzme neki od članova društva. Drugačiji način prodaje moguć je samo ako se s time složi isključeni član društva.

Odredbom članka 188. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

(2) U roku od mjesec dana društvo može prodati poslovni udio isključenoga člana i slobodnom prodajom za iznos koji nije niži od vrijednosti udjela iskazane u izvještaju o financijskom položaju društva. Po proteku mjesec dana društvo može udio prodati samo na javnoj dražbi.

Odredbom članka 130. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Javnu dražbu provode osobe ovlaštene za održavanje javnih dražbi ili sud.

(4) Ako se prodajom postigne cijena koja je viša od onoga što isključeni član društva duguje društvu, višak će se, po odbitku troškova prodaje i kamata te eventualne ugovorne kazne, upotrijebiti za uplatu uloga poslovnog udjela, a iznos koji se postigne preko toga isplatit će se isključenome članu društva.

Članak 403. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 18.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 60.

Odgovornost članova društva

(1) Ako društvo ne može postići da preostali dio uloga poslovnog udjela isključenoga člana uplate njegovi pravni prednici niti za to može namaknuti sredstva prodajom njegovog poslovnog udjela, neuplaćeni iznos moraju uplatiti ostali članovi društva razmjerno svojim temeljnim ulozima poslovnim udjelima.

Odredbom članka 189. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Ako poslovni udio nije prodan, članovi koji su podmirili obvezu iz prethodnoga stavka ovoga članka stječu pravo sudjelovanja u dobiti društva i u ostatku likvidacijske, odnosno stečajne mase društva koji bi pripali tome poslovnome udjelu i to srazmjerno iznosima koje su uplatili na ime zaostale uplate uloga poslovnog udjela koji se odnosi na taj poslovni udio. Ako se poslovni udio naknadno proda, iz postignutog utrška moraju se članovima društva nadoknaditi iznosi koje su uplatili društvu po odredbama stavka 1. ovoga članka, a ono što preostane mora se koristiti za podmirenje onoga što još nije podmireno društvu na ime uplate temeljnog uloga poslovnog udjela isključenog člana i ostatak tome članu.

Odredbom članka 189. stavak 2. i 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., brisan stavak 2., te djelomično izmijenjen dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 2.

Članak 406. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 61.

Vraćanje uloga uplate poslovnog udjela. Podjela dobiti

Odredbom članka 133. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen naslov iznad članka 406.

(1) Članovi društva ne mogu tražiti da im društvo vrati ono što su uplatili kao uloge na ime uplate poslovnih udjela. Članovima se ne smije isplatiti kamata na uplaćeni ulog iznos niti se može ugovoriti takva obveza društva. Sve dok društvo postoji oni imaju pravo tražiti da im se isplati godišnja dobit i zadržana dobit iz ranijih godina umanjena za gubitke iz ranijih godina u mjeri u kojoj to nije isključeno zakonom, društvenim ugovorom ili odlukom članova o upotrebi dobiti. Odlukom o upotrebi dobiti članovi društva mogu, ako se društvenim ugovorom drugačije ne odredi, iznos dobiti u potpunosti ili dijelom unijeti u rezerve društva ili ostaviti kao zadržanu dobit.

Odredbom članka 190. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 1.

Odredbom članka 133. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Dobit iz stavka 1. ovoga članka dijeli se članovima, ako nema drugačije odredbe u društvenome ugovoru, u omjeru njihovih uplaćenih uloga poslovnih udjela.

Odredbom članka 133. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Društvo smije za povremene činidbe iz članka 391. stavka 6. ovoga Zakona na koje su članovi društva, pored uplate uloga poslovnih udjela, obvezni po društvenome ugovoru isplatiti i naknadu određenu po mjerilima iz društvenog ugovora, ali ona ne smije prijeći vrijednost tih činidbi bez obzira na to iskazuje li se u računu dobiti i gubitka neto dobit društva.

Odredbom članka 190. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 3.

Odredbom članka 133. stavak 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 3.

(4) Ako je upravi ili nadzornome odboru u vrijeme između kraja poslovne godine i odluke članova društva o godišnjim financijskim izvješćima poznato da je imovinsko stanje društva zbog gubitaka ili smanjenja vrijednosti temeljnoga kapitala značajno i ne samo prolazno pogoršano, iz podjele se mora isključiti dobit koja proizlazi iz računa dobiti i gubitka u visini pretrpljenog smanjenja imovine i prenijeti na račun tekuće poslovne godine.

Članak 406.a izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 19.

Rezerve društva

(1) U rezerve kapitala društvo unosi

1. dio uplaćenih iznosa za koje se izdaju poslovni udjeli koji prelazi nominalne iznose uloga udjela,

Odredbom članka 134. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 1.

2. iznose dodatnih plaćanja članova društva radi stjecanja posebnih prava u društvu,

3. iznose ostalih dodatnih plaćanja članova društvu kao npr. dodatnih činidbi,

4. iznos za koji je pojednostavnjeno smanjen temeljni kapital da bi se sredstva unijela u rezerve kapitala.

(2) U rezerve iz dobiti smiju se unositi samo iznosi iz neto dobiti poslovne godine ili iz neto dobiti iz ranijih poslovnih godina, a u njih se ubrajaju rezerve za vlastite poslovne udjele, rezerve predviđene društvenim ugovorom i ostale rezerve.

(3) Na primjenu sredstava rezervi kapitala na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 222. stavka 3. i 4. ovoga Zakona osim onoga što se odnosi na zakonske rezerve i propisanu visinu tih rezervi i rezervi kapitala.

(4) U rezerve za vlastite poslovne udjele mora se unijeti iznos koji odgovara iznosu koji je za te poslovne udjele iskazan u financijskim izvješćima. Te se rezerve mogu ukinuti samo ako društvo otuđi ili povuče vlastite poslovne udjele ili ih smanjiti za iznos za koji one prelaze iznos niže iskazane vrijednosti tih poslovnih udjela u financijskim izvješćima. Te se rezerve mogu oblikovati i iz rezervi predviđenih društvenim ugovorom ako taj ugovor predviđa tu mogućnost i iz iznosa ostalih rezervi iz dobiti koji prelazi iznose prenesenih gubitaka iz ranijih godina koji se nisu mogli pokriti iz neto dobiti iz poslovne godine.

Odredbom članka 134. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 4.

(5) Rezerve predviđene društvenim ugovorom smiju se koristiti samo za namjene određene tim ugovorom.

(6) Na primjenu ostalih rezervi na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 222. stavka 5. ovoga Zakona.

Odredbom članka 100. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dodan članak 406.a i naslov iznad njega.

Članak 410. izmijenjenNN 18/2023: izmijenjen člankom 12.

Knjiga poslovnih udjela

(1) Uprava je dužna voditi knjigu poslovnih udjela društva u koju se unose tvrtka, odnosno ime i prezime, sjedište i adresa, odnosno prebivalište svakoga člana društva, ako je član društva pravna osoba podaci o njenom upisu u odgovarajućem registru, njegov osobni identifikacijski broj, nominalni iznosi poslovnih udjela koje je preuzeo i što je na temelju toga uplatio te eventualne dodatne činidbe koje je dužan ispuniti prema društvu i koje je ispunio, sve obveze koje terete poslovni udio i broj glasova koje ima pri donošenju odluka članova društva. U knjigu se upisuju opterećenja i podjele poslovnih udjela te sve druge promjene. Svaka osoba koja može dokazati da za to ima pravni interes, ima pravo da u radno vrijeme razgleda knjigu poslovnih udjela društva.

Odredbom članka 136. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) U knjizi poslovnih udjela upisuje se na temelju prijave zainteresirane osobe ili na temelju saznanja nekoga od organa društva svaka izmjena podataka koji su u njoj navedeni. Prijavi za upis u knjigu poslovnih udjela prilaže se izjava stjecatelja poslovnog udjela na kojoj potpis ovjerava javni bilježnik da nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca, odnosno da su prestale pravne posljedice osude, kao i da mu nije uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno da je takva mjera ukinuta. Izjava se može dati i u ugovoru kojim se prenosi poslovni udio. Uprava društva dužna je o svakoj promjeni članova društva ili njihovih poslovnih udjela bez odgađanja izvijestiti registarski sud dostavljanjem popisa članova društva kojeg koji potpišu članovi uprave, u kome se navode imena i prezimena članova društva, prebivalište, a za pravne osobe tvrtka i sjedište, osobni identifikacijski broj, nominalni iznosi poslovnih udjela koji im pripadaju i redni brojevi pod kojima ih se u društvu vodi, ono što je na temelju toga uplaćeno društvu te što je ono eventualno vratilo članu. Uprava mijenja popis članova društva na temelju priopćenja o promjeni i podnesenog dokaza da je do promjene došlo.

Odredbom članka 193. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 2.

Odredbom članka 103. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 2.

Odredbom članka 136. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Ako je javni bilježnik sudjelovao u promjeni iz stavka 2. ovoga članka, dužan je bez odgađanja, nakon što je ona učinjena, bez obzira na eventualne kasnije razloge njezine nevaljanosti, umjesto članova uprave potpisati popis članova društva i dostaviti jedan primjerak registarskom sudu i nadležnoj Poreznoj upravi ispostavi Ministarstva financija, Porezne uprave prema sjedištu društva, a jedan društvu. Na tom popisu javni bilježnik mora potvrditi da sve što je u popisu navedeno odgovara promjenama u kojima je sudjelovao i da su podaci u njemu u skladu s podacima u posljednjem popisu koji je bio predan registarskom sudu. Javni bilježnik mora na popisu potvrditi i da stjecatelj poslovnog udjela nije upisan u evidenciju iz članka 68. stavka 5. ovoga Zakona.

Odredbom članka 103. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., izmijenjen stavak 3.

Odredbom članka 136. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., izmijenjen stavak 3.

(4) Članovi uprave odgovaraju društvu na temelju odredaba članka 397. stavka 1., 5. i 6. te članka 430. ovoga Zakona za točnost podataka u knjizi poslovnih udjela, za popise koje su predali i za izjave koje su dali sudu. Oni solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom odgovaraju za štetu vjerovnicima i članovima društva te drugim osobama ako bi im ona bila pričinjena zbog netočnog upisa u knjizi poslovnih udjela ili nepravodobnog upisa u tu knjigu ili izjava danih sudu u kojima su bili netočni podaci ili zbog toga što sudu nisu dali izjave koje su po zakonu bili dužni dati.

Odredbom članka 193. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

Članak 411. izmijenjenNN 18/2023: izmijenjen člankom 13.

Učinak upisa u knjigu poslovnih udjela

(1) U odnosu na društvo član društva je samo onaj tko je upisan u knjizi poslovnih udjela i o čijem je članstvu u društvu obaviješten registarski sud. Popis članova društva koji uprava dostavlja registarskom sudu mijenja se dostavljanjem tome sudu novog popisa s odgovarajućim dokazima o nastalim promjenama. U slučaju neslaganja stanja upisa u knjizi poslovnih udjela i popisa članova društva kojeg registarskom sudu dostavlja uprava društva, smatra se da su članovi društva osnivači navedeni u društvenom ugovoru odnosno osobe navedene u spomenutom popisu, a ako društvo ima samo jednog člana da je to osoba upisana u sudskom registru. U korist onoga tko pravnim poslom stječe poslovni udio ili pravo na taj udio vrijedi sadržaj popisa dostavljen registarskom sudu kao točan, osim za stjecatelja poslovnog udjela kome je poznato ili mu zbog njegove grube nepažnje nije poznato da podatak nije točan. Stjecatelj ne može valjano steći poslovni udio s pouzdanjem u sadržaj popisa, ako podatak u pogledu poslovnog udjela koji se stječe nije točan, a od dostave registarskom sudu liste u kojoj je taj podatak pogrešno naveden nisu protekle tri godine, osim ako se netočnost popisa može pripisati ovlašteniku na udjelu.

Odredbom članka 194. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

Odredbom članka 104. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 1.

Odredbom članka 137. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Smatra se da je u knjizi poslovnih udjela obavljen upis s danom kada društvu prispije prijava za upis kojoj je priložena izjava iz članka 410. stavka 2. ovoga Zakona, ako ona ispunjava uvjete koji se traže za takav upis, bez obzira na vrijeme kada je upis stvarno obavljen.

Članak 412. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 71.; NN 18/2023: izmijenjen člankom 14.

Raspolaganje poslovnim udjelom

(1) Poslovni udjeli mogu se prenositi i nasljeđivati.

(2) Ako član društva stekne nove poslovne udjele, svaki od udjela toga člana zadržava samostalnost.

(3) Za prijenos poslovnog udjela potreban je ugovor sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik ili sudska odluka koja zamjenjuje takav ugovor. Takav ugovor potreban je i za preuzimanje obveze da će se prenijeti poslovni udio. Nedostatak propisanog oblika ugovora kojim se preuzima obveza da će se prenijeti poslovni udio otklanja se sklapanjem ugovora o prijenosu poslovnog udjela u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Za prijenos poslovnog udjela nije potrebna promjena društvenog ugovora.

Odredbom članka 195. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 3.

(4) Društvenim ugovorom mogu se za prijenos poslovnog udjela postaviti i drugi uvjeti, napose da je za to potrebna suglasnost društva. Poslovni udio uz kojega je vezana obveza ispunjenja dodatnih činidbi može se prenositi samo uz suglasnost društva.

(5) Spoje li se raspolaganjem poslovnim udjelima po bilo kojoj osnovi svi udjeli kod jedne osobe tako da nastane društvo jedne osobe, zbog toga se ne mijenja društveni ugovor niti je potrebna izjava o osnivanju društva. Ako je društvo osnovano na temelju izjave o osnivanju društva pa ono nakon toga postane društvo s više od jednog člana, članovi društva moraju sklopiti društveni ugovor.

Odredbom članka 105. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dodan novi stavak 5.

Odredbom članka 138. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 5.

(6) Član društva može založiti svoj poslovni udio. Za valjanost izjave o zalaganju ne traži se da je dana u obliku javnobilježničke isprave Ugovor o davanju u zalog sklapa se u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Javni bilježnik koji je sudjelovao u sklapanju toga ugovora dužan je bez odgađanja umjesto članova uprave sastaviti popis članova društva u kojem će se navesti koji je poslovni udio založen i dostaviti jedan primjerak registarskom sudu, a jedan primjerak društvu. Na zalaganje udjela ne primjenjuje se odredba članka 415. stavka 1. ovoga Zakona.

Odredbom članka 105. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dosadašnji stavak 5. postao stavak 6.

(7) Sklapa li se ugovor o prijenosu poslovnog udjela ili ugovor kojim se preuzima obveza da će se prenijeti poslovni udio ili ugovor o davanju u zalog poslovnog udjela očitovanjem opunomoćenika, on mora imati punomoć za sklapanje takvog pravnog posla na kojoj je javni bilježnik ovjerio potpis opunomoćitelja.

Članak 413. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 62.

Prijenos poslovnog udjela uz suglasnost društva

(1) Ako je društvenim ugovorom predviđeno da se poslovni udio može prenijeti na drugu osobu samo uz suglasnost društva, član društva koji želi prenijeti taj udio može, ne dade li mu se ta suglasnost za poslovni udio za koji je u cjelini uplaćen ulog, tražiti od suda iz članka 40. ovoga Zakona da mu dozvoli prijenos toga udjela. Sud će dozvoliti prijenos poslovnog udjela, ako nema valjanih razloga za to da uskrati davanje dozvole za prijenos, a prijenos se može obaviti bez štete za društvo, njegove članove i vjerovnike. Prije donošenja odluke sud mora saslušati upravu i člana društva koji traži dozvolu za prijenos poslovnog udjela.

(2) I kada sud dade suglasnost za prijenos poslovnog udjela, član društva ne može taj udio prenijeti osobi kojoj to želi ako društvo u roku od mjesec dana po pravomoćnosti odluke suda preporučenim pismom obavijesti člana društva da dopušta da se poslovni udio uz iste uvjete prenese nekome drugome.

(3) Ako se poslovni udio koji se može prenijeti samo uz suglasnost društva treba prodati u sudskom ovršnom postupku, ovršni sud mora procijeniti vrijednost toga udjela i o odobrenju prodaje obavijestiti društvo i sve vjerovnike te im priopćiti procijenjenu vrijednost udjela. Procjena nije potrebna ako se između založnog vjerovnika, dužnika i društva postigne sporazum o cijeni uz koju se poslovni udio preuzima. Ako kupac kojega odredi društvo ne preuzme poslovni udio u roku od četrnaest dana i za to u novcu ne plati procijenjenu vrijednost poslovnoga udjela, udio će se prodati po propisima ovršnog postupka a da za to nije potrebna suglasnost društva.

Odredbom članka 196. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 3.

Članak 418. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 63.

Stjecanje i uzimanje u zalog vlastitih poslovnih udjela

(1) Društvo ne može stjecati ni uzimati u zalog vlastite poslovne udjele za koje nije u cjelini uplaćen ulog koji nisu potpuno uplaćeni.

Odredbom članka 140. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Društvo može stjecati vlastite poslovne udjele za koje je u cjelini uplaćen ulog koji su potpuno uplaćeni ako to čini imovinom koja prelazi iznos temeljnog kapitala društva i ako društvo može po zakonu stvoriti propisane rezerve za stjecanje vlastitih udjela a da s time ne smanjuje kapital društva ni rezerve koje mora stvarati na temelju društvenog ugovora koje ne smije upotrijebiti za isplate članovima društva.

Odredbom članka 199. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 2.

Odredbom članka 140. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Prava i obveze iz vlastitog poslovnog udjela miruju.

(4) Društvo može uzeti u zalog poslovne udjele samo ako je ukupni iznos tražbina osiguranih zalogom poslovnih udjela niži od vrijednosti udjela ili, ako je vrijednost poslovnih udjela koji se uzimaju u zalog niža od toga, da iznos tražbine nije veći od one imovine društva čija vrijednost prelazi iznos njegovog temeljnog kapitala. Stjecanje ili zalaganje vlastitog poslovnog udjela protivno odredbama stavka 2. i 4. ovoga članka je valjano.

Odredbom članka 199. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 4.

(5) Stjecanje vlastitih poslovnih udjela dopušteno je i kada se to čini radi davanja otpremnine članovima društva zbog provedene statusne promjene društva, ako se poslovni udio stekne u roku od šest mjeseci od provedene promjene ili pravomoćnosti sudske odluke, a društvo može stvoriti propisane rezerve za vlastite poslovne udjele tako da se s time ne smanji temeljni kapital društva ni rezerve predviđene društvenim ugovorom koje društvo ne smije koristiti za isplate svojim članovima.

Odredbom članka 199. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodan stavak 5.

Članak 421. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 20.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 64.

Učinak istupanja ili isključenja člana iz društva

(1) Istupanjem i isključenjem člana prestaje njegovo članstvo u društvu i sva prava koja iz toga proizlaze.

(2) Član koji istupi iz društva i član koji je iz društva isključen imaju pravo da im se nadoknadi tržišna vrijednost njihova poslovnoga udjela kakva je bila u vrijeme istupanja odnosno isključenja. Ako je ulog poslovni udio člana uplaćen unosom u društvo bio u stvarima ili u pravima stvari i prava, on ima pravo da mu se uloženo vrati, ali ne prije nego što prođu tri mjeseca od istupanja, odnosno od isključenja iz društva. Kod toga ne može tražiti naknadu štete za slučajno uništenje, oštećenje ili smanjenje vrijednosti onoga što je uložio te ako je do toga došlo redovnom upotrebom. Ako društvo od člana traži nadoknadu pričinjene štete ili član treba da ispuni neke druge obveze prema društvu, vrijednost temeljnoga uloga neće mu se nadoknaditi dok ne podmiri štetu niti ispuni te obveze.

Odredbom članka 201. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

(3) Članstvo u društvu člana koji je istupio iz društva i člana koji je iz njega isključen prestaje kada im se isplati naknada iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 423. izmijenjenNN 18/2023: izmijenjen člankom 15.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 65.

Imenovanje članova uprave

(1) Član uprave može biti potpuno poslovno sposobna fizička osoba. Za imenovanje članova uprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe člana članka 239. stavka 2. ovoga Zakona. Imenuju li članovi društva namjerno ili zbog grube nepažnje za člana uprave osobu koja to ne može biti, odgovaraju društvu solidarno za svu štetu koja bi mu bila je pričinjena time što je takva osoba povrijedila svoje obveze prema društvu. Na prestanak članstva u upravi društva po zakonu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 239. stavka 3. ovoga Zakona.

Odredbom članka 141. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Članovi društva svojom odlukom imenuju upravu društva, ako društvenim ugovorom nije predviđeno da je imenuje netko drugi u društvu. Ako se za člana uprave imenuje nekoga od njih, to se može učiniti i u društvenom ugovoru pa i za vrijeme dok je član uprave član u društvu. Nije li u odluci o imenovanju što drugo rečeno, mandat predsjedniku i članu uprave počinje s danom donošenja odluke o imenovanju bez obzira na upis u sudskom registru.

Odredbom članka 203. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

Odredbom članka 107. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Ako se društvenim ugovorom odredi da se svi članovi društva imenuju članovima uprave, to se odnosi samo na one članove društva koji su to bili u vrijeme kada se odredba o tome unosila u ugovor.

(4) U društvenom ugovoru može se predvidjeti da će upravu imenovati i neko javnopravno tijelo.

(5) Ako broj članova uprave padne ispod broja koji je društvenim ugovorom određen kao najmanji broj članova uprave da bi ona mogla voditi poslove društva i zastupati ga, a nisu određeni njihovi zamjenici, članovi društva moraju svojom odlukom bez odgađanja imenovati članove koji nedostaju. Do obavljenog imenovanja preostali članovi uprave obavljaju samo neodložne poslove. Društvenim se ugovorom može odrediti da za vrijeme dok članovi društva ne imenuju nove članove, nadzorni odbor može imenovati članove koji nedostaju. Ako otpadnu svi članovi uprave ili oni nisu u mogućnosti obavljati svoje dužnosti, nadzorni odbor je dužan članove uprave imenovati bez odgađanja.

(6) Ako društvo nema nadzorni odbor ili ako on ne postupi onako kako je to propisano u prethodnome stavku ovoga članka, sud će na prijedlog zainteresirane osobe ili po službenoj dužnosti postaviti privremenog upravitelja koji nadomješta upravu društva do imenovanja potrebnog broja njezinih članova. Njegova je dužnost da se brine oko imenovanja članova nove uprave, a do tada je ovlašten obavljati samo neodložne poslove. U pogledu naknade troškova i nagrade za rad privremenog upravitelja na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 245. stavka 3. ovoga Zakona.

Odredbom članka 141. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 6.

Članak 424. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 66.

Opoziv članova uprave

(1) Članovi društva mogu svojom odlukom u svako doba opozvati članove uprave. Ako je društvenim ugovorom predviđeno da članove uprave imenuje nadzorni odbor, on je, nije li tim ugovorom drukčije određeno, ovlašten i za opoziv njihova imenovanja. To nema utjecaja na pravo članova uprave iz ugovora koje su oni sklopili s društvom.

Odredbom članka 204. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

(2) Člana uprave koji je i član društva može se, ako za to postoji važan razlog, opozvati i odlukom suda.

(3) Od članova društva koji nisu glasovali za opoziv imenovanja člana uprave može se tužbom sudu zatražiti da se s opozivom suglase. O parnici se mora putem suda obavijestiti člana uprave o kome je riječ. Sud može u toku postupka privremenom mjerom zabraniti članu uprave povodom čijeg se opoziva vodi spor vođenje poslova i zastupanje društva, ako se učini vjerojatnim da bi njegovim daljnjim djelovanjem društvu bila pričinjena nenadoknadiva šteta.

Odredbom članka 204. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

(4) Ako se članovi uprave imenuju društvenim ugovorom, tim se ugovorom može odrediti da ih se može opozvati samo ako za to postoji važan razlog. U tome slučaju opoziv je valjan sve dok se o njegovoj eventualnoj nevaljanosti ne odluči pravomoćnom odlukom suda, napose da li je za opoziv postojao važan razlog. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 447. i 448. ovoga Zakona. Ako svoju odluku o imenovanju člana uprave opoziva nadzorni odbor, na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 244. stavka 3. ovoga Zakona.

(5) Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka ne primjenjuju se na članove uprave koje imenuje javnopravno tijelo.

Odredbom članka 108. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., u stavku 2. ispred riječi: »Od članova društva« stavlja se oznaka stavka: »(3)« a dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.

Članak 425. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 72.

Upis u sudski registar

(1) Članovi uprave, njihova ovlaštenja za zastupanje i sve promjene bez odgađanja se upisuju u sudski registar.

(2) Prijavu Prijavi za upis promjena iz stavka 1. ovoga članka podnose svi članovi uprave društva, a ako društvo ima nadzorni odbor, tada i njegov predsjednik. Prijavi se prilažu prilažu se odluka o opozivu imenovanja člana uprave odnosno njegova ostavka i odluka o imenovanju novog člana u izvorniku ili u javno ovjerovljenoj preslici te javno ovjerovljeni potpisi novih članova uprave radi pohrane u sudskom registru.

Odredbom članka 206. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 2.

(3) Novi članovi uprave moraju u prijavi dati izjave iz članka 394. stavka 4. točke 3. ovoga Zakona.

(4) Upis promjene člana uprave u sudski registar deklaratorne je naravi.

Odredbom članka 206. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodani stavci 3. i 4.

Članak 429.a dodanNN 110/2015: dodan člankom 8.

Sukob interesa

(1) Na sprječavanje sukoba interesa člana uprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 248.a ovoga Zakona.

(2) Ako društvo nema nadzorni odbor, suglasnost iz članka 248.a stavka 1. ovoga Zakona daju članovi društva.

Članak 434. izmijenjenNN 114/2022: izmijenjen člankom 15.

Obveznost nadzornog odbora

(1) Društvenim ugovorom određuje se ima li društvo nadzorni odbor.

(2) Društvo mora imati nadzorni odbor:

1. ako je prosječan broj zaposlenih u godini veći od 200, ili

2. ako je to za društvo koje obavlja određenu djelatnost propisano posebnim zakonom, ili

3. ako je temeljni kapital društva veći od 600.000,00 kuna 80.000,00 eura i ono ima više od 50 članova, ili

4. ako društvo jedinstveno vodi dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću koja moraju imati nadzorni odbor ili s više od 50% sudjeluje u njima s neposrednim udjelom u temeljnom kapitalu a u oba slučaja je broj zaposlenih u nekome od društava ili u svim društvima zajedno u prosjeku veći od 200, ili

5. ako je društvo komplementar u komanditnom društvu a prosječan broj zaposlenih u društvu i u komanditnom društvu je zajedno veći od 200.

Odredbom članka 212. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

Odredbom članka 111. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjene točke 1., 4. i 5.

(3) Prosječan broj zaposlenih određuje se prema brojevima zaposlenih u društvu svakoga posljednjega dana u mjesecu u prethodnoj kalendarskoj godini.

(4) Uprava je dužna u slučaju iz stavka 2. točka 1., 4. i 5. ovoga članka s danom prvoga siječnja utvrditi prosječan broj zaposlenih u prethodnoj godini. Ako taj broj prelazi 200 zaposlenih, dužna je to bez odgađanja priopćiti registarskome sudu zajedno s popisom članova društva, odnosno s izjavom da u članstvu društva nije bilo promjene. Prijeđe li u vremenu između dva takva priopćenja prosječan broj zaposlenih u društvu 200, to se mora registarskome sudu priopćiti bez odgađanja. U slučaju iz stavka 2. točke 4. ovoga članka uprave tamo spomenutih društava dužne su upravi društva na njen zahtjev bez odgađanja priopćiti tražene podatke.

Odredbom članka 212. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.

Članak 436. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 67.

Tko može biti član nadzornog odbora

(1) Za određivanje tko može biti članom nadzornog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 255. ovoga Zakona. Na prestanak članstva u nadzornom odboru društva po zakonu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 255. stavka 3. ovoga Zakona.

Odredbom članka 213. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 1.

(2) Brisan.

Odredbom članka 213. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., brisan stavak 2.

(2) Ako je neka osoba izabrana ili imenovana u više nadzornih odbora, smatra se da je izabrana, odnosno imenovana samo u jedan odbor ako to čini kao predstavnik nekoga javnopravnoga tijela, društva unutar koncerna ili kreditne, odnosno financijske institucije koja s društvom trajnije posluje da bi štitila njihove interese, ali samo onda ako nije član više od dvadeset nadzornih odbora.

Odredbom članka 213. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dosadašnji stavak 3. postao stavak 2.

Odredbom članka 147. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

Članak 437. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 68.

Izbor i imenovanje članova nadzornog odbora

(1) Članovi društva svojom odlukom izabiru članove nadzornog odbora osim ako je posebnim zakonom propisano da neke od njih imenuju zaposleni. Ako se na istoj skupštini izabiru najmanje tri člana nadzornog odbora, na zahtjev članova društva čiji ulozi poslovni udjeli čine najmanje trećinu temeljnoga kapitala zastupljenoga na skupštini, o izboru svakoga člana odbora odlučuje se odvojeno.

(2) Društvenim ugovorom može se odrediti da određeni članovi društva ili članovi koji imaju određene poslovne udjele mogu imenovati određeni broj članova nadzornog odbora. Takvo pravo može se dati samo onim članovima koji mogu raspolagati sa svojim poslovnim udjelom samo uz suglasnost društva. U nadzorni odbor može se tako imenovati najviše trećinu njegovih članova.

(3) Ne mogu se izabrati ni imenovati zamjenici članova nadzornog odbora.

(4) Članovi prvog nadzornog odbora imenuju se pri osnivanju društva za vrijeme do odluke skupštine društva ili članova društva izvan skupštine kojom po proteku godine dana od upisa društva u sudski registar odlučuju o tome da li da im se dade razrješnica. Do tada ih skupština odnosno članovi društva izvan skupštine mogu opozvati odlukom donesenom običnom većinom glasova.

Odredbom članka 214. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodan stavak 4.

(5) Nije li u odluci o izboru, odnosno u izjavi o imenovanju što drugo rečeno, mandat članu nadzornog odbora počinje s danom donošenja te odluke, odnosno davanja izjave bez obzira na upis u sudskom registru.

Odredbom članka 112. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dodan stavak 5.

Članak 440. izmijenjenNN 136/2024: izmijenjen člankom 29.

Ostvarivanje prava članova društva

(1) Članovi društva u skupštini donose odluke na koje su ovlašteni zakonom i društvenim ugovorom, osim ovim Zakonom i društvenim ugovorom na skupštini. Skupština se može održati i videovezom ako se svi članovi društva u pisanom obliku s time suglase.

(2) Odluke se mogu donositi i bez održavanja skupštine ako se svi članovi u pojedinom slučaju u pisanom obliku ne dogovore o odluci koju trba treba donijeti ili izjave da su suglasni s time da se o njoj glasuje pisanim putem. (2) Ako se odluka donosi pisanim putem glasovanjem, većina koja je potrebna za to da bi se ona donijela ne određuje se na temelju danih, nego na temelju ukpnog ukupnog broja glasova kojima raspolažu članovi društva.

(3) Ako sve poslovne udjele u društvu drži samo jedan član ili uz njega i društvo, on mora bez odgađanja po donošenju odluke o tome sastaviti zapisnik i potpisati ga.

Članak 441. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 69.

Nadležnost skupštine

(1) Skupština odlučuje o pitanjima određenim društvenim ugovorom, a osobito o:

1. financijskim izvješćima društva, izvješću uprave o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka, davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog odbora, ako ga društvo ima, što valja učiniti u prvih osam mjeseci poslovne godine za prethodnu godinu,

Odredbom članka 217. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 1.

Odredbom članka 113. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 1.

Odredbom članka 149. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 1.

2. zahtjevu za uplatama uloga poslovnih udjela,

2.a povratu dodatnih uplata novca članovima društva,

Odredbom članka 217. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodana točka 2.a.

Odredbom članka 149. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 2.

3. imenovanju i opozivu članova uprave,

4. izboru i opozivu članova nadzornog odbora ako ga društvo ima,

5. podjeli, spajanju i povlačenju poslovnih udjela,

Odredbom članka 113. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 5.

6. davanju prokure ili trgovačke punomoći za sve pogone koju treba dati uprava,

Odredbom članka 217. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 6.

7. mjerama za ispitivanje i nadzor nad vođenjem poslova,

8. izmjeni društvenog ugovora,

9. postavljanju zahtjeva za naknadu štete koje društvo može imati protiv članova uprave i nadzornog odbora i zamjenika članova uprave te o imenovanju zastupnika u sudskom postupku ako društvo ne mogu zastupati članovi uprave ni nadzorni odbor.

10. sklapanju ugovora kojima društvo treba trajno steći stvari ili prava za neki svoj pogon za koje se plaća protuvrijednost koja je viša od vrijednosti petine temeljnog kapitala društva kao i o izmjeni takvih ugovora na teret društva, što je uvjet za njihovu valjanost, osim kada je riječ o stjecanju u ovršnom postupku, s time da se odluka o tome mora donijeti s većinom od tri četvrtine danih glasova.

Odredbom članka 217. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodana točka 10.

(2) Društvenim ugovorom može se proširiti ili smanjiti nadležnost skupštine, ali se iz njezine nadležnosti ne može izuzeti donošenje odluka iz stavka 1. točka 1. 2.a, 4., 9., a točke 10. ovoga članka ako se ugovori sklapaju u roku od dvije godine nakon što je društvo upisano u sudski registar.

Odredbom članka 217. stavka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 2.

(3) Nakon što skupština društva utvrdi godišnja financijska izvješća i konsolidirana financijska izvješća kada su obvezna, te prihvati godišnje izvješće o stanju društva kada je obvezno i konsolidirano godišnje izvješće društva, uprava društva dužna ih je, zajedno s izvješćem revizora, kada je revidiranje financijskih izvješća propisano zakonom ili određeno društvenim ugovorom, bez odgađanja u zakonom propisanome roku predati u sudski registar radi upisa predaje i objave tog upisa.

Odredbom članka 113. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dodan stavak 3.

Odredbom članka 149. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 3.

Članak 442. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 21.; NN 34/2022: izmijenjen člankom 21.

Sazivanje skupštine

(1) Skupštinu društva saziva uprava, ako zakonom ili društvenim ugovorom to pravo nije dano i nekom drugom. Ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, skupština se održava u sjedištu društva.

(2) Skupštinu se mora sazvati najmanje jednom godišnje te, osim u slučajevima određenim ovim Zakonom i društvenim ugovorom, uvijek onda kada to zahtijevaju interesi društva, a bez odgađanja napose onda ako se uoči da je društvo izgubilo polovinu temeljnoga u društvu postoji gubitak u visini polovine iznosa temeljnog kapitala.

(3) Skupštinu se mora sazvati bez odgađanja i onda kada to u pisanome obliku uz navođenje svrhe zatraže članovi društva koji su preuzeli temeljne uloge što poslovne udjele nominalni iznosi kojih zajedno čine najmanje desetinu temeljnoga kapitala društva. Društvenim ugovorom može se odrediti da to pravo imaju članovi koji su zajedno preuzeli i manje uloge udjele.

(4) Ako organ koji je ovlašten da sazove skupštinu ne udovolji zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka u roku od 14 dana od dana kada je primljen, ili takvoga organa nema, osobe koje su podnijele zahtjev mogu uz navođenje dnevnoga reda same sazvati skupštinu. Skupština u tome slučaju odlučuje o snošenju troškova za održavanje tako sazvane skupštine.

Članak 445. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 22.; NN 114/2022: izmijenjen člankom 16.

Odlučivanje na skupštini

(1) Ako zakonom i društvenim ugovorom nije drugačije određeno, skupština donosi odluke većinom od danih glasova.

(2) Svakih 200,00 kuna 10,00 eura nominalnog iznosa poslovnog udjela daje pravo na jedan glas. Dijelovi toga iznosa ne uzimaju se u obzir za određivanje prava glasa U društvu iz članka 390.a ovoga Zakona svaki iznos od 1,00 eura nominalnog iznosa poslovnog udjela daje pravo na jedan glas dok se temeljni kapital društva ne poveća najmanje na iznos iz stavka 7. toga članka. Uprava društva dužna je u knjizi poslovnih udjela pri upisu svake promjene veličine udjela unijeti i broj glasova na koji on daje pravo u skupštini društva te o tome, ako on to zatraži, članu društva izdati potvrdu.

Odredbom članka 219. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 2.

Odredbom članka 151. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) U društvenom ugovoru može se odrediti da članovi društva imaju drugačije pravo glasa od onoga kako je to određeno u prethodnome stavku ovoga članka s time da svaki član mora imati najmanje jedan glas.

(4) Član može glasovati i preko punomoćnika koji se mora na skupštini društva iskazati pisanom punomoćju ako društvenim ugovorom nije određeno da se punomoć može dati i u manje formalnom obliku, u kojoj je navedeno da se daje u svrhu glasovanja na skupštini. Zakonski zastupnici fizičkih osoba i osobe koje zastupaju pravne osobe na temelju statuta mogu za zastupane članove glasovati na skupštini bez punomoći.

Odredbom članka 219. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 4.

(5) Na skupštini ne može o odluci glasovati osoba kojoj se tom odlukom pribavlja neka korist ili se oslobađa neke obveze. Ona ne može glasovati ni kao zastupnik člana društva. Isto vrijedi i kada se odlučuje o pravnome poslu između člana i društva te o pokretanju ili rješenju spora među njima.

(6) Nema ograničenja u pravu glasa za člana društva kada se odlučuje o njegovu izboru, odnosno imenovanju ili o opozivu kao člana uprave, nadzornog odbora ili likvidatora društva.

Članak 448. izmijenjenNN 136/2024: izmijenjen člankom 30.

Ništetnost odluka skupštine

Na ništetnost odluka skupštine na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 355. do 359. i članka 366.a ovoga Zakona.

Odredbom članka 221. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen članak 448. i naslov iznad članka.

Članak 449. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 23.

Pobijanje odluka skupštine

Na pobijanje odluka skupštine na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 360. do 366. 366.a ovoga Zakona.

Članak 455. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 70.

Odlučivanje o izmjeni

(1) Odluka o izmjeni društvenog ugovora donosi se većinom od najmanje tri četvrtine od danih glasova. Društvenim ugovorom može se odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati ispunjenje i dodatnih pretpostavki.

(2) Odluka o odredbama da treba izabrati nadzorni odbor i o smanjenju nagrade koja po društvenom ugovoru pripada članovima uprave i nadzornog odbora donosi se običnom većinom glasova.

Odredbom članka 225. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 2.

(3) Brisan.

Odredbom članka 225. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., brisan stavak 3.

(3) Odluka o tome da se povećaju obveze članova prema društvu koje proizlaze iz društvenog ugovora ili da se pojedinim članovima smanje prava koja imaju na temelju toga ugovora može se donijeti samo onda ako se s time suglase svi članovi društva na koje se odnosi povećanje obveza ili smanjenje prava.

(4) To napose vrijedi za odluke kojima se u društveni ugovor unose odredbe o mjeri u kojoj treba uplatiti uloge u temeljni kapital društva poslovne udjele ili treba da se o tome u ugovoru mijenjaju odredbe koje su u njemu sadržane.

Odredbom članka 225. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dosadašnji stavci 4. i 5. postali stavci 3. i 4.

Članak 457. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 71.

Povećanje novim uplatama

Odredbom članka 226. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodan naslov iznad članka 457.

(1) Za povećanje temeljnoga kapitala potrebna je odluka članova društva o izmjeni društvenog ugovora.

(2) Temeljni kapital može se povećati uplatama uloga za nove poslovne udjele novih poslovnih udjela ili uplatama povećanih uloga za postojeće poslovne udjele povećanja postojećih poslovnih udjela, ali i unošenjem rezervi i dobiti društva u temeljni kapital.

Odredbom članka 155. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Na temelju povećanja temeljnoga kapitala uloge poslovne udjele u društvu mogu preuzeti postojeći članovi društva i druge osobe.

Odredbom članka 155. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 3.

(4) Ako u društvenom ugovoru, odnosno u odluci o povećanju temeljnoga kapitala nije drugačije određeno, postojeći članovi društva imaju pravo prvenstva da u roku od mjesec dana od donošenja odluke o povećanju temeljnoga kapitala preuzmu poslovne udjele u srazmjeru nominalnim iznosom svojih poslovnih udjela u u društvu.

Odredbom članka 155. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 4.

(5) Izjava o preuzimanju poslovnog udjela daje se u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik.

Odredbom članka 226. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 5.

Odredbom članka 114. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 5.

Odredbom članka 155. stavak 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 5.

(6) Osobe koje uplatom uloga poslovnih udjela pristupaju društvu moraju u izjavi o tome navesti da to čine na način kako je to određeno društvenim ugovorom. U izjavi moraju se navesti iznosi uloga koji se uplaćuju za preuzete poslovne udjele i druge činidbe na koje preuzimatelj treba biti obvezan na temelju društvenog ugovora.

Odredbom članka 226. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 6.

Odredbom članka 155. stavak 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 6.

(7) Odredbe članka 390. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na povećanje temeljnoga kapitala društva. Povećanje temeljnoga kapitala ulaganjem stvari i prava moguće je samo onda ako se u odluci o povećanju kapitala to izričito navede i ako se odredi rok u kojemu će se u društvo unijeti stvari i prava. Stvari i prava moraju se unijeti u društvo prije nego što se registarskome sudu podnese prijava za upis povećanja temeljnoga kapitala u sudski registar.

Članak 458. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 72.

Upis povećanja temeljnoga kapitala novim uplatama u sudski registar. Objava upisa

(1) Čim se preuzmu i uplate ulozi u poslovni udjeli koji čine povećani temeljni kapital mora se registarskome sudu podnijeti prijavu za upis povećanja temeljnoga kapitala u sudski registar. Na prijavu i na ispitivanje prijave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 394. i članka 395. ovoga Zakona.

Odredbom članka 227. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 1.

(2) Prijavi za upis moraju se priložiti:

1. izjave o preuzimanju poslovnih udjela u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik ili u javno ovjerenome prijepisu,

Odredbom članka 226. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 1.

Odredbom članka 115. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 1.

Odredbom članka 156. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 1.

2. popis osoba koje su preuzele nove poslovne udjele potpisan od strane podnositelja prijave u kojoj se moraju, navesti iznosi preuzetih i uplaćenih uloga poslovnih udjela, u čemu su oni uplaćeni i dokazi da je to učinjeno, koje treba priložiti popisu, a ako su poslovne udjele preuzeli postojeći članovi društva ukupni nominalni iznosi njihovih poslovnih udjela,

Odredbom članka 226. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 2.

Odredbom članka 156. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 2.

3. ako je temeljni kapital povećan ulaganjem stvari i prava, ugovore kojima je to ulaganje ostvareno.

(3) U objavi upisa da je povećan temeljni kapital društva navodi se sadržaj upisa, a ako su u društvo unesene stvari i prava i navodi iz stavka 2. točke 3. ovoga članka. Kod toga je dovoljno da se uputi na isprave koje se nalaze kod registarskog suda.

(4) Na odgovornost članova uprave koji su podnijeli prijavu za upis povećanja temeljnoga kapitala u sudski registar na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 397. stavka 1., 3., 5. i 6. ovoga Zakona.

Odredbom članka 226. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodan stavak 4.

Članak 458.a izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 73.

Odobreni kapital

(1) Društvenim ugovorom može se ovlastiti upravu da u roku od pet godina od upisa društva u sudski registar može povećati temeljni kapital do određenoga nominalnog iznosa (odobreni kapital) izdavanjem novih poslovnih udjela uz odgovarajuće uplate uloga društvu. Iznos odobrenog kapitala ne smije biti veći od polovine iznosa temeljnog kapitala društva u vrijeme davanja te ovlasti.

(2) Ovlast se može dati i izmjenom društvenog ugovora za vrijeme od najviše pet godina od upisa u sudski registar izmjene kojom se ovlast daje.

(3) Poslovni udjeli mogu se izdati uz uplatu uloga u stvarima i pravima samo ako je to predviđeno u danoj ovlasti.

Članak 459. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 74.

Povećanje temeljnoga kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital

(1) O pretvaranju rezervi iz dobiti i rezervi kapitala društva u temeljni kapital može se odlučiti nakon što se utvrde godišnja financijska izvješća za poslovnu godinu koja je neposredno prethodila godini u kojoj se donosi odluka, ako ta izvješća ne pokazuju gubitak, a nema nepokrivenoga gubitka iz prethodnih godina i donese odluka o upotrebi dobiti. Za to se mogu koristiti rezerve ako je to u skladu sa svrhom kojoj su one namijenjene i sredstva koja su odlukom o upotrebi dobiti namijenjena za unos u te rezerve. Ovdje se primjenjuju odredbe o izmjeni društvenog ugovora.

Odredbom članka 228. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 1.

Odredbom članka 116. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Odluka o povećanju temeljnoga kapitala ne može se donijeti prije nego što jedan ili više revizora koje odlukom imenuju članovi društva ispitaju posljednja godišnja financijska izvješća i potvrde ih bez rezerve. Ako je dan na koji se ta izvješća odnose više od osam mjeseci prije podnošenja prijave za upis odluke o povećanju temeljnoga kapitala društva u sudski registar, moraju se izraditi nova financijska izvješća koja moraju ispitati revizori. Na temelju nje može se donijeti odluka o povećanju temeljnoga kapitala društva samo ako je revizori potvrde bez rezerve.

Odredbom članka 228. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 2.

(3) Povećanje temeljnoga kapitala društva provodi se povećanjem nominalnih iznosa postojećih poslovnih udjela u društvu ili stvaranjem novih poslovnih udjela. Na to se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 390. stavka 1. ovoga Zakona. U odluci o povećanju temeljnog kapitala mora se navesti povećava li se taj kapital povećanjem nominalnih iznosa postojećih poslovnih udjela u društvu i za koji iznos ili se to čini izdavanjem novih poslovnih udjela i kojeg nominalnog iznosa.

Odredbom članka 228. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 3.

(4) Povećanje temeljnoga kapitala mora se tako provesti da ukupan nominalni iznos povećanih poslovnih udjela odgovara povećanome temeljnome kapitalu društva, a ako se to čini izdavanjem novih poslovnih udjela da ulozi iznosi temeljnog kapitala koji na njih otpadaju zajedno s ostalim ulozima iznosima tog kapitala odgovaraju temeljnom kapitalu nakon njegova povećanja.

Odredbom članka 228. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 4.

Odredbom članka 158. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 4.

(5) Novi poslovni udjeli pripadaju članovima društva u istome srazmjeru kao i oni prije povećanja temeljnoga kapitala društva. Drugačija odluka članova društva je ništetna.

Odredbom članka 228. stavka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 5.

(6) Vlastiti poslovni udjeli društva sudjeluju u povećanju temeljnoga kapitala.

(7) Poslovni udjeli za koje koji su ulozi samo djelomično uplaćeni sudjeluju u povećanju temeljnoga kapitala prema njihovim nominalnim iznosima. U pogledu njih je povećanje temeljnog kapitala moguće samo povećanjem iznosa uloga koji uplata koje otpadaju na te poslovne udjele. Postoje li uz njih i poslovni udjeli za koje koji su u potpunosti uplaćeni ulozi, u pogledu njih se povećanje temeljnog kapitala može provesti povećanjem nominalnih iznosa tih udjela ili izdavanjem novih poslovnih udjela.

Odredbom članka 228. stavka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 7.

Odredbom članka 158. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 7.

(8) Ako povećanje temeljnog kapitala dovodi do toga da na neki poslovni udio otpada samo dio novog poslovnog udjela, takvo pravo na stjecanje udjela može se prenositi i naslijediti. Prava iz novog poslovnog udjela mogu se koristiti, uključujući i zahtjev za izdavanjem isprave koja se odnosi na taj udio, samo ako se svi spomenuti dijelovi sjedine kod jedne osobe, a kada je riječ o više ovlaštenika na udjelu, ako svi dijelovi čine jedan puni poslovni udio, po pravilima iz članka 417. ovoga Zakona.

Odredbom članka 228. stavka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodan novi stavak 8.

(9) Povećanje temeljnoga kapitala društva ne utječe na odnose prava koja proizlaze iz poslovnih udjela. Ako se pojedina prava iz poslovnih udjela za koje koji su djelomično potpuno uplaćeni ulozi određuju prema onome što je uplaćeno, ona pripadaju članovima društva dok ne uplate ono što im je još preostalo samo prema visini uplaćenog uloga poslovnog udjela uvećana za postotak povećanja temeljnog kapitala koji otpada na nominalni iznos poslovnih udjela. Nakon daljnjih uplata na odgovarajući se način povećavaju i prava.

Odredbom članka 228. stavka 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen dosadašnji stavak 8. koji je postao stavak 9.

Odredbom članka 158. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 9.

(10) Ako nije nešto drugo određeno, povećani poslovni udjeli sudjeluju u dobiti društva koja je ostvarena u cijeloj poslovnoj godini u kojoj je donesena odluka o povećanju temeljnoga kapitala. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 338. stavka 2. ovoga Zakona.

Odredbom članka 228. stavka 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen dosadašnji stavak 9. koji je postao stavak 10.

Članak 462. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 75.

Način smanjenja temeljnoga kapitala

(1) Temeljni kapital društva može se smanjiti samo na temelju odluke članova društva o izmjeni društvenoga ugovora te nakon što se provede postupak koji je propisan ovim Zakonom. U odluci moraju se navesti opseg i svrha smanjenja temeljnoga kapitala i kako će se to provesti.

(2) Smanjenjem temeljnoga kapitala smatra se svako smanjenje visine toga kapitala određene u društvenome ugovoru bez obzira na to provede li se smanjenje vraćanjem članovima društva njihovih uloga uplata poslovnih udjela, sniženjem nominalnog iznosa poslovnih udjela ili potpunim, odnosno djelomičnim oslobađanjem članova društva ili njihovih pravnih prednika od obveze da u cjelini uplate uloge poslovne udjele.

Odredbom članka 159. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Nije dopušteno smanjenje temeljnoga kapitala ispod iznosa određenoga u članku 389. stavku 2. ovoga Zakona. Ako se smanjenje temeljnoga kapitala provodi vraćanjem uplaćenih uloga onoga što je uplaćeno za poslovne udjele ili oslobođenjem članova od obveze da ih u cjelini uplate, iznos svakoga uloga koji svake uplate koja ostaje u društvu ne može biti niži od iznosa navedenog u članku 390. stavku 1. ovoga Zakona. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 348. ovoga Zakona.

Odredbom članka 229. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 3.

Odredbom članka 159. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 3.

Članak 463. izmijenjenNN 110/2015: izmijenjen člankom 9.

Prijava za upis nakane da se smanji temeljni kapital u sudski registar

Odredbom članka 230. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen naslov iznad članka 463.

(1) Registarskome sudu mora se podnijeti prijavu da se u sudski registar upiše nakana društva da smanji temeljni kapital.

(2) Uprava mora odmah nakon što je obaviještena o upisu nakanjenoga smanjenja temeljnoga kapitala u sudski registar nakanu o sniženju kapitala objaviti u »Narodnim novinama« Republike Hrvatske i dostaviti sudskom registru radi objave na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar i objaviti u glasilu društva, ako ga ono ima. U tome oglasu društvo je dužno objaviti da je spremno svim vjerovnicima na njihov zahtjev podmiriti tražbina koja postoje prema društvu na dan posljednje objave nakane da se smanji temeljni kapital, odnosno dati osiguranje da će ona biti podmirena te da se smatra kako su vjerovnici društva koji mu se ne prijave u roku od tri mjeseca od navedenoga dana suglasni s time da se smanji temeljni kapital društva. Spomenutu objavu mora se dostaviti poznatim vjerovnicima.

Članak 465. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 76.

Isplate članovima društva i oslobođenje od obveza

(1) Isplate članovima društva na temelju smanjenja temeljnoga kapitala moguće su nakon što se odgovarajuća izmjena društvenog ugovora upiše u sudski registar.

(2) Od upisa u sudski registar iz stavka 1. ovoga članka djeluje i oslobođenje od obveze da se uplate preostali neuplaćeni ulozi poslovni udjeli u koju svrhu je smanjen temeljni kapital društva.

Odredbom članka 160. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

Članak 465.d izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 77.

Smanjenje uz istodobno povećanje temeljnog kapitala

(1) Ako se u slučaju iz članka 465.c istodobno sa smanjenjem temeljnog kapitala donese i odluka o njegovu povećanju, i to se povećanje može u godišnjem financijskom izvješću iskazati kao provedeno. Odluka o takvom povećanju temeljnog kapitala je dopuštena samo ako se ulozi za preuzete poslovne udjele preuzeti poslovni udjeli ne uplaćuju unosom u društvo stvari i prava, a za svaki novi poslovni udio je uplaćeno najmanje onoliko koliko se mora uplatiti pri povećanju temeljnog kapitala u vrijeme podnošenja prijave za upis u sudski registar da je temeljni kapital povećan. Javnom bilježniku u obliku čije je javnobilježničke isprave donesena odluka o povećanju temeljnog kapitala društva mora se dostaviti dokaze o preuzimanju poslovnih udjela i uplati uloga koji uplate koje se na njih odnose.

Odredbom članka 162. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Odluke o smanjenju i o istodobnom povećanju temeljnog kapitala su ništetne ako ih se u roku od tri mjeseca od kada su donesene ne upiše u sudski registar. Spomenuti rok ne teče za vrijeme trajanja postupka povodom tužbe kojom se traži utvrđenje da je odluka ništetna. Odluke se mogu upisati u sudski registar samo zajedno.

(3) Godišnje financijsko izvješće se ne smije službeno objaviti prije nego što se odluka o smanjenju temeljnog kapitala upiše u sudski registar.

Odredbom članka 232. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., iza članka 465. dodani članci 465.a, 465.b, 465.c i 465.d.

Članak 466. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 73.

Razlozi za prestanak

(1) Razlozi za prestanak društva jesu:

1. istek vremena određenog u društvenom ugovoru,

2. odluka članova,

3. pripajanje društva drugome društvu, spajanje s drugim društvom i podjela društva razdvajanjem,

Odredbom članka 163. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 3.

Odredbom članka 233. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 4.

4. pravomoćna odluka stečajnog vijeća o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka na temelju članka 63. stavka 1. Stečajnog zakona, 5. pravomoćna odluka registarskog suda kojom se određuje brisanje društva po službenoj dužnosti,

Odredbom članka 233. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 5.

6 5. otvaranje stečajnog postupka,

Odredbom članka 163. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 6.

7 6. odluka registarskog suda donesena uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 367. stavka 2. i 3. i primjenu članka 398. stavka 8. ovoga Zakona,

Odredbom članka 233. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 7.

Odredbom članka 163. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 7.

8 7. ništetnost društva,

9 8. ukidanje društva,

10 9. pravomoćna presuda suda.

Odredbom članka 233. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodana točka 9.

Odredbom članka 163. stavak 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., dodana nova točka 8., a dosadašnje točke 8. i 9. postale točke 9. i 10.

(2) Društvenim ugovorom mogu se predvidjeti i drugi razlozi za prestanak društva.

Članak 467. izmijenjenNN 110/2015: izmijenjen člankom 10.; NN 40/2019: izmijenjen člankom 74.

Odluka članova o prestanku društva

(1) Ako društvenim ugovorom nije drugačije drukčije određeno, u slučaju iz članka 466. stavka 1. točke 2. prethodnoga članka ovoga Zakona, odluka se donosi u obliku javnobilježničke isprave s većinom od najmanje tri četvrtine od danih glasova.

(2) Javnobilježnička isprava iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati izjave likvidatora o nepostojanju okolnosti koje bi po zakonu stajale na putu njihovu imenovanju te da su upoznati s time da o svemu moraju uredno izvještavati sud.

Članak 471. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 24.

Likvidatori

(1) Likvidaciju provode članovi uprave ako se društvenim ugovorom ili odlukom članova društva likvidatorima ne imenuju jedna ili više osoba. Sud može i izvan slučaja iz članka 470. stavka 2. ovoga Zakona na prijedlog nadzornog odbora ili članova društva čiji temeljni ulozi poslovni udjeli kojih čine najmanje deseti dio temeljnoga kapitala ili manji dio određen društvenim ugovorom iz važnoga razloga pored tih likvidatora ili umjesto njih imenovati druge.

(2) Likvidatore koje je imenovao, sud može pod pretpostavkama iz prethodnoga stavka ovoga članka i opozvati. Likvidatore koje nije imenovao sud mogu u svako doba opozvati i članovi društva svojom odlukom.

(3) Zabrana konkurencije iz članka 429. ovoga Zakona ne odnosi se na likvidatore.

(4) Likvidatori koje imenuje sud imaju pravo da im se primjereno nadoknade troškovi koje imaju kao likvidatori i isplati nagrada za njihov rad. Ako se sudski imenovani likvidatori i društvo ne suglase o naknadi troškova i o nagradi, o tome odlučuje sud.

(5) Na likvidatore primjenjuju se propisi i odredbe društvenoga ugovora koje se odnose na članove uprave društva.

Članak 472. izmijenjenNN 110/2015: izmijenjen člankom 11.

Primjena odredaba ovoga Zakona o dioničkome društvu

Na likvidaciju društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 368. stavka 3., članka 369. do članka 370. i članka 372. do 384. ovoga Zakona.

Odredbom članka 235. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen članak 472.

(1) Na likvidaciju društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 368. stavka 3., članaka 369. – 370. i članaka 372. – 384. ovoga Zakona.

(2) Odredbe iz prethodnog stavka na odgovarajući se način primjenjuju i na likvidaciju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s time što se u likvidaciji jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću vjerovnici pozivaju da svoje tražbine prijave u roku od dva mjeseca od objave poziva, a imovina društva može se podijeliti članovima po isteku roka od šest mjeseci od objave poziva vjerovnicima da prijave svoje tražbine.

Članak 472.a izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člancima 75. i 76.

Na ništetnost društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 384.a do 384.c ovoga Zakona.

Odredbom članka 237. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodan Odjeljak 6. i članak 472.a.

(1) Društvo može prestati po skraćenom postupku bez likvidacije ako svi njegovi članovi suglasno donesu odluku o takvom prestanku društva.

(2) Osim izričitog navoda da društvo prestaje po skraćenom postupku bez likvidacije, u odluci se moraju navesti i sljedeći podaci:

– tvrtka, sjedište, osobni identifikacijski broj i matični broj subjekta društva koje na taj način prestaje,

– ukupni broj članova društva, uz navođenje imena i prezimena, prebivališta i osobnog identifikacijskog broja, odnosno tvrtke, sjedišta te osobnog identifikacijskog broja svakog člana,

– plan raspodjele imovine društva.

(3) Svi članovi društva dužni su dati i izjavu:

– da društvo nema nepodmirenih obveza prema radnicima i bivšim radnicima društva niti drugih nepodmirenih obveza po osnovi radnog odnosa radnika i bivših radnika,

– da društvo nema spornih ni nespornih, dospjelih ni nedospjelih obveza prema drugim vjerovnicima te

– da se svaki član obvezuje podmiriti, solidarno sa svim ostalim članovima društva, sve preostale obveze društva, pokaže li se naknadno da one postoje.

(4) Odluka iz stavka 2. ovoga članka donosi se u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. U istom obliku daje se i izjava članova društva iz prethodnog stavka.

(5) Društvo mora bez odgađanja objaviti na internetskoj stranici sudskog registra i u glasilu društva, ako ga ono ima, odluku o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije i izjavu iz stavka 2. ovoga članka Zakona.

Članak 472.b dodanNN 40/2019: dodan člankom 76.

Prijava prestanka društva

(1) Prestanak društva zbog odluke članova o prestanku po skraćenom postupku bez likvidacije mora se bez odgađanja prijaviti registarskom sudu radi upisa u sudski registar.

(2) Prijavi za upis prilažu se odluka članova društva o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije, izjave svih članova društva iz članka 472.a stavka 3. ovoga Zakona te potvrda da društvo nema nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja kako su definirana poreznim propisima.

(3) Registarski sud može zatražiti od članova dodatni dokaz kojim se potvrđuje istinitost navoda iz izjave iz članka 472.a stavka 3. ovoga Zakona, a može zatražiti i da članovi daju odgovarajuće osiguranje iz kojeg će se namiriti vjerovnici društva, pokaže li se da je društvo imalo nepodmirene obveze prema vjerovnicima.

(4) Ako su ispunjene pretpostavke za upis, registarski sud će donijeti rješenje o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije.

(5) U rješenju kojim se dopušta upis obvezno se navodi da će registarski sud ukinuti rješenje ako protiv njega bude izjavljen osnovan prigovor u roku od 30 dana od dana objave rješenja.

Članak 472.c dodanNN 40/2019: dodan člankom 76.

Prigovor protiv rješenja o prestanku društva po skraćenom postupku

(1) Protiv rješenja o prestanku društva po skraćenom postupku prigovor mogu izjaviti članovi društva, vjerovnici društva ili državna tijela u roku od 30 dana od dana njegove objave.

(2) O prigovoru odlučuje registarski sud koji je donio rješenje o prestanku društva po skraćenom postupku.

(3) Ako sud utvrdi da je prigovor osnovan ili da postoji mogućnost da se oštete vjerovnici ili članovi društva, ukinut će rješenje o prestanku društva bez likvidacije i o tome obavijestiti društvo, koje mora nastaviti postupak likvidacije u skladu s ovim Zakonom.

(4) Pravomoćnošću rješenja iz stavka 3. ovoga članka izjave članova društva kojima se obvezuju ispuniti obveze društva gube pravni učinak.

(5) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka registarski sud će objaviti na internetskoj stranici sudskog registra, a društvo ga je dužno objaviti i u glasilu društva, ako ga ono ima.

Članak 472.d dodanNN 40/2019: dodan člankom 76.

Brisanje društva iz registra

(1) Ako protiv rješenja o prestanku društva bez likvidacije nije podnesen prigovor ili sud odbaci ili odbije podneseni prigovor, registarski sud će donijeti rješenje o brisanju društva iz sudskog registra i objaviti ga na internetskoj stranici sudskog registra.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave rješenja.

(3) Pravomoćnošću rješenja o brisanju društva iz sudskog registra dijelovi imovine društva prelaze na članove društva suglasno planu raspodjele imovine, kako je sadržan u odluci iz članka 472.a ovoga Zakona, a ako neki dio imovine nije raspoređen tim planom, takav dio prelazi na sve članove društva razmjerno sudjelovanju poslovnog udjela svakoga od njih u temeljnom kapitalu društva.

Članak 472.e dodanNN 40/2019: dodan člankom 76.

Odgovornost članova društva

(1) Nakon brisanja društva iz sudskog registra za obveze društva koje je prestalo u skraćenom postupku bez likvidacije odgovaraju članovi društva solidarno cijelom svojom imovinom.

(2) Vjerovnici mogu tražbine koje su imali prema društvu ostvariti prema članovima društva u roku od dvije godine od dana objave brisanja društva iz sudskog registra.

(3) Član društva koji vjerovniku podmiri tražbinu ima pravo zahtijevati od svakog člana da mu naknadi dio koji na njega otpada. Nije li drukčije ugovoreno, dio koji otpada na pojedinog člana društva određuje se razmjerno sudjelovanju njegova poslovnog udjela u temeljnom kapitalu društva.

Članak 472.f dodanNN 40/2019: dodan člankom 76.

Čuvanje poslovnih knjiga i poslovne
dokumentacije

Na predaju na čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije te na uvid u poslovne knjige i dokumentaciju društva koje je prestalo u skraćenom postupku bez likvidacije na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavaka 4. i 5. članka 382. ovoga Zakona.

Članak 472.g dodanNN 40/2019: dodan člankom 76.

Iznimke

Odredbe članaka 472.a do 472.f ovoga Zakona ne primjenjuju se na društva čiji predmet poslovanja obuhvaća i djelatnost iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 472.h dodanNN 40/2019: dodan člankom 76.

Na ništetnost društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 384.a do 384.c ovoga Zakona.

Članak 474. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 77.; NN 34/2022: izmijenjen člankom 22.

Društvo s većinskim udjelom i društvo s većinskim pravom odlučivanja u drugome društvu

(1) Ako jedno društvo ima većinu udjela ili većinsko pravo odlučivanja u drugome pravno samostalnome društvu (većinsko sudjelovanje), smatra se da se to drugo društvo nalazi u većinskome sudjelovanju, a prvo društvo s većinskim sudjelovanjem u njemu.

(2) Koliki udio pripada jednome društvu određuje se kod društva kapitala na temelju odnosa nominalnog iznosa udjela koji mu pripada prema ukupnome temeljnome kapitalu drugoga društva, a ako je to društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa brojem tih dionica koje mu pripadaju. Vlastite udjele društva treba odbiti od temeljnoga kapitala. S vlastitim udjelima društva izjednačuju se udjeli koji pripadaju nekome drugome tko ih drži za račun toga društva.

Odredbom članka 237. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 2.

(3) Koji broj glasova u skupštini društva pripada nekome društvu određuje se prema odnosu broja glasova koje ono može koristiti na temelju udjela koji mu pripadaju, prema ukupnom broju svih glasova. Od ukupnog broja glasova moraju se odbiti glasovi koji pripadaju vlastitim udjelima i udjelima koje netko drugi drži za račun toga društva.

(4) Kao udjeli koji pripadaju društvu računaju se i oni udjeli koji pripadaju društvu koje je o njemu ovisno ili koje za njegov račun ili za račun društva koje je o njemu ovisno drži netko drugi, a ako društvo pripada trgovcu pojedincu fizičkoj osobi koja je poduzetnik i udjeli koji inače ulaze u njegovu njezinu imovinu.

Članak 475. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 25.

Ovisno i vladajuće društvo

(1) Ovisno društvo je pravno samostalno društvo na koje neko drugo društvo (vladajuće društvo) može imati neposredno ili posredno prevladavajući utjecaj.

Odredbom članka 118. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Pretpostavlja se da je društvo koje se nalazi u većinskome sudjelovanju ovisno o društvu koje u njemu ima većinski udio.

(3) Smatra se da neko društvo može imati prevladavajući utjecaj u drugome društvu ako kao dioničar ili član društva ima pravo izabrati odnosno imenovati i opozvati imenovanje odnosno razriješiti većinu članova uprave, odnosno većinu izvršnih direktora ili članova nadzornog odbora odnosno upravnog odbora društva ili na temelju sporazuma sklopljenog s drugim dioničarima ili članovima tog društva ima kontrolu nad većinom glasačkih prava u društvu.

Odredbom članka 118. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dodan stavak 3.

Odredbom članka 165. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 3.

Članak 494. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 78.

Odgovornost zakonskih zastupnika vladajućega društva

(1) Ako je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, zakonski zastupnici (kod trgovca pojedinca fizičke osobe koja je poduzetnik ta osoba) vladajućega društva moraju pri davanju upute ovisnome društvu primijeniti pozornost urednog i savjesnog voditelja poslova.

(2) Ako povrijede svoje obveze, zakonski zastupnici vladajućega društva odgovaraju ovisnome društvu za naknadu time nastale štete kao solidarni dužnici. Ako je sporno jesu li primijenili pozornost urednog i savjesnog voditelja poslova, oni moraju dokazati da su primijenili pozornost koja se od njih zahtijeva.

(3) Društvo može odustati od zahtjeva za naknadu štete ili se nagoditi povodom postavljenog zahtjeva tek po proteku tri godine od nastanka prava na naknadu samo ako se s time posebnom odlukom suglase vanjski dioničari, a manjina, čiji udjeli zajedno čine najmanje deseti dio temeljnoga kapitala zastupljenoga pri donošenju odluke, ne izjavi protiv toga prigovore u zapisnik sa skupštine društva na kojoj se o tome odlučivalo. Navedeno vremensko ograničenje ne vrijedi ako obveznik nije sposoban za plaćanje ili ako je radi otklanjanja ili izbjegavanja stečajnog postupka sklopio nagodbu sa svojim vjerovnicima.

(4) Svaki član društva može, ali samo u korist društva, postaviti zahtjev za naknadu štete. Zahtjev mogu postaviti i vjerovnici društva, ako se ne mogu namiriti od društva. Obveza naknade štete vjerovnicima ne može se isključiti odricanjem ni nagodbom koju sklopi društvo. Ako se nad društvom otvori stečajni postupak, za vrijeme toga postupka stečajni upravitelj ostvaruje prava članova društva i vjerovnika prema društvu.

(5) Zahtjevi na temelju odredaba prethodnih stavaka ovoga članka prema zakonskim zastupnicima zastaruju za pet godina.

Članak 496. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 79.

Granice utjecaja

(1) Ako nije sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, vladajuće društvo ne smije koristiti svoj utjecaj da ovisno društvo uputi na to da poduzme štetne pravne poslove ili da poduzme ili propusti radnje na svoju štetu, osim ako se vladajuće društvo obveže da će ovisnome društvu nadoknaditi štetu koja bi mu time nastala.

(2) Ako se šteta ne nadoknadi u poslovnoj godini, mora se najkasnije na kraju poslovne godine u kojoj je ovisnome društvu počinjena šteta utvrditi kada će se i na koji način to učiniti. Ovisnome društvu mora se osigurati odgovarajući pravni zahtjev prema vladajućem društvu.

Odredbom članka 121. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 2.

Izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora ovisnog društva o odnosima s povezanim društvima

Odredbom članka 246. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen naslov iznad članka 497.

(3) Pravila ovoga članka ne isključuju primjenu odredbi članaka 263.a do 263.c ovoga Zakona.

Članak 498. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 80.

Ispitivanje od strane revizora

Revizija izvješća o odnosima s povezanim društvima

(1) Ako se godišnja financijska izvješća mora pregledati revizor moraju revidirati, zajedno s njima i s izvješćem o stanju društva revizoru se mora mu se predati i izvješće iz prethodnoga članka ovoga Zakona. Revizor mora ispitati provesti reviziju toga izvješća u opsegu koji je potreban za stjecanje razumnog uvjerenja o tome:

1. jesu li navodi u tome izvješću točni,

2. nije li u pravnim poslovima koji se navode u izvješću prema okolnostima koje su bile poznate u vrijeme kada su poslovi poduzimani vrijednost činidbe društva bila neprimjereno visoka, a ako je to bio slučaj, je li razlika u vrijednosti nadoknađena,

3. ima li okolnosti koje bi glede mjera navedenih u izvješću govorile za bitno drugačiju prosudbu od one koju je dala uprava, odnosno izvršni direktori. Ovdje se

Prilikom provođenja revizije na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 299. stavka stavaka 1. do 3. ovoga Zakona.

(2) Revizor mora o obavljenom ispitivanju obavljenoj reviziji podnijeti pisano izvješće. Ako utvrdi da godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva i izvješće o odnosima s povezanim društvima nisu potpuni, mora to navesti u svome izvješću. Revizor svoje potpisano izvješće dostavlja upravi društva, odnosno izvršnim direktorima.

(3) Ako revizor na temelju provedene revizije i prosudbe smatra da se izvješću o odnosima s povezanim društvima ne mogu staviti primjedbe prigovori, mora vezano uz svoje to izvješće dati sljedeću izjavu Na:

»Na temelju moga/našega ispitivanja moje/naše revizije i prosudbe izvješća o odnosima s povezanim društvima potvrđujem/potvrđujemo u svim značajnim odrednicama:

1. da su navodi u izvješću točni,

2. da u pravnim poslovima koji se navode u izvješću prema okolnostima koje su bile poznate u vrijeme kada su poslovi poduzimani vrijednost činidbe društva nije bila neprimjereno visoka, odnosno da je razlika u vrijednosti nadoknađena,

3. da nema okolnosti koje bi glede mjera navedenih u izvješću govorile za bitno drugačiju prosudbu od one koju je dala uprava., odnosno izvršni direktori.«.

(4) Ako se u izvješću ne navodi nijedan pravni posao, mora se ispustiti dio izjave naveden u točki 2., 2. prethodnog stavka, a ako se ne navodi nijedna mjera, mora se ispustiti dio izjave naveden u točki 3. prethodnog stavka. Ako revizor glede nijednoga posla navedenoga u izvješću ne utvrdi da je činidba društva po vrijednosti bila neprimjereno visoka, izjavu iz točke 2. prethodnog stavka treba ograničiti samo na potvrdu toga.

(5) Ako ima prigovora koje treba staviti izvješću ili ako revizor utvrdi da izvješće o odnosima s povezanim društvima nije potpuno, on mora ograničiti svoju izjavu, odnosno odbiti da ju je dade. Ako uprava sama izjavi, odnosno izvršni direktori sami izjave da je društvo bilo oštećeno određenim pravnim poslovima ili mjerama, a da mu šteta nije nadoknađena, to se mora navesti u izjavi, a nju ograničiti na preostale poslove ili mjere.

(6) Revizor mora izjavu potpisati uz navođenje mjesta i dana gdje ju je i kada dao. Tu izjavu treba uključiti u izvješće o reviziji.

(7) Hrvatska revizorska komora ovlaštena je donijeti revizijski standard ili smjernicu koju je potrebno primijeniti prilikom provedbe revizije izvješća o odnosima s povezanim društvima. Nepostojanje standarda ili smjernice ne utječe na obvezu provedbe revizije izvješća o odnosima s povezanim društvima.

Članak 499. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 81.

Ispitivanje od strane nadzornog, odnosno upravnog odbora

(1) Uprava, odnosno izvršni direktori moraju izvješće o odnosima s povezanim društvima i izvješće revizora, a, ako godišnja financijska izvješća mora pregledati revizor, i njegovo izvješće dostaviti nadzornom nadzornome, odnosno upravnom upravnome odboru. Svaki član nadzornog nadzornoga, odnosno upravnog odbora ima pravo upoznati se s tim izvješćima. Ako nadzorni, odnosno upravni odbor drugačije ne odluči, izvješća se moraju dostaviti svim članovima toga odbora.

Odredbom članka 175. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Nadzorni, odnosno upravni odbor mora ispitati izvješće o odnosima s povezanim društvima i o tome izvijestiti glavnu skupštinu u izvješću koje joj inače podnosi. Ako se godišnja financijska izvješća mora ispitati revizor moraju revidirati, nadzorni, odnosno upravni odbor mora u svome izvješću zauzeti stav stajalište o rezultatima revizorovog ispitivanja revizije izvješća o odnosima s povezanim društvima. U izvješću se mora preuzeti izjava koju je dao revizor ili izričito navesti da je takvu izjavu odbio dati.

(3) Na kraju izvješća nadzorni, odnosno upravni odbor mora izjaviti ima li prigovora na izjavu uprave, odnosno izvršnih direktora koju je ona dala su oni dali na kraju svoga izvješća o odnosima s povezanim društvima.

(4) Ako revizor mora ispitati se godišnja financijska izvješća moraju revidirati, on revizor mora na zahtjev nadzornog nadzornoga, odnosno upravnog odbora sudjelovati u raspravi koja se o tome u njemu vodi.

Članak 500. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 82.

Posebno ispitivanje

(1) Na zahtjev nekoga od dioničara ili člana društva s ograničenom odgovornošću sud može odrediti da se posebno ispitaju poslovni odnosi društva s vladajućim društvom ili s nekim društvom koje je s njime povezano

1. ako je revizor ograničio izjavu prema odredbi članka 498. stavka 4 5. ovoga Zakona ili ju je odbio dati,

2. ako se nadzorni, odnosno upravni odbor izjasnio za to da treba staviti prigovore na izjavu uprave koju je ona dala na kraju svoga izvješća o odnosima s povezanim društvima,

3. ako su uprava, odnosno izvršni direktori izjavili da je društvo bilo oštećeno određenim pravnim poslovima ili mjerama, a da mu šteta nije nadoknađena.

Odredbom članka 122. stavak 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., ispred riječi: »Na zahtjev« stavlja se oznaka: »(1)« te djelomično izmijenjena točka 2.

Odredbom članka 176. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 3.

(2) Postoje li okolnosti koje opravdavaju sumnju da je postupanjem protivno obvezi urednog vođenja poslova oštećeno društvo, zahtjev mogu postaviti i dioničari, odnosno članovi društva na čije dionice, odnosno poslovne udjele otpada dio temeljnog kapitala iz članka 298. stavka 2. ovoga Zakona ako učine vjerojatnim da su najmanje tri mjeseca prije postavljanja zahtjeva dioničari, odnosno članovi društva.

Odredbom članka 122. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dodan stavak 2.

Članak 504.a izmijenjenNN 34/2022: izmijenjen člankom 23.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 78.

Otpremnina dioničarima odnosno članovima priključenog društva

(1) Upisom priključenja u sudski registar sve dionice, odnosno udjeli koje ne drži glavno društvo prelaze na to društvo. U tom se slučaju zajedno s prijavom za upis priključenja podnosi i prijava za upis jedinog člana društva u sudski registar.

Odredbom članka 180. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Dioničari, odnosno imatelji udjela koji istupaju iz društva imaju pravo na primjerenu otpremninu. Kao otpremninu treba im dati dionice, odnosno poslovne udjele glavnoga društva. Ako je glavno društvo ovisno društvo, dioničarima koji istupaju treba po njihovom izboru dati dionice, odnosno poslovne udjele glavnoga društva ili im isplatiti primjerenu otpremninu u novcu. Ako se kao otpremnina daju dionice, odnosno poslovni udjeli glavnoga društva, otpremnina se smatra primjerenom ako se dionice, odnosno poslovni udjeli daju u omjeru u kojemu bi se pri spajanju društava za svaku dionicu, odnosno za udio morale dati dionice, odnosno poslovni udjeli glavnoga društva, pri čemu se mogu učiniti i doplate u novcu. Kod određivanja primjerene otpremnine u novcu mora se uzeti u obzir imovinsko i financijsko stanje društva u trenutku donošenja odluke skupštine priključenog društva o priključenju. Otpremnina i doplate u novcu moraju se od trenutka upisa priključenja u sudski registar ukamatiti po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke uvećanoj za pet postotnih stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope iz Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi za tri postotna poena za vrijeme do isplate dioničarima, odnosno članovima društva. Ne isključuje se ostvarivanje prava na naknadu i druge štete.

Odredbom članka 126. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 2.

Odredbom članka 180. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Svaki dioničar, odnosno član priključenoga društva koji istupa iz društva može zahtijevati da sud iz članka 40. ovoga Zakona odredi otpremninu, ako smatra da ona nije primjerena ili da ju glavno društvo nije ponudilo na pravi način ili ako glavno društvo otpremninu nije uopće ponudilo. Zahtjev se može postaviti u roku od dva mjeseca od objave upisa priključenja u sudski registar. Iz navedenih se razloga odluka priključenog društva o priključenju ne može pobijati.

Odredbom članka 249. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., iza članka 504. dodan članak 504.a i naslov iznad njega.

Odredbom članka 126. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 3.

(4) Više postupaka koji se vode sud će spojiti. Odredi li sud da iznos otpremnine nije primjeren, da je glavno društvo nije ponudilo na pravi način ili utvrdi da je uopće nije ponudilo i odredi njezinu visinu, naložit će glavnom društvu da dioničarima, odnosno imateljima udjela koji su sudjelovali u postupku nadoknadi troškove potrebne za vođenje postupka.

(5) Odluka suda o visini otpremnine iz stavka 4. ovoga članka djeluje prema svim dioničarima, odnosno imateljima udjela koji imaju pravo na otpremninu neovisno o tome jesu li sudjelovali u postupku u kojemu je određena.

Odredbom članka 180. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., dodani stavci 4. i 5.

Članak 514. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 26.

Izvješće o pripajanju

(1) Uprava, odnosno izvrši direktori svakoga društva koje sudjeluje u pripajanju moraju sastaviti opširno pisano izvješće u kojemu se pravno i gospodarski obrazlaže ugovor o pripajanju a naročito omjer zamjene dionica i visine doplata u novcu.

Odredbom članka 252. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 1.

Odredbom članka 184. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) U izvješću se moraju navesti mjerila za procjenu imovine društva koja je osnovica za omjer zamjene dionica te se mora upozoriti na posebne teškoće koje su se javile pri procjeni vrijednosti društva.

(3) Uprave, odnosno izvrši direktori obaju društava mogu sastaviti i zajedničko izvješće.

Odredbom članka 184. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 3.

Odredbom članka 252. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., stavak 2. zamijenjen stavcima 2. i 3.

(4) Uprava, odnosno izvršni direktori svakog društva koje sudjeluje u pripajanju moraju obavijestiti glavnu skupštinu svoga društva o svim bitnim promjenama vrijednosti imovine i obveza koje su se dogodile od dana sastavljanja ugovora o pripajanju do dana održavanja glavne skupštine koja treba odlučiti o ugovoru o pripajanju. Obavijest o tim okolnostima uprava, odnosno izvršni direktori trebaju bez odgađanja po saznanju za njihov nastup poslati i upravi, odnosno izvršnim direktorima drugih društava koja sudjeluju u pripajanju, kako bi oni o tome mogli izvijestiti glavne skupštine svojih društava.

(5) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka i obavijest iz stavka 4. ovoga članka nisu potrebni ako svi imatelji dionica svih društava koja sudjeluju u pripajanju dadu izričitu izjavu u obliku javnobilježničke isprave da se odriču prava na to izvješće, odnosno obavijest.

Članak 515. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 79.

Revizija pripajanja

(1) Jedan ili više revizora (revizori pripajanja) moraju za svako društvo koje sudjeluje u pripajanju pregledati ugovor o pripajanju.

(2) Revizore pripajanja na prijedlog nadzornog odnosno upravnog odbora društva imenuje sud iz članka 40. ovoga Zakona. Na zajednički zahtjev nadzornih odnosno upravnih odbora svih društava koja sudjeluju u pripajanju, sud može za sva ta društva imenovati iste revizore.

Odredbom članka 253. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 2.

Odredbom članka 128. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Revizori pripajanja moraju izraditi pisano izvješće o obavljenoj reviziji. Može se izraditi i zajedničko izvješće. Izvješće se mora zaključiti izjavom o tome je li primjeren omjer predložene zamjene dionica. Pri tome treba navesti:

1. kojim je metodama određen omjer zamjene dionica,

2. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena,

3. do kojega bi se omjera zamjene došlo kada bi se primijenile različite metode, ako su one primijenjene, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predloženog omjera zamjene i vrijednosti na kojoj ona počiva, kao i posebne teškoće koje su se pojavile pri procjeni društava. U izvješću ne treba navoditi činjenice čije bi objavljivanje moglo prouzročiti značajnu štetu nekome od društava koja sudjeluju u pripajanju ili društvima koja su s njima povezana,

4. kojom je metodom određena naknada u gotovini.

(4) Na odgovornost revizora pripajanja, njihovih pomoćnika i zakonskih zastupnika društva koje obavlja reviziju primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje revizija.

(5) Revizija pripajanja nije potrebna, ako svi imatelji dionica koje daju pravo glasa svih društava koja sudjeluju u pripajanju dadu izričitu izjavu o tome da se odriču revizije pripajanja.

Odredbom članka 185. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., dodan stavak 5.

Članak 515.a izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 27.

Provjera pripajanja od strane nadzornog odnosno upravnog odbora

(1) Nadzorni odnosno upravni odbor svakog društva koje sudjeluje u pripajanju dužan je provjeriti namjeravano pripajanje na temelju izvješća uprave, odnosno izvršnih direktora o pripajanju i izvješća revizora o pripajanju iz članka 514. i 515. ovoga Zakona. Taj odbor mora o tome sastaviti pisano izvješće.

Odredbom članka 129. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dodan članak 515.a i naslov iznad njega.

Odredbom članka 186. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen članak 515.a.

(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka nije potrebno ako svi imatelji dionica svih društava koja sudjeluju u pripajanju dadu izričitu izjavu u obliku javnobilježničke isprave da se odriču prava na to izvješće.

Članak 517. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 28.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 80.

Priprema i provođenje glavne skupštine

(1) Ugovor o pripajanju treba dostaviti registarskom sudu prije nego što se sazove glavna skupština koja treba odlučiti o odobrenju ugovora. Društvo mora objaviti da je ugovor o pripajanju predan u sudski registar. U objavi mora se dioničare, osim ako je od saziva glavne skupštine pa do njezina zaključenja ugovor o pripajanju cijelo vrijeme dostupan na internetskoj stranici društva s koje ga je moguće preuzeti bez naknade. U pozivu na glavnu skupštinu dioničare se mora upozoriti na njihovo pravo iz stavka 2. ovoga članka Zakona, a ako je ugovor o pripajanju objavljen na internetskoj stranici društva, dioničare se mora u pozivu upozoriti da je taj ugovor dostupan na internetskoj stranici društva s koje ga mogu preuzeti bez naknade.

Odredbom članka 130. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Od sazivanja glavne skupštine iz stavka 1. ovoga članka moraju se u poslovnim prostorijama društva staviti na uvid dioničarima:

1. ugovor o pripajanju;,

2. godišnja financijska izvješća, a ako ih je društvo dužno izraditi i izvješća o stanju društava koja sudjeluju u pripajanju za posljednje tri poslovne godine,

Odredbom članka 188. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 2.

3. ako se zadnja godišnja financijska izvješća odnose na poslovnu godinu koja je istekla više od šest mjeseci prije sklapanja ugovora o pripajanju, i nova takova takva izvješća na određeni dan od kojega nije proteklo više od tri mjeseca od dana sklapanja ugovora o pripajanju, ili, polugodišnji izvještaj sastavljen sukladno odredbi članka 465. Zakona o tržištu kapitala, osim ako svi imatelji dionica svih društava koja sudjeluju u pripajanju dadu izričitu izjavu u obliku javnobilježničke isprave da se odriču prava na uvid u ta izvješća,

4. izvješća uprava, odnosno izvršnih direktora društava koja sudjeluju u pripajanju iz članka 514. ovoga Zakona, izvješća o reviziji iz članka 515. ovoga Zakona i izvješća nadzornih, odnosno upravnih odbora iz članka 515.a ovoga Zakona., osim ako su se dioničari odrekli tih izvješća,

Odredbom članka 255. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 4

Odredbom članka 130. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 4.

Odredbom članka 188. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 4.

5. izvješće o reviziji iz članka 515. ovoga Zakona, ako se revizija morala provoditi.

(3) Nova financijska izvješća iz stavka 2. točke 3. ovoga članka moraju se sastaviti po propisima koji su se primjenjivali pri izradi posljednjih godišnjih financijskih izvješća društva. Ta nova financijska izvješća moraju se sastaviti primjenom istih metoda i u istom obliku kao i posljednja godišnja financijska izvješća. Mogu se preuzeti stavke iz posljednjih godišnjih financijskih izvješća. Pri tome se moraju uzeti u obzir otpisi i ispravke vrijednosti te sve bitne promjene u vrijednosti imovine, koje nisu vidljive iz poslovnih knjiga do dana s kojim su izrađena ta izvješća.

Odredbom članka 255. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 3.

(4) Na zahtjev svakoga dioničara mora mu se bez odgađanja besplatno dati prijepis ili presliku isprava navedenih u stavku 2. ovoga članka. Ako je dioničar pristao da mu društvo dostavlja informacije elektroničkim putem, isprave iz stavka 2. ovog članka društvo može dostaviti dioničaru i elektroničkom poštom.

(5) Za vrijeme održavanja glavne skupštine svakoga društva treba omogućiti uvid u isprave iz stavka 2. ovoga članka. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju na početku rasprave usmeno obrazložiti ugovor o pripajanju, koji se prilaže kao prilog zapisniku.

Odredbom članka 188. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 5.

(6) Društvo nema obvezu iz stavka 2., 4. i 5. ovoga članka ako su isprave iz stavka 2. ovoga članka za isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici društva s koje ih dioničari mogu preuzeti bez naknade.

Odredbom članka 188. stavak 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., dodan novi stavak 6.

(7) Svakome dioničaru treba na njegov zahtjev na glavnoj skupštini koja odlučuje o pripajanju dati obavijest o svim činjenicama vezanim za druga društva koja sudjeluju u pripajanju, a koje su bitne za to pripajanje.

Odredbom članka 188. stavak 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., dosadašnji stavak 6. postao stavak 7.

Članak 519. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 29.

Povećanje temeljnoga kapitala društva radi toga da se provede pripajanje

(1) Ako društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital radi toga da bi provelo pripajanje društva, ne primjenjuju se odredbe članka 304. stavka 4., članka 306. stavka 2., članka 307. i 308., te članka 309. stavka 2. i stavka 3. točke 1. ovoga Zakona. Revizija propisana odredbom članka 305. stavka 3. ovoga Zakona provodi se samo onda, ako se članovi društva odreknu revizije pripajanja, ili ako sud posumnja dosiže li vrijednost uloga u stvarima i u pravima nominalne iznose dionica odnosno iznose temeljnog kapitala koji otpadaju na dionice bez nominalnog iznosa koje se za to daju. To vrijedi i onda kada se temeljni kapital društva povećava izdavanjem novih dionica na temelju ovlasti iz članka 323. ovoga Zakona. U tome se slučaju ne primjenjuju ni odredbe članka 324. stavka 3. ovoga Zakona.

Odredbom članka 257. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 1.

(2) Prijavi za upis u sudski registar moraju se osim isprava iz članka 309. stavka 3. točke 2. do 4. ovoga zakona priložiti ugovor o pripajanju i odluke o odobrenju toga ugovora u originalu, u prijepisu ili u preslici koji su ovjereni od javnog bilježnika.

Članak 520. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 81.

Provođenje pripajanja

(1) Društvo preuzimatelj ne smije povećati temeljni kapital da bi provelo pripajanje utoliko, ukoliko:

1. drži dionice društva koje se pripaja,

2. društvo koje se pripaja drži vlastite dionice,

3. društvo koje se pripaja drži dionice društva preuzimatelja za koje nije u punom iznosu uplaćen iznos za koji su izdane, a koji je trebalo uplatiti.

(2) Društvo preuzimatelj ne mora povećati temeljni kapital:

1. utoliko, ukoliko: 1. drži vlastite dionice,

2. utoliko, ukoliko društvo koje se pripaja drži dionice društva preuzimatelja za koje je u punom iznosu plaćen iznos za koji su izdane.,

3. ako sve dionice svih društava koja sudjeluju u pripajanju drži ista osoba ili ako iste osobe drže dionice u istom omjeru u svim društvima koja sudjeluju u pripajanju, osim ako bi to bilo protivno pravilima o zabrani vraćanja uloga i o zabrani oslobođenja od obveze uplate iz članaka 216. i 217. ovoga Zakona.

(3) S držanjem dionica od strane društva izjednačava se slučaj kada ih za račun toga društva drži netko treći.

Odredbom članka 259. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., stavak 1. zamijenjen stavcima 1. do 3.

(4) Ako je omjer zamjene dionica pripojenog društva za dionice društva preuzimatelja takav da ne omogućuje da se jedna ili više dionica pripojenog društva zamijene za cijeli broj dionica društva preuzimatelja, društvo preuzimatelj ili druga osoba moraju dioničarima pripojenog društva koji ne drže odgovarajući dovoljni broj dionica pripojenoga društva platiti doplatu u novcu. Ukupan iznos doplata u novcu ne smije prelaziti deseti dio ukupnoga nominalnog iznosa danih dionica društva preuzimatelja odnosno temeljnog kapitala koji otpada na dane dionice bez nominalnog iznosa.

Odredbom članka 259. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen dosadašnji stavak 2. koji je postao stavak 4.

Odredbom članka 131. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., izmijenjen stavak 4.

Članak 522. izmijenjenNN 34/2022: izmijenjen člankom 24.

Upis pripajanja

(1) Pripajanje se može upisati u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj tek nakon što se to upiše u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo. Ako je radi provođenja pripajanja povećan temeljni kapital društva preuzimatelja, pripajanje se ne može upisati u sudski registar prije nego što se u taj registar upiše povećanje temeljnoga kapitala. Uz upis u sudski registar svakoga pripojenoga društva, treba upisati zabilježbu da će pripajanje biti pravovaljano tek nakon što se upiše u sudski registar sjedišta društva preuzimatelja.

Odredbom članka 190. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Svako pripojeno društvo mora imenovati povjerenika za primanje dionica koje se moraju dati i za primanje doplata u novcu. Pripajanje se može upisati u sudski registar nakon što povjerenik u obliku javnobilježničke isprave izjavi da je u posjedu dionica te da je primio doplate u novcu. Izjava povjerenika prilaže se uz prijavu za upis pripajanja u sudski registar.

Odredbom članka 190. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Upisom pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj, imovina pripojenoga društva i njegove obveze prelaze na društvo preuzimatelja. Društvo preuzimatelj sveopći je pravni sljednik pripojenog društva te time stupa u sve pravne odnose pripojenog društva. Ako se pri tome na strani društva preuzimatelja nađu obveze iz dvostranoobveznih ugovora koje do trenutka pripajanja nijedna strana nije potpuno ispunila, a koje su međusobno nespojive ili čije bi ispunjenje bilo za društvo preuzimatelja posebno nepravično, njihov se opseg pravično određuje, uzimajući u obzir ugovorna prava svih strana. Ako je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad pripojenim društvom, a o prijedlogu još nije odlučeno u trenutku upisa pripajanja u sudski registar u kojem je upisano društvo preuzimatelj, odluka o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka donijet će se u odnosu na društvo preuzimatelja. Ako je u trenutku upisa pripajanja u sudski registar u kojem je upisano društvo preuzimatelj nad pripojenim društvom pokrenut prethodni postupak u skladu s odredbama propisa zakona kojim se uređuje stečajni ili drugi odgovarajući postupak, taj će se postupak nastaviti nad društvom preuzimateljem.

Odredbom članka 261. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 3.

Odredbom članka 133. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 3.

(4) Upisom pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj prestaju pripojena društva. Nije potrebno da se ona posebno brišu iz sudskog registra. Upisom pripajanja dioničari pripojenih društava postaju dioničari društva preuzimatelja. To neće biti onda ako društvo preuzimatelj ili netko treći, tko djeluje u svoje ime a za račun toga društva, drži dionice pripojenoga društva ili ako pripojeno društvo drži vlastite dionice ili ako te dionice drži netko treći tko djeluje u svoje ime a za račun toga društva.

(5) Upisom pripajanja u sudski registar uklanja se nedostatak ako ugovor o pripajanju nije sklopljen u obliku javnobilježničke isprave.

(6) Sud koji vodi sudski registar u kome je upisano društvo preuzimatelj mora po službenoj dužnosti izvijestiti sud koji vodi registar u kome je upisano svako pripojeno društvo o danu kada je pripajanje bilo upisano. Po primitku toga priopćenja sud sjedišta svakoga pripojenoga društva mora po službenoj dužnosti upisati u sudski registar zabilježbu kada je pripajanje upisano u taj registar suda sjedišta društva preuzimatelja i poslati tome sudu na čuvanje sve isprave društva koje se kod njega nalaze. Ako se društvu preuzimatelju pripaja društvo upisano u registru istoga suda, taj će sud po službenoj dužnosti upisati spomenutu zabilježbu kod društva koje se pripaja.

Odredbom članka 190. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 6.

(7) Na zamjenu dionica pripojenih društava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o proglašenju isprava o dionicama nevažećima sadržane u članku 230. ovoga Zakona i o njihovu proglašenju nevažećima u vezi sa spajanjem dionica sadržane u članku 346. ovoga Zakona. Za tu zamjenu nije potrebno odobrenje suda.

Članak 523. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 30.

Zaštita vjerovnika

(1) Vjerovnicima društava koja sudjeluju u pripajanju mora se dati osiguranje, ako se u tu svrhu jave u roku od šest mjeseci od objavljivanja upisa pripajanja u sudski registar u koji je upisano ono društvo čiji su vjerovnici, a ne mogu tražiti da im se podmire tražbina. To pravo imaju vjerovnici društva preuzimatelja samo onda ako mogu dokazati da je pripajanjem društava ugroženo ispunjenje njihovih tražbina. Vjerovnike se mora u objavi o upisu upozoriti na to njihovo pravo.

(2) Pravo da zahtijevaju davanje osiguranja nemaju vjerovnici koji u slučaju stečaja imaju prvenstveno pravo namirenja iz stečajne mase.

(3) O zahtjevu vjerovnika kojem društvo preuzimatelj nije dalo odgovarajuće osiguranje u izvanparničnom postupku odlučuje sud iz članka 40. ovoga Zakona, nadležan prema sjedištu društva preuzimatelja.

Članak 530. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 82.

Učinak pripajanja

(1) Ako je pripajanje upisano u sudski registar sjedišta društva preuzimatelja, nedostaci u postupku pripajanja ne utječu na valjanost pravne posljedice pripajanja iz članka 522. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.

(2) Nakon nastanka pravnih posljedica pripajanja osoba koja zbog odredbe članka 529. ovoga Zakona više ne može pobijati odluku glavne skupštine o pripajanju ili tražiti da se utvrdi njezina ništetnost, može ustati sa zahtjevom za naknadu štete. Taj zahtjev se uvijek podnosi protiv društva preuzimatelja.

Odredbom članka 135. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., ispred riječi: »Ako« stavljena oznaka: »(1)« i dodan stavak 2.

Članak 531. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 31.

Pripajanje u posebnim slučajevima

(1) Ako društvo preuzimatelj drži dionice na koje otpada najmanje devet desetina temeljnoga kapitala pripojenoga društva, za pripajanje se ne traži odobrenje glavne skupštine društva preuzimatelja, osim ako dioničari toga društva čiji udjeli zajedno dosižu najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala zahtijevaju da se sazove glavna skupština, koja treba odlučiti o davanju odobrenja za pripajanje. Dioničare se u objavi iz članka 517. stavka 1. ovoga Zakona mora upozoriti na to njihovo pravo. Ako se ne traži održavanje glavne skupštine, uprava, odnosno izvršni direktori društva preuzimatelja moraju najmanje mjesec dana prije održavanja glavne skupštine pripojenog društva, koja će odlučivati o davanju suglasnosti na ugovor o pripajanju, osigurati dioničarima ostvarenje njihova prava iz članka 517. stavka 2. ovoga Zakona.

Odredbom članka 266. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 1.

Odredbom članka 136. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 1.

Odredbom članka 194. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Ako sve dionice društva koje se pripaja drži društvo preuzimatelj, podaci o zamjeni dionica iz članka 513. stavka 2. točke 3. i 4. te izvješća iz članka 514. i 515.a ovoga Zakona i te revizija pripajanja iz članka 515. ovoga Zakona nisu potrebni ako se odnose samo na pripajanje toga društva. Na taj se slučaj pripajanja na odgovarajući način primjenjuju odredbe ne primjenjuje odredba članka 526. ovoga Zakona. Odredbe prethodnog stavka ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način.

Odredbom članka 266. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 2.

Odredbom članka 136. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 2.

Članak 532. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 83.

Sudsko ispitivanje omjera zamjene dionica, doplata u novcu i naknada u gotovini

(1) Odluka kojom je glavna skupština pripojenoga društva odobrila ugovor o pripajanju ne može se pobijati zbog toga što je omjer zamjene dionica prenisko odmjeren. Ako je on prenisko ili iznos doplata u novcu iz članka 520. stavka 4. ovoga Zakona neprimjereno utvrđen ili zbog toga što nisu pružene primjerene informacije u vezi s omjerom zamjene dionica ili s iznosima doplata u novcu. Ako je omjer zamjene dionica neprimjereno odmjeren, sud može na temelju zahtjeva odrediti da se doplate iznosi koji ne mogu prelaziti deseti dio ukupnoga nominalnoga nominalnog iznosa danih dionica odnosno temeljnog kapitala koji otpada na dane dionice bez nominalnog iznosa.

Odredbom članka 267. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 1.

(2) Zahtjev može postaviti svaki dioničar pripojenoga društva, koji bi po odredbama članka 362. točke 1 i 2. ovoga Zakona imao pravo pobijati odluku o pripajanju, ali mu je pravo pobijanja isključeno prvom rečenicom stavka 1. ovoga članka. Zahtjev se može postaviti u roku od mjesec dana od dana kada se smatra da je objavljen upis pripajanja u sudski registar suda sjedišta društva preuzimatelja. Dioničari koji nisu postavili zahtjev ne mogu iz odluke suda izvoditi nikakva prava. Sud mora objaviti da je podnesen zahtjev za doplatu zbog prenisko odmjerenog omjera zamjene dionica. U roku od mjesec dana od objave da je zahtjev podnesen, dioničari koji na to imaju pravo mogu podnijeti svoje zahtjeve za doplatom. Na to njihovo pravo mora ih se upozoriti u objavi.

Odredbom članka 137. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Dioničari se mogu odreći prava na podnošenje zahtjeva za dodatnim uplatama izjavom u zapisnik na skupštini koja odlučuje o pripajanju ili izjavom koja mora biti dana u obliku javnobilježničke isprave.

(4) Dioničari pripojenog društva koji uspiju sa svojim zahtjevom za doplatom u novcu imaju pravo i na zakonsku zateznu kamatu, koja je važila na dan nastanka pravnih posljedica pripajanja upisom pripajanja u sudski registar društva preuzimatelja, uvećanu za pet postotnih poena, od dana nastanka pravnih posljedica pripajanja upisom pripajanja u sudski registar društva preuzimatelja.

Odredbom članka 195. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 4.

(5) Na zahtjev društva preuzimatelja, sud može dopustiti da se dioničarima pripojenog društva koji su postavili zahtjev, umjesto doplata u novcu dadu dodatne dionice društva preuzimatelja. Za tu svrhu društvo preuzimatelj mora prije svega koristiti vlastite dionice, ako ih ima. Ako društvo preuzimatelj nema vlastite dionice ili ih nema dovoljno, može izdati nove dionice povećanjem temeljnog kapitala, pri čemu se ne uplaćuju ulozi. Povećanje temeljnog kapitala dopušteno je samo ako je prema zadnjim financijskim izvješćima, koji ne smiju biti sastavljeni više od osam mjeseci od dana kada se odlučuje o povećanju temeljnog kapitala, iznos raspoloživih rezervi koje se mogu koristiti za tu svrhu najmanje jednak ukupnom iznosu za koji se nove dionice izdaju ili ako je ukupni iznos temeljnog kapitala nakon povećanja i rezervi, koje društvo mora imati, a ne smije ih upotrijebiti za povećanje temeljnog kapitala, jednak ili manji od ukupne vrijednosti imovine društva, umanjenoj za njegove obveze.

(6) Prilikom donošenja odluke o zahtjevu, sud može tražiti mišljenje vještaka. Na temelju mišljenja vještaka, sudionici postupka mogu sklopiti nagodbu o visini doplata u novcu odnosno broju novoizdanih dionica društva preuzimatelja koje će pripasti dioničarima pripojenog društva.

(7) Protiv odluke suda koji je odlučivao o zahtjevu, dopuštena je žalba u roku od mjesec dana, koju mogu podnijeti društvo preuzimatelj i svaki dioničar koji je postavio zahtjev, a ako je sud dopustio da umjesto doplata u novcu društvo preuzimatelj izda nove dionice, tada i dioničari društva preuzimatelja kojima su zbog toga umanjena prava.

(8) Predujam troškova postupka dužno je platiti društvo preuzimatelj, ali svaka stranka predujmljuje troškove svojih zastupnika u postupku. Utvrdi li sud da je omjer zamjene dionica prenisko odmjeren i odredi novi, naredit će društvu preuzimatelju da drugim sudionicima u postupku nadoknadi troškove potrebne za vođenje postupka.

Odredbom članka 137. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dodani stavci 3. do 8.

Odredbom članka 195. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 8.

(9) Na sudsko ispitivanje iznosa doplata u novcu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavaka 2. do 8. ovoga članka.

Članak 533. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 32.; NN 136/2024: izmijenjen člankom 31.

(1) Pri spajanju dioničkih društava osnivanjem novoga dioničkoga društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 513. do 518., članka 520. stavka 4., članka 521. stavka 2. i 3., članka 522. stavka 2. i stavka 5. do 7., članka 523. do 527., članak 529., 530. i 532. ovoga Zakona. Svako od društava koja se spajaju smatra se društvom koje se pripaja, a novo društvo se smatra društvom preuzimateljem.

Odredbom članka 268. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 1.

Odredbom članka 138. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) O spajanju se može odlučivati, tek nakon što je svako od društava koja se spajaju bilo barem dvije godine upisano u sudskom registru.

(3) Za donošenje statuta novoga društva i za izbor članova nadzornog, odnosno upravnog odbora toga društva traže se odobrenja glavnih skupština društava koja se spajaju. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 280. stavka 2 stavaka 2., 3. i 3 4. i članka 516. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

(4) Za osnivanje novoga društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 6., članka 173. stavka 3. i 4., članka 178. stavka 1., članka 180. stavka 1. i 4. i članka 189. ovoga Zakona, a ako se dioničari odreknu revizije pripajanja i odredba članka 182. stavka 2. ovoga Zakona. U statut novoga društva moraju se preuzeti utvrđenja o posebnim pogodnostima, troškovima osnivnja, ulozima u stvarima i u pravima i o njihovom preuzimanju, sadržana u statutima društava koja se spajaju.

(5) Društva koja se spajaju moraju podnijeti. prijavu za upis u sudski registar novoga društva sudu na čijem području to društvo treba da ima sjedište. Upisom novoga društva u sudski registar imovina društava koja se spajaju i njihove obveze prelaze na novo društvo. Ako se pri tome na strani novoosnovanoga društva nađu obveze iz dvostranoobveznih ugovora koje do trenutka spajanja nijedno od društava koja se spajaju nije potpuno ispunilo, a koje su međusobno nespojive ili čije bi ispunjenje bilo za društvo preuzimatelja posebno nepravično, njihov se opseg pravično određuje, uzimajući u obzir ugovorna prava svih strana.

Odredbom članka 268. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 5.

(6) Upisom novoga društva u sudski registar prestaju društva koja se spajaju. Nije potrebno posebno brisanje društava koja se spajaju u sudskom registru. Dioničari društava koja se spajaju upisom u registar postaju dioničari novoga društva. To ne vrijedi, ako jedno od društava koje se spajaju drži vlastite dionice ili ih drži netko treći, u svoje ime, ali za račun toga društva.

(7) U objavi upisa novoga društva treba osim njegova sadržaja navesti:

1. utvrđenja da dioničar može tražiti da mu se dionice koje glase na donositelja zamijene za dionice koje glase na ime, ako je u statutu društva predviđeno to njegovo pravo te utvrđenja iz odredaba članka 173. stavka 3. točke 5., 6. i 7., članka 174. stavka 2. i članka 175 ovoga Zakona,

Odredbom članka 196. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 1.

2. ime i prezime, osobni identifikacijski broj i prebivalište članova prvog nadzornog, odnosno upravnog odbora,

Odredbom članka 196. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 2.

3. odredbe ugovora o spajanju koje se odnose na broj dionica, a ako postoji više rodova dionica, i o rodu dionica koje novo društvo daje dioničarima društava koja se spajaju, te o načinu i vremenu dodjele tih dionica. Istovremeno mora se objaviti da je kod suda moguć uvid u sve isprave koje su mu uručene zajedno s prijavom za upis.

(8) Novo društvo mora podnijeti prijave za upis spajanja u sudske registre svih društava koja se spajaju. Spajanje društava može se upisati tek nakon što se upiše novo društvo.

(9) Ako je novo društvo upisano u sudski registar, nedostaci u postupku spajanja ne utječu na valjanost spajanja.

Članak 534. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 84.

(1) Jedno ili više dioničkih društava mogu se pripojiti društvu s ograničenom odgovornošću prijenosom cijele imovine na to društvo u zamjenu za stjecanje udjela u društvu s ograničenom odgovornošću.

Odredbom članka 269. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 1.

(2) Ako iz stavka 3. i 4. ovoga članka ne proizlazi što drugo, na pripajanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 529., članka 530., članka 532., članka 535. stavka 2. i članka 536. do 545. ovoga Zakona. Odredbe koje se odnose na članove uprave, odnosno izvršne direktore i članove društva s ograničenom odgovornošću kojemu se dioničko društvo pripaja primjenjuju se na upravu i glavnu skupštinu dioničkog društva. U popisu članova društva koji se prilaže prijavi za upis u sudski registar moraju se navesti nepoznati dioničari s naznakom isprava o dionicama na koje otpadaju odgovarajući udjeli u društvu s ograničenom odgovornošću. Zaključna financijska izvješća društva koje se pripaja ne treba objaviti.

Odredbom članka 269. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 2.

Odredbom članka 197. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Za odluku skupštine o pripajanju, dužnost uprave društva s ograničenom odgovornošću glede objave sastava nadzornog, odnosno upravnog odbora, zamjenu dionica i prava dioničara koji su protiv pripajanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 516. stavka 2., članka 517. stavka 2. točke 1. i stavka 4. do 6., članka 549. stavka 2., članka 557. stavka 2. i 3., članka 559., članka 561. točke 4. i članka 562. ovoga Zakona.

Odredbom članka 269. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 3.

Odredbom članka 197. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 3.

(4) Članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora dioničkog društva odgovaraju kao solidarni dužnici za štetu ako je ona pripajanjem pričinjena društvu, dioničarima i vjerovnicima društva. Za štetu ne odgovaraju oni članovi tih organa koji su pri reviziji imovinskog stanja društva i pri sklapanju ugovora o pripajanju postupali s dužnom pozornošću.

Odredbom članka 197. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 4.

Članak 536. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 85.

Odluka članova svakoga društva

(1) Ugovor o pripajanju valjan je ako se s njime svojom odlukom suglase članovi svih društava koja sudjeluju u pripajanju. Skupštine mogu i prije nego što je ugovor o pripajanju sklopljen odobriti njegov nacrt koji su usuglasile uprave društava.

Odredbom članka 270. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 1.

(2) Za donošenje odluke potrebna je većina od tri četvrtine danih glasova. Društveni ugovor ne može predvidjeti da je za to potrebna manja većina. Ako za udjele u društvu preuzimatelja nisu u cjelini uplaćeni ulozi poslovni udjeli, za odluku članova pripojenoga društva moraju glasovati svi prisutni članovi toga društva. S odlukom se moraju suglasiti i članovi koji nisu bili prisutni pri donošenju odluke.

(3) Odluka se donosi u obliku javnobilježničke isprave. Njoj se mora priložiti ugovor o pripajanju društva.

(4) Svakome se članu društva mora na njegov zahtjev bez odgađanja dati prijepis ili presliku odluke i ugovora o pripajanju.

(5) Uprava mora svakome članu društva na njegov zahtjev dati obavještenja o okolnostima koje su bitne za pripajanje

Članak 539. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 33.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 86.

Provođenje pripajanja

(1) Društvo preuzimatelj ne smije povećati temeljni kapital da bi provelo pripajanje utoliko, ukoliko:

1. drži poslovne udjele društva koje se pripaja,

2. društvo koje se pripaja drži vlastite poslovne udjele,

3. društvo koje se pripaja drži poslovne udjele društva preuzimatelja za koje koji nisu u punom iznosu potpunosti uplaćeni temeljni ulozi, a koje trebalo ih je trebalo uplatiti.

(2) Društvo preuzimatelj ne mora povećati temeljni kapital:

1. utoliko, ukoliko: 1. drži vlastite poslovne udjele,

2. utoliko, ukoliko društvo koje se pripaja drži poslovne udjele društva preuzimatelja za koje su u punom iznosu uplaćeni temeljni ulozi. koji su potpuno uplaćeni,

3. ako sve udjele svih društava koja sudjeluju u pripajanju drži ista osoba ili ako iste osobe drže udjele u istom omjeru u svim društvima koja sudjeluju u pripajanju, osim ako bi to bilo protivno pravilima o zabrani vraćanja uloga i o zabrani oslobođenja od obveze uplate iz članka 398. stavka 3. i članka 406. stavka 1. ovoga Zakona

(3) S držanjem poslovnih udjela od strane društva izjednačava se slučaj kada ih za račun toga društva drži netko treći.«

Odredbom članka 273. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., stavak 1. zamijenjen stavcima 1. do 3.

(4) Ako društvo preuzimatelj plaća doplate u novcu, one ne smiju prelaziti deseti dio ukpnoga nominalnoga iznosa danih poslovnih udjela u tome društvu.

Odredbom članka 273. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dosadašnji stavak 2. postao stavak 4.

Članak 541. izmijenjenNN 34/2022: izmijenjen člankom 25.

Upis pripajanja

(1) Pripajanje se može upisati u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj tek nakon što se to upiše u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo. Ako je radi provedbe pripajanja povećan temeljni kapital društva preuzimatelja, pripajanje se ne može upisati u sudski registar prije nego što se u taj registar upiše povećanje temeljnoga kapitala.

(2) Upisom pripajanja u sudski registar suda sjedišta društva preuzimatelja, imovina pripojenog društva i njegove obveze prelaze na društvo preuzimatelja. Društvo preuzimatelj sveopći je pravni sljednik pripojenog društva. Ako je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad pripojenim društvom, a o prijedlogu još nije odlučeno u trenutku upisa pripajanja u sudski registar u kojem je upisano društvo preuzimatelj, odluka o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka donijet će se u odnosu na društvo preuzimatelja. Ako je u trenutku upisa pripajanja u sudski registar u kojem je upisano društvo preuzimatelj nad pripojenim društvom pokrenut prethodni postupak u skladu s odredbama propisa zakona kojim se uređuje stečajni ili drugi odgovarajući postupak, taj će se postupak nastaviti nad društvom preuzimateljem. Ako se pri tome na strani društva preuzimatelja nađu obveze iz dvostranoobveznih ugovora koje do trenutka pripajanja nijedna strana nije potpuno ispunila, a koje su međusobno nespojive ili čije bi ispunjenje bilo za društvo preuzimatelja posebno nepravično, njihov se opseg pravično određuje, uzimajući u obzir ugovorna prava svih strana.

Odredbom članka 275. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 2.

(3) Pripojeno društvo prestaje s danom upisa pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj. Nije potrebno da se ono posebno briše iz sudskog registra. Upisom pripajanja članovi pripojenog društva postaju članovima društva preuzimatelja.

Odredbom članka 275. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 3.

(4) Upisom pripajanja u sudski registar uklanja se nedostatak, ako ugovor o pripajanju nije sklopljen u obliku javnobilježničke isprave.

(5) Sud koji vodi sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj mora po službenoj dužnosti izvijestiti sud koji vodi registar u kome je upisano pripojeno društvo o danu kada je pripajanje bilo upisano. Po primitku toga priopćenja sud sjedišta pripojenog društva mora po službenoj dužnosti upisati u registar zabilježbu kada je pripajanje upisano u registar suda sjedišta društva preuzimatelja i poslati tome sudu na čuvanje sve isprave društva koje se kod njega nalaze.

Odredbom članka 275. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 5.

Odredbom članka 198. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 5.

Članak 545. izmijenjenNN 110/2015: izmijenjen člankom 12.

Ostvarenje prava na naknadu štete

(1) Zahtjevi iz članka 544. stavka 1. i 2. ovoga Zakona mogu se ostvariti samo preko posebnoga zastupnika kojega na prijedlog nekoga člana ili vjerovnika pripojenoga društva postavlja sud. Prijedlog mogu postaviti samo oni vjerovnici koji ne mogu tražiti namirenje od društva preuzimatelja.

(2) Zastupnik mora, navodeći svrhu svoga postavljenja, pozvati članove i vjerovnike pripojenoga društva da u primjerenome roku, koji mora iznositi najmanje mjesec dana, prijave svoje zahtjeve iz članka 542. stavka 1. i 2. ovoga Zakona. Poziv treba objaviti u »Narodnim novinama« Republike Hrvatske dostaviti sudskom registru radi objave na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar, a ako društvo ima svoje glasilo, i u tome glasilu.

(3) Iznos, koji se ostvarenjem zahtjeva dobije od pripojenoga društva, zastupnik mora upotrijebiti za podmirenje vjerovnika toga društva, ako ih već nije podmirilo društvo preuzimatelj ili im ono nije dalo neko osiguranje. Ostatak se dijeli članovima društva. Za podjelu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 380. ovoga Zakona. Vjerovnici i članovi koji se na vrijeme ne prijave, ne uzimaju se u obzir pri podjeli.

Odredbom članka 277. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 3.

(4) Posebni zastupnik ima pravo na naknadu primjerenih izdataka kao i na nagradu za svoj rad. Izdatke i nagradu utvrđuje sud po slobodnoj ocjeni prema okolnostimu svakog pojedinog slučaja i određuje u kojem opsegu treba da ih snose članovi društva i vjerovnici kojih se to tiče Na temelju pravomoćne odluke suda može se tražiti prisilno izvršenje.

Članak 546. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 87.

Ništetnost odluke pripojenoga društva o pripajanju

Nakon upisa pripajanja u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo, tužba na utvrđenje da je ništetna odluka o pripajanju što ju je donijelo pripojeno društvo podiže se Valjanost i učinak pripajanja

(1) Tužba za pobijanje odluke skupštine o pripajanju ili tužba za utvrđenje njezine ništetnosti može se podnijeti u roku od 30 dana od donošenja odluke.

(2) Ako je pripajanje upisano u sudski registar sjedišta društva preuzimatelja, nedostaci u postupku pripajanja ne utječu na pravne posljedice pripajanja iz članka 541. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(3) Nakon nastanka pravnih posljedica pripajanja, osoba koja zbog odredbe stavka 1. ovoga članka više ne može pobijati odluku skupštine o pripajanju ili tražiti da se utvrdi njezina ništetnost može podnijeti tužbu sa zahtjevom za naknadu štete. Taj se zahtjev uvijek podnosi protiv društva preuzimatelja.

Članak 547. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 88.

Sudsko ispitivanje omjera zamjene udjela i doplata u novcu

(1) Odluka kojom je skupština pripojenoga društva odobrila ugovor o pripajanju ne može se pobijati zbog toga što je omjer zamjene udjela prenisko odmjeren. Ako je on ili iznos doplata u novcu iz članka 539. stavka 4. ovoga Zakona neprimjereno utvrđen ili zbog toga što nisu pružene primjerene informacije u vezi s omjerom zamjene udjela ili s iznosima doplata u novcu. Ako je omjer zamjene udjela neprimjereno prenisko odmjeren, sud može na temelju zahtjeva odrediti da se doplate iznosi koji ne mogu prelaziti deseti dio nominalnih iznosa danih udjela.

(2) Zahtjev može postaviti svaki član pripojenoga društva, koji bi imao pravo pobijati odluku ali je to njegovo pravo isključeno prvom rečenicom prethodnoga stavka ovoga članka. Zahtjev se može postaviti u roku od mjesec dana od dana kada se smatra da je objavljen upis pripajanja u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo. Članovi društva koji nisu postavili zahtjev ne mogu iz odluke suda izvoditi nikakva prava. Sud mora objaviti da je podnesen zahtjev za doplatu zbog prenisko odmjerenog omjera zamjene udjela. U roku od mjesec dana od objave da je zahtjev podnesen, članovi koji na to imaju pravo mogu podnijeti svoje zahtjeve za doplatom. Na to njihovo pravo mora ih se upozoriti u objavi. Na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 532. stavaka 3. do 8 9. ovoga Zakona.

Odredbom članka 139. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 2.

Članak 548. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 89.

(1) Pri spajanju društava s ograničenom odgovornošću na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 536., članka 537. stavka 1. i 2., članka 540., članka 541 stavka 4. i 5. i članka 542. do 546. ovoga Zakona. Svako od društava koja se spajaju smatra se društvom kojega se pripaja, a novo društvo se smatra društvom preuzimateljem.

Odredbom članka 279. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 1.

Odredbom članka 140. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Društveni ugovor novoga društva valjan je tek nakon što se s njime odlukom suglase članovi u svakome od društava koja se spajaju. Glede toga na odgovarajući se način primjenjuju odredbe prve i druge rečenice stavka 2. te stavka 3. i 4. članka 536. ovoga Zakona. Ti se propisi odgovarajuće primjenjuju i glede imenovanja članova nadzornog odbora novoga društva koje treba da imenuju članovi društava koja se spajaju.

Odredbom članka 279. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 2.

(3) Na osnivanje novoga društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 6., članka 387. stavka 1. i članka 395. ovoga Zakona. Utvrđenja sadržana u društvenim ugovorima svakoga od spojenih društava s posebnim pogodnostima, troškovima osnivanja, ulozima uplatama poslovnih udjela u stvarima i u pravima moraju se preuzeti u društveni ugovor novoga društva.

(4) Društva koja se spajaju moraju podnijeti prijavu za upis u sudski registar novoga društva sudu na čijem području to društvo treba da ima sjedište. Upisom novoga društva u sudski registar imovine društava koja se spajaju i njihove obveze prelaze na novo društvo. Ako se pri tome na strani novoosnovanoga društva nađu obveze iz dvostranoobveznih ugovora, koje do trenutka spajanja nijedna strana nije potpuno ispunila, koje su međusobno nespojive čije bi ispunjenje bilo za novoosnovano društvo posebno nepravično, njihov se opseg pravično određuje, uzimajući u obzir ugovorna prava svih strana.

Odredbom članka 279. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 4.

(5) Upisom novoga društva u sudski registar prestaju društva koja su se spojila. Nije potrebno posebno brisanje društava koja su se spojila u sudskom registru. Članovi društava koja su se spojila upisom spajanja postaju članovi novoga društva.

(6) U objavi upisa novoga društva moraju se osim sadržaja upisa navesti:

1. imena i prezimena, njihovi osobni identifikacijski brojevi i prebivališta članova prvoga nadzornoga odbora ako društveni ugovor predviđa da takav odbor postoji ili je propisano zakonom da društvo mora imati nadzorni odbor

Odredbom članka 200. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 1.

2. odredbe društvenog ugovora o načinu kako će društvo objavljivati priopćenja.

(7) Novo društvo mora prijaviti spajanje društava radi upisa u odgovarajuće sudske registre. Spajanje se može upisati u registrima tih društava tek nakon što se u sudski registar upiše novo društvo.

Članak 549.a izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 90.

Pojam prekograničnog pripajanja i spajanja

(1) Prekogranično je pripajanje u smislu odredaba ovoga Zakona ono pripajanje u kojem je barem jedno od društava koja sudjeluju u pripajanju (pripojeno društvo ili društvo preuzimatelj) valjano osnovano po pravu Republike Hrvatske, a barem je jedno od društava koja sudjeluju u pripajanju društvo kapitala u smislu članka 2. točke 1. Direktive 2005/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. 10. 2005. o prekograničnim pripajanjima društava kapitala iz Priloga II. Direktive (EU) 2017/1132, koje je valjano osnovano po pravu druge države Europske unije ili države koja je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru.

(2) Prekogranično je spajanje u smislu odredaba ovoga Zakona ono spajanje u kojem je barem jedno od društava koja sudjeluju u spajanju dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću valjano osnovano po pravu Republike Hrvatske, a barem je jedno od društava koja sudjeluju u spajanju društvo kapitala u smislu članka 2. točke 1. Direktive 2005/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. 10. 2005. o prekograničnim pripajanjima društava kapitala iz Priloga II. Direktive (EU) 2017/1132, koje je valjano osnovano po pravu druge države Europske unije ili države koja je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru. Odredbe ovoga odjeljka o prekograničnim pripajanjima na odgovarajući se način primjenjuju na prekogranična spajanja.

(3) U prekograničnom pripajanju prema odredbama ovoga Zakona ne mogu sudjelovati zadruge Odredbe ovoga Zakona o prekograničnim pripajanjima i spajanjima ne primjenjuju se na pripajanja i spajanja u kojima sudjeluje:

– zadruga, pa i kada prema pravu druge države članice Europske unije ili države koja je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru ispunjavaju uvjete iz članka 2. točke 1. Direktive 2005/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. 10. 2005. o prekograničnim pripajanjima društava kapitala niti društva koja su određena u Direktivi Vijeća br. 85/611/EEZ od 20. 12. 1985. o usklađivanju zakona i drugih propisa o društvima za kolektivno ulaganje u prenosive vrijednosne papire. ispunjava uvjete iz članka 119. stavka 1. Direktive (EU) 2017/1132,

– društvo u postupku likvidacije koje je počelo s diobom imovine svojim članovima,

– društvo nad kojim je otvoren stečajni ili predstečajni postupak, kao i postupak izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, odnosno društvo nad kojim je otvoren odgovarajući postupak u drugim državama članicama,

– društvo na koje se primjenjuju instrumenti sanacije, sanacijske ovlasti ili sanacijski mehanizmi predviđeni Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, odnosno društvo na koje se primjenjuju odgovarajući instrumenti, ovlasti ili mehanizmi drugih država članica,

– društvo čiji je cilj zajedničko ulaganje kapitala prikupljenog od javnosti, koje posluje prema načelu razdiobe rizika i čiji se udjeli, na zahtjev imatelja tih udjela, neposredno ili posredno, otkupljuju ili isplaćuju iz imovine tog društva, što uključuje i radnje koje to društvo poduzme da bi osiguralo da vrijednost njegovih udjela na burzi ne odstupa značajno od vrijednosti njegove neto imovine.

(4) Odredbe ovoga Zakona o prekograničnim pripajanjima primjenjuju se na odgovarajući način i ako je jedno od pripojenih društava valjano osnovano i ima registrirano sjedište u državi koja nije članica Europske unije niti je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru, pod uvjetom da je u takvom pripajanju, društvo preuzimatelj valjano osnovano po pravu Republike Hrvatske i ima registrirano sjedište, središnje mjesto upravljanja ili središnje mjesto poslovanja u Republici Hrvatskoj.

(5) Ako odredbama ovoga Odjeljka Zakona nije određeno drugačije, na prekogranična se pripajanja na odgovarajući način primjenjuju odredbe Odjeljaka 1. do 4. Glave VII. ovoga dijela Zakona.

Članak 549.b izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 91.

Zajednički plan pripajanja

(1) Organi ovlašteni za zastupanje društava koja sudjeluju u pripajanju sastavljaju zajednički plan pripajanja, koji mora sadržavati sljedeće podatke:

1. pravni oblik, tvrtku i registrirano sjedište svih društava koja sudjeluju u pripajanju,

2. omjer zamjene dionica odnosno udjela te iznose doplata u novcu,

3. pojedinosti o prijenosu dionica, odnosno udjela na društvo preuzimatelja,

4. očekivane učinke pripajanja na zaposlenost,

5. vrijeme od kada stjecatelji dionica u društvu preuzimatelju imaju pravo na dio dobiti društva i sve pojedinosti glede toga prava,

6. od kada radnje pripojenog društva vrijede kao da su poduzete za račun društva preuzimatelja,

7. prava koja društvo preuzimatelj daje članovima društva koji imaju posebna prava, kao i imateljima drugih vrijednosnih papira, odnosno mjere koje se u odnosu na te osobe predlažu,

8. posebne pogodnosti koje se daju stručnjacima koji sudjeluju u provjeri pripajanja, kao i članovima organa upravljanja i nadzora društava koja sudjeluju u pripajanju,

9. statut odnosno društveni ugovor društva preuzimatelja,

10. ako je to potrebno, obavijesti o postupcima prema kojima se određuje suodlučivanje zaposlenih u društvu preuzimatelju,

11. obavijesti o procjeni vrijednosti imovine i obveza koji se prenose na društvo preuzimatelja,

12. danu na koji se odnose računi dobiti i gubitka koji se uzimaju u obzir za određivanje uvjeta pripajanja.,

Odredbom članka 202. stavak 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena uvodna rečenica stavka 1. te točka 8.

13. pojedinosti o ponudi naknade u gotovini članovima društava koja sudjeluju u pripajanju,

14. sredstva osiguranja vjerovnika koja su ponuđena vjerovnicima.

(2) Ako sve dionice, odnosno udjele u pripojenome društvu drži društvo preuzimatelj, zajednički plan pripajanja ne mora sadržavati podatke iz točki 2, 3. i 5. prethodnoga stavka ovoga članka.

(3) Zajednički plan pripajanja mora biti sastavljen u obliku javnobilježničke isprave.

Članak 549.c izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 34.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 92.

Objava zajedničkog plana pripajanja

(1) Zajednički plan pripajanja treba dostaviti u sudski registar prije nego što se sazove skupština Društvo koje sudjeluje u prekograničnom pripajanju mora registarskom sudu podnijeti prijavu za upis namjere provođenja prekograničnog pripajanja prilikom objave poziva za glavnu skupštinu odnosno skupštinu koja treba odlučiti o pripajanju, a najmanje najkasnije mjesec dana prije njezina održavanja. Društvo mora objaviti da je ugovor o pripajanju dostavljen sudskom registru. Uz namjeru provođenja prekograničnog pripajanja u sudski registar upisuje se obavijest članovima društva, vjerovnicima društva, radničkom vijeću odnosno radnicima ako to vijeće nije u društvu utemeljeno, da društvu mogu podnijeti primjedbe na zajednički plan pripajanja najkasnije pet dana prije održavanja glavne skupštine odnosno skupštine na kojoj će se odlučivati o pripajanju. Prijavi za upis namjere prekograničnog pripajanja prilažu se zajednički plan pripajanja, izvješće o pripajanju te izvješće revizora pripajanja iz članka 515. ovoga Zakona, pri čemu se iz izvješća revizora mogu isključiti one informacije koje društvo smatra povjerljivim. Ove isprave moraju biti dostupne bez naknade na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar te putem sustava povezivanja registara.

Odredbom članka 203. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) U objavi plana upisa provođenja prekograničnog pripajanja moraju se posebno navesti sljedeći podaci:

1. obavijest o tome da je zajednički plan pripajanja dostavljen sudskom registru,

Odredbom članka 203. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 1.

2. pravni oblik, tvrtka i registrirano sjedište svih društava koja sudjeluju u pripajanju,

3. podaci o registrima u kojima su upisana društva koja sudjeluju u pripajanju,

4. naznaka o tome na koji je način predviđeno da vjerovnici, članovi i manjinski članovi radnici društava koja sudjeluju u pripajanju mogu ostvariti svoja prava te adresa na kojoj oni o tome mogu dobiti potpune obavijesti bez plaćanja naknade.,

5. pojedinosti o internetskim stranicama na kojima se bez naknade mogu dobiti dokumenti iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Objava plana pripajanja nije potrebna ako je od saziva glavne skupštine pa do njezina zaključenja zajednički plan pripajanja cijelo vrijeme dostupan na internetskoj stranici društva s koje ga je moguće preuzeti bez naknade. U tom slučaju u pozivu na glavnu skupštinu dioničare se mora upozoriti da je taj plan dostupan na internetskoj stranici društva s koje ga mogu preuzeti bez naknade, a poziv mora sadržavati i podatke iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Obveza je društva koje sudjeluje u pripajanju da dokumente iz stavka 1. ovoga članka dostavi u odnosu za sva ostala društva koja sudjeluju u pripajanju.

(5) Ako se za valjanost pripajanja ne traži odobrenje glavne skupštine odnosno skupštine društva, dokumenti iz stavka 1. ovoga članka trebaju biti dostupni najkasnije mjesec dana prije održavanja glavne skupštine odnosno skupštine drugih društava koja sudjeluju u pripajanju.

Članak 549.d izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 93.

Izvješće o pripajanju

(1) Organi upravljanja svakog društva koje sudjeluje u pripajanju moraju sastaviti izvješće o pripajanju u kojem se pripajanje obrazlaže pravno i gospodarski, objašnjavaju se posljedice za buduće poslovanje društva te se navode posljedice koje će ono imati na članove društava koja sudjeluju u pripajanju, vjerovnike i radnike. Društvo može sastaviti jedno izvješće koje obuhvaća posebne odjeljke za članove društva i za radnike ili dva odvojena izvješća. Odjeljak izvješća za radnike nije potreban ako društvo ili njegova društva kćeri nemaju drugih radnika osim članova organa upravljanja. Odjeljak za članove društva nije potreban ako se svi članovi društva odreknu tog prava.

Odredbom članka 204. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Radnicima, odnosno njihovim predstavnicima mora se omogućiti uvid u izvješće iz prethodnog stavka ovoga članka najkasnije mjesec dana prije održavanja U odjeljku za članove društva osobito treba objasniti:

– iznos naknade u gotovini i metodama koje su se koristile za izračun,

– omjer zamjene dionica, odnosno udjela te metode koje su se za to koristile,

– posljedice pripajanja za članove društva,

– prava članova na doplatu u novcu i naknadu u gotovini.

(3) U odjeljku za radnike osobito treba objasniti:

– posljedice pripajanja na radne odnose i mjere za njihovu zaštitu,

– sve bitne promjene uvjeta zaposlenja ili mjesta poslovanja društva,

– utjecaj elemenata iz prethodnih točaka ovog stavka na društva kćeri.

(4) Izvješće o pripajanju mora zajedno sa zajedničkim planom pripajanja iz članka 549.b ovoga Zakona biti dostupno u elektroničkom obliku članovima svih društava koja sudjeluju u pripajanju i njihovim radnicima, odnosno predstavnicima radnika najkasnije šest tjedana prije održavanja glavne skupštine odnosno skupštine koja treba odlučiti o pripajanju. Ako radnici dadu, odnosno, ako se za neko društvo ne traži održavanje glavne skupštine odnosno skupštine, onda prije održavanja glavne skupštine odnosno skupštine drugih društava. Ako radnici daju svoje mišljenje o pripajanju, ono se mora priložiti izvješću o pripajanju.

Članak 549.f izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 94.

Odluke skupština

(1) Ako društvo preuzimatelj Glavna skupština odnosno skupština svakog od društava koja sudjeluju u pripajanju mora donijeti odluku kojom se pripajanje odobrava onom većinom i na način koji se zahtijeva za to društvo.

(2) Ako preuzimatelj drži sve dionice, odnosno udjele s pravom glasa u pripojenom društvu ili ako ista osoba drži izravno ili neizravno sve dionice, odnosno udjele pripojenog društva, za pripajanje se ne traži odobrenje glavne skupštine odnosno skupštine pripojenog društva. U tom slučaju nije potrebno izvješće revizora iz članka 549.e ovoga Zakona, a zajednički plan pripajanja ne treba sadržavati podatke iz članka 549.b stavka 1. točaka 2., 3., 5. i 13. ovoga Zakona. Za pripojeno društvo nije potrebno izraditi izvješće o pripajanju iz članka 549.d ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na članove pripojenog društva.

(3) Ako u pripajanju sudjeluje više pripojenih društava, stavak 2. ovoga članka primjenjuje se samo za pripojeno društvo u odnosu na koje su ispunjeni uvjeti iz prve rečenice stavka 2. ovoga članka.

(4) Ako društvo preuzimatelj sa sjedištem u Republici Hrvatskoj drži dionice na koje otpada najmanje devet desetina temeljnoga kapitala pripojenoga društva, za pripajanje se ne traži odobrenje glavne skupštine društva preuzimatelja, osim ako dioničari toga društva čiji udjeli zajedno dosižu najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala zahtijevaju da se sazove glavna skupština, koja treba odlučiti o davanju odobrenja za pripajanje. Dioničare se u objavi iz članka 549.c ovoga Zakona mora upozoriti na to njihovo pravo. Ako se ne traži održavanje glavne skupštine, uprava društva preuzimatelja mora u poslovnim prostorijama društva, najmanje mjesec dana prije održavanja glavne skupštine pripojenog društva, koja će odlučivati o davanju suglasnosti na ugovor o pripajanju, staviti dioničarima na uvid:

1. zajednički plan pripajanja,

2. godišnja financijska izvješća i izvješća o stanju društava koja sudjeluju u pripajanju za posljednje tri poslovne godine,

3. ako se zadnja godišnja financijska izvješća odnose na poslovnu godinu koja je istekla više od šest mjeseci prije sklapanja ugovora o pripajanju, i nova takova izvješća na određeni dan od kojega nije proteklo više od tri mjeseca od dana sklapanja ugovora o pripajanju,

4. izvješća o pripajanju iz članka 549.d ovoga Zakona,

5. izvješća o reviziji iz članka 549.e ovoga Zakona.

Odredbom članka 206. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., izmijenjen stavak 1.

(5) Glavna skupština može uvjetovati svoju suglasnost na pripajanje time da radnici društva preuzimatelja izričito odobre način suodlučivanja radnika u tome društvu.

Članak 549.g izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 95.

Omjer zamjene dionica, odnosno udjela, doplate u novcu i posebna prava dioničara odnosno članova društva

Odredbe ovoga Zakona o postupcima sudskog ispitivanja omjera zamjena dionica (članak 532.), odnosno udjela (članak 547.) i o ostvarivanju posebnih prava dioničara (članak 562.), odnosno članova društva (članak 570.) primjenjuju se na pripojeno društvo koje ima registrirano sjedište u drugoj državi članici Europske unije ili u državi koja je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru, a ta država ne poznaje navedene postupke, samo ako se s njihovom primjenom pred nadležnim sudom te države izričito suglasi skupština pripojenog društva prilikom odlučivanja o pripajanju Zaštita članova društava koja sudjeluju u pripajanju

(1) Članovi društava koja sudjeluju u pripajanju, a koji su glasovali protiv odluke o pripajanju i izjavili svoje protivljenje u zapisnik mogu svoje dionice odnosno poslovne udjele zamijeniti za primjerenu novčanu naknadu.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka član društva mora postaviti društvu preuzimatelju najkasnije osam dana od održavanja glavne skupštine odnosno skupštine svog društva.

(3) Društvo mora isplatiti novčanu naknadu najkasnije u roku od 30 dana od nastanka pravnih posljedica pripajanja.

(4) Odluka kojom je glavna skupština odnosno skupština društva odobrila ugovor o pripajanju ne može se pobijati zbog toga što je iznos novčane naknade neprimjereno utvrđen ili zbog toga što nisu pružene primjerene informacije u vezi s tom naknadom. Na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 532. i članka 547. ovoga Zakona.

Članak 549.h izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 96.

Zaštita vjerovnika pripojenog društva

Vjerovnicima pripojenog društva, mora se dati osiguranje, ako se u tu svrhu prijave u pisanom obliku u roku od dva mjeseca od objave plana pripajanja, navodeći pritom temelj i visinu tražbine. To pravo imaju samo vjerovnici u odnosu na tražbine koje su nastale prije ili najkasnije 15 dana nakon objave plana pripajanja (1) Vjerovnici pripojenog društva čije su tražbine nastale prije objave zajedničkog plana pripajanja, a u vrijeme njegove objave nisu dospjele, a koji dokažu da je pripajanjem ugroženo ispunjenje njihovih tražbina. sredstva zaštite vjerovnika predviđena u zajedničkom plana pripajanja nisu primjerena te da je ispunjenje njihovih tražbina ugroženo zbog prekograničnog pripajanja mogu u roku od tri mjeseca od objave zajedničkog plana pripajanja tražiti od suda koji je nadležan za upis pripajanja u odnosu na ono društvo čiji su vjerovnici da se pripajanje ne upiše dok društvo vjerovnicima ne da primjereno osiguranje.

(2) Ako sud prihvati zahtjev vjerovnika, odredit će društvu rok u kojem vjerovnicima mora dati primjereno osiguranje.

(3) Ako ne dođe do pripajanja, društvo se oslobađa obveze osiguranja tražbina koje je dalo vjerovnicima.

Članak 549.i izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 97.

Prijava pripajanja u registar pripojenog društva s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj

(1) Za pripojeno društvo koje ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj, sud u čijem je registru to društvo upisano, nadležan je za nadzor svih radnji u postupku pripajanja, utoliko ukoliko se one tiču toga društva.

(2) Uprava, odnosno izvršni direktori pripojenog društva moraju podnijeti prijavu za upis u sudski registar. U prijavi za upis pripajanja mora se navesti da traju postupci sudskog ispitivanja omjera zamjena dionica (članak 532.), odnosno poslovnih udjela (članak 547.) i o ostvarivanju posebnih prava dioničara (članak 562.), odnosno članova društva (članak 570.).

Odredbom članka 207. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Sud iz stavka 1. ovoga članka mora pri upisu pripajanja upisati u registar zabilježbu da će pripajanje biti valjano tek uz ispunjenje uvjeta koje propisuje pravo države koje je mjerodavno za društvo preuzimatelja.

(4) U objavi upisa pripajanja mora se navesti da traju postupci iz stavka 2. ovoga članka te napomena iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Objava upisa pripajanja smatra se potvrdom da su valjano i u potpunosti obavljene sve potrebne radnje iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Pripojeno društvo mora nadležnom tijelu u državi u kojoj je registrirano sjedište društva preuzimatelja dostaviti potvrdu iz stavka 5. ovoga članka najkasnije u roku od šest mjeseci od kada mu ona bude izdana, a zajedno s njome i zajednički plan pripajanja koji je odobrila skupština.

(7) Nakon što od nadležnog tijela iz prethodnoga stavka ovoga članka primi obavijest da su nastupile pravne posljedice pripajanja, sud iz stavka 1. ovoga članka mora bez odgađanja upisati u registar zabilježbu o tome te tome nadležnom tijelu poslati zbirku isprava pripojenoga društva koja se kod njega nalazi.

Odredbom članka 207. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 7.

Članak 549.j izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 98.

Prijava pripajanja u registar društva preuzimatelja s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj

(1) Za društvo preuzimatelja koje ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj, sud u čijem je registru to društvo upisano, odnosno u koji će biti upisano, nadležan je za nadzor nad provedbom pripajanja, a osobito mora provjeriti da su društva koja sudjeluju u pripajanju valjano usvojila zajednički plan pripajanja te da su uređena pitanja o suodlučivanju zaposlenih.

(2) Ako je riječ o pripajanju, prijavu za upis u sudski registar društva preuzimatelja podnosi njegova uprava, odnosno izvršni direktori i predsjednik nadzornog odbora ako društvo ima taj organ, a ako se provodi spajanje, prijavu za upis novonastalog društva podnose zajednički ovlašteni organi pripojenih društava.

Odredbom članka 208. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Prijavi za upis moraju se priložiti zajednički plan podjele te potvrde iz članka 549.i stavka 5. ovoga Zakona. potvrdu o pripajanju koju je za svako od pripojenih društava izdalo nadležno tijelo države u kojoj ono ima sjedište i koja je dostupna kroz sustav povezivanja registara.

(4) O danu upisa pripajanja u registar, sud iz stavka 1. ovoga članka mora po službenoj dužnosti bez odgađanja obavijestiti sve registre u kojima su bila upisana pripojena društva.

Članak 549.l dodanNN 130/2023: dodan člankom 99.

Potvrda o pripajanju

(1) U roku od tri mjeseca od podnošenja prijave iz članka 549.i stavka 2. ovoga Zakona registarski sud je dužan ispitati jesu li ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično pripajanje društava. U slučaju neispunjenja uvjeta iz prethodne rečenice registarski će sud odbiti upis prekograničnog pripajanja društava u sudski registar.

(2) Ako postoje ozbiljne sumnje da se prekogranično pripajanje provodi radi zlouporabe ili prijevare koja može dovesti ili čiji je cilj izbjegavanje odnosno zaobilaženje prava Europske unije ili nacionalnog prava ili koje se provodi radi počinjenja kaznenog djela, sud može zahtijevati da mu se dostave i dodatne informacije ili dokumenti, a može poduzeti i dodatne radnje. Rok iz stavka 1. ovoga članka može se u tom slučaju produljiti za dodatna tri mjeseca. Utvrdi li sud da se prekogranično pripajanje provodi u ove svrhe, odbit će zahtjev za upis.

(3) Ako zbog složenosti postupka prekograničnog pripajanja u iznimno opravdanim slučajevima nije moguće provesti ispitivanje u rokovima iz stavka 1. ili 2. ovoga članka, sud će obavijestiti podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja prije isteka tih rokova.

(4) U sudski registar iz stavka 1. ovoga članka upisuje se:

1. broj predmeta pod kojim se u tom registru vodi postupak prekograničnog pripajanja,

2. da je udovoljeno svim uvjetima i da su obavljene sve propisane radnje za prekogranično pripajanje društava.

(5) Upis u sudski registar iz stavka 4. ovoga članka ne može se provesti prije isteka roka iz članka 549.h stavka 1. ovoga Zakona. Ako je postavljen zahtjev iz članka 549.h stavka 1. ovoga Zakona, upis u registar iz stavka 4. ovoga članka ne može se provesti:

1. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev odbija ili

2. prije nego što je vjerovniku dano osiguranje sukladno odluci suda ili

3. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev djelomično odbija i prije nego što je vjerovniku dano osiguranje sukladno takvoj odluci suda.

Društvo mora dokazati da je vjerovniku dano osiguranje, a na zahtjev suda članovi uprave, odnosno izvršni direktori društva moraju izjaviti da je vjerovniku dano osiguranje sukladno odluci suda.

(6) Po upisu iz stavka 4. ovoga članka registarski sud donosi odluku kojom potvrđuje da su ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično pripajanje (potvrda o pripajanju). Takva se potvrda mora učiniti dostupnom putem sustava povezivanja registara iz članka 22. Direktive (EU) 2017/1132 (dalje u tekstu: sustav povezivanja registara).

(7) Nakon što dobije obavijest o tome da je prekogranično pripajanje počelo proizvoditi učinke od nadležnog tijela države u kojoj se nalazi sjedište društva preuzimatelja, registarski sud će upisati u sudski registar zabilježbu dana valjanosti prekograničnog pripajanja i poslati tom tijelu elektroničke dokumente koje čuva.

(8) Potvrda o pripajanju, koju će izdati nadležno tijelo druge države članice ili države koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru kroz sustav povezivanja registara, smatra se dokazom da su ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično pripajanje prema pravu države koja je izdala potvrdu. Registarski sud ne može provesti upis prekograničnog pripajanja u sudski registar bez potvrde o pripajanju.

Članak 550.a izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 100.

Pojam

(1) Društvo kapitala može se podijeliti. Podjela se provodi razdvajanjem ili odvajanjem.

(2) Razdvajanje se provodi istodobnim prijenosom svih dijelova imovine društva koje se dijeli, uz njegov prestanak bez provođenja likvidacije, na dva ili više novih društava koja se osnivaju radi provođenja razdvajanja (razdvajanje s osnivanjem) ili na dva ili više društava koja već postoje (razdvajanje s preuzimanjem).

(3) Odvajanje se provodi prijenosom jednog ili više dijelova imovine društva koje se dijeli, a da to društvo ne prestaje, na jedno ili više novih društava koja se osnivaju radi provođenja odvajanja (odvajanje s osnivanjem) ili na jedno ili više društava koja već postoje (odvajanje s preuzimanjem).

(4) Dopušteno je podjelu provesti tako da se dijelovi imovine istodobno prenose na nova i na društva koja već postoje.

(5) Na društva koja se osnivaju radi provođenja podjele (nova društva) ili na društva koja već postoje (društvo ili društva preuzimatelji) podjelom prelaze dijelovi imovine, obveze i pravni odnosi društva koje se dijeli onako kako je to određeno planom podjele.

(6) Nova društva odnosno društvo ili društva preuzimatelji sveopći su pravni sljednici društva koje se dijeli te za obveze društva koje se dijeli odgovaraju suglasno odredbama ove glave ovoga Zakona.

(7) Dioničari ili imatelji poslovnih udjela u društvu koje se dijeli (članovi društva koje se dijeli) stječu poslovne udjele ili dionice (udjele) u novim društvima ili društvu ili društvima preuzimateljima razmjerno udjelima koji su im pripadali u društvu koje se dijeli, ako što drugo nije predviđeno odredbama ove glave ovoga Zakona. Provodi li se podjela odvajanjem, podjelu je dopušteno provesti i tako da društvo koje se dijeli stekne sve udjele u novom društvu ili društvima, odnosno da stekne udjele u društvu ili društvima preuzimateljima, onako kako je to određeno planom podjele.

(8) Ako broj ili ukupni nominalni iznos udjela jednog člana u društvu koje se dijeli, odnosno iznos dijela temeljnog kapitala na koji se taj udio ili udjeli odnose, nije dovoljan da taj član stekne cijeli broj dionica odnosno najmanje jedan poslovni udio u novim društvima ili društvima preuzimateljima, tome će članu ta društva isplatiti doplatu u novcu. Doplata u novcu može iznositi najviše jednu desetinu nominalnog iznosa udjela koje taj član stječe u novim društvima ili društvima preuzimateljima odnosno najviše ukupno jednu desetinu temeljnog kapitala svih novih društava ili društava preuzimatelja zajedno.

(9) Doplatu u novcu iz stavka 8. ovoga članka mogu platiti i treće osobe, ako je to tako predviđeno planom podjele. U odnosu na te doplate ne primjenjuje se ograničenje iz posljednje rečenice stavka 8. ovoga članka.

Članak 550.b izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 101.; NN 136/2024: izmijenjen člankom 32.

Plan podjele

(1) Uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se dijeli moraju izraditi plan podjele.

Odredbom članka 209. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Plan podjele iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sljedeće podatke:

1. tvrtku i sjedište društva koje se dijeli,

1.a prijedlog tvrtke i sjedišta novih društava,

2. prijedloge statuta odnosno društvenog ugovora novih društava,

2.a ako se provodi podjela odvajanjem, a da se u postupku podjele mijenjaju odredbe statuta odnosno društvenog ugovora društva koje se dijeli, prijedlog tih izmjena,

3. izričitu izjavu o podjeli i prijenosu dijelova imovine na nova društva s pravnim posljedicama sveopćeg pravnog sljedništva i uz prijenos članovima društva koje se dijeli udjela u novim društvima u zamjenu za udjele u društvu koje se dijeli,

4. omjer zamjene udjela u društvu koje se dijeli za udjele u novim društvima,

5. iznos doplate u novcu u slučaju iz članka 550.a stavka 8. ovoga Zakona te tvrtku i sjedište novog društva odnosno tvrtku ili ime, prezime i prebivalište treće osobe koja će platiti tu doplatu,

6. pojedinosti o smanjenju temeljnog kapitala u društvu koje se dijeli, ako se taj temeljni kapital smanjuje suglasno članku 550.c ovoga Zakona,

7. pojedinosti o stjecanju udjela u novim društvima, te pojedinosti o tome od kada ti udjeli daju imateljima pravo na sudjelovanje u dobiti, uz navođenje posebnih uvjeta koji utječu na to pravo,

7.a okvirni terminski plan za provedbu podjele uz naznaku kada se očekuje nastupanje njezinih učinaka,

8. vrijeme od kada radnje društva koje se dijeli vrijede kao da su poduzete za račun novih društava (dan poslovnih učinaka podjele), a s kojim danom će biti sastavljeni izvještaji o financijskom položaju iz točke 13. ovoga stavka,

Odredbom članka 209. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 8.

9. ako u društvu koje se dijeli postoje udjeli s posebnim položajem ili s posebnim pravima, kao što su npr. dionice bez prava glasa, povlaštene dionice, zamjenjive obveznice, užitnice, obveznice s pravom na dividendu ili poslovni udjeli s posebnim pravima, navode o pravima koja će imateljima takvih udjela odnosno nositeljima tih prava pripadati u novim društvima ili o primjerenoj novčanoj naknadi za takva prava,

Odredbom članka 143. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., brisana točka 8., dosadašnje točke 9. i 10. postale točke 8. i 9.

10. posebne pogodnosti dane članovima uprave, odnosno izvršnim direktorima, članovima nadzornog, odnosno upravnog odbora društva koje se dijeli odnosno novog društva ili revizoru podjele,

Odredbom članka 143. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena dosadašnja točka 11. koja je postala točka 10.

Odredbom članka 209. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 10.

11. precizan opis i raspored dijelova imovine i obveza odnosno pravnih odnosa koji se prenose svakom pojedinom novom društvu, a kod podjele odvajanjem i opis i raspored imovine, obveza te pravnih odnosa koji ostaju na društvu koje se dijeli, pri čemu je dovoljno pozvati se na isprave kao što su godišnja financijska izvješća, izvještaji o financijskom položaju iz točke 13. ovoga stavka, inventurne liste, ako po svom sadržaju omogućavaju raspored pojedinih dijelova imovine,

Odredbom članka 209. stavak 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 11.

12. pojedinosti o rasporedu onih dijelova imovine koje na temelju plana podjele ne bi bilo moguće dodijeliti niti jednom od novih društava, odnosno društva koje se dijeli, a što se posebno odnosi na imovinu i obveze koji nisu poznati na dan sastavljanja plana podjele,

13. zaključni izvještaj o financijskom položaju društva koje se dijeli, početni izvještaj o financijskom položaju novih društava, a kod podjele odvajanjem diobeni izvještaj o financijskom položaju iz kojeg je vidljivo koji dio imovine i obveza će ostati društvu koje se dijeli nakon provedenog odvajanja,

Odredbom članka 209. stavak 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 13.

14. u slučaju iz članka 550.a stavak 8. ovoga Zakona, iznos novčane doplate, osim ako su se svi članovi društva koje se dijeli izričito odrekli novčane doplate posebnom izjavom na kojoj potpis ovjerava javni bilježnik.,

Odredbom članka 143. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dosadašnje točke 12. do 15. postale točke 11. do 14.

15. ako se nude vjerovnicima dodatna osiguranja, neovisno o njihovim pravima koja imaju po osnovi odredbi članka 550.o ovoga Zakona, opis dodatnih osiguranja koja se nude i kojim vjerovnicima ili kojim skupinama vjerovnika.

(3) Između dana s kojim su sastavljeni zaključni i početni izvještaj o financijskom položaju, odnosno diobeni izvještaj o financijskom položaju iz stavka 2. točke 13. ovoga članka i dana podnošenja prijave za upis podjele u sudski registar ne smije proći više od devet mjeseci. Izvještaji iz stavka 2. točke 13. ovoga članka ne moraju se objaviti, ali se moraju dati na uvid članovima društva koje se dijeli suglasno odredbi članka 550.g ovoga Zakona.

Odredbom članka 209. stavak 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 3.

(4) Potpis na ponudi treće osobe za isplatu doplate u novcu iz članka 550.a stavka 8. ovoga Zakona ovjerava javni bilježnik.

(5) Provodi li se podjela odvajanjem tako da sve udjele u novom društvu ili društvima stekne društvo koje se dijeli, plan podjele ne mora sadržavati podatke iz stavka 2. točaka 4., 5., 9. i 14. ovoga članka. Umjesto izričite izjave iz stavka 2. točke 3. ovoga članka, plan podjele u tom slučaju sadrži izričitu izjavu o podjeli i prijenosu dijelova imovine na novo društvo ili društva s pravnim posljedicama sveopćeg pravnog sljedništva uz prijenos udjela u novim društvima na društvo koje se dijeli.

Članak 550.c izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 35.

Očuvanje kapitala, primjena propisa o osnivanju, odgovornost organa

(1) Zbroj nominalnih iznosa temeljnih kapitala novih društava nakon podjele mora biti najmanje jednak nominalnom iznosu temeljnog kapitala društva koje se dijeli kakav je bio prije podjele. Zbroj zakonskih rezervi, statutarnih rezervi i drugih rezervi koje se suglasno zakonu odnosno statutu ili društvenom ugovoru mogu upotrijebiti samo za određenu svrhu svih novih društava, iskazanih u početnim izvještajima o financijskom položaju novih društava, mora biti najmanje jednak tim rezervama iskazanima u zaključnom izvještaju o financijskom položaju društva koje se dijeli.

Odredbom članka 210. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Pri podjeli odvajanjem društvo koje se dijeli može smanjiti temeljni kapital i bez primjene propisa ovoga Zakona o smanjenju temeljnog kapitala. Ako se smanjenje temeljnog kapitala provodi suglasno odredbama ovoga Zakona o njegovom redovnom smanjenju, dopušteno je odstupiti od odredbi stavka 1. ovoga članka.

(3) Pri osnivanju novih društava primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o simultanom osnivanju dioničkog društva odnosno osnivanju društva s ograničenom odgovornošću, ako što drugo ne proizlazi iz odredbi ove glave Zakona. Osnivačem se smatra društvo koje se dijeli.

(4) Osnivanje novih društava provjerava revizor podjele. Kod podjele odvajanjem revizor podjele mora osobito provjeriti hoće li nakon podjele stvarna vrijednost neto aktive društva koje se dijeli (vrijednost imovine nakon odbitka obveza) biti najmanje jednaka iznosu temeljnog kapitala uvećanog za rezerve koje to društvo mora imati. Na reviziju iz ovoga stavka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o reviziji osnivanja dioničkog društva, pri čemu se ne sastavlja izvješće o osnivanju iz članka 181. ovoga Zakona. Revizija iz ovoga stavka provodi se i kada članovi društva donesu odluku da se revizija podjele ne provodi.

Odredbom članka 210. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 4.

(5) Članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora, ako takav postoji, društva koje se dijeli, kao i treće osobe koje su iskoristile svoj utjecaj u društvu, odgovaraju svim društvima koja sudjeluju u podjeli, kao i članovima tih društava, za štetu koja im je pričinjena podjelom. Na odgovornost članova uprave, odnosno izvršnih direktora i članova nadzornog, odnosno upravnog odbora odnosno na odgovornost trećih osoba, odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 252., 253., 272. i 273. ovoga Zakona.

Odredbom članka 210. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 5.

Članak 550.d izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 36.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 102.

Izvješće o podjeli

(1) Uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se dijeli moraju izraditi izvješće o podjeli.

Odredbom članka 211. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) U izvješću iz stavka 1. ovoga članka uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se dijeli moraju detaljno obrazložiti te pravno i gospodarski utemeljiti:

Odredbom članka 211. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena uvodna rečenica stavak 2.

1. razloge za podjelu,

2. sadržaj plana podjele, a posebno

3. omjer zamjene udjela i metoda ili metode korištene za njegovo određivanje, osim ako u novim društvima članovi tih društava dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli,

4. iznos doplate u novcu iz članka 550.a stavak 8. ovoga Zakona, ako je ta predviđena planom podjele te metoda ili metode korištene za njezino određivanje,

5. naknadu imateljima posebnih prava iz članka 550.b stavka 2. točke 10. ovoga Zakona, te metoda ili metode korištene za njezino određivanje,

5.a podatak iz članka 550.b stavka 2. točke 13.a ovoga Zakona o procijenjenoj vrijednosti imovine i obveza društava koja sudjeluju u podjeli,

6. osiguranja koja se daju vjerovnicima iz članka 550.o stavka 2. ovoga Zakona.

(3) U izvješću o podjeli uprava, odnosno izvršni direktori moraju upozoriti na teškoće, ako ih je bilo, pri utvrđivanju vrijednosti društava koja sudjeluju u podjeli te uputiti na sadržaj revizije osnivanja novih društava iz članka 550.c stavak 4. ovoga Zakona. U izvješću o podjeli ne moraju se navesti podaci koji bi sadržavali obavijesti iz članka 287. stavak 2. točke 1. i 5. ovoga Zakona.

Odredbom članka 211. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 3.

(4) Izvješće o podjeli ne mora se izraditi ako članovi u novim društvima dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, ili ako svi imatelji udjela dadu izričitu izjavu u obliku javnobilježničke isprave o tome da se odriču izvješća o podjeli. Izričitu izjavu zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, o tome da se uprava oslobađa obveze izrade izvješća o podjeli, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva koje se dijeli.

Članak 550.e izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 37.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 103.

Revizija podjele

(1) Plan podjele mora provjeriti revizor podjele.

(2) Revizora podjele imenuje sud iz članka 40. ovoga Zakona.

Odredbom članka 144. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., izmijenjen stavak 2.

(3) Revizor podjele sastavlja pisano izvješće o provedenoj reviziji plana podjele. U slučaju da članovi društva koje se dijeli u novim društvima ne stječu udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, izvješće se mora zaključiti izjavom o tome je li primjeren omjer zamjene udjela, uzimajući u obzir doplate u novcu predviđene planom podjele ili ponuđene od strane treće osobe. Pritom treba osobito navesti:

1. kojim metodama je određen omjer zamjene udjela, njihov raspored imateljima tih udjela te iznos doplate u novcu,

2. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena,

3. do kojeg bi se iznosa doplate u novcu, omjera zamjene udjela i do kakvog bi se rasporeda udjela došlo primjenom svake od različitih metoda, ako su one primijenjene, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predloženog omjera zamjene i vrijednosti na kojoj ona počiva te rasporeda udjela, kao i posebne teškoće koje su se pojavile pri utvrđivanju vrijednosti.

(4) Revizor podjele svoje izvješće upućuje upravi, odnosno izvršnim direktorima društva koje se dijeli i njegovom nadzornom, odnosno upravnom odboru, ako taj postoji u društvu.

Odredbom članka 212. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 4.

(5) Na odgovornost revizora podjele, njegovih pomoćnika i zakonskih zastupnika društva koje obavlja reviziju primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje revizija.

(6) Revizija podjele nije potrebna ako članovi u novim društvima dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, ili ako svi imatelji udjela u obliku javnobilježničke isprave dadu izričitu izjavu o tome da se odriču revizije podjele. Izričitu izjavu zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, o tome da se članovi društva odriču revizije podjele, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva koje se dijeli.

Članak 550.f izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 38.

Izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora

(1) Nadzorni, odnosno upravni odbor društva koje se dijeli, ako taj u društvu postoji, dužan je provjeriti plan podjele i reviziju podjele te o namjeravanoj podjeli izraditi pisano izvješće. Svoje izvješće nadzorni, odnosno upravni odbor upućuje glavnoj skupštini dioničkog društva odnosno skupštini društva s ograničenom odgovornošću. Ako društvo nema nadzorni odbor, uprava društva prosljeđuje skupštini društva izvješće revizora sa svojim primjedbama, ako ih ima. Skupština društva može izabrati posebno povjerenstvo koje će provjeriti plan podjele i reviziju podjele i o tome sastaviti pisano izvješće. Članovi povjerenstva ne moraju biti članovi društva.

Odredbom članka 213. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) U izvješću nadzornog, odnosno upravnog odbora ne moraju se navesti podaci koji sadržavaju obavijesti iz članka 287. stavak 2. točke 1. i 5. ovoga Zakona.

(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka nije potrebno ako članovi u novim društvima dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, ili ako svi imatelji udjela u obliku javnobilježničke isprave dadu izričitu izjavu o tome da se odriču toga izvješća. Izričitu izjavu zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, o tome da se nadzorni, odnosno upravni odbor oslobađa obveze izrade izvješća o podjeli, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva koje se dijeli.

Članak 550.g izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 39.; NN 110/2015: izmijenjen člankom 13.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 104.

Priprema i provođenje skupštine radi odlučivanja o podjeli

(1) Ako je društvo koje se dijeli dioničko društvo, plan podjele treba dostaviti sudskom registru na čijem je području sjedište društva koje se dijeli prije nego što se sazove glavna skupština koja treba odlučiti o podjeli, a ako je društvo koje se dijeli društvo s ograničenom odgovornošću u taj registar treba ga dostaviti najmanje mjesec dana prije dana kada će članovi toga društva odlučivati o podjeli.

Odredbom članka 145. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) U glasilu društva i »Narodnim novinama« na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar mora se objaviti obavijest o tome da je plan podjele dostavljen sudskom registru u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka., osim ako je plan podjele cijelo vrijeme do odlučivanja o podjeli dostupan na internetskoj stranici društva s koje ga je moguće preuzeti bez naknade. U pozivu na glavnu skupštinu dioničare se mora upozoriti na njihovo pravo iz stavka 3. ovoga članka, a ako je plan podjele objavljen na internetskoj stranici društva, da se taj plan s nje može preuzeti bez naknade.

Odredbom članka 145. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Istodobno s objavom sazivanja glavne skupštine dioničkog društva koja treba odlučiti o podjeli moraju se u poslovnim prostorijama društva u njegovu sjedištu staviti na uvid dioničarima:

1. plan podjele,

Odredbom članka 145. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 1.

2. godišnja financijska izvješća društva za posljednje tri poslovne godine, a ako dan s kojim su sastavljena posljednja godišnja financijska izvješća društva nije i dan poslovnih učinaka podjele (članak 550.b stavak 2. točke 9.), mora se priložiti i zaključni izvještaj o financijskom položaju društva koje se dijeli,

Odredbom članka 214. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 2.

3. ako se u novim društvima članovi ne dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, a zadnja godišnja financijska izvješća se odnose na poslovnu godinu koja je istekla više od šest mjeseci prije izrade plana podjele, moraju se priložiti i nova takva izvješća na određeni dan od kojega nije proteklo više od tri mjeseca do izrade plana podjele, ili, polugodišnji izvještaj sastavljen sukladno odredbi članka 465. Zakona o tržištu kapitala,

4. izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o podjeli, osim ako su se članovi društva odrekli tog izvješća postoji obveza njegove izrade,

Odredbom članka 214. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 4.

5. izvješće o reviziji podjele, osim ako su se članovi društva odrekli tog izvješća postoji obveza njegove izrade,

6. izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora o podjeli, osim ako su se članovi društva odrekli tog izvješća postoji obveza njegove izrade.

(4) Financijska izvješća iz stavka 3. točke 3. ovoga članka sastavljaju se suglasno propisima koji su važili u vrijeme kad su sastavljana posljednja godišnja financijska izvješća. Mogu se preuzeti stavke iz posljednjih godišnjih financijskih izvješća. Pri tome se moraju uzeti u obzir otpisi i ispravke vrijednosti te sve bitne promjene u vrijednosti imovine, koje nisu vidljive iz poslovnih knjiga do dana s kojim su izrađena ta izvješća.

(5) Svakom dioničaru će se na njegov zahtjev a na trošak društva, dati preslika isprava iz stavka 3. ovoga članka, a vjerovnicima društva i zaposleničkom vijeću na njihov zahtjev preslika isprava iz točke 1. do 3. stavka 3. ovoga članka. Ako je dioničar pristao da mu društvo dostavlja informacije elektroničkim putem, isprave iz stavka 3. ovoga članka društvo može dostaviti dioničaru i elektroničkom poštom.

(6) Ako je društvo koje se dijeli društvo s ograničenom odgovornošću, svim članovima toga društva dostavlja se preslika isprava iz stavka 3. ovoga članka. Između dana otpošiljanja i dana odlučivanja o podjeli mora proteći najmanje 14 dana.

(7) Za vrijeme održavanja glavne skupštine ili skupštine društva članovima društva treba omogućiti uvid u isprave iz stavka 3. ovoga članka. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju na početku rasprave učiniti dostupnim plan podjele i upoznati članove društva sa svim bitnim promjenama imovine i obveza društva do kojih je došlo nakon izrade plana podjele. To se pogotovo odnosi na promjene koje bi opravdavale promjenu omjera zamjene i drukčiji raspored udjela u novim društvima.

Odredbom članka 214. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 7.

(8) Društvo nema obveze iz stavka 3., 5. i 6. ovoga članka ako su isprave iz stavka 3. ovoga članka za isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici društva s koje ih članovi mogu preuzeti bez naknade.

Odredbom članka 214. stavak 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., dodan novi stavak 8.

(9) Odluka o podjeli mora biti u obliku javnobilježničke isprave. Smatra se da je tom zahtjevu udovoljeno, ako je zapisnik na skupštini koja odlučuje o podjeli vodio javni bilježnik. Plan podjele prilaže se odluci odnosno zapisniku sa skupštine kao njihov sastavni dio.

Odredbom članka 214. stavak 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., dosadašnji stavak 8. postao stavak 9.

Članak 550.j izmijenjenNN 34/2022: izmijenjen člankom 26.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 105.

Pravo na primjerenu otpremninu

(1) Ako se podjela provodi tako da članovi društva koje se dijeli, ne stječu udjele u novim društvima u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, svaki član društva koji je na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli ima pravo da od svih društava koja sudjeluju u podjeli, kao solidarnih dužnika, zahtijeva da preuzmu udjele koji bi mu na temelju podjele pripali u tim društvima, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu, osim ako taj član u svim novim društvima uzetima ukupno stječe udjele u istom omjeru kao što su mu pripadali i u društvu koje se dijeli.

(2) Ako su udjeli u društvu koje se dijeli bili slobodno prenosivi, a statut odnosno društveni ugovor novog društva predviđa za prijenos udjela suglasnost društva ili pojedinih članova društva, svaki član društva koje se dijeli koji je na skupštini toga društva na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli, može od tog novog društva zahtijevati da preuzme udjele koji bi mu pripali na temelju podjele, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu.

(3) Ako novo društvo ima drukčiji pravni ustroj od društva koje se dijeli, svaki član društva koje se dijeli koji je na skupštini toga društva na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli, može od tog novog društva zahtijevati da preuzme udjele koji bi mu pripali na temelju podjele, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu.

(4) Protivljenje iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka može na zapisnik izjaviti i onaj član društva koje se dijeli koji je glasovao za odluku o podjeli.

(5) Pravo iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ima i onaj član društva koje se dijeli koji nije sudjelovao u radu skupštine kada se odlučivalo o podjeli, ako mu je sudjelovanje bilo protupravno onemogućeno, ako skupština nije bila valjano sazvana ili ako predmet odlučivanja nije bio pravilno objavljen.

(6) Članu društva koji ima pravo na otpremninu iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka društvo ili društva koja mu je duguju moraju na njegov zahtjev dati osiguranje. Zahtjev za osiguranjem član društva mora istaknuti zajedno sa zahtjevom za isplatu otpremnine.

(7) Zahtjev za isplatu otpremnine u smislu odredbi stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, član društva može postaviti najkasnije u roku od dva mjeseca računajući od dana objave upisa podjele u sudski registar. Primjerena otpremnina mora se ponuditi u roku od mjesec dana od dana primitka zahtjeva. Rok za prihvat ponude je mjesec dana. Otpremnina se mora isplatiti u roku od dva mjeseca od prihvata ponude.

(8) Iznos primjerene otpremnine izračunava se vodeći računa o procjeni vrijednosti društva koje se dijeli sadržanog u reviziji podjele na temelju koje je ocijenjena primjerenost omjera zamjene i rasporeda udjela. Otpremnina se od trenutka upisa podjele u sudski registar ukamaćuje po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke uvećanoj za pet postotnih stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope iz Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi za tri postotna poena za vrijeme do isplate dioničarima odnosno članovima društva.

Odredbom članka 215. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 8.

Članak 550.n izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 106.

Pravne posljedice upisa

(1) Upisom podjele u sudski registar nastupaju sljedeće pravne posljedice:

1. dijelovi imovine društva koje se dijeli, obveze i pravni odnosi, suglasno planu podjele sveopćim sljedništvom prelaze na nova društva, a ako neki dio imovine nije planom podjele raspoređen ili to suglasno planu podjele ne bi bilo moguće učiniti, takav dio imovine ili naknada za njega rasporedit će se na sva nova društva u istom omjeru kao što im je prema planu podjele pripala raspoređena neto imovina društva koje se dijeli,

Odredbom članka 146. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 1.

2. kod podjele razdvajanjem dolazi do prestanka društva koje se dijeli,

3. kod podjele odvajanjem stupaju na snagu planom podjele predviđene izmjene statuta ili društvenog ugovora, a temeljni kapital društva koje se dijeli smatra se smanjenim, ako je takvo smanjenje bilo predviđeno planom podjele,

4. članovi društva koje se dijeli, a kod podjele odvajanjem, ti članovi ili samo društvo koje se dijeli, stječu udjele u novim društvima suglasno planu podjele; prava trećih osoba koja su postojala na udjelima u društvu koje se dijeli nastavljaju se na udjelima u novim društvima za koje su ovi zamijenjeni i na dodatnim isplatama u novcu, ako je takvih bilo,

5. prestaje pravna odlučnost nedostatka javnobilježničkog oblika odluke o podjeli.

(2) Nedostaci odluke o podjeli ne utječu na valjanost upisa i na pravne posljedice podjele iz stavka 1. ovoga članka. Nakon nastupa učinaka podjele odluka o podjeli, podjela kao statusna promjena i pojedine pravne posljedice podjele ne mogu se pobijati ni utvrditi ništetnima niti ih se može na drugi način lišiti pravnog učinka. Tužitelj koji je prije upisa podjele u sudski registar podnio tužbu radi pobijanja odluke o podjeli ili utvrđenja njene ništetnosti može i bez suglasnosti tuženika preinačiti tužbeni zahtjev te zahtijevati naknadu štete koja mu je nastala upisom podjele u sudski registar.

(3) Dužnik društva koje se dijeli, sve dok nije obaviješten o tome kojemu novome društvu odnosno društvu koje je sudjelovalo u podjeli je prenesena njegova obveza, može valjano ispuniti svoju obvezu bilo kojemu od njih.

(4) Vjerovnik društva koje se dijeli, sve dok nije obaviješten o tome na koje od novih društava odnosno društava koja sudjeluju u podjeli je prešla obveza iz njegove tražbine, može zahtijevati njeno podmirenje od bilo kojeg od njih.

Odredbom članka 218. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 4.

Članak 550.o izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 40.; NN 34/2022: izmijenjen člankom 27.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 107.

Osiguranje vjerovnika

(1) Za sve obveze društva koje se dijeli, a koje su nastale do upisa podjele u sudski registar odgovaraju, zajedno s onim društvom na koje je ta obveza prešla suglasno planu podjele, sva ostala društva koja su sudjelovala u podjeli, i to kao solidarni dužnici, ograničeno, do iznosa vrijednosti dijela imovine koja je prešla na svakog od njih suglasno planu podjele, umanjene umanjeno za obveze koje su pojedinome društvu dodijeljene suglasno planu podjele.

(2) Vjerovnicima društva koje se dijeli, koji ne mogu zahtijevati ispunjenje obveze, nova društva, odnosno društva koja sudjeluju u podjeli moraju dati osiguranje, ako su vjerovnici svoje tražbine prijavili bilo kojemu od navedenih društava u roku od 6 mjeseci računajući od objave upisa podjele u sudski registar. Pravo na osiguranje nemaju oni vjerovnici društva koje se dijeli čije su tražbine osigurane u cijelosti razlučnim pravima kao ni oni koji imaju pravo prvenstvenog namirenja u stečaju. Zahtjev za davanje osiguranja za nedospjelu, uvjetnu ili neizvjesnu tražbinu ograničava se na iznos jednak procijenjenoj vrijednosti te tražbine prema stanju u vrijeme upisa podjele u sudski registar utvrđenoj savjesnom primjenom računovodstvenih standarda. O zahtjevu vjerovnika kojem nova društva, odnosno društva koja sudjeluju u podjeli nisu dala odgovarajuće osiguranje, u izvanparničnom postupku odlučuje sud iz članka 40. ovoga Zakona, nadležan prema sjedištu društva koje se dijeli.

(3) O pravu iz stavka 2. ovoga članka vjerovnike društva koje se dijeli mora se upozoriti u objavi upisa podjele u sudski registar.

(4) Nakon primljenog osiguranja u smislu odredbe stavka 2. ovoga članka, vjerovnici se ne mogu pozivati na solidarnu odgovornost društava koja su sudjelovala u podjeli iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Imatelji zamjenjivih obveznica, obveznica s pravom na dividendu, obveznica s pravom prvenstva pri stjecanju dionica, kao i druge osobe koje su imale takva prava ili pravo sudjelovanja u dobiti društva koje se dijeli, ako im u novim društvima nisu dana jednaka takva prava ili im niti jedno od novih društava takva prava ne da naknadno, imaju pravo na primjerenu naknadu u novcu za čiju isplatu odgovaraju kao solidarni dužnici sva društva koja su sudjelovala u podjeli. Naknada se izračunava uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 491. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 550.r izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 41.

Primjena propisa o podjeli s osnivanjem

(1) Na podjelu s preuzimanjem odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 550.b do 550.p i članka 512. do 549. ovoga Zakona, osim ako odredbama ovoga članka nije propisano što drugo.

Odredbom članka 147. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Pri podjeli s preuzimanjem, uz odgovarajuću primjenu odredbi članaka navedenih u stavku 1. ovoga članka:

1. plan podjele nadomješta se ugovorom o podjeli i preuzimanju koji u obliku javnobilježničke isprave sklapaju uprave, odnosno izvršni direktori društva koje se dijeli i društva preuzimatelja,

Odredbom članka 220. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 1.

2. novo društvo nadomješta se društvom preuzimateljem,

3. ako nakon sklapanja ugovora o podjeli i preuzimanju, a prije dana održavanja glavne skupštine dioničkog društva, odnosno skupštine društva s ograničenom odgovornošću koje se dijeli na kojoj se donosi odluka o podjeli, dođe do bitne promjene imovine i obveza toga društva, uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se dijeli moraju o tome obavijestiti uprave, odnosno izvršne direktore svih društava preuzimatelja, kako bi o toj promjeni mogli izvijestiti svoje skupštine.

Odredbom članka 147. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., izmijenjena točka 3.

Odredbom članka 220. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 3.

4. u ugovoru o podjeli i preuzimanju mora se navesti od kada udjeli u društvima preuzimateljima njihovim novim imateljima daju pravo na sudjelovanje u dobiti tih društava.

5. prijavu za upis podjele u sudski registar može podnijeti svako od društava sudionika podjele.

Odredbom članka 147. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dodane točke 4. i 5.

Odredbom članka 282. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., iza članka 549. dodana Glava VII.a i članci 550.a, 550.b, 550.c, 550.d, 550.e, 550.f, 550.g, 550.h, 550.i, 550.j, 550.k, 550.l, 550.m, 550.n, 550.o, 550.p i 550.r.

(3) U slučaju da su društva preuzimatelji jedini dioničari društva koje se dijeli, ugovor o podjeli i preuzimanju ne treba odobriti glavna skupština, odnosno skupština društva s ograničenom odgovornošću koje se dijeli.

Članak 551. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člancima 108. i 109.

Prijenos imovine na osobe javnoga prava

(1) Dioničko društvo može cijelu svoju imovinu bez provođenja likvidacije prenijeti na Republiku Hrvatsku, županiju, općinu ili grad.

Odredbom članka 221. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Za društvo koje prenosi svoju imovinu prema stavku 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o društvu koje se pripaja. Upisom prijenosa imovine dioničkoga društva u sudski registar u kojemu je ono upisano to društvo prestaje. Imovina društva zajedno s obvezama prelazi na preuzimatelja. Umjesto odnosa zamjene dionica, utvrđuju se oblik i visina naknade za prenijetu imovinu.

Prekogranična podjela. Društva koja sudjeluju u prekograničnoj podjeli

(1) Prekogranična podjela u smislu odredbi ovoga odjeljka Zakona jest podjela trgovačkog društva u kojoj društvo koje se dijeli i barem jedno novo društvo koje sudjeluje u podjeli imaju registrirana sjedišta u različitim državama Europske unije ili državama ugovornicama Ugovora o europskom ekonomskom prostoru, pri čemu barem jedno od njih ima sjedište registrirano u Republici Hrvatskoj.

(2) Društvo kojemu je sjedište registrirano u Republici Hrvatskoj može se podijeliti prema pravilima za prekograničnu podjelu iz ovoga odjeljka Zakona ako je riječ o dioničkom društvu ili društvu s ograničenom odgovornošću.

(3) Provodi li se prekogranična podjela inozemnog društva, u postupku takve podjele može se osnovati novo društvo ili društva u Republici Hrvatskoj, ako je društvo koje se dijeli jedno od društava koja su navedena u Prilogu II. Direktive (EU) 2017/1132. Novo društvo koje se osniva u postupku prekogranične podjele u Republici Hrvatskoj može se osnovati samo kao dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću.

(4) Društvo registrirano u Republici Hrvatskoj ne može provesti prekograničnu podjelu u smislu odredbi ovoga odjeljka ovoga Zakona ako je društvo koje se dijeli:

1. društvo u postupku likvidacije koje je počelo s diobom imovine svojim članovima,

2. društvo nad kojim je otvoren stečajni ili predstečajni postupak, kao i postupak izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, odnosno društvo nad kojim je otvoren odgovarajući postupak u drugim državama članicama,

3. društvo na koje se primjenjuju instrumenti sanacije, sanacijske ovlasti ili sanacijski mehanizmi predviđeni Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, odnosno društvo na koje se primjenjuju odgovarajući instrumenti, ovlasti ili mehanizmi drugih država članica,

4. društvo čiji je cilj zajedničko ulaganje kapitala prikupljenog od javnosti, koje posluje prema načelu razdiobe rizika i čiji se udjeli, na zahtjev imatelja tih udjela, neposredno ili posredno, otkupljuju ili isplaćuju iz imovine tog društva, što uključuje i radnje koje to društvo poduzme da bi osiguralo da vrijednost njegovih udjela na burzi ne odstupa bitno od vrijednosti njegove neto imovine.

Članak 551.a dodanNN 130/2023: dodan člankom 109.

Primjena prava pojedine države članice na postupak prekogranične podjele. Primjena odredaba ovoga Zakona o tuzemnoj podjeli

(1) Odredbe ovoga odjeljka koje se odnose na društvo koje se dijeli odnosno kojima se uređuju pretpostavke i postupak prekogranične podjele do izdavanja potvrde koja prethodi podjeli primjenjuju se samo ako društvo koje se dijeli ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj.

(2) Odredbe ovoga odjeljka koje se odnose na nova društva koja se osnivaju u postupku prekogranične podjele, odnosno kojima se uređuju pretpostavke i postupak osnivanja novih društava u postupku prekogranične podjele, a koje se poduzimaju nakon izdavanja potvrde koja prethodi podjeli primjenjuju se samo na novo društvo ili društva koja se osnivaju na području Republike Hrvatske.

(3) Ako odredbama ovoga odjeljka nije određeno drukčije, na postupak prekogranične podjele na odgovarajući se način primjenjuju odredbe odjeljaka 1. i 2. glave VII.a ovoga Zakona.

(4) Prekogranična podjela ne provodi se kao podjela s preuzimanjem.

(5) Na prekograničnu podjelu ne primjenjuju se odredbe članaka 550.g, 550.h, 550.i i 550.j, članka 550.k stavka 2., članka 550.l te članka 550.o stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

Članak 551.b dodanNN 130/2023: dodan člankom 109.; NN 136/2024: izmijenjen člankom 33.

Plan prekogranične podjele

Osim podataka iz članka 550.b stavka 2. ovoga Zakona, plan prekogranične podjele sadrži i sljedeće podatke:

1. pojedinosti o primjerenoj otpremnini iz članka 551.i ovoga Zakona i adresu elektroničke pošte na koju se može dostaviti zahtjev za njezinu isplatu,

2. očekivane posljedice prekogranične podjele na zapošljavanje,

3. prema potrebi, podatke o postupcima kojima se određuju pojedinosti sudjelovanja radnika pri određivanju njihova prava suodlučivanja u novom društvu odnosno društvima,

4. prema potrebi, prijedloge drugih akata koji se, osim ili umjesto statuta odnosno društvenog ugovora, moraju donijeti u skladu s pravom države u kojoj se u okviru prekogranične podjele osniva novo društvo,

5. prema potrebi, pojedinosti o tome dodjeljuju li se članovima društva koje se dijeli, osim udjela koji se stječu na temelju omjera zamjene iz članka 550.b stavka 2. točke 4. ovoga Zakona, još i udjeli i vrijednosni papiri u novom društvu odnosno društvima, ili u društvu koje se dijeli, odnosno i u društvu koje se dijeli i u novom društvu odnosno društvima, a ako se to čini, kriterij na kojemu se ta dodjela temelji

6. podatke o procjeni vrijednosti imovine i obveza koje se prenose na novo društvo odnosno društva, a kod podjele odvajanjem sadrži i podatke o procjeni vrijednosti imovine i obveza koje ostaju društvu koje se dijeli.

Članak 551.c dodanNN 130/2023: dodan člankom 109.

Izvješće o prekograničnoj podjeli

(1) Uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se dijeli moraju izraditi izvješće o prekograničnoj podjeli. Izvješće se sastoji od općeg dijela, dijela namijenjenog članovima društva i dijela namijenjenog radnicima.

(2) U općem dijelu izvješća objašnjavaju se temeljni pravni i gospodarski aspekti podjele, razlozi za podjelu te se objašnjavaju posljedice koje prekogranična podjela ima za radnike društva. U tom se dijelu osobito objašnjavaju posljedice koje će prekogranična podjela imati za buduće poslovanje društava koja sudjeluju u podjeli.

(3) U dijelu izvješća koje je namijenjeno članovima društva mora se navesti sve što sadrži izvješće iz članka 550.d stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, a u svakom slučaju mora se obrazložiti omjer zamjene dionica te metoda ili metode korištene za određivanje tog omjera. Uprava, odnosno izvršni direktori društva moraju članovima dodatno detaljno obrazložiti i:

1. posljedice prekogranične podjele za članove društva i

2. pravo članova na primjerenu otpremninu iz članka 551.i ovoga Zakona, kao i metodu kojom je određena ta otpremnina.

(4) U dijelu izvješća koje je namijenjeno radnicima društva mora se osobito obrazložiti:

1. posljedice prekogranične podjele za radne odnose i, po potrebi, mjere za zaštitu tih odnosa,

2. bitne promjene uvjeta zaposlenja ili mjesta poslovanja društva,

3. kako čimbenici navedeni u točkama 1. i 2. ovoga stavka utječu na društva koja su ovisna u odnosu na društvo koje se dijeli.

(5) Umjesto jedinstvenog izvješća namijenjenog članovima društva i radnicima, uprava, odnosno izvršni direktori mogu odvojeno izraditi izvješće namijenjeno članovima i izvješće namijenjeno radnicima. Svako od tih izvješća mora, osim obrazloženja iz općeg dijela, sadržavati i posebna obrazloženja namijenjena članovima, odnosno namijenjena radnicima.

(6) Nije potrebno izraditi izvješće namijenjeno članovima, odnosno dio izvješća koji je namijenjen članovima društva ako svi članovi društva koje se dijeli daju izričitu izjavu u obliku javnobilježničke isprave o tome da se odriču izvješća o podjeli. Izričitu izjavu zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, o tome da se uprava, odnosno izvršni direktori oslobađaju obveze izrade izvješća o podjeli, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva koje se dijeli.

(7) Nije potrebno izraditi izvješće namijenjeno radnicima, odnosno dio izvješća koji je namijenjen radnicima ako su svi radnici društva i o njemu ovisnih društava ujedno i članovi uprave ili izvršni direktori u tim društvima.

(8) Izvješće o prekograničnoj podjeli ne mora se izraditi ako nije potrebno izraditi ni izvješće za članove društva ni izvješće za radnike društva.

Članak 551.d dodanNN 130/2023: dodan člankom 109.

Revizija prekogranične podjele

(1) Osim podataka i izjava iz članka 550.e ovoga Zakona, izvješće o provedenoj reviziji prekogranične podjele mora sadržavati i izjavu o tome je li primjerena otpremnina iz članka 551.i ovoga Zakona. Pri ocjeni primjerenosti te otpremnine revizor uzima u obzir tržišnu cijenu udjela u društvu prije najave prijedloga za podjelu te vrijednost trgovačkog društva, ne uključujući učinak predložene podjele, koristeći se općeprihvaćenim metodama vrednovanja. U izvješću se mora dodatno navesti i:

1. kojim je metodama određena visina otpremnine,

2. zbog kojih je razloga korištenje tih metoda primjereno,

3. do kojeg bi se iznosa naknade došlo primjenom svake od različitih metoda, ako su one primijenjene, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje otpremnine i vrijednosti na kojoj ona počiva, kao i posebne teškoće koje su se pojavile pri utvrđivanju vrijednosti.

(2) Izvješće o provedenoj reviziji prekogranične podjele mora se sastaviti i ako članovi društva koje se dijeli u novim društvima stječu udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli.

Članak 551.e dodanNN 130/2023: dodan člankom 109.

Izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora

Nadzorni odnosno upravni odbor društva koje se dijeli, ako taj u društvu postoji, dužan je provjeriti plan prekogranične podjele i reviziju takve podjele te o namjeravanoj podjeli izraditi pisano izvješće. Izvješće se mora sastaviti i ako članovi u novim društvima dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli.

Članak 551.f dodanNN 130/2023: dodan člankom 109.

Priprema skupštine radi odlučivanja o podjeli

(1) Društvo koje se dijeli mora registarskom sudu podnijeti prijavu za upis namjere provođenja prekogranične podjele najmanje šest tjedana prije održavanja skupštine na kojoj će članovi društva koje se dijeli odlučivati o podjeli. Uz namjeru provođenja prekogranične podjele u sudski registar upisuje se obavijest članovima društva, vjerovnicima društva, radničkom vijeću, odnosno radnicima, ako to vijeće nije u društvu utemeljeno, da društvu koje se dijeli mogu podnijeti primjedbe na plan podjele najkasnije pet dana prije održavanja skupštine na kojoj će se odlučivati o podjeli. U sudski registar upisuje se i uputa o tome kako vjerovnici, članovi i radnici društava koje se dijeli mogu ostvariti svoja prava. Ako su isprave iz stavka 6. ovoga članka dostupne na internetskoj stranici društva, u obavijesti će se navesti i internetska stranica na kojoj su te isprave dostupne.

(2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilaže se:

1. plan prekogranične podjele,

2. izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o prekograničnoj podjeli, ako ga se mora izraditi,

3. izvješće revizora o podjeli te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora o podjeli, ako ih se mora izraditi, a društvo ih želi objaviti u skladu s idućim podstavkom.

Plan podjele i izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o podjeli moraju biti dostupni na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar te putem sustava povezivanja registara. Ako ih društvo dostavi uz prijavu, na taj će se način učiniti dostupnima i izvješće revizora o podjeli te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora o podjeli.

(3) U objavi upisa namjere provođenja prekogranične podjele mora se upozoriti članove društva, vjerovnike društva, radničko vijeće odnosno radnike društva, ako to vijeće nije utemeljeno, u kojem roku te osobe imaju pravo podnijeti društvu primjedbe na plan podjele.

(4) U pozivu na skupštinu koja treba odlučiti o prekograničnoj podjeli mora se navesti i:

1. obavijest članovima da su plan podjele, izvješće uprave i izvršnih direktora o podjeli, a ako su dostavljeni u sudski registar, i izvješće o reviziji podjele te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora dostupni na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar,

2. obavijest članovima da se isprave iz stavka 6. ovoga članka nalaze na uvidu u poslovnim prostorijama društva te da su članovi ovlašteni zahtijevati da im se dostavi preslika tih isprava, odnosno, ako su te isprave objavljene na internetskoj stranici društva s koje se mogu preuzeti bez naknade, podatak o tome na kojoj su stranici objavljene,

3. obavijest da članovi društva, vjerovnici te radničko vijeće, odnosno izravno radnici društva ako to vijeće nije utemeljeno, imaju pravo društvu dostaviti svoje primjedbe na plan podjele najkasnije pet dana prije održavanja skupštine na kojoj će se odlučivati o podjeli.

(5) Ako je društvo koje se dijeli društvo s ograničenom odgovornošću, od sazivanja skupštine koja treba odlučiti o prekograničnoj podjeli pa do njezina održavanja mora proći najmanje mjesec dana.

(6) Istodobno sa sazivanjem glavne skupštine odnosno skupštine društva koja treba odlučiti o podjeli moraju se u poslovnim prostorijama društva u njegovu sjedištu staviti članovima na uvid:

1. plan podjele,

2. izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o podjeli, ako ga se mora izraditi,

3. izvješće o reviziji podjele, ako ga se mora izraditi,

4. izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora o podjeli, ako ga se mora izraditi,

5. godišnja financijska izvješća društva za posljednje tri poslovne godine, a ako dan s kojim su sastavljena posljednja godišnja financijska izvješća društva nije i dan poslovnih učinaka podjele, mora se priložiti i zaključni izvještaj o financijskom položaju društva koje se dijeli,

6. ako se zadnja godišnja financijska izvješća odnose na poslovnu godinu koja je istekla više od šest mjeseci prije izrade plana podjele, moraju se priložiti i nova takva izvješća na određeni dan od kojega nije proteklo više od tri mjeseca do izrade plana podjele ili polugodišnji izvještaj sastavljen u skladu s odredbom članka 465. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 65/18., 17/20., 83/21. i 151/22.).

(7) Financijska izvješća iz stavka 6. točke 6. ovoga članka sastavljaju se suglasno propisima koji su važili u vrijeme kad su sastavljena posljednja godišnja financijska izvješća te uz primjenu metoda koje su primijenjene prilikom izrade posljednjih godišnjih financijskih izvješća. Pritom se moraju uzeti u obzir otpisi i ispravke vrijednosti te sve bitne promjene u vrijednosti imovine, koje nisu vidljive iz poslovnih knjiga, do dana s kojim su izrađena ta izvješća.

(8) Svakom članu društva na njegov će se zahtjev, a na trošak društva dati preslika isprava iz stavka 6. ovoga članka. Ako je član društva pristao da mu društvo dostavlja informacije elektroničkim putem, društvo mu može ove isprave dostaviti i elektroničkom poštom. Radničkom vijeću, odnosno pojedinom radniku ako takvo vijeće nije u društvu utemeljeno, na njihov će se zahtjev, a na trošak društva dati preslika isprava iz stavka 6. točaka 1., 2., 5. i 6. ovoga članka. Vjerovniku društva dat će se na njegov zahtjev i o njegovu trošku preslika isprava iz stavka 6. točaka 1., 2., 5. i 6. ovoga članka.

(9) Za vrijeme održavanja glavne skupštine odnosno skupštine društva članovima društva treba omogućiti uvid u isprave iz stavka 6. ovoga članka. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju na početku rasprave objasniti plan podjele i upoznati članove društva sa svim bitnim promjenama imovine i obveza društva do kojih je došlo nakon izrade plana podjele. To se pogotovo odnosi na promjene koje bi opravdavale promjenu omjera zamjene i drukčiji raspored udjela u novim društvima, odnosno opravdavale drukčiji iznos otpremnine iz članka 551.i ovoga Zakona. Uprava odnosno izvršni direktori moraju izvijestiti glavnu skupštinu odnosno skupštinu i o svim pravodobno zaprimljenim primjedbama članova društva i vjerovnika društva. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju također izvijestiti glavnu skupštinu odnosno skupštinu društva o svim pravodobno dostavljenim primjedbama i mišljenju radničkog vijeća, odnosno pojedinih radnika, ako takvo vijeće nije u društvu utemeljeno, koji su dani u vezi s informacijama sadržanim u općem dijelu izvješća o planu podjele i dijelu izvješća o planu podjele namijenjenom radnicima. Mišljenje radničkog vijeća, odnosno radnika, ako takvo vijeće nije utemeljeno, prilaže se izvješću uprave, odnosno izvršnih direktora.

(10) Društvo nema obveze iz stavaka 6. i 7. ako su isprave iz stavka 6. ovoga članka za isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici društva s koje se mogu preuzeti bez naknade.

Članak 551.g dodanNN 130/2023: dodan člankom 109.

Odluka o podjeli

(1) Odlukom glavne skupštine odnosno skupštine društva s ograničenom odgovornošću o odobravanju plana podjele donesena je odluka o podjeli društva.

(2) Odluka se donosi glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva odnosno skupštini društva s ograničenom odgovornošću prilikom donošenja odluke. Statutom odnosno društvenim ugovorom može se odrediti da je za to potrebna i veća većina te ispunjenje dodatnih pretpostavki, ali se ne smije predvidjeti da se odluka donosi glasovima koji predstavljaju više od devet desetina temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva odnosno skupštini društva s ograničenom odgovornošću prilikom donošenja odluke.

(3) Skupština može odluku kojom odobrava plan podjele uvjetovati svojom izričitom suglasnošću o načinu suodlučivanja radnika u novim društvima koja se osnivaju u postupku podjele.

(4) Odluka o podjeli mora biti u obliku javnobilježničke isprave. Smatra se da je tom zahtjevu udovoljeno ako je zapisnik na skupštini koja odlučuje o podjeli vodio javni bilježnik. Plan podjele prilaže se odluci odnosno zapisniku sa skupštine kao njihov sastavni dio.

Članak 551.h dodanNN 130/2023: dodan člankom 109.

Isključenje razloga za pobijanje odluke

Odluka o prekograničnoj podjeli ne može se pobijati, osim razloga iz članka 550.k stavka 1. ovoga Zakona, ni zbog toga što je otpremnina iz članka 551.i ovoga Zakona neprimjerena ili što utvrđenja odnosno obrazloženja primjerenosti otpremnine sadržana u planu podjele, izvješću uprave odnosno izvršnih direktora, izvješću revizora podjele, nadzornog odnosno upravnog odbora te informacije objavljene o tome u pripremi skupštine nisu u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 551.i dodanNN 130/2023: dodan člankom 109.

Pravo na primjerenu otpremninu

(1) Svaki član društva koji je glasovao protiv odluke o podjeli i na zapisnik izjavio protivljenje toj odluci ima pravo zahtijevati od društva koje se dijeli da mu isplati primjerenu otpremninu u novcu za udio koji mu u trenutku donošenja odluke o preuzimanju pripada u društvu koje se dijeli.

(2) Pravo na primjerenu otpremninu ima i član koji je na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli, a glasovao je za odluku o podjeli:

1. ako mu se podjelom isključuju ili umanjuju posebna prava koja mu pripadaju na temelju statuta ili društvenog ugovora, ili posebna prava koja se odnose na vođenje poslova društva, imenovanje članova uprave ili članova nadzornog, odnosno upravnog odbora, ili su u vezi s prijenosom udjela u društvu,

2. ako se podjela provodi tako da članovi društva koje se dijeli ne stječu udjele u novim društvima u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, osim ako se podjela provodi odvajanjem tako da sve udjele u novom društvu ili društvima stječe društvo koje se dijeli,

3. ako su udjeli u društvu koje se dijeli bili slobodno prenosivi, a statut odnosno društveni ugovor novog društva predviđa da udjeli nisu prenosivi ili da je za prijenos udjela potrebna suglasnost društva ili pojedinih članova društva,

4. ako se planom podjele ili izmjenom statuta odnosno društvenog ugovora društva koje se dijeli članu društva nameću imovinske obveze prema društvima koja sudjeluju u podjeli, preko vrijednosti obveza koje je prije podjele imao prema društvu koje se dijeli,

5. ako se planom podjele ili izmjenom statuta odnosno društvenog ugovora društva koje se dijeli članu društva nameću imovinske obveze prema trećima ili se uvodi njegova odgovornost prema trećima za obveze društava koja sudjeluju u podjeli, preko iznosa tih obveza odnosno odgovornosti koje je prije podjele imao na temelju svog članstva u društvu koje se dijeli.

(3) Pravo na primjerenu otpremninu u novcu ima i član društva koje se dijeli koji nije sudjelovao u radu skupštine kada se odlučivalo o podjeli ako mu je sudjelovanje bilo protupravno onemogućeno, ako skupština nije bila valjano sazvana ili ako predmet odlučivanja nije bio pravilno objavljen.

(4) Zahtjev za isplatu primjerene otpremnine član mora postaviti u roku od mjesec dana od zaključenja skupštine na kojoj je donesena odluka o podjeli. Zahtjev se dostavlja društvu koje se dijeli, a član ga može postaviti i elektronički, na adresu elektroničke pošte koja je za tu svrhu navedena u planu podjele. Zahtjev se može postaviti i na zapisnik na samoj skupštini koja odlučuje o prekograničnoj podjeli. Glasovanje protiv odluke ili izjavljivanje protivljenja toj odluci na zapisnik ne smatra se podnošenjem zahtjeva za plaćanje primjerene otpremnine.

(5) Svakom članu koji je pravodobno postavio uredan zahtjev za plaćanje otpremnine sva društva koja sudjeluju u podjeli obvezna su kao solidarni dužnici isplatiti primjerenu otpremninu. Obveza isplate otpremnine uvjetovana je time da prekogranična podjela počne proizvoditi učinke. Obveza isplate otpremnine dospijeva u roku od petnaest dana od nastupa učinaka prekogranične podjele. Planom podjele uredit će se koja prava društvo koje je isplatilo otpremninu članu ima prema drugim društvima koja sudjeluju u podjeli.

(6) Svaki član društva koji je pravodobno postavio uredan zahtjev za isplatu primjerene otpremnine može najkasnije dva mjeseca od nastupa učinaka prekogranične podjele zatražiti od suda nadležnog prema mjestu sjedišta društva koje se dijeli da u izvanparničnom postupku utvrdi primjereni iznos otpremnine. Više postupaka koji se pokrenu sud će spojiti. Odluka suda o visini otpremnine djeluje prema svim članovima koji su postavili zahtjev za isplatu primjerene otpremnine, neovisno o tome jesu li sudjelovali u postupku u kojem je određena. Odredi li sud da iznos otpremnine određen planom podjele nije primjeren i da je primjerena viša otpremnina, naložit će da se članovima društva koji su sudjelovali u postupku nadoknade troškovi potrebni za vođenje postupka.

(7) Neovisno o odredbama plana podjele o omjeru zamjene udjela u društvu koje se dijeli za udjele u novim društvima, član koji je postavio zahtjev za isplatu otpremnine ne stječe udjele u društvima koja se osnivaju u postupku prekogranične podjele. Ako se provodi podjela odvajanjem, nastupom učinaka podjele udjeli toga člana u društvu koje se dijeli prelaze na to društvo. Prilikom stjecanja ne vrijede ograničenja koja inače vrijede za stjecanje vlastitih dionica odnosno vlastitih poslovnih udjela. Ako prilikom stjecanja nisu ispunjene pretpostavke koje se inače zahtijevaju za stjecanje vlastitih dionica odnosno poslovnih udjela, društvo ih mora otuđiti u roku od godine dana, a ako to ne učini, mora ih povući uz odgovarajuću primjenu pravila koja se primjenjuju na stjecanje vlastitih dionica odnosno poslovnih udjela.

(8) Svaki član koji je postavio pravodoban i uredan zahtjev za isplatu primjerene otpremnine ima pravo zahtijevati da mu se dade osiguranje na koje imaju pravo vjerovnici društva u skladu s odredbom članka 551.j ovoga Zakona.

Članak 551.j dodanNN 130/2023: dodan člankom 109.

Zaštita vjerovnika društva koje se dijeli

(1) Vjerovnici društva koje se dijeli imaju pravo zahtijevati da im se da odgovarajuće osiguranje za tražbine koje postoje, ali nisu dospjele u vrijeme objave plana podjele. Zahtjev za davanje odgovarajućeg osiguranja podnosi se sudu iz članka 40. ovoga Zakona, nadležnom prema sjedištu društva koje se dijeli, u roku od tri mjeseca od dana objave plana podjele. O zahtjevu se odlučuje u izvanparničnom postupku. Vjerovnik koji zahtijeva osiguranje mora učiniti vjerojatnim da zaštitni mehanizmi koji su za vjerovnike predviđeni planom podjele ne predstavljaju odgovarajuće osiguranje njegove tražbine te da će se zbog prekogranične podjele znatno otežati ostvarenje njegove tražbine. Zahtjev za davanje osiguranja za nedospjelu, uvjetnu ili neizvjesnu tražbinu ograničava se na iznos jednak procijenjenoj vrijednosti te tražbine prema stanju u vrijeme objave plana podjele, utvrđenoj savjesnom primjenom računovodstvenih standarda.

(2) Odredbom stavka 1. ovoga članka ne utječe se na odgovarajuću primjenu odredbi članka 550.o stavaka 1., 4. i 5. ovoga Zakona.

(3) Ako zbog bilo kojeg razloga ne dođe do prekogranične podjele, prestaje obveza davanja osiguranja radi provedbe podjele. Osiguranja koja su u tu svrhu bila dana prestaju, a vjerovnik je dužan vratiti ono što je po toj osnovi primio.

Članak 551.k dodanNN 130/2023: dodan člankom 109.

Prijava za upis prekogranične podjele u registru društva koje se dijeli

(1) Nakon što ispuni pretpostavke iz članaka 551. do 551.j, društvo koje se prekogranično dijeli podnosi registarskom sudu prijavu za upis u sudski registar prekogranične podjele. Prijava se podnosi najranije nakon proteka dva mjeseca od donošenja odluke o podjeli, registarskom sudu nadležnom po mjestu sjedišta društva koje se dijeli. Prijavu podnose svi članovi uprave, odnosno izvršni direktori i predsjednik nadzornog, odnosno upravnog odbora, ako društvo ima taj organ.

(2) Prijavi se prilažu:

1. plan podjele,

2. odluka o prekograničnoj podjeli donesena u propisanom obliku,

3. primjedbe koje su na plan podjele podnesene u skladu s odredbama članka 551.f,

4. izvješće uprave odnosno izvršnih direktora o prekograničnoj podjeli, odnosno zasebna izvješća za članove odnosno radnike društva, a ako se takvo izvješće ili izvješća ne moraju izraditi, odgovarajući dokaz o tome,

5. mišljenje radničkog vijeća o podjeli, odnosno odgovarajuće mišljenje radnika ako to vijeće nije utemeljeno u društvu, a ako takva mišljenja nisu dana, izjavu članova uprave odnosno izvršnih direktora kojom to potvrđuju,

6. izvješće revizora o podjeli, a ako se ne mora izraditi, odgovarajući dokaz o tome,

7. izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora o podjeli, a ako se ne mora izraditi, odgovarajući dokaz o tome,

8. ako se neko od novih društava osniva u Republici Hrvatskoj, isprave koje je uz odgovarajuću primjenu odredbi ovoga Zakona o osnivanju takvog društva potrebno priložiti za upis toga društva u sudski registar,

9. ako je za podjelu potrebna suglasnost ili dozvola nekog državnog tijela ili institucije s javnopravnim ovlastima, takva suglasnost ili dozvola,

10. dokaz da je skupština na kojoj se odlučivalo o podjeli pripremljena i sazvana u skladu s odredbom članka 551.f stavka 1. ovoga Zakona,

11. izjava treće osobe s ponudom novčane doplate dana u propisanom obliku (članak 550.b stavak 4.),

12. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora društva koje se dijeli da je članovima društva koji na to imaju pravo dano osiguranje iz članka 550.i stavka 8. ovoga Zakona, odnosno da je takvo osiguranje dano vjerovnicima koji na to imaju pravo u skladu s odredbama članka 551.j ovoga Zakona,

13. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora društva koje se dijeli da protiv odluke skupštine o podjeli u roku od 30 dana od donošenja odluke nije bila podignuta tužba za njezino pobijanje ili da do dana podnošenja prijave nije podignuta tužba za utvrđivanje ništetnosti odluke, a ako je takva tužba podnesena, da je tužbeni zahtjev pravomoćno odbijen, ili da je tužba odbačena ili povučena; izjava uprave, odnosno izvršnih direktora nije potrebna ako se uz prijavu prilože izjave svih članova društva dane u obliku javnobilježničke isprave kojom se odriču prava na pobijanje odluke o podjeli ili pozivanja na njezinu ništetnost, ili jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću istog sadržaja, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva,

14. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora društva koje se dijeli da nisu povrijeđena prava radnika iz članka 551.f stavka 4. točke 3. ovoga Zakona,

15. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora društva koje se dijeli da su započeli pregovori s radnicima o budućem sudjelovanju u suodlučivanju zaposlenih u društvima koja sudjeluju u podjeli sukladno posebnim propisima,

16. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora društva koje se dijeli da u društvu ne postoji neki od stečajnih razloga ili prijeteća nesposobnost za plaćanje,

17. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora o broju zaposlenih u društvu u trenutku izrade plana podjele te o broju i sjedištima društava koja su s njime povezana,

18. izjava uprave odnosno izvršnih direktora o postojanju, dospjelih ili nedospjelih poreznih obveza i obveza s osnove drugih javnih davanja, o tome je li društvo predmet poreznog ili drugog javnopravnog nadzora, vodi li se protiv društva upravni postupak ili spor kojemu je predmet utvrđenje postojanja porezne obveze ili druge javnopravne obveze te vodi li se protiv društva kakav prekršajni ili kazneni postupak.

Članak 551.l dodanNN 130/2023: dodan člankom 109.

Potvrda o podjeli. Upis podjele u registru u kojem je upisano društvo koje se dijeli.

(1) Registarski sud dužan je u roku od tri mjeseca od podnošenja prijave iz članka 551.k ovoga Zakona ispitati je li društvo koje se dijeli ispunilo sve pretpostavke i obavilo sve propisane radnje za prekograničnu podjelu.

(2) Ako postoje ozbiljne sumnje da se prekogranična podjela provodi radi zlouporabe ili prijevare koja može dovesti ili čiji je cilj izbjegavanje odnosno zaobilaženje prava Europske unije ili nacionalnog prava ili koje se provodi radi počinjenja kaznenog djela, sud može zahtijevati da mu se dostave i dodatne informacije ili dokumenti, a može i poduzeti dodatne radnje, u skladu s odredbom članka 551.m ovoga Zakona. Rok iz stavka 1. ovoga članka može se u tom slučaju produljiti za dodatna tri mjeseca. Utvrdi li sud da se prekogranična podjela provodi u ove svrhe, odbit će zahtjev za upis.

(3) Ako zbog složenosti postupka prekogranične podjele u iznimno opravdanim slučajevima nije moguće provesti ispitivanje u rokovima iz stavka 1. ili 2. ovoga članka, sud će prije isteka tih rokova obavijestiti podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja.

(4) Utvrdi li da je društvo ispunilo sve pretpostavke i obavilo sve propisane radnje za prekograničnu podjelu društva iz članaka 551. do 551.j ovoga Zakona, registarski sud upisat će u sudski registar:

1. broj predmeta pod kojim se u tom registru vodi postupak prekogranične podjele;

2. zabilježbu da je društvo koje se dijeli ispunilo sve pretpostavke i obavilo sve propisane radnje za prekograničnu podjelu društva koje se zahtijevaju za izdavanje potvrde o prekograničnoj podjeli;

3. zabilježbu da će se prekogranična podjela upisati u sudski registar društva koje se dijeli tek nakon što se u nadležni registar odnosno registre upišu sva nova društva koja sudjeluju u podjeli te nakon što registarski sud o tome zaprimi odgovarajuću obavijest.

(5) Ako su vjerovnici društva postavili zahtjev za davanje osiguranja iz članka 551.j ili su članovi društva postavili zahtjev za davanje osiguranja iz članka 551.i, upis u registar ne može se provesti:

1. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev odbija,

2. prije nego što je vjerovniku odnosno članu društva dano osiguranje sukladno odluci suda ili

3. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev djelomično odbija i prije nego što je vjerovniku odnosno članu društva dano osiguranje sukladno takvoj odluci suda.

Društvo mora dokazati da je članovima društva odnosno vjerovnicima društva koji na to imaju pravo dano odgovarajuće osiguranje.

(6) Nakon upisa iz stavka 4. ovoga članka registarski sud izdaje potvrdu da je društvo koje se dijeli ispunilo sve pretpostavke i obavilo sve propisane radnje za prekograničnu podjelu (potvrda o podjeli). Takva se potvrda mora učiniti dostupnom putem sustava povezivanja registara.

(7) Registarski će sud nadležan prema sjedištu društva koje se dijeli, nakon što dobije obavijest da su u nadležne registre upisana sva nova društva koja sudjeluju u podjeli, upisati u sudski registar da je provedena prekogranična podjela društva koje se dijeli. Registarski sud obavijestit će elektroničkim putem sud nadležan prema sjedištu svakog novog društva koje sudjeluje u podjeli o tome s kojim je danom upisana prekogranična podjela u registru društva koje se dijeli te će mu na isti način dostaviti izvod iz sudskog registra i statut odnosno društveni ugovor društva koje se dijeli.

(8) U sudski registar društva koje se dijeli upisat će se tvrtka i pravni oblik svih drugih društava koja sudjeluju u podjeli, kao i broj pod kojim se svako od tih društava vodi u registru u kojem je ono upisano. Ako društvo koje se dijeli prestaje postojati zbog podjele, u sudski registar upisat će se dan s kojim je društvo prestalo postojati i napomena da je prestanak posljedica prekogranične podjele.

Članak 551.m dodanNN 130/2023: dodan člankom 109.

Obavijesti i informacije registarskog suda

(1) Registarski sud može za obavljanje ispitivanja iz članka 551.l ovoga Zakona:

1. zatražiti potrebne informacije i isprave od društva koje se prekogranično dijeli;

2. zatražiti potrebne informacije i isprave od javnopravnih tijela u zemlji i u drugoj državi članici ili državi koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru u kojoj se u postupku prekogranične podjele osnivaju nova društva koja sudjeluju u podjeli;

3. prema potrebi, zatražiti potrebne informacije i isprave od posebnog pregovaračkog tijela;

4. imenovati revizora.

(2) Ako je domaći sud nadležan za upis novog društva iz članka 551.n ovoga Zakona, taj sud i druga domaća javnopravna tijela mogu tijelu druge države članice ili države koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru nadležnom za izdavanje potvrde o prekograničnoj podjeli dati na njegov zahtjev sve potrebne informacije i dostaviti potrebne isprave kojima raspolaže.

Članak 551.n dodanNN 130/2023: dodan člankom 109.

Upis novih društva koja sudjeluju u podjeli

(1) Društvo koje se prekogranično dijeli podnosi prijavu za upis osnivanja novog društva u postupku prekogranične podjele. Prijava se podnosi registarskom sudu na čijem je području predviđeno da se nalazi sjedište novog društva.

(2) Prijavi se prilaže:

1. plan podjele,

2. prema potrebi, sporazum o sudjelovanju radnika pri određivanju njihova prava suodlučivanja u društvima koja sudjeluju u podjeli.

Prijavi se ne prilažu druge isprave iz članka 551.k ovoga Zakona.

(3) Registarskom sudu dostavit će se potvrda o prekograničnoj podjeli koju je izdalo tijelo koje je nadležno za provjeru zakonitosti podjele prema pravu države u kojoj je registrirano društvo koje se dijeli. Potvrda se dostavlja putem sustava povezivanja registara. Dostavljena potvrda priznaje se kao dokaz da su ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekograničnu podjelu koje se za takvu podjelu zahtijevaju prema pravu države u kojoj društvo koje se dijeli ima svoje sjedište. Registarski sud ne može u sudskom registru provesti upis osnivanja novog društva koje sudjeluje u prekograničnoj podjeli bez potvrde o prekograničnoj podjeli.

(4) Prilikom upisa sud provjerava posebice jesu li ispunjene sve pretpostavke koje se inače zahtijevaju za osnivanje novog društva, a prema potrebi i je li sklopljen sporazum o radničkom suodlučivanju u društvima koja sudjeluju u podjeli. Pri osnivanju društva primjenjuju se na odgovarajući način odredbe članka 550.c stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.

(5) Uz upis novog društva u sudski registar upisuje se i zabilježba da je društvo upisano u postupku prekogranične podjele te zabilježba da će učinci osnivanja novog društva nastupiti tek kad se valjano provede prekogranična podjela prema pravu države kojoj pripada društvo koje se dijeli. Registarski sud nadležan za upis osnivanja novog društva službenim će putem obavijestiti sud nadležan za društvo koje se dijeli da je novo društvo koje sudjeluje u podjeli upisano u sudski registar, navodeći dan s kojim je to učinjeno.

(6) Nakon što registar u kojem je upisano društvo koje se dijeli obavijesti registarski sud da su nastupile posljedice prekogranične podjele, registarski sud nadležan prema sjedištu novog društva upisat će u sudski registar podatak o danu s kojim su nastupile pravne posljedice prekogranične podjele.

(7) U sudski registar novog društva koje sudjeluje u podjeli upisat će se tvrtka i pravni oblik društva koje se dijeli i svih drugih društava koja sudjeluju u podjeli, kao i broj pod kojim se svako od tih društava vodi u registru u kojem je ono upisano.

Članak 551.o dodanNN 130/2023: dodan člankom 109.

Prijenos imovine na osobe javnoga prava

(1) Dioničko društvo može cijelu svoju imovinu bez provođenja likvidacije prenijeti na Republiku Hrvatsku, županiju, općinu ili grad.

(2) Za društvo koje prenosi svoju imovinu prema stavku 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o društvu koje se pripaja. Upisom prijenosa imovine dioničkoga društva u sudski registar u kojemu je ono upisano to društvo prestaje. Imovina društva zajedno s obvezama prelazi na preuzimatelja. Umjesto odnosa zamjene dionica utvrđuje se oblik i visina naknade za prenijetu imovinu.

Članak 564. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 42.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 110.

Pretpostavke

(1) Odlukom skupštine društvo s ograničenom odgovornošću može se preoblikovati u dioničko društvo.

(2) Na preoblikovanje društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o društvu s ograničenom odgovornošću kojima se uređuje izmjena društvenog ugovora.

(3) Ako se poslovni udjeli u društvu s ograničenom odgovornošću mogu ustupiti samo uz suglasnost jednoga ili više članova društva, društvo se ne može preoblikovati bez suglasnosti tih članova.

(4) Ako članovi društva s ograničenom odgovornošću osim obveze uplate temeljnoga uloga poslovnih udjela imaju prema društvu i drugih obveza, te ako prilikom preoblikovanja te obveze ne mogu ispuniti s odlukom o preoblikovanju moraju se suglasiti i ti članovi društva.

Odredbom članka 151. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 4.

Članak 568. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 43.

Upis u sudski registar

(1) Nakon što se donese odluka o preoblikovanju, dioničko društvo podnosi sudu prijavu za upis preoblikovanja u sudski registar.

(2) Prijavi za upis preoblikovanja u sudski registar prilažu se:

1. odluka o preoblikovanju,

2. imena i prezimena, osobni identifikacijski broj i prebivalište članova uprave, odnosno izvršnih direktora i članova nadzornog, odnosno upravnog odbora dioničkoga društva,

Odredbom članka 227. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 2.

3. izvješća o reviziji članova uprave, odnosno izvršnih direktora, članova nadzornog, odnosno upravnog odbora i revizora o obavljenom ispitivanju prema odredbama članka 182. i 183. ovoga Zakona s odgovarajućim ispravama.

Odredbom članka 227. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 3.

(3) Zajedno s upisom preoblikovanja društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo objavljuju se imena i prezimena, osobni identifikacijski broj i prebivalište članova nadzornog, odnosno upravnog odbora.

Odredbom članka 227. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 3.

Članak 582.a dodanNN 130/2023: dodan člankom 111.

Pojam prekograničnog preoblikovanja

(1) Prekogranično preoblikovanje je preoblikovanje kojim društvo registrirano u Republici Hrvatskoj mijenja oblik i sjedište i nastavlja poslovati kao društvo registrirano u drugoj državi Europske unije ili državi koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru. Odredbe ovoga odjeljka primjenjuju se na postupak takvog preoblikovanja do trenutka izdavanja potvrde o preoblikovanju.

(2) Prekogranično preoblikovanje je i preoblikovanje u kojemu društvo registrirano u drugoj državi Europske unije ili državi koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru mijenja oblik i sjedište i nastavlja poslovati kao društvo registrirano u Republici Hrvatskoj. Odredbe ovoga odjeljka primjenjuju se na postupak takvog preoblikovanja od trenutka izdavanja potvrde o preoblikovanju.

(3) Promjenom oblika smatra se i slučaj kada neko od društava mijenja oblik u funkcionalno i jezično istovjetni oblik u drugoj državi članici.

(4) Na pitanja donošenja odluka o prekograničnom preoblikovanju koja nisu uređena odredbama ovoga Zakona, a koja se smatraju odlukama važnim za položaj radnika primjenjuju se odredbe Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23.) o prijenosu ugovora o radu na novog poslodavca i sudjelovanju radnika u odlučivanju, Zakona o europskim radničkim vijećima (»Narodne novine«, br. 93/14. i 127/17.) i Zakona o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskom društvu (SE) i u europskoj zadruzi (SCE) (»Narodne novine«, br. 93/14.).

(5) Ako odredbama ovoga odjeljka nije određeno drugačije, na postupak prekograničnog preoblikovanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe odjeljaka 1. do 3. glave IX. ovoga dijela Zakona. Ne primjenjuje se čl. 554. ovoga Zakona.

(6) Odredbe ovoga odjeljka ne primjenjuju se na preoblikovanja u kojima sudjeluju:

1. društvo u postupku likvidacije koje je počelo s diobom imovine svojim članovima,

2. društvo nad kojim je otvoren stečajni ili predstečajni postupak, kao i postupak izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, odnosno društvo nad kojim je otvoren odgovarajući postupak u drugim državama članicama,

3. društvo na koje se primjenjuju instrumenti sanacije, sanacijske ovlasti ili sanacijski mehanizmi predviđeni Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, odnosno društvo na koje se primjenjuju odgovarajući instrumenti, ovlasti ili mehanizmi drugih država članica,

4. društvo čiji je cilj zajedničko ulaganje kapitala prikupljenog od javnosti, koje posluje prema načelu razdiobe rizika i čiji se udjeli, na zahtjev imatelja tih udjela, neposredno ili posredno, otkupljuju ili isplaćuju iz imovine tog društva, što uključuje i radnje koje to društvo poduzme da bi osiguralo da vrijednost njegovih udjela na burzi ne odstupa bitno od vrijednosti njegove neto imovine.

Članak 582.b dodanNN 130/2023: dodan člankom 111.

Društva koja mogu sudjelovati u prekograničnom preoblikovanju

(1) Od društava koja su registrirana u Republici Hrvatskoj u prekograničnom preoblikovanju mogu sudjelovati dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću.

(2) Od društava koja su registrirana u nekoj drugoj državi u prekograničnom preoblikovanju mogu sudjelovati društva koja su navedena u Prilogu II. Direktive (EU) 2017/1132.

Članak 582.c dodanNN 130/2023: dodan člankom 111.

Plan preoblikovanja

(1) Uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se prekogranično preoblikuje izrađuju plan preoblikovanja.

(2) Plan preoblikovanja mora sadržavati barem sljedeće podatke:

1. pravni oblik, tvrtku i sjedište društva,

2. pravni oblik, tvrtku i sjedište preoblikovanog društva,

3. statut, odnosno društveni ugovor preoblikovanog društva,

4. predloženi okvirni vremenski raspored za prekogranično preoblikovanje,

5. sudjelovanje dotadašnjih članova u preoblikovanom društvu, prema pravilima koja se primjenjuju na to društvo, uključujući broj, veličinu i vrstu udjela koje će članovi steći preoblikovanjem,

6. prava koja u preoblikovanom društvu stječu članovi društva koji su imali posebna prava, kao i imatelji vrijednosnih papira koji nisu dionice, ili mjere koje se predlažu u vezi s njima,

7. sredstva osiguranja koja su ponuđena vjerovnicima društva,

8. posebne pogodnosti koje su dane članovima upravnih i nadzornih organa društva,

9. prikaz poticaja i subvencija koje je društvo dobilo u posljednjih pet godina,

10. pojedinosti o ponudi novčane naknade u skladu s člankom 582.h,

11. očekivani utjecaj prekograničnog preoblikovanja na zaposlenje,

12. prema potrebi, podatke o postupcima kojima se određuju pojedinosti sudjelovanja radnika pri određivanju njihova prava suodlučivanja u preoblikovanom društvu.

(3) Plan preoblikovanja mora biti sastavljen u obliku javnobilježničkog akta, odnosno privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik.

Članak 582.d dodanNN 130/2023: dodan člankom 111.

Izvješće o preoblikovanju

(1) Uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se prekogranično preoblikuje sastavlja izvješće o preoblikovanju. U izvješću se za članove društva i radnike objašnjavaju pravni i gospodarski aspekti prekograničnog preoblikovanja te se objašnjavaju posljedice prekograničnog preoblikovanja za radnike.

(2) U izvješću se osobito objašnjavaju učinci prekograničnog preoblikovanja na buduće poslovanje društva i društava koja su o njemu ovisna. Izvješće obuhvaća dio za članove društva i dio za radnike.

(3) Društvo može odlučiti da, umjesto jedinstvenog izvješća, sastavi odvojena izvješća za članove društva i radnike. Svako od tih izvješća sadrži opći dio i dio koji se odnosi na članove društva, odnosno radnike.

(4) U dijelu izvješća za članove društva osobito se objašnjavaju:

1. posljedice prekograničnog preoblikovanja za članove društva,

2. pravo članova da zahtijevaju novčanu naknadu u skladu s člankom 582.h ovoga Zakona, kao i metodu kojom je određena ta naknada.

(5) U dijelu izvješća za radnike osobito se objašnjavaju:

1. posljedice prekograničnog preoblikovanja na radne odnose i, po potrebi, mjere za zaštitu tih odnosa,

2. bitne promjene uvjeta zaposlenja ili mjesta poslovanja društva,

3. kako čimbenici navedeni u točkama 1. i 2. ovoga stavka utječu na društva koja su ovisna o društvu koje se preoblikuje.

(6) Nije potrebno sastaviti dio izvješća za članove društva ako društvo ima samo jednoga člana ili ako svi članovi društva, u obliku javnobilježničkog akta ili javnobilježnički potvrđene privatne isprave, izjave da su suglasni da se ne sastavlja taj dio. Nije potrebno sastaviti dio za radnike ako društvo ni o njemu ovisna društva nemaju radnike koji ujedno ne bi bili članovi uprave, odnosno izvršni direktori. Ako nije potrebno sastaviti dio izvješća za članove društva, kao ni dio za radnike društva, nije uopće potrebno sastaviti izvješće o preoblikovanju.

Članak 582.e dodanNN 130/2023: dodan člankom 111.

Revizija preoblikovanja. Izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora

(1) Plan preoblikovanja mora provjeriti revizor preoblikovanja. Revizora preoblikovanja imenuje sud iz članka 40. ovoga Zakona.

(2) Revizor mora sastaviti pisano izvješće o obavljenoj reviziji. To izvješće mora biti dostupno u elektroničkom obliku članovima društva najkasnije mjesec dana prije održavanja skupštine koja odlučuje o preoblikovanju.

(3) Izvješće sadrži mišljenje revizora o tome je li ponuđena novčana naknada primjerena. Revizor koristi općeprihvaćene metode procjene vrijednosti, pri čemu uzima u obzir tržišnu cijenu udjela u društvu prije nego što je najavljeno preoblikovanje, odnosno vrijednost društva neovisno o najavljenom preoblikovanju. U izvješću se osobito navode:

1. metoda, odnosno metode korištene pri određivanju ponuđene novčane naknade,

2. jesu li ta metoda, odnosno metode primjerene za određivanje novčane naknade, zatim vrijednost do koje se došlo njihovim korištenjem, kao i mišljenje o njihovoj relativnoj važnosti za dobivenu vrijednost i

3. posebne poteškoće koje su se pojavile pri procjeni vrijednosti.

(4) Revizor može od društva tražiti sve obavijesti potrebne da bi mogao sastaviti izvješće.

(5) Na odgovornost revizora, njegovih pomoćnika i zakonskih zastupnika društva koje se preoblikuje primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje revizija.

(6) Revizija preoblikovanja nije potrebna ako svi članovi društva, u obliku javnobilježničkog akta ili javnobilježnički potvrđene privatne isprave, izjave da su suglasni da se revizija ne provodi.

(7) Nadzorni odnosno upravni odbor društva koje se preoblikuje, ako taj u društvu postoji, dužan je provjeriti plan prekograničnog preoblikovanja i reviziju toga plana te o namjeravanom preoblikovanju izraditi pisano izvješće. Izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora ne mora se sastaviti ako se ne mora sastaviti ni izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora.

Članak 582.f dodanNN 130/2023: dodan člankom 111.

Upis namjere provođenja prekograničnog preoblikovanja

(1) Društvo mora podnijeti registarskom sudu prijavu za upis namjere provođenja prekograničnog preoblikovanja najkasnije šest tjedana prije održavanja skupštine koja će odlučiti o preoblikovanju.

(2) Uz namjeru provođenja prekograničnog preoblikovanja u sudski registar upisuje se obavijest članovima društva, vjerovnicima društva, radničkom vijeću, odnosno radnicima, ako to vijeće nije u društvu utemeljeno, da društvu mogu podnijeti primjedbe na plan preoblikovanja najkasnije pet dana prije održavanja skupštine na kojoj će se odlučivati o preoblikovanju. U sudski registar upisuje se i uputa o tome kako vjerovnici, članovi i radnici društava koje se preoblikuje mogu ostvariti svoja prava. Ako su isprave iz članka 582.g stavka 4. ovoga Zakona dostupne na internetskoj stranici društva, u obavijesti će se navesti i internetska stranica na kojoj su te isprave dostupne.

(3) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilaže se:

1. plan prekograničnog preoblikovanja,

2. izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o prekograničnom preoblikovanju, ako ga se mora izraditi,

3. izvješće revizora o preoblikovanju te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora o preoblikovanju, ako ih se mora izraditi, a društvo ih želi objaviti u skladu s idućim podstavkom.

Plan prekograničnog preoblikovanja i izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o preoblikovanju moraju biti dostupni na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar te putem sustava povezivanja registara. Ako ih društvo dostavi uz prijavu, na taj će se način učiniti dostupnim i izvješće revizora o preoblikovanju te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora o preoblikovanju.

Članak 582.g dodanNN 130/2023: dodan člankom 111.

Odluka skupštine

(1) Skupština društva donosi odluku o preoblikovanju kojom usvaja plan preoblikovanja, uključujući i eventualne izmjene statuta, odnosno društvenog ugovora.

(2) U pozivu na skupštinu koja treba odlučiti o prekograničnom preoblikovanju mora se navesti i:

1. obavijest članovima da su plan preoblikovanja, izvješće uprave i izvršnih direktora o preoblikovanju, a ako su dostavljeni u sudski registar i izvješće o reviziji preoblikovanja te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora dostupni na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar,

2. obavijest članovima da se isprave iz stavka 4. ovoga članka nalaze na uvidu u poslovnim prostorijama društva te da su članovi ovlašteni zahtijevati da im se dostavi preslika tih isprava, odnosno, ako su te isprave objavljene na internetskoj stranici društva s koje se mogu preuzeti bez naknade, podatak o tome na kojoj su stranici objavljene,

3. obavijest da članovi društva, vjerovnici te radničko vijeće, odnosno izravno radnici društva, ako to vijeće nije utemeljeno, imaju pravo društvu dostaviti svoje primjedbe na plan preoblikovanja najkasnije pet dana prije održavanja skupštine na kojoj će se odlučivati o preoblikovanju.

(3) Ako je društvo koje se preoblikuje društvo s ograničenom odgovornošću, od sazivanja skupštine koja treba odlučiti o prekograničnom preoblikovanju pa do njezina održavanja mora proći najmanje mjesec dana.

(4) Istodobno sa sazivanjem glavne skupštine odnosno skupštine društva koja treba odlučiti o preoblikovanju moraju se u poslovnim prostorijama društva u njegovu sjedištu staviti članovima na uvid:

1. plan preoblikovanja,

2. izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o preoblikovanju, ako ga se mora izraditi,

3. izvješće o reviziji plana preoblikovanja, ako ga se mora izraditi,

4. izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora o izvješću o preoblikovanju, ako ga se mora izraditi.

(5) Svakom članu društva na njegov će se zahtjev, a na trošak društva, dati preslika isprava iz stavka 4. ovoga članka. Ako je član društva pristao da mu društvo dostavlja informacije elektroničkim putem, društvo mu može ove isprave dostaviti i elektroničkom poštom. Radničkom vijeću, odnosno pojedinom radniku, ako takvo vijeće nije u društvu utemeljeno, na njihov će se zahtjev, a na trošak društva dati preslika isprava iz stavka 4. točaka 1. i 2. ovoga članka. Vjerovniku društva dat će se na njegov zahtjev i o njegovu trošku preslika isprava iz stavka 4. točaka 1. i 2. ovoga članka.

(6) Za vrijeme održavanja glavne skupštine odnosno skupštine društva članovima društva treba omogućiti uvid u isprave iz stavka 4. ovoga članka. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju na početku rasprave objasniti plan preoblikovanja i upoznati članove društva sa svim bitnim promjenama imovine i obveza društva do kojih je došlo nakon izrade plana preoblikovanja. To se pogotovo odnosi na promjene koje bi opravdavale drukčiji iznos otpremnine iz članka 582.h ovoga Zakona. Uprava odnosno izvršni direktori moraju izvijestiti glavnu skupštinu odnosno skupštinu i o svim pravodobno zaprimljenim primjedbama članova društva i vjerovnika društva. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju također izvijestiti glavnu skupštinu odnosno skupštinu društva o svim pravodobno dostavljenim primjedbama i mišljenju radničkog vijeća, odnosno pojedinih radnika, ako takvo vijeće nije u društvu utemeljeno, koji su dani u vezi s informacijama sadržanim u izvješću uprave odnosno izvršnih direktora o planu preoblikovanja. Mišljenje radničkog vijeća, odnosno radnika, ako takvo vijeće nije utemeljeno, prilaže se izvješću uprave, odnosno izvršnih direktora.

(7) Društvo nema obveze iz stavaka 4. i 5. ovoga članka ako su isprave iz stavka 4. ovoga članka za isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici društva s koje se mogu preuzeti bez naknade.

(8) Odluka o preoblikovanju donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva odnosno skupštini društva s ograničenom odgovornošću prilikom donošenja odluke. Statutom odnosno društvenim ugovorom može se odrediti da je za to potrebna i veća većina te ispunjenje dodatnih pretpostavki, ali se ne smije predvidjeti da se odluka donosi glasovima koji predstavljaju više od devet desetina temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva odnosno skupštini društva s ograničenom odgovornošću prilikom donošenja odluke. Osim navedenog, na odluku glavne skupštine dioničkog društva na odgovarajući se način primjenjuje članak 557. ovoga Zakona, a na odluku skupštine društva s ograničenom odgovornošću članak 564. ovoga Zakona.

(9) Skupština može odluku kojom usvaja plan preoblikovanja uvjetovati svojom izričitom suglasnošću na način suodlučivanja radnika.

(10) Odluka o preoblikovanju mora biti u obliku javnobilježničke isprave. Smatra se da je tom zahtjevu udovoljeno ako je zapisnik na skupštini koja odlučuje o preoblikovanju vodio javni bilježnik. Plan preoblikovanja prilaže se odluci odnosno zapisniku sa skupštine kao njihov sastavni dio.

(11) Tužba za pobijanje odluke glavne skupštine o preoblikovanju ili tužba za utvrđenje njezine ništetnosti može se podići samo u roku od 30 dana od donošenja odluke. Odluka glavne skupštine o preoblikovanju ne može se pobijati ili proglasiti ništetnom nakon što nastupe pravne posljedice preoblikovanja sukladno članku 582.m stavku 6. ovoga Zakona.

Članak 582.h dodanNN 130/2023: dodan člankom 111.

Novčana naknada

(1) Društvo mora planom preoblikovanja svakom članu društva koji je glasovao protiv odluke o preoblikovanju i izjavio svoje protivljenje u zapisnik ponuditi da će kupiti njegove udjele i platiti mu primjerenu novčanu naknadu. Takvo stjecanje dionica, odnosno poslovnih udjela ne predstavlja zabranjeno stjecanje vlastitih dionica, odnosno poslovnih udjela. U planu preoblikovanja mora se navesti elektronička adresa na koju članovi društva mogu dostaviti prihvat ponude.

(2) Članovi društva mogu prihvatiti ponudu u roku od mjesec dana od zaključenja skupštine koja je donijela odluku o preoblikovanju. Ugovor o kupnji udjela sklapa se pod odgodnim uvjetom da preoblikovanje počne proizvoditi učinke.

(3) Ako su članovi društva prihvatili ponudu, preoblikovano društvo dužno im je platiti naknadu u roku od mjesec dana od kada je preoblikovanje počelo proizvoditi učinke.

(4) Odluka skupštine ne može se pobijati zbog toga što novčana naknada nije primjerena, što nije plaćena ili što u pogledu nje nisu dane potrebne obavijesti.

(5) Ako član društva iz stavka 1. ovoga članka smatra da je novčana naknada prenisko odmjerena, u roku od mjesec dana od kada je preoblikovanje počelo proizvoditi učinke može tražiti od suda iz članka 40. ovoga Zakona da mu odredi primjerenu naknadu. Taj sud ostaje nadležan za odlučivanje o primjerenosti naknade i nakon što društvo preoblikovanjem prenese sjedište u neku drugu državu.

(6) Više postupaka koji se pokrenu sud će spojiti. Zaključi li sud da je novčana naknada prenisko odmjerena, naložit će društvu da članovima društva koji su sudjelovali u postupku nadoknadi troškove potrebne za vođenje postupka.

Članak 582.i dodanNN 130/2023: dodan člankom 111.

Zaštita vjerovnika

(1) Vjerovnici društva koje se preoblikuje mogu zahtijevati da im društvo da sredstvo osiguranja ako su njihove tražbine:

1. nastale prije objave plana preoblikovanja,

2. u trenutku objave plana preoblikovanja još nisu bile dospjele,

3. njihovo ispunjenje je ugroženo prekograničnim preoblikovanjem.

(2) Vjerovnici društva mogu u roku od tri mjeseca od dana od kada je objavljen plan preoblikovanja zahtijevati od registarskog suda koji je nadležan za izdavanje potvrde o preoblikovanju da se preoblikovanje ne upiše prije nego što dobiju sredstvo osiguranja u skladu sa stavkom 1. ovoga članka. U zahtjevu se mora odrediti vrijednost sredstva osiguranja i učiniti vjerojatnim da su ispunjene pretpostavke za njihov zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, kao i da sredstva osiguranja koja su ponuđena planom preoblikovanja ne udovoljavaju tome zahtjevu. Vjerovnici koji su postavili takav zahtjev sudjeluju u postupku upisa preoblikovanja.

(3) Ako sud usvoji zahtjev, u cijelosti ili djelomično, odredit će društvu koje se preoblikuje primjereni rok za davanje sredstva osiguranja i za dostavljanje sudu dokaza o tome u prikladnom obliku.

(4) Osiguranja koja su u skladu s odredbama ovoga članka dana vjerovniku prestaju ako ne dođe do preoblikovanja, primjerice jer je upis preoblikovanja u jedan od registara pravomoćno odbijen. Vjerovnik kojem je bilo dano osiguranje dužan je vratiti ono što je po toj osnovi primio.

(5) Za odlučivanje povodom tužbe kojom vjerovnik zahtijeva ostvarenje neke svoje tražbine prema društvu koje se prekogranično preoblikovalo međunarodno je nadležan i hrvatski sud ako su ispunjene sve sljedeće pretpostavke:

– da je društvo prije prekograničnog preoblikovanja imalo sjedište u Republici Hrvatskoj,

– da je tražbina nastala prije objave plana preoblikovanja,

– da je tužba podnesena u roku od dvije godine od nastupa učinaka prekograničnog preoblikovanja i

– da bi hrvatski sud i ranije bio međunarodno nadležan da društvo nije prekogranično preoblikovano.

Nadležnost domaćeg suda određuje se prema posljednjem sjedištu društva prije prekograničnog preoblikovanja, Na nadležnost toga suda ne utječe okolnost što je društvo prenijelo sjedište u neku drugu državu ili što, prema nacionalnim ili europskim propisima, i drugi sudovi mogu biti nadležni.

Članak 582.j dodanNN 130/2023: dodan člankom 111.

Prijava registarskom sudu

(1) Nakon što su ispunjene pretpostavke iz članaka 582.b do 582.i ovoga Zakona, društvo koje se prekogranično preoblikuje na način iz članka 582.a stavka 1. ovoga Zakona podnosi registarskome sudu prijavu za upis takvog preoblikovanja u sudski registar suda koji je nadležan za to društvo.

(2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilažu se:

1. kopija ili ovjereni original plana preoblikovanja iz članka 582.c ovoga Zakona,

2. kopija podnesenih primjedbi na plan preoblikovanja iz članka 582.f stavka 2. ovoga Zakona,

3. kopija mišljenja radničkog vijeća ili, ako takvo vijeće ne postoji, radnika društva iz članka 582.e stavka 8. ovoga Zakona koje se prilaže zajedno s izvješćem o preoblikovanju iz članka 582.e stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Članovi uprave, odnosno izvršni direktori društva koje se prekogranično preoblikuje uz prijavu moraju dati izjavu:

1. da su svi vjerovnici društva dobili sredstvo osiguranja sukladno članku 582.c stavku 2. točki 7. ovoga Zakona,

2. da su poštivana prava radnika iz članka 582.f stavka 2. i članka 582.e stavka 7. ovoga Zakona,

3. da su započeli pregovori s radnicima o budućem sudjelovanju u suodlučivanju zaposlenih u društvu sukladno posebnim propisima,

4. da odluka skupštine iz članka 582.g stavka 1. ovoga Zakona nije pobijana u za to propisanome roku ili da je pobijanje pravomoćno odbijeno,

5. o broju zaposlenih u društvu u trenutku izrade plana preoblikovanja,

6. o broju i sjedištima društava koja su povezana s društvom koje se prekogranično preoblikuje,

7. o postojanju dospjelih ili nedospjelih poreznih obveza i obveza s osnove drugih javnih davanja, o tome je li društvo predmet poreznog ili drugog javnopravnog nadzora, vodi li se protiv društva upravni postupak ili spor koji ima za predmet utvrđenje postojanja porezne obveze ili druge javnopravne obveze te vodi li se protiv društva kakav prekršajni ili kazneni postupak.

Članak 582.k dodanNN 130/2023: dodan člankom 111.

Potvrda o preoblikovanju

(1) U roku od tri mjeseca od podnošenja prijave iz članka 582.j stavka 1. ovoga Zakona registarski sud je dužan ispitati jesu li ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično preoblikovanje društva. U slučaju neispunjenja uvjeta iz prethodne rečenice registarski sud će odbiti upis prekograničnog preoblikovanja društva u sudski registar.

(2) Ako postoje ozbiljne sumnje da se prekogranično preoblikovanje provodi radi zlouporabe ili prijevare koja može dovesti ili čiji je cilj izbjegavanje odnosno zaobilaženje prava Europske unije ili nacionalnog prava ili koje se provodi radi počinjenja kaznenog djela, sud može zahtijevati da mu se dostave i dodatne informacije ili dokumenti, a može i poduzeti dodatne radnje. Rok iz stavka 1. ovoga članka može se u tom slučaju produljiti za dodatna tri mjeseca. Utvrdi li sud da se prekogranično preoblikovanje provodi u ove svrhe, odbit će zahtjev za upis.

(3) Ako zbog složenosti postupka prekograničnog preoblikovanja u iznimno opravdanim slučajevima nije moguće provesti ispitivanje u rokovima iz stavka 1. ili 2. ovoga članka, sud će obavijestiti podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja prije isteka tih rokova.

(4) U sudski registar upisuje se:

1. broj predmeta pod kojim se u tom registru vodi postupak prekograničnog preoblikovanja,

2. da je udovoljeno svim uvjetima i da su obavljene sve propisane radnje za prekogranično preoblikovanje tog društva.

Uz upis u sudski registar upisuje se i zabilježba da će prekogranično preoblikovanje iz članka 582.a stavka 1. ovoga Zakona početi proizvoditi učinke kada prekogranično preoblikovanje počne proizvoditi učinke prema pravu države u koju je društvo koje se prekogranično preoblikuje prenijelo svoje sjedište.

(5) Upis u sudski registar iz stavka 1. ovoga članka ne može se provesti prije isteka rokova iz članka 582.h stavka 2. i članka 582.i stavka 2. ovoga Zakona. Ako su se svi članovi društva suglasili s odlukom o preoblikovanju, upis je moguće provesti prije isteka roka iz članka 582.h stavka 2. ovoga Zakona. U slučaju zahtjeva iz članka 582.i stavka 2. ovoga Zakona upis u registar iz stavka 1. ovoga članka ne može se provesti:

1. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev odbija,

2. prije nego što je vjerovniku dano osiguranje sukladno odluci suda ili

3. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev djelomično odbija i prije nego što je vjerovniku dano osiguranje sukladno takvoj odluci suda.

Društvo mora dokazati da je vjerovniku dano osiguranje, a na zahtjev suda članovi uprave, odnosno izvršni direktori društva moraju izjaviti da je vjerovniku dano osiguranje sukladno odluci suda.

(6) Nakon upisa iz stavka 4. ovoga članka registarski sud donosi odluku kojom potvrđuje da su ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično preoblikovanje (potvrda o preoblikovanju). Takva se potvrda mora učiniti dostupnom putem sustava povezivanja registara.

(7) Nakon što dobije obavijest o tome da je prekogranično preoblikovanje počelo proizvoditi učinke od nadležnog tijela države u koju je društvo koje se prekogranično preoblikuje prenijelo svoje sjedište, registarski će sud upisati u sudski registar zabilježbu dana valjanosti prekograničnog preoblikovanja.

Članak 582.l dodanNN 130/2023: dodan člankom 111.

Obavijesti i informacije registarskog suda

(1) Registarski sud može za obavljanje ispitivanja iz članka 582.k ovoga Zakona:

1. zatražiti potrebne informacije i isprave od društva koje se prekogranično preoblikuje,

2. zatražiti potrebne informacije i isprave od domaćih javnopravnih tijela i od javnopravnih tijela u drugoj državi članici ili državi koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru u kojoj će društvo koje se preoblikuje imati sjedište,

3. prema potrebi, zatražiti potrebne informacije i isprave od posebnog pregovaračkog tijela,

4. imenovati revizora.

(2) Ako je domaći registarski sud nadležan za upis preoblikovanog društva iz članka 582.m ovoga Zakona, taj registarski sud i druga domaća javnopravna tijela mogu, na zahtjev, pružiti potrebne informacije i isprave tijelu koje je nadležno za izdavanje potvrde o preoblikovanju u drugoj državi članici ili državi koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru.

Članak 582.m dodanNN 130/2023: dodan člankom 111.

Upis preoblikovanog društva

(1) Društvo koje se prekogranično preoblikuje na način iz članka 582.a stavka 2. ovoga Zakona podnosi nadležnom registarskom sudu prijavu za upis preoblikovanog društva. Registarski sud kod kojeg će se upisati novo sjedište društva koje se prekogranično preoblikuje nadležan je za nadzor nad provedbom upisa preoblikovanog društva.

(2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilažu se:

1. plan preoblikovanja,

2. prema potrebi, sporazum o sudjelovanju radnika pri određivanju njihova prava suodlučivanja u preoblikovanom društvu.

(3) Prijavi za upis iz stavka 2. ovoga članka ne treba priložiti izjavu članova uprave, odnosno izvršnih direktora društva da odluka predstavničkog tijela društva koje se preoblikuje nije pobijana u za to propisanome roku ili da je pobijanje pravomoćno odbijeno, odluku predstavničkog tijela o preoblikovanju, izjave o suglasnosti članova društva u slučajevima kada ovaj Zakon predviđa davanje takvih suglasnosti i izvješće o preoblikovanju iz članka 582.d stavka 1. ovoga Zakona ili suglasnosti iz članka 582.d stavka 6. ovoga Zakona.

(4) Potvrda o preoblikovanju, koju izdaje nadležno tijelo druge države članice ili države koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru kroz sustav povezivanja registara, smatra se dokazom da su ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično preoblikovanje prema pravu države koja je izdala potvrdu. Registarski sud ne može provesti upis prekograničnog preoblikovanja u sudski registar bez takve potvrde o preoblikovanju.

(5) Prilikom obavljanja nadzora nad provedbom upisa preoblikovanog društva registarski sud osobito ispituje ispunjava li društvo koje se prekogranično preoblikuje na način iz članka 582.a stavka 2. ovoga Zakona sve uvjete za osnivanje društva u novom obliku prema hrvatskom pravu i je li u tom društvu sklopljen sporazum o sudjelovanja radnika pri određivanju njihova prava suodlučivanja.

(6) Prekogranično preoblikovanje počinje proizvoditi učinke danom upisa preoblikovanog društva u sudski registar. Registarski sud o tome mora izvijestiti nadležno tijelo države u kojoj je preoblikovano društvo imalo svoje sjedište prije provedbe prekograničnog preoblikovanja.

Članak 587. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 83.

Ugovor o osnivanju

(1) Ugovor o osnivanju udruženja sklapa se u obliku javnobilježničke isprave i mora sadržavati:

1. tvrtku udruženja,

Odredbom članka 299. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 1.

2. sjedište udruženja,

3. predmet poslovanja zbog kojega se udruženje osniva, 4. tvrtku, odnosno ime i prezime, pravni oblik, sjedište, odnosno prebivalište članova udruženja te registar i broj pod kojim su u tome registru upisani,

5 4. vrijeme trajanja udruženja ako se ono ne osniva na neodređeno vrijeme.

(2) Podaci iz ugovora i njihove izmjene imaju učinak prema trećima od dana objave.

Članak 604. izmijenjenNN 18/2023: izmijenjen člankom 16.

Vođenje poslova

(1) Poslove udruženja vode jedna ili više fizičkih osoba koje se u upravu udruženja imenuju ugovorom o osnivanju ili odlukom članova. Članovima uprave ne mogu biti osobe koje po odredbama ovoga Zakona ne mogu biti članovi uprave ili nadzornog odbora trgovačkoga društva.

Odredbom članka 308. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 1.

(2) U ugovoru o osnivanju udruženja, a ako u njemu o tome nema odredaba jednoglasno donesenom odlukom svih članova, postavljaju se uvjeti za imenovanje i opoziv članova uprave i određuju njihove ovlasti.

(3) Ako nisu postavljeni uvjeti za imenovanje i opoziv članova uprave kako je to predviđeno stavkom 2. ovoga članka Zakona, članove uprave imenuje se i opoziva njihovo imenovanje jednoglasnom odlukom članova udruženja. Svaki član udruženja može tužbom podignutom kod suda iz članka 40. ovoga Zakona zatražiti da sud presudom opozove imenovanje člana uprave ako za to postoji važan razlog. Takav razlog naročito postoji ako član uprave grubo povrijedi svoju obvezu vođenja poslova udruženja ili postane nesposoban za uredno vođenje tih poslova.

(4) Članstvo u upravi prestaje po sili zakona nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju člana uprave na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke, priječile imenovanje. Drugi članovi uprave dužni su bez odgađanja po saznanju da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva te osobe u upravi. Ako udruženje ima samo jednog člana uprave ili su te okolnosti nastupile kod svih članova uprave, prijavu podnosi predsjednik nadzornog odbora udruženja, a ako udruženje nema nadzorni odbor, podnose je članovi udruženja. Dozna li registarski sud, uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona, da je nastupila neka od okolnosti na temelju kojih je osobi prestalo članstvo u upravi udruženja, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo to članstvo te će o tome obavijestiti društvo.

(5) Uprava je dužna brinuti se o urednom vođenju poslovnih knjiga udruženja, izraditi godišnja financijska izvješća i pravodobno ih podnijeti članovima udruženja da o njima odluče.

Odredbom članka 154. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dodani stavci 3. i 4.

Članak 613. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 84.; NN 34/2022: izmijenjen člankom 28.

Osnivanje

(1) Na osnivanje i upis podružnica osoba iz članka 612. ovoga Zakona (osnivača) u sudski registar primjenjuju se propisi po kojima podružnice osnivaju domaća društva.

Odredbom članka 157. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 1.

Odredbom članka 234. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Ako je osnivač društvo kapitala, odluka o osnivanju podružnice sadrži pored podataka iz članka 7. stavka 4. ovoga Zakona i podatak o visini temeljnog kapitala i iznosu uplaćenih uloga, a ako je osnivač društvo osoba, ili trgovac pojedinac poduzetnik fizička osoba, odluka o osnivanju podružnice sadrži i imena osoba koje osobno odgovaraju za obveze društva. Podružnica inozemnog osnivača može se osnovati i na daljinu, elektroničkim sredstvima komunikacije.

Odredbom članka 234. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., dodan novi stavak 2.

(3) Osnivač podnosi registarskome sudu na čijem području treba da bude sjedište podružnice prijavu za njezin upis u sudski registar.

(4) U prijavi za upis podružnice pored podataka iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona mora se navesti djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona, ako čine predmet poslovanja osnivača te naziv registra u kojem je osnivač upisan i broj pod kojim se u tom registru vodi, odnosno napomenu da je osnivač osnovan u zemlji u kojoj se ne upisuje u takav registar.

Odredbom članka 234. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., iza dosadašnjeg stavka 2. koji je postao stavak 3. dodan novi stavak 4.

(5) Prijavi za upis podružnice u sudski registar prilažu se u izvorniku i u ovjerenome prijevodu na hrvatski jezik:

1. dokaz da je osnivač upisan u registar u državi u kojoj ima registrirano sjedište iz kojega se vidi njegov pravni oblik i vrijeme kada je upisan u taj registar i broj pod kojim se vodi u tom registru, predmet poslovanja te osobe ovlaštene na zastupanje i opseg njihovih ovlasti ili, ako je osnovan u zemlji gdje se ne upisuje u takav registar, valjane isprave o osnivanju javno ovjerene po propisima zemlje u kojoj osnivač ima registrirano sjedište iz kojih su vidljivi njegov pravni oblik i vrijeme osnivanja, predmet poslovanja te osobe ovlaštene na zastupanje i opseg njihovih ovlasti,

Odredbom članka 157. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 1.

Odredbom članka 234. stavak 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 1. dosadašnjeg stavka 3. koji je postao stavak 5.

2. odluka osnivača o osnivanju podružnice,

3. prijepis izjave o osnivanju, društvenog ugovora ili statuta osnivača, javno ovjereni po propisima zemlje u kojoj osnivač ima registrirano sjedište,

4. javno ovjereno skraćeno posljednje godišnje financijsko izvješće osnivača.

(6) Registarski sud će, osim iz razloga zbog kojih može odbiti upis svake podružnice u sudski registar, odbiti taj upis ako osnivač ne dokaže:

1. da je valjano osnovan u zemlji u kojoj ima registrirano sjedište,

Odredbom članka 157. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 1.

Odredbom članka 234. stavak 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 1. dosadašnjeg stavka 4. koji je postao stavak 6.

2. Brisana.

2. da je osobama iz Republike Hrvatske u zemlji u kojoj osnivač ima sjedište omogućeno da osnivaju podružnice pod uvjetima pod kojima je to u Republici Hrvatskoj omogućeno i osnivaču.

Odredbom članka 157. stavak 4. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., brisana točka 2., a dosadašnja točka 3. postala točka 2.

(7) Smatra se da je osnivač dokazao da postoji uzajamnost iz stavka 6. točke 2. ovoga članka ako ga sud ne pozove da podnese dokaz o postojanju uzajamnosti. U slučaju sumnje postojanje uzajamnosti na zahtjev registarskoga suda potvrđuje Ministarstvo pravosuđa. Ako se ne može dokazati da postoji uzajamnost, podružnicu se može upisati i na temelju odobrenja koje izdaje Ministarstvo gospodarstva.

Odredbom članka 157. stavak 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 5.

Odredbom članka 234. stavak 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen dosadašnji stavak 5. koji je postao stavak 7.

(8) Odredba stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na osnivača koji ima sjedište u zemlji članici Europske unije, a odredbe stavka 6. točke 2. i stavka 7. ovoga članka ne primjenjuju se na osnivača koji ima sjedište u zemlji članici Europske unije ili zemlji članici Svjetske trgovinske organizacije.

Odredbom članka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 34/99, stupio na snagu 17. travnja 1999., dodan novi stavak 6.

Odredbom članka 157. stavak 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 6.

Odredbom članka 234. stavak 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen dosadašnji stavak 6. koji je postao stavak 8.

(9) Osnivač je dužan svaku promjenu podataka iz članka 7. stavka 4. točaka 1. i 3. ovoga Zakona te iz stavka 2. i 4. ovoga članka prijaviti registarskome sudu radi upisa u sudski registar. U slučaju promjene podataka iz članka 7. stavka 4. točke 2. ovoga Zakona osnivač je dužan dostavljanjem popisa djelatnosti izvijestiti registarski sud o tome koje djelatnosti čine predmet poslovanja. Sazna li taj sud da promjena podataka nije prijavljena radi upisa u sudski registar, pozvat će osnivača da to učini u roku kojega mu za to odredi, pa ako on to ne učini ni u tome roku, brisat će podružnicu iz sudskog registra po službenoj dužnosti.

Odredbom članka 234. stavak 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen dosadašnji stavak 7. koji je postao stavak 9.

(10) Osnivač je dužan svake godine, u roku od 15 dana od dana usvajanja, registarskom sudu u koji je podružnica upisana dostaviti radi upisa predaje svoja godišnja financijska izvješća i druge financijske isprave čije je objavljivanje zakonom propisano.

Odredbom članka 157. stavak 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dodan stavak 8.

Odredbom članka 234. stavak 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., dosadašnji stavak 8. postao stavak 10.

Članak 614. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 85.

Objava upisa

Nakon upisa u sudski registar objavljuju se podaci iz članka 7. stavka 4. točaka 1. i 3. i članka 613. stavka 2. i 4. ovoga Zakona, a ako osnivač ima više podružnica u Republici Hrvatskoj i podaci iz članka 615. stavka 1. ovoga Zakona.

Odredbom članka 235. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen članak 614.

Članak 624. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 44.; NN 40/2019: izmijenjen člankom 86.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 112.

Davanje netočnih podataka

(1) Tko

1. kao osnivač, član uprave, odnosno izvršni direktor ili nadzornog, odnosno upravnog odbora u svrhu upisa dioničkoga društva u sudski registar ili preuzimanja dionica, uplate dionica, korištenja uplaćenih iznosa, iznosa za koji su dionice izdane glede posebnih pogodnosti, troškova osnivanja, uloga u stvarima ili u pravima ili preuzimanja stvari ili prava ili u izjavi iz članka 187.a stavka 2. ovoga Zakona,

Odredbom članka 236. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 1.

2. kao osnivač ili član uprave, odnosno izvršni direktor ili nadzornog, odnosno upravnog odbora dioničkoga društva u izvješću o osnivanju ili o reviziji osnivanja,

3. u javnoj objavi iz članka 192. točke 3. ovoga Zakona,

4. kao član uprave, odnosno izvršni direktor dioničkoga društva u svrhu upisa u sudski registar povećanja temeljnoga kapitala društva (članak 304. do 327.) o unosu dotadašnjega, upisu i unosu novoga kapitala, iznosu za koji se izdaju dionice, izdavanju dionica s pravom prvenstva upisa ili o ulozima u stvarima ili u pravima ili u objavi iz članka 305.a stavka 2. rečenice 1. u vezi sa člankom 187.a stavkom 2. i izjavi iz članka 306. stavka 1.,

Odredbom članka 236. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 4.

5. kao likvidator dioničkog društva u svrhu upisa nastavljanja društva u dokazivanju iz članka 384. stavka 3. ovoga Zakona,

6. kao član uprave, odnosno izvršni direktor dioničkoga društva u izjavi iz članka 187. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona ili kao likvidator u izjavi iz članka 372. stavka 3. ovoga Zakona,

Odredbom članka 161. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., u točkama 1., 2., 4. i 6. iza riječi: »uprave« dodan zarez i riječi: »odnosno izvršni direktor«.

7. kao član uprave društva s ograničenom odgovornošću u svrhu upisa društva u sudski registar o preuzimanju temeljnih uloga poslovnih udjela, uplati uloga poslovnih udjela, upotrebi uplaćenih iznosa, posebnim pogodnostima, troškovima osnivanja, ulaganjima u stvarima ili u pravima ili osiguranjima za uloge poslovne udjele u novcu koji nisu uplaćeni u cjelini,

8. kao član uprave u izvješću o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću

9. kao član uprave u svrhu upisa povećanja temeljnoga kapitala društva s ograničenom odgovornošću u sudski registar o upisu i uplati novoga kapitala ili o ulozima uplatama poslovnih udjela u stvarima ili u pravima,

10. kao član uprave društva s ograničenom odgovornošću u izjavi iz članka 394. stavka 4. točke 3 4. i iz članka 425. stavka 2 3. ovoga Zakona ili kao likvidator toga društva u izjavi iz članka 372. stavka 3. u svezi sa člankom 472. ovoga Zakona ili

11. kao član uprave društva s ograničenom odgovornošću u izjavi iz članka 460. stavka 2. ovoga Zakona, dade netočne podatke ili prešuti važne okolnosti, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se onaj tko dade neistinitu izjavu kao član uprave, odnosno izvršni direktor ili predsjednik nadzornog, odnosno upravnog odbora u svrhu upisa u sudski registar povećanja temeljnog kapitala dioničkog društva iz članka 331. st. 1. ovoga Zakona ili kao član uprave ili predsjednik nadzornog, odnosno upravnog odbora društva s ograničenom odgovornošću iz članka 460. stavka 2. ovoga Zakona ili kao član uprave, odnosno izvršni direktor u svrhu upisa u sudski registar preoblikovanja dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću iz članka 560. stavka 3. ovoga Zakona ili kao član uprave društva s ograničenom odgovornošću u svrhu smanjenja temeljnog kapitala društva ili osiguranja vjerovnika iz članka 464. stavka 2. točka 3 ovoga Zakona.

Odredbom članka 161. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 2.

Članak 625. izmijenjenNN 130/2023: izmijenjen člankom 113.

Netočno prikazivanje imovinskog stanja

(1) Tko kao član uprave, odnosno izvršni direktor, član nadzornog nadzornoga, odnosno upravnog odbora ili kao likvidator

Odredbom članka 162. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena uvodna rečenica.

1. u prikazima ili pregledima o imovinskom stanju, u izlaganjima ili obavještenjima koja daje u glavnoj skupštini, odnosno skupštini društva netočno prikaže ili prikrije prilike društva uključujući i odnose s povezanim društvima, ili

2. u razjašnjenjima ili obavještenjima koje daje revizorima društva ili društva koje je povezano s tim društvom dade netočne podatke ili netočno prikaže ili prikrije prilike društva, ili

3. u izvješću o primicima prema članku 272.r stavku 1. ili 2. ovoga Zakona koje daje glavnoj skupštini društva netočno prikaže ili prikrije prilike društva uključujući i odnose s povezanim društvima,

kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se onaj tko kao osnivač ili dioničar u razjašnjenjima i obavještenjima koje treba da po zakonu dade revizoru osnivanja ili drugome revizoru dade netočne podatke ili prešuti važne okolnosti.

Članak 626. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 45.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 114.

Povreda dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje

(1) Tko

1. kao član uprave, odnosno izvršni direktor društva protivno odredbi članka 251. stavka 1., odnosno članka 442. stavka 2. ovoga Zakona, iako je društvo u gubitku, ne sazove glavnu skupštinu, odnosno skupštinu društva i o tome je ne izvijesti, ili 2. ili

2. kao član društva koji vodi poslove javnog trgovačkog ili komanditnog društva, a ako je taj član pravna osoba, kao fizička osoba koja vodi poslove toga člana, ili kao likvidator javnog trgovačkog ili komanditnog društva, ili kao član uprave, odnosno izvršni direktor dioničkog društva protivno odredbi članka 251. stavka 2., odnosno u svezi odredbe druge rečenice stavka 1. članka 430. ovoga Zakona ili kao likvidator protivno odredbi 2. ovoga Zakona, ili kao član uprave društva s ograničenom odgovornošću protivno odredbi članka 431.c ovoga Zakona, ili kao likvidator dioničkog društva, odnosno društva s ograničenom odgovornošću, u vezi s odredbom članka 374. stavka 2., odnosno u svezi odredbe vezi s odredbom članka 471. stavka 5. ovoga Zakona, ili kao član uprave ili likvidator gospodarskog interesnog udruženja protivno odredbi članka 606.a stavka 1. ovoga Zakona, u slučaju da je društvo nesposobno za plaćanje ili da je prezaduženo ne zatraži ostvarenje otvaranje stečajnog postupka, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

Odredbom članka 163. stavak 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjene točke 1. i 2.

kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz nemarnosti, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Članak 630. izmijenjenNN 111/2012: izmijenjen člankom 46.; NN 40/2019: izmijenjen člankom 87.; NN 34/2022: izmijenjen člankom 29.; NN 114/2022: izmijenjen člankom 17.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 115.; NN 136/2024: izmijenjen člankom 34.

Prekršaji trgovačkih društava

(1) Prekršaj čini pravna osoba

1. ako ne prijavi upis ili brisanje podružnice u sudskom registru (članak 7. stavak 6. i članak 8. stavak 1.)

2. ako u poslovanju ne upotrebljava tvrtku onako kako je upisana u sudskom registru ili na poslovnom papiru, odnosno internetskoj stranici društva ne navede propisane podatke (članak 21.),

Odredbom članka 315. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 2.

Odredbom članka 166. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 2.

3. ako obavlja djelatnosti prije nego što registarskome sudu podnese odluku nadležnog upravnog organa kojom se utvrđuje da udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima propisanim za obavljanje te djelatnosti (članak 32. stavak 3.), 4. ako obavlja djelatnost a da za to nema suglasnost, dozvolu ili drugi akt državnog organa ili institucije kada je to propisano zakonom (članak 32. stavak 4.),

4a. ako obavlja djelatnost, a nema u radnom odnosu najmanje jednog člana uprave i ako ima podružnice a nema najmanje još jednog zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u svakoj podružnici (članak 32. stavak 5.).

Odredbom članka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 34/99, stupio na snagu 17. travnja 1999., dodana točka 4.a.

5. ako obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar a ne služi obavljanju djelatnosti upisane u tom registru (članak 35. stavak 1. i 2.),

6 4. ako ne prijavi za upis u sudski registar podatke koji se po odredbama ovoga Zakona upisuju u taj registar ili to ne učini u propisanome roku (članak 59.),

Odredbom članka 315. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 6.

6.a 5. ako, kad je to ovim Zakonom propisano, ne preda ili ne preda u Zakonom propisanom roku u sudski registar godišnja financijska izvješća, konsolidirano financijsko izvješće, izvješće revizora, godišnje izvješće o stanju društva ili konsolidirano godišnje izvješće društva radi upisa predaje i objave tog upisa (članak 86. stavak 2., 138.a, 300.d stavak 2., 441. stavak 3., 613. stavak 8.), 10.),

Odredbom članka 166. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dodana točka 6.a.

7 6. ako ne prijavi sudu odluku o prestanku društva radi upisa u sudski registar ili isključenje, odnosno istupanje člana iz društva (članak 111. stavak 1. i 2., članak 368. stavak 1. i članak 470. stavak 1.),

8 7. ako iznos temeljnoga kapitala dioničkoga društva padne ispod najnižega propisanoga iznosa (članak 162.),

Odredbom članka 315. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 8.

9 8. ako izda dionice koje glase na nominalni iznos manji od najnižega pripisanoga iznosa odnosno ako je iznos temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu bez nominalnog iznosa manji od najnižeg propisanog iznosa (članak 163.),

Odredbom članka 315. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 9.

10 9. ako izda dionice za iznos koji je manji od najnižega iznosa temeljnoga kapitala dioničkoga društva (članak 164. stavak 1.),

11 10. ako izda dionice za iznos niži od nominalnog iznosa odnosno iznosa temeljnog kapitala koji otpada na pojedinu dionicu bez nominalnog iznosa (članak 164. stavak 2.),

Odredbom članka 315. stavka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 11.

12 11. ako izda dionice i u njima ne naznači iznos koji je djelomično plaćen (članak 165. stavak 2.),

Odredbom članka 315. stavka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 12.

Odredbom članka 166. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 12.

13 12. ako izda privremenice koje glase na donositelja (članak 166. stavak 2.),

14 13. ako izda dionice koje za isti iznos temeljnog kapitala koji se na njih odnosi daju različito pravo glasa (članak 169. stavak 3.),

Odredbom članka 315. stavka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 14.

14.a 14. ako ne otuđi ili ne povuče dionice kad je to po zakonu dužna učiniti (članak 236.),

Odredbom članka 166. stavak 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dodana točka 14.a.

15. ako dioničarima ili članovima društva isplati naknadu troškova osnivanja protivno odredbama članka 175., odnosno 393. ovoga Zakona,

16. ako prenosi pravo sudjelovanja u društvu, izda dionice ili privremenice prije upisa društva u sudski registar (članak 194.),

17. ako prospekt ne sadržava sve zakonom propisane sastojke (članak 196.),

18. ako dioničara oslobodi plaćanja obaveza iz članka 212. i 215. ovoga Zakona ili svoju tražbinu s tog naslova prebije s tražbinom dioničara (članak 216.) ili članu društva s ograničenom odgovornošću odgodi, olakša ili ga oslobodi obveze uplate temeljnoga uloga poslovnog udjela ili svoju tražbinu s naslova uplate toga uloga poslovnog udjela prebije s tražbinom člana prema društvu (članak 398. stavak 3.),

19. ako dioničarima vrati ulog ili im plati kamate na ulog (članak 217.),

20. ako upiše vlastite dionice (članak 219. stavak 1.),

21. ako kao ovisno društvo preuzme dionice vladajućega društva ili kao društvo u kojemu postoji većinski udio preuzme dionice društva koje ima taj većinski udio (članak 219. stavak 2.),

22. ako rasporedi dobit protivno odredbama članka 220. ovoga Zakona,

23. ako isplati predujam dividende protivno odredbama članka 221. ovoga Zakona,

24. ako u zakonske rezerve ne unosi iznose kako je to propisano u članku 222. stavku 1. ovoga Zakona ili sredstva zakonskih rezervi upotrijebi protivno odredbi stavka 2., odnosno stavka 3. istoga članka,

25. ako u registru dionica ne upiše dionice koje glase na ime (članak 226. stavak 1.),

Odredbom članka 315. stavka 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 25.

25.a ako dioničara povodom njegova zahtjeva ne izvijeste o podacima u registru dionica koje on ima pravo saznati ili se koristi podacima iz registra dionica protivno odredbi članka 226. stavka 6 8. Zakona,

Odredbom članka 315. stavka 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodana točka 25.a.

25.b ako ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 127. stavak 2.),

26. ako proglasi nevažećima dionice suprotno odredbama članka 230. ili članka 346. ovoga Zakona,

27. ako ne zamijeni oštećenu ispravu o dionici ili o privremenici iako su za to ispunjeni uvjeti iz članka 231. ovoga Zakona,

28. ako stekne vlastite dionice protivno odredbama članka 233. ovoga Zakona ili ih protivno odredbama članka 238. stavka 1. ovoga Zakona uzme u zalog,

29. ako drugome dade predujam ili zajam ili mu pruži osiguranje radi stjecanja dionica istoga društva, osim kada je to dopušteno zakonom (članak 234. stavak 1.),

30. ako ne ponudi radi prijenosa drugome vlastite dionice koje je po zakonu dužno otuđiti ili ih ne povuče u skladu sa zakonom (članak 236. stavak 3.),

30.a ako netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne objavi odluku glavne skupštine i politiku primitaka (članak 276.a stavak 2.),

30.b ako ne objavi izvješće o primicima i revizorovo izvješće o ispitivanju izvješća o primicima ili ih ne učini besplatno dostupnima na razdoblje od deset godina (članak 272.r stavci 3. i 4.),

31. ako ima članove uprave, odnosno izvršne direktore imenovane protivno odredbama članka 239., odnosno 422. i 423. ovoga Zakona,

Odredbom članka 166. stavak 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 31.

31.a ako nije postavila ciljeve za sudjelovanje pripadnika podzastupljenog spola u upravi odnosno među izvršnim direktorima društva u skladu s odredbom članka 272.u ovoga Zakona,

32. ako nema nadzorni odbor kada bi ga po zakonu morala imati (članak 434. stavak 2.),

33. ako ima nadzorni, odnosno upravni odbor sastavljen protivno odredbama članka 254. i 255., odnosno članka 435. i 436. ovoga Zakona,

33.a ako protivno odredbama članka 272.t ovoga Zakona nije donijela pravila o odabiru kandidata za članove nadzornog odnosno upravnog odbora, ili je neopravdano zanemarila prednost kandidata podzastupljenog spola pri izboru za člana nadzornog odnosno upravnog odbora, ili je odbila obavijestiti kandidata o kriterijima odabira,

34. ako dade kredit članovima uprave, odnosno izvršnim direktorima, članovima nadzornog, odnosno upravnog odbora, prokuristima i članovima njihovih užih obitelji protivno odredbama članka 249. stavka 1. i 2., članka 271. stavka 1. i 2. i članka 431. ovoga Zakona,

Odredbom članka 166. stavak 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 34.

35. ako izbor i izmjenu u sastavu nadzornog, odnosno upravnog odbora ne prijavi radi upisa u sudski registar i ne objavi u skladu s odredbama članka 262. i 439. ovoga Zakona,

35.a ako uprava, odnosno izvršni direktori ne dadu izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja u zakonom propisanom roku odnosno ne dadu je onako kako je to propisano ovim Zakonom ili ako pravobranitelju/pravobraniteljici za ravnopravnost spolova pravodobno ne dostave podatke koje su mu obvezni dostaviti (čl. 272.p),

Odredbom članka 166. stavak 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dodana točka 35.a.

35.b protivno odredbama članka 277. stavka 6. i u vezi s odredbom članka 280. stavka 1. rečenice 4. ovoga Zakona ne pozove na skupštinu društva ili to učini netočno, nepotpuno ili nepravodobno ili protivno odredbama članka 280.a ovoga Zakona ne učini podatke dostupnima, učini to netočno ili nepotpuno,

Odredbom članka 237. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., dodana točka 35.b.

36. ako u roku iz članka 281. stavka 1. ovoga Zakona ne priopći financijskim odnosno kreditnim institucijama i udrugama dioničara, kada je to dužna učiniti, da je sazvana skupština društva ili ne dade tamo propisana priopćenja,

Odredbom članka 237. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 36.

36.a ako kao skrbnik ne proslijedi dioničarima priopćenje uprave, odnosno izvršnih direktora društva (članak 284.),

Odredbom članka 315. stavka 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodana točka 36.a.

Odredbom članka 166. stavak 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 36.a.

Odredbom članka 237. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 36.a.

37. ako bez odgađanja po održanoj skupštini ne dostavi registarskome sudu primjerak zapisnika s održane skupštine (članak 286. stavak 5.),

38. ako promjenu statuta ne prijavi registarskome sudu (članak 303. stavak 1.),

39. ako poveća temeljni kapital protivno odredbama članka 304. i 305., članka 313. stavka 1. do 3., članka 315., 323., 326., 328., 329. ili 459. ovoga Zakona,

40. ako ne prijavi sudu odluku o povećanju temeljnoga kapitala (članak 306., 316., 327., 331., 458., 460.),

41. ako dioničaru uskrati pravo prvenstva upisa dionica protivno odredbama članka 308. ovoga Zakona,

42. ako ne prijavi sudu provedeno povećanje temeljnog kapitala (članak 309., 322., 327.),

Odredbom članka 315. stavka 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 42.

43. ako izda dionice ili privremenice protivno odredbama članka 312., 318., 320., 340. ovoga Zakona,

44. ako smanji temeljni kapital protivno odredbama članka 342., 349., 352. ili 462. ovoga Zakona,

45. ako ne prijavi sudu odluku o smanjenju temeljnoga kapitala, odnosno nakanu da smanji temeljni kapital (članak 343., članak 349. stavak 3., članak 354., članak 463. stavak 1.),

46. ako vjerovnicima ne da osiguranje ili ih ne upozori na njihovo pravo glede traženja osiguranja kako je to propisano zakonom (članak 345.),

47. ako ne prijavi sudu provedeno smanjenje temeljnoga kapitala (članak 347., 354.),

48. ako s iznosom dobivenim smanjenjem temeljnoga kapitala postupi protivno odredbama članka 350. i 465. ovoga Zakona,

49. ako dioničarima isplati dobit protivno odredbama članka 351. ovoga Zakona,

50. ako bez odgađanja ne objavi da je podignuta tužba kojom se pobija odluka glavne skupštine odnosno tužba za utvrđenje ništetnosti društva (članak 363 stavak 4., članak 384.a stavak 4.),

Odredbom članka 315. stavka 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 50.

51. ako bez odgađanja ne dostavi registarskome sudu presudu kojom je poništena odluka glavne skupštine ili je ne objavi (članak 364.),

52. ako nakon što se odluka o otvaranju likvidacije upiše u sudski registar uz tvrtku ne navede naznaku »u likvidaciji« (članak 370. i 472.),

53. ako ne podnese sudu prijavu za upis likvidatora u sudski registar (članak 372. stavak 1. i članak 472.),

54. ako ne pozove vjerovnike u skladu s odredbama članka 373. ovoga Zakona,

55. ako dioničarima podijeli imovinu protivno odredbama članka 379. ovoga Zakona,

55.a ako ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 382. stavak 4.),

56. ako iznos temeljnoga kapitala društva s ograničenom odgovornošću padne ispod iznosa iz članka 389. stavka 2. ovoga Zakona,

57. ako temeljni ulog poslovni udio u društvu s ograničenom odgovornošću padne ispod iznosa iz članka 390. stavka 1. ovoga Zakona,

58. ako je iznos uplate temeljnoga uloga poslovnog udjela u društvo društvu s ograničenom odgovornošću u novcu manji od iznosa propisanoga u članku 390. stavku 2. ovoga Zakona,

59. ako članovima društva s ograničenom odgovornošću isplati dobit protivno odredbama članka 406. ovoga Zakona,

59.a ako ne vodi knjigu poslovnih udjela ili je ne vodi uredno (članak 410. stavak 1.),

59.b ako u propisanome roku ne obavijesti registarski sud o promjeni upisa u knjizi poslovnih udjela ili ga o tome netočno obavijesti (članak 410. stavak 2.),

Odredbom članka 315. stavka 13. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodane točke 59.a i 59.b.

60. ako stekne ili uzme u zalog vlastiti poslovni udio protivno odredbama članka 418. ovoga Zakona,

61. ako povuče poslovni udio protivno odredbama članka 419. ovoga Zakona,

62. ako registarskome sudu bez odgađanja ne podnese prijavu za upis u sudski registar promjene u sastavu uprave ili ovlasti za zastupanje (članak 425.),

63. ako registarskome sudu ne podnese prijavu za upis promjene društvenoga ugovora u sudski registar (članak 456. stavak 1.),

64. ako odluku o povećanju temeljnoga kapitala ne podnese sudu i ne zatraži da se ona upiše u sudski registar (članak 458.),

64.a ako ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 472.f),

65. ako stekne više od četvrtine dionica ili udjela u društvu kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili većinsko sudjelovanje u drugome društvu ili se ono nakon toga smanji a o tome ne izvijesti drugo društvo ili to na propisani način ne objavi (članak 478.),

66. ako dioničara ili vanjskog dioničara na njegov zahtjev ne izvijesti o svemu što je bitno glede društva s kojim se sklapa ugovor o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobiti (članak 481.b stavak 5.),

Odredbom članka 315. stavka 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 66.

Odredbom članka 166. stavak 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 66.

Odredbom članka 237. stavak 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 66.

67. ako ne podnese prijavu za upis poduzetničkog ugovora ili njegova prestanka u sudski registar (članak 482 stavak 1. i članak 486.),

68. ako uprava, odnosno izvršni direktori na propisani način ne objave pravomoćnu sudsku odluku o otpremnini vanjskim dioničarima (članak 492. stavak 5.),

Odredbom članka 315. stavka 15. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 68.

Odredbom članka 166. stavak 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 68.

69. ako uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se priključuje ne podnese prijavu za upis priključenja glavnome društvu u sudski registar (članak 503. stavak 8.),

Odredbom članka 166. stavak 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 69.

Odredbom članka 237. stavak 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 69.

70. ako dioničarima ne dade obavijest o priključenome društvu i o poslovima glavnoga društva (članak 509.),

Odredbom članka 315. stavka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 70.

71. ako priključeno društvo u propisanome roku ne prijavi upis prestanka priključenja u sudski registar (članak 510. stavak 3.),

72. ako na zahtjev dioničara bez odgađanja besplatno ne dade prijepis ili presliku zakonom propisanih izjava u svezi pripajanja društva ili ne omogući uvid u te isprave (članak 517. stavak 4. i 5.),

73. ako ne podnese registarskome sudu prijavu za upis pripajanja u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo ili društava koja se spajaju ili novoga društva (članak 521. stavak 1., članak 533. stavak 5., članak 540. stavak 1., članak 548. stavak 4.),

74. ako kao društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital protivno Zakonu (članak 539 stavak 1.),

75. ako se ugovor o prijenosu cijele imovine društva na propisani način ne izloži dioničarima na uvid (članak 552. stavak 2.),

76. ako ne podnese prijavu za upis preoblikovanja društva u sudski registar (članak 560., 568., 573., 576., 577., 580., 82.),

77. ako kao inozemna osoba obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj prije nego što tamo osnuje podružnicu (članak 612. stavak 2.),

Odredbom članka 315. stavka 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 77.

78. ako kao inozemna osoba koja ima više podružnica u Repub-lici Hrvatskoj ne označi koja je od njih glavna ili ostale ne označi rednim brojem ili to ne naznači u tvrtkama podružnica (članak 615. stavak 1.),

79. ako se kao inozemna osoba koristi u Republici Hrvatskoj podružnicom koja ne nastupa pod svojom tvrtkom ili bez navođenja svoga sjedišta i sjedišta osnivača (članak 616. stavak 1.),

80. ako kao inozemna osoba u djelovanju svoje podružnice u Republici Hrvatskoj ne vodi poslovne knjige onako kako je tamo propisano (članak 617.),

81. ako joj se kao inozemnoj osobi ukine podružnica u Repub-lici Hrvatskoj zbog protuzakonitog postupanja kojim se ugrožava opće dobro (članak 618. stavak 3.),

Odredbom članka 315. stavka 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 81.

82. ako ne uskladi svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona ili na temelju njih ne imenuje organe i to ne prijavi registarskome sudu do roka iz članka 637. stavka 1. ovoga Zakona, a sama ne otpočne s likvidacijom društva,

83. ako najkasnije do roka iz članka 637. stavka 3. ovoga Zakona ne donese odluku o povećanju temeljnoga kapitala na iznos koji nije manji od najmanjega iznosa toga kapitala propisanog ovim ili drugim zakonom ili se ne preoblikuje u drugo društvo za koje ispunjava uvjete, a sama ne otpočne s likvidacijom društva,

84. ako se kao privatno poduzeće do roka iz članka 637. stavka 2. ovoga Zakona ne pretvori u neko od trgovačkih društava ili ne nastavi poslovati kao trgovac pojedinac, a sama ne pokrene postupak likvidacije,

85. ako najkasnije do roka iz članka 640. ovoga Zakona ne uskladi najniži nominalni iznos dionica, odnosno njihov višekratnik i najniži iznos temeljnoga uloga s odredbama ovoga Zakona,

86. ako najkasnije do roka iz članka 642. stavka 4. ovoga Zakona ne uskladi omjer dionica bez prava glasa izdanih do dana stupanja na snagu ovoga Zakona i ostalih dionica,

87. ako najkasnije do roka iz članka 643. ovoga Zakona ne postupi po odredbama članka 236. ovoga Zakona,

88. ako svoj dio koji ima određena ovlaštenja u pravnom prometu ne upiše u sudski registar kao podružnicu na način i u roku kako je to propisano u članku 645. stavku 1. ovoga Zakona, a u tome ga roku ne ukine.

(2) Za prekršaj iz prethodnog stavka 1. ovoga članka može se izreći novčana kazna najviše do iznosa od 50.000,00 kuna 10.000,00 eura. Za prekršaj kaznit će se član društva, član uprave, odnosno izvršni direktor ili član nadzornog, odnosno upravnog odbora ili likvidator koji je po odredbama ovoga Zakona ili statuta, odnosno društvenog ugovora trgovačkog društva odgovorna osoba u društvu glede radnje iz stavka 1. ovoga članka učinjene kao prekršaj novčanom kaznom do iznosa od 7.000,00 kuna 920,00 eura a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi novčanom kaznom do iznosa od 50.000,00 kuna 6630,00 eura.

Odredbom članka 315. stavka 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 2.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. do 6. ovoga članka kaznit će se trgovac pojedinac novčanom kaznom do iznosa od 50.000,00 kuna 6630,00 eura.

Odredbom članka 315. stavka 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjeni stavci 2. i 3.

Članak 631. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 88.; NN 114/2022: izmijenjen člankom 18.; NN 18/2023: izmijenjen člankom 17.; NN 130/2023: izmijenjen člankom 116.; NN 136/2024: izmijenjen člankom 35.

Prekršaji fizičkih osoba

Ostali prekršaji

(1) Prekršaj čini onaj tko:

1. u propisanome roku ne zatraži da ga se upiše u sudski registar kao trgovca pojedinca kada je to po odredbi članka 3. stavka 1. i 4. ovoga Zakona dužan zatražiti, 2. kao dioničar ili kao zastupnik dioničara ne dade ili dade netočne podatke radi unošenja u popis dioničara iz članka 285. ovoga Zakona,

3 2. koristi dionice nekoga drugoga, iako nije ovlašten da ga zastupa, pa bez njegove suglasnosti ostvaruje prava u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva,

4 3. radi ostvarivanja prava u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva koristi dionice nekoga drugoga koje je u tu svrhu pribavio davanjem ili obećavanjem posebne koristi,

5 4. u svrhu iz točke 4. ovoga stavka dionice prenese nekome drugome uz davanje ili uz obećanje posebne koristi,

6 5. dionice nekoga drugoga koristi za to da bi osobno ili preko nekoga tko ga zastupa ostvario pravo glasa koje po odredbama članka 292. ovoga Zakona ne bi smio ostvariti,

7 6. prepusti drugome, kako bi ostvario pravo glasa, dionice za koje on ni osoba koju zastupa ne smije po odredbama članka 235., članka 237., članka 291. do 293., članka 298. stavka 1. ili članka 478. stavka 6. ovoga Zakona ostvarivati pravo glasa u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva,

8 7. zahtijeva da mu se dade neka posebna korist, dopusti da mu se ona obeća ili je primi kao naknadu za to da u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva glasuje ili ne glasuje na određeni način,

9 8. ponudi, obeća ili dade neku posebnu korist za to da netko u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva glasuje ili ne glasuje na određeni način ili

10 9. osim članova uprave, ne dostavi registarskom sudu ili društvu popis članova društva, kada je to po Zakonu dužan učiniti, ili to ne učini u propisanome roku ili dostavi popis koji ne sadrži propisane podatke ili propisanu potvrdu ili se njome ne potvrđuje istinito stanje ili popis ne potpiše (članak 410. stavak 3.). 3.),

Odredbom članka 167. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dodana točka 10.

10. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne obavijesti društvo jesu li dionice upisane u registar dionica njegove dionice (članak 226. stavak 3. četvrta rečenica),

11. nije ispravno, nije u potpunosti ili nije na vrijeme objavio transakcije s povezanim osobama za koje je potrebna suglasnost u skladu s člankom 263.b ovoga Zakona (članak 263.c),

12. netočno, nepotpuno, nepravodobno potvrdi ili uopće ne potvrdi da mu je prispio dani glas ili netočno, nepotpuno, nepravodobno proslijedi ili uopće ne proslijedi tu potvrdu dioničaru (članak 274. stavak 6.).

13. netočno, nepotpuno, nepravodobno prenese ili uopće ne prenese informacije iz članka 297.a stavka 1. ovoga Zakona (članak 297.a stavak 3. prva rečenica, također u vezi s drugom rečenicom također u vezi s člankom 281. stavkom 5. trećom rečenicom i članak 297.c stavak 1. druga rečenica i članak 297.d stavak 4. druga rečenica),

14. netočno, nepotpuno, nepravodobno prenese ili uopće ne prenese informacije koje je dobio na temelju odredbi članka 297.a stavka 1. ovoga Zakona (članak 297.b stavak 1. prva rečenica, također u vezi sa stavkom 2., također u vezi s člankom 281. stavkom 5. trećom rečenicom i članak 297.c stavak 1. prva rečenica i članak 297.d stavak 4. prva ili treća rečenica),

15. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne dostavi dokaz, odnosno pisanu potvrdu o dionicama (članak 297.c stavak 2.),

16. netočno, nepotpuno, nepravodobno proslijedi ili uopće ne proslijedi zahtjev za informiranje društva dalje posredniku koji mu neposredno prethodi u lancu sve dok ne stigne do posrednika koji pohranjuje dionice za dioničara (članak 297.d stavak 3.),

17. nije ili nije najmanje tri godine učinio dostupnim informacije iz članka 291.b stavaka 1. do 4. ovoga Zakona (članak 291.b stavak 5. prva rečenica), i to: izvješće kako provodi politiku sudjelovanja (članak 291.b stavak 2.), izvješće kako su glasovali na glavnim skupštinama (članak 291.b stavak 3.) ili objašnjenje zašto nisu ispunili zahtjeve iz članka 291.b stavaka 1. do 3. ovoga Zakona (članak 291.b stavak 4.),

18. nije ili nije najmanje tri godine učinio dostupnim informacije iz članka 291. c stavaka 1. i 2. ovoga Zakona (članak 291.c stavak 3.), i to: informacije o tome u kojoj su mjeri glavni elementi njihove strategije ulaganja u skladu s profilom i trajanjem njihovih obveza te kako oni pridonose srednjoročnim do dugoročnim kretanjima vrijednosti njihova portfelja (članak 291.c stavak 1.), podatke o dogovoru s upraviteljem imovine koji objašnjava kako upravitelj imovine usklađuje svoju strategiju ulaganja i odluke o ulaganju s profilom i trajanjem obveza institucionalnog ulagatelja (članak 291.c stavak 2. prva rečenica) ili objašnjenja zašto dogovor s upraviteljem imovine ne sadrži podatke iz članka 291.c stavka 2. točaka 1. do 4. ovoga Zakona (članak 291.c stavak 2. treća rečenica),

19. nije ili nije najmanje tri godine učinio dostupnim informacije iz članka 291.d stavaka 1. i 2. ovoga Zakona (članak 291.d stavak 3.),

20. je dao netočne, nepotpune, nepravodobne ili nije dao informacije klijentu o sukobu interesa, kao i o protumjerama koje je poduzeo (članak 291.d stavak 4. ovoga Zakona),

21. isključi ili ograniči svoju odgovornost za štetu nastalu zbog povrede odredbi članka 292. stavaka 1. do 6. ovoga Zakona (članak 292. stavak 9.),

22. kao poduzetnik, kad je to dužan učiniti, u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora ne dostavi ugovor o tajnom društvu nadležnoj ispostavi Ministarstva financija, Porezne uprave (članak 148. stavak 5.)

(2) Za prekršaj iz točaka 1. do 9. prethodnog stavka ovoga članka može se izreći novčana kazna najviše do iznosa od 7.000,00 kuna 920,00 eura, a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi novčanom kaznom do iznosa od 50.000,00 kuna 6630,00 eura.

Odredbom članka 316. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 2.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 10. do 22. ovoga članka kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom do iznosa od 6630,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom do iznosa od 920,00 eura, a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi, novčanom kaznom do iznosa od 6630,00 eura.

Članak 632. izmijenjenNN 40/2019: izmijenjen člankom 89.; NN 114/2022: izmijenjen člankom 19.

(1) Registarski sud će opomenuti članove uprave, odnosno izvršne direktore ili likvidatore koji ne postupe po odredbama članka 230. stavka 5. druge rečenice, članka 236., članka 257., članka 299., članka 335. stavak 1., članka 363. stavka 4., članka 374. stavka 4., članka 376. stavka 1., članka 382. stavka 2., članka 410. stavka 3. članka 428. stavka 2., članka 434. stavka 4., članka 446., članka 452. stavka 3., članka 463. stavka 2., članka 481. stavka 3. druge i treće rečenice, članka 497. stavka 1., članka 517. stavka 2. i 4., članka 552. stavka 2. i članka 563. ovoga Zakona i zaprijetiti im plaćanjem novčane kazne ako u primjerenome roku ne postupe po opomeni. Pojedina izrečena novčana kazna ne može preći iznos od 3.000,00 kuna 390,00 eura.

Odredbom članka 317. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 1.

Odredbom članka 168. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 1.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka registarski sud će kazniti onoga tko povrijedi obvezu da u roku propisanom ovim Zakonom tome sudu podnese prijavu, kod njega pohrani potpis ili preda propisane isprave.

Članak 646.a dodanNN 111/2012: dodan člankom 47.; NN 40/2019: brisan člankom 90.