Zakon o terminalu za ukapljeni prirodni plin
Izmjene: NN 83/2023
Izmjene i dopune, NN 83/2023. Nastali tekst vrijedi od 29. srpnja 2023.
Ovim je aktom izmijenjeno 8 članaka.
Članci su navedeni pod svojim brojevima u zakonu, a uz svaki stoji odredba ovoga akta koja ga je promijenila.
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Članak 1. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta
Predmet Zakona
Ovim se Zakonom utvrđuje interes Republike Hrvatske, uređuje se supsidijarna primjena propisa, infrastruktura terminala za ukapljeni prirodni plin (u daljnjem tekstu: UPP) koja je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju terminala za UPP i prateće infrastrukture, uključujući mjesto za opskrbu UPP-om u luci Rijeka, provedba izvlaštenja nekretnina, pravila i mjere prilikom realizacije terminala za UPP radi očuvanja sigurnosti opskrbe prirodnim plinom i tajnost podataka te se određuje investitor odnosno nositelj investicije projekta terminala za UPP na otoku Krku.
Članak 3. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta
Definicije pojmova
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1. Agencija znači Hrvatska energetska regulatorna agencija
2. mjesto za opskrbu UPP-om znači objekt za opskrbu UPP-om koji se sastoji od fiksnog ili mobilnog objekta, objekta na moru ili drugih sustava
3. održavanje znači izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini radi očuvanja temeljnih zahtjeva za građevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena
4. postrojenje znači skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina
5. potprojekt gradnje mjesta za opskrbu UPP-om u luci Rijeka znači gradnja mjesta za opskrbu UPP-om u luci Rijeka-bazen Rijeka-područje Mlaka za daljnju distribuciju UPP-a, uključujući sve sustave i instalacije potrebne za rad mjesta za opskrbu UPP-om
6. projekt terminala za UPP na otoku Krku znači gradnja terminala za UPP na otoku Krku, uključujući infrastrukturu terminala za UPP iz članka 5. ovoga Zakona i potprojekt gradnje mjesta za opskrbu UPP-om u luci Rijeka
7. rekonstrukcija znači izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine
8. terminal za UPP znači terminal koji se koristi za ukapljivanje prirodnog plina ili prihvat, iskrcaj i ponovno uplinjavanje UPP-a, uključujući pomoćne usluge i privremeno skladištenje potrebno za postupak ponovnog uplinjavanja i daljnju otpremu u transportni sustav, ali isključujući dijelove terminala za UPP koji se koriste za skladištenje.
Članak 4. izmijenjenčlancima 1. i 6. ovoga akta
Interes Republike Hrvatske
(1) Radi očuvanja sigurnosti opskrbe prirodnim plinom interes Republike Hrvatske je osigurati realizaciju projekta terminala za UPP na otoku Krku sukladno Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske, Strategiji skladištenja prirodnog plina Europske unije i Strategiji sigurne opskrbe energijom Europske unije.
(2) Radi uvođenja UPP-a kao ekološki prihvatljivog pogonskog goriva u pomorskom, riječnom, željezničkom i cestovnom teretnom prometu interes Republike Hrvatske je osigurati realizaciju gradnje mjesta za opskrbu UPP-om u luci Rijeka-bazen Rijeka-područje Mlaka, kao potprojekta terminala za UPP na otoku Krku.
(3) Gradnja terminala za UPP na otoku Krku i mjesta opskrbe UPP-om u luci Rijeka je u interesu Republike Hrvatske.
(4) Realizacija projekta terminala za UPP na otoku Krku osigurat će novi dobavni pravac prirodnog plina te će diversificirati putove i izvore opskrbe prirodnim plinom na tržištu Republike Hrvatske i Europske unije, a što će bitno utjecati na sigurnost opskrbe prirodnim plinom.
(5) Radi osiguranja sigurnosti opskrbe iz stavka 1. ovoga članka odnosno realizacije projekta terminala za UPP na otoku Krku interes Republike Hrvatske je osigurati provedbu preventivne mjere sigurnosti opskrbe u skladu s člankom 10 12. ovoga Zakona.
Članak 5. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta
Infrastruktura i mjesto za opskrbu UPP-om
Infrastruktura terminala za UPP na otoku Krku uključuje sljedeće:
– terminal za UPP
– postrojenja za ukapljivanje UPP-a
– postrojenja za uplinjavanje UPP-a
– fiksna i mobilna infrastruktura na kopnu ili moru za skladištenje UPP-a
– fiksna i mobilna infrastruktura na kopnu ili moru za daljnju distribuciju UPP-a
– fiksna i mobilna infrastruktura na kopnu ili moru za upotrebu UPP-a u prometu
– postrojenja za primjenu rashladne energije UPP-a
– postrojenja za primjenu UPP-a u energetske svrhe
– postrojenja za primjenu UPP-a kao sirovine
– prateća instalacija i sustavi na kopnu ili moru potrebni za rad s UPP-om / potrebni za rad UPP infrastrukture
– energana za proizvodnju električne i toplinske energije u okviru obuhvata terminala za UPP, iz koje će se toplinska energija koristiti za uplinjavanje UPP-a, s transportom proizvedene električne energije u mrežu
– sva infrastruktura izvan obuhvata zahvata terminala za UPP koja je potrebna za njegov rad (priključni plinovod za otpremu plina iz terminala za UPP u transportni sustav, magistralni plinovodi kao sastavni dijelovi transportnog sustava, uključujući kompresorske stanice kojima se transportira plin iz terminala za UPP, dalekovodi, vodoopskrbni sustavi, odvodnja otpadnih voda i slično).
(2) Radi omogućavanja prometovanja cestovnih i željezničkih vozila i plovila pogonjenih UPP-om glavnim cestovnim prometnim pravcima, pomorskim i unutarnjim plovnim putovima Republike Hrvatske, sukladno propisu kojim se uređuje uspostava infrastrukture za alternativna goriva za mjesta za opskrbu UPP-om, određeni su prometni pravci, morske luke, kao i luke unutarnjih voda za smještaj UPP infrastrukture te je za mjesto opskrbe UPP-om određena luka Rijeka koje čini infrastrukturu terminala za UPP.
Članak 6. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta
Investitor
(1) Za nositelja investicije projekta terminala za UPP na otoku Krku određuje se društvo LNG Hrvatska d.o.o. (MB: 080733282, OIB: 53902625891) (u daljnjem tekstu: investitor).
(2) Promjenu vlasničke strukture investitora uređuje Vlada Republike Hrvatske odlukom ili zaključkom o promjeni vlasničke strukture na prijedlog ministarstva nadležnog za energetiku.
(3) Investitor će realizirati projekt terminala za UPP na otoku Krku kroz:
1. gradnju terminala za UPP u dvije faze:
– gradnja plutajućeg terminala za UPP u prvoj fazi
– gradnja kopnenog terminala za UPP u drugoj fazi
2. gradnju mjesta za opskrbu UPP-om u luci Rijeka.
(4) Plutajući terminal za UPP, financiran bespovratnim sredstvima Europskog fonda CEF, investitor ne smije otuđiti u desetogodišnjem razdoblju od dana puštanja u rad terminala za UPP.
Članak 7. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta
Koncesija na pomorskom dobru
(1) Ovim Zakonom Republika Hrvatska daje koncesiju na pomorskom dobru u svrhu gradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene industrijske luke terminal za UPP, Omišalj, otok Krk na dijelu k. o. Omišalj – Njivice, investitoru iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Investitor iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona utvrđuje se kao ovlaštenik koncesije na pomorskom dobru (kopneni i morski dio) koje se daje u koncesiju u svrhu gradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene industrijske luke terminal za UPP, Omišalj, otok Krk na dijelu k. o. Omišalj – Njivice.
(3) Ovim Zakonom daje se ovlaštenje Lučkoj upravi Rijeka da investitoru iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona dodijeli koncesiju i zaključi ugovor o koncesiji u svrhu gradnje mjesta opskrbe UPP-om u luci Rijeka-bazen Rijeka-područje Mlaka u svrhu omogućavanja daljnje distribucije UPP-a.
(3) Gospodarsko korištenje pomorskog dobra daje se u svrhu obavljanja energetske djelatnosti upravljanja terminalom za UPP te će investitor iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona za obavljanje lučkih djelatnosti zaključiti ugovore s društvima registriranim i specijaliziranim za obavljanje tih djelatnosti uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za pomorstvo.
(4) Područje pomorskog dobra (kopneni i morski dio) koje se daje u koncesiju u svrhu gradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene industrijske luke terminal za UPP, Omišalj, otok Krk na dijelu k. o. Omišalj – Njivice obilježeno je poligonom određenim koordinatnim točkama izraženim u HTRS96 projekciji kako slijedi:
| Kopneni dio lučkog područja – lučkog bazena (omeđen od točke 1 do točke 37) | ||
| TOČKA | E | N |
| 1 | 345 755,59 | 5 008 717,28 |
| 2 | 345 758,87 | 5 008 712,20 |
| 3 | 345 762,28 | 5 008 706,91 |
| 4 | 345 744,28 | 5 008 689,95 |
| 5 | 345 734,02 | 5 008 667,35 |
| 6 | 345 741,41 | 5 008 642,84 |
| 7 | 345 737,09 | 5 008 620,35 |
| 8 | 345 720,20 | 5 008 605,50 |
| 9 | 345 717,62 | 5 008 578,17 |
| 10 | 345 712,08 | 5 008 568,01 |
| 11 | 345 683,96 | 5 008 545,35 |
| 12 | 345 677,01 | 5 008 548,30 |
| 13 | 345 675,43 | 5 008 550,51 |
| 14 | 345 672,98 | 5 008 551,47 |
| 15 | 345 665,21 | 5 008 551,05 |
| 16 | 345 660,46 | 5 008 553,33 |
| 17 | 345 658,61 | 5 008 556,75 |
| 18 | 345 656,09 | 5 008 557,57 |
| 19 | 345 652,96 | 5 008 556,01 |
| 20 | 345 639,62 | 5 008 553,79 |
| 21 | 345 631,90 | 5 008 556,03 |
| 22 | 345 627,33 | 5 008 554,71 |
| 23 | 345 608,81 | 5 008 540,50 |
| 24 | 345 594,19 | 5 008 540,32 |
| 25 | 345 583,47 | 5 008 537,13 |
| 26 | 345 576,82 | 5 008 527,69 |
| 27 | 345 565,14 | 5 008 499,51 |
| 28 | 345 560,75 | 5 008 491,42 |
| 29 | 345 550,51 | 5 008 488,51 |
| 30 | 345 544,34 | 5 008 481,97 |
| 31 | 345 540,10 | 5 008 473,28 |
| 32 | 345 535,32 | 5 008 451,82 |
| 33 | 345 533,53 | 5 008 443,81 |
| 34 | 345 533,12 | 5 008 394,51 |
| 35 | 345 541,19 | 5 008 375,22 |
| 36 | 345 537,97 | 5 008 372,49 |
| 37 | 345 533,39 | 5 008 368,60 |
| Morski dio lučkog područja – lučkog bazena (omeđen od točke 37, preko točaka A, B, C, D, E i F do točke 1) | ||
| TOČKA | E | N |
| 37 | 345 533,39 | 5 008 368,60 |
| A | 345 477,72 | 5 008 361,98 |
| B | 345 375,22 | 5 008 349,78 |
| C | 345 215,67 | 5 008 409,80 |
| D | 345 225,74 | 5 008 496,14 |
| D1 | 345 234,85 | 5 008 574,35 |
| D2 | 345 610,03 | 5 008 935,83 |
| E | 345 640,65 | 5 008 895,90 |
| F | 345 686.11 | 5 008 824.91 |
| 1 | 345 755,59 | 5 008 717,28 |
(5) Površina pomorskog dobra – lučkog područja koje se daje u koncesiju ukupno iznosi 172.820 m², od čega je 11.298 m² kopneni prostor, a 161.522 m² morski akvatorij.
(6) Koncesija se daje na razdoblje od 99 godina, računajući od dana sklapanja ugovora o koncesiji.
(7) Ovim Zakonom ovlašćuje se ministar nadležan za pomorstvo da u ime Republike Hrvatske u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona zaključi ugovor o koncesiji kojim će se detaljnije urediti prava i obveze davatelja koncesije i investitora.
Članak 8. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta
Koncesijska naknada
(1) Godišnja koncesijska naknada od dana sklapanja ugovora do 25 godina trajanja ugovora utvrđuje se kako slijedi:
– stalni dio u iznosu 2,00 kune 0,27 eura po metru četvornom dodijeljenog pomorskog dobra
– promjenjivi dio u iznosu od 0,05 kune 0,01 eura po MWh plina isporučenog u plinski transportni sustav.
(2) Godišnja koncesijska naknada za razdoblje od 25. godine trajanja ugovora do 50. godine trajanja ugovora utvrđuje se kako slijedi:
– stalni dio u iznosu 4,00 kune 0,53 eura po metru četvornom dodijeljenog pomorskog dobra
– promjenjivi dio u iznosu od 0,10 kune 0,01 eura po MWh plina isporučenog u plinski transportni sustav.
(3) Godišnja koncesijska naknada za razdoblje od 50. godine trajanja ugovora do 99. godine trajanja ugovora utvrđuje se kako slijedi:
– stalni dio u iznosu 8,00 kune 1,06 eura po metru četvornom dodijeljenog pomorskog dobra
– promjenjivi dio u iznosu od 0,20 kune 0,03 eura po MWh plina isporučenog u plinski transportni sustav.
(4) Godišnja koncesijska naknada uplaćuje se u korist proračuna županije i općine kako slijedi:
– jedna trećina uplaćuje se u korist županije
– dvije trećine uplaćuju se u korist općine.
(5) Godišnja koncesijska naknada usklađuje se svakih pet godina s tečajem eura objavljenim od Hrvatske narodne banke ako tečajna razlika iznosi manje ili više od 3 % od tečaja na dan zaključenja u slučaju izmjene ovoga Zakona u dijelu kojim se uređuje visina i način plaćanja naknade za koncesiju odnosno u slučaju nastanka gospodarskih okolnosti koje bitno utječu na ravnotežu odnosa naknade za koncesiju i procijenjene vrijednosti koncesije koja je bila temelj sklapanja ugovora o koncesiji.
Članak 11. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta
Izvlaštenje nekretnina
(1) Gradnja, rekonstrukcija i održavanje terminala za UPP je u interesu Republike Hrvatske.
(2) Nekretnine koje su potrebne za gradnju, rekonstrukciju i održavanje terminala za UPP izvlašćuju se u korist Republike Hrvatske. (3) Prijedlog za izvlaštenje nekretnina iz stavka 2. ovoga članka u ime i za račun Republike Hrvatske podnosi investitor investitora iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.