Zakon o sustavu osiguranja depozita
Izmjene: NN 119/2022
Izmjene i dopune, NN 119/2022. Nastali tekst vrijedi od 22. listopada 2022.
Ovim je aktom izmijenjeno 7 članaka, dodan 1 članak i brisan 1 članak.
Članci su navedeni pod svojim brojevima u zakonu, a uz svaki stoji odredba ovoga akta koja ga je promijenila.
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Članak 4. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta
Pojmovi
(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:
1. kreditna institucija je kreditna institucija kako je definirana u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6. 2013.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013)
2. investicijsko društvo je investicijsko društvo kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala
3. društvo za osiguranje je društvo za osiguranje kako je propisano zakonom kojim se uređuje osiguranje
4. društvo za reosiguranje je društvo za osiguranje kako je propisano zakonom kojim se uređuje osiguranje
5. javnopravno tijelo je javnopravno tijelo kako je definirano zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak
6. podružnica je mjesto poslovanja koje predstavlja pravno ovisni dio kreditne institucije i koja izravno obavlja sve ili neke transakcije svojstvene poslovanju kreditnih institucija
7. sustav osiguranja depozita je sustav osiguranja depozita kako je uređen propisima u drugim državama članicama, kojim se prenosi Direktiva 2014/49/EU, a koji obuhvaća skup pravila i postupaka kojima podliježu svi članovi takvog sustava. U Republici Hrvatskoj to je sustav osiguranja depozita uređen ovim Zakonom
8. institucionalni sustavi zaštite ili ISZ-ovi su institucionalni sustavi zaštite kako su navedeni u članku 113. stavku 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
9. ciljana razina je iznos financijskih sredstava koji sustav osiguranja depozita mora dosegnuti kroz određeno razdoblje, izražen kao postotak osiguranih depozita svih njegovih članova
10. nadležno tijelo je nacionalno nadležno tijelo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 40. Uredbe (EU) br. 575/2013, a u Republici Hrvatskoj nadležno tijelo za kreditnu instituciju u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija je Hrvatska narodna banka
11. imenovano tijelo je tijelo koje upravlja službeno priznatim sustavom osiguranja depozita u državi članici, a u Republici Hrvatskoj imenovano tijelo je Agencija
12. dan nastupa osiguranog slučaja je:
a) dan kada Hrvatska narodna banka po službenoj dužnosti donese rješenje o nedostupnosti depozita odnosno određeno tijelo u drugoj državi članici donese odluku kojom utvrđuje da kreditna institucija ne može niti će biti u mogućnosti, zbog razloga koji su izravno povezani s njezinom financijskom situacijom, isplatiti dospjeli depozit ili
b) dan kada nadležni sud donese rješenje o otvaranju postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom odnosno pravosudno tijelo u drugoj državi članici donese odluku, zbog razloga koji su izravno povezani s njezinom financijskom situacijom i koji imaju učinak suspendiranja prava deponenata na ostvarivanje potraživanja prema kreditnoj instituciji
13. depozit je svaki potražni saldo koji proizlazi iz sredstava preostalih na računu ili privremenih situacija proizašlih iz uobičajenih bankovnih transakcija koje kreditna institucija mora isplatiti prema primjenjivim zakonskim i ugovornim uvjetima, uključujući oročeni depozit i štedni depozit, ali isključujući potražni saldo ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
a) postojanje depozita može se dokazati jedino financijskim instrumentom kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, osim ako se radi o štednom proizvodu koji se evidentira pomoću potvrde o depozitu koja je izdana imenovanoj osobi i koji postoji 2. srpnja 2014.
b) glavnica depozita ne može se isplatiti po nominalnoj vrijednosti ili
c) glavnica depozita naplativa je samo po nominalnoj vrijednosti prema posebnom jamstvu ili sporazumu koji pruža kreditna institucija ili treća strana
14. prihvatljiv depozit je svaki depozit u kreditnoj instituciji koji je uključen u sustav osiguranja depozita, a koji nije isključen od zaštite na temelju članka 6. stavaka 3. i 5. ovoga Zakona
15. osigurani depozit je dio prihvatljivog depozita koji ne prelazi razinu pokrića utvrđenu u članku 8. ovoga Zakona
16. deponent je imatelj depozita ili u slučaju zajedničkog računa, svaki od imatelja depozita
17. zajednički račun je račun otvoren na ime dviju ili više osoba imatelja računa ili preko kojeg dvije ili više osoba imaju prava koja se ostvaruju putem potpisa jedne ili više tih osoba
18. nedostupan depozit je depozit koji je dospio i koji treba biti isplaćen, ali koji kreditna institucija nije isplatila prema zakonskim ili ugovornim uvjetima koji su primjenjivi u tom slučaju ako:
a) su nadležna upravna tijela utvrdila da se prema njihovu mišljenju kreditna institucija o kojoj je riječ zasad ne čini sposobnom, zbog razloga koji su izravno povezani s njezinom financijskom situacijom, isplatiti depozit i da ta institucija trenutačno nema izgleda da će to biti u stanju učiniti ili
b) je pravosudno tijelo donijelo odluku zbog razloga koji su izravno povezani s financijskim stanjem kreditne institucije i koji imaju učinak suspendiranja prava deponenata na ostvarivanje potraživanja prema instituciji
19. raspoloživa financijska sredstva su gotovina, depoziti i niskorizična imovina koja se može unovčiti u roku iz članka 42. ovoga Zakona te obveze plaćanja do granice utvrđene u članku 14. stavku 3. ovoga Zakona
20. obveze plaćanja su obveze plaćanja kreditne institucije prema sustavu osiguranja depozita koje su potpuno kolateralizirane pod uvjetom da kolateral:
a) sastoji se od niskorizične imovine
b) nije opterećen pravima bilo koje treće strane i da sustav osiguranja depozita njime može raspolagati
21. niskorizična imovina su stavke koje ulaze u prvu ili drugu kategoriju koja je navedena u tablici 1. iz članka 336. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili bilo koja imovina koju nadležno ili imenovano tijelo smatra približno jednako sigurnom i likvidnom
22. matična država članica je matična država članica kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 43. Uredbe (EU) br. 575/2013
23. država članica domaćin je država članica domaćin kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 44. Uredbe (EU) br. 575/2013
24. država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (SL L 1, 3. 1. 1994.)
25. treća zemlja je država koja nije država članica Europske unije i nije država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (SL L 1, 3. 1. 1994.)
26. financijska institucija je financijska institucija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 575/2013
27. EBA je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), izmjeni Odluke broj 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1093/2010). 1093/2010)
28. regulatorni kapital je kapital kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 118. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Članak 6. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta
Prihvatljivost depozita i pravo na obeštećenje
(1) Prihvatljivim depozitima obuhvaćenim ovim Zakonom smatraju se svi depoziti koje u kreditnoj instituciji imaju deponenti, osim depozita isključenih u skladu sa stavcima 3. i 5. ovoga članka.
(2) Kada nastupi osigurani slučaj, deponenti kreditne institucije koji su imatelji prihvatljivih depozita, u odnosu na koju je osigurani slučaj nastupio, imaju pravo na obeštećenje do razine pokrića iz članka 8. ovoga Zakona.
(3) U smislu ostvarivanja prava iz stavka 2. ovoga članka prihvatljivim depozitom ne smatraju se:
1. depoziti drugih kreditnih institucija, bez obzira na njihovo sjedište, koji glase na njihovo ime i koji se vode za njihov račun
2. instrumenti deponenata kreditne institucije u odnosu na koju je nastupio osigurani slučaj, a koji su uključeni u regulatorni kapital kako je to definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 118. Uredbe (EU) br. 575/2013
3. depoziti financijskih institucija
4. obveze iz dužničkih vrijednosnih papira kreditne institucije u odnosu na koju je nastupio osigurani slučaj i obveze iz vlastitih akcepata i vlastitih mjenica
5. depoziti društava za osiguranje i depoziti društava za reosiguranje u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje društava za osiguranje i reosiguranje
6. depoziti dobrovoljnih te obveznih mirovinskih fondova u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje obveznih mirovinskih fondova i zakonom kojim se uređuje poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova
7. depoziti investicijskih društava u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala
8. depoziti subjekata za zajednička ulaganja u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala
9. depoziti javnopravnih tijela
10. depoziti koji proizlaze iz poslova u odnosu na koje su donesene pravomoćne presude za kazneno djelo pranja novca u skladu s Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19.)
11. depoziti koji ne glase na ime nego na anonimnog donositelja šifrirane zaporke odnosno depoziti čiji imatelj nikad nije identificiran do dana nastupa osiguranog slučaja
12. tražbine klijenata investicijskog društva, klijenata kreditne institucije za koje dotična kreditna institucija pruža određene investicijske usluge te klijenata društva za upravljanje investicijskim fondovima kada dotično društvo pruža investicijske usluge, a koje su uključene u sustav zaštite ulagatelja u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala
13. depoziti vladajućih, povezanih i ovisnih društava s kojima kreditna institucija, u odnosu na koju je nastupio osigurani slučaj, čini koncern
14. depoziti članova uprave i članova nadzornog odbora koji su te funkcije obavljali na dan nastupa osiguranog slučaja ili u razdoblju 12 mjeseci prije nastupa osiguranog slučaja te depoziti dioničara koji zajedno s članovima uže obitelji sudjeluju s najmanje 5 % u temeljnom kapitalu kreditne institucije za prethodne tri godine
15. depoziti revizorskog društva koje je obavilo reviziju posljednjih financijskih izvješća za prethodne tri godine kreditne institucije prije nastupa osiguranog slučaja
16. depoziti ili dijelovi depozita koji su nastali nakon što je Hrvatska narodna banka oduzela odobrenje za rad kreditnoj instituciji.
(4) Iznimno od stavka 3. točke 9. ovoga članka, prihvatljivim depozitima smatraju se depoziti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji godišnji proračun za prethodnu godinu u odnosu na dan nastupa osiguranog slučaja iznosi najviše 3.750.000,00 kuna 500.000,00 eura.
(5) Pravo na obeštećenje iz stavka 2. ovoga članka nemaju ni deponenti koji imaju prebivalište odnosno sjedište izvan Republike Hrvatske ako njihovi depoziti po svojim obilježjima odgovaraju depozitima iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Ako je izričito ugovoreno da deponent račun vodi u svoje ime, a za račun drugoga (povjerenički račun), osnovanost prava na obeštećenje utvrđuje se s obzirom na osobu za čiji račun se vodi povjerenički račun, uz uvjet da je kreditna institucija provjerila i utvrdila identitet stranaka i stvarnog vlasnika, ili je identitet stranaka i stvarnog vlasnika moguće provjeriti i utvrditi, prije dana nastupa osiguranog slučaja.
(7) Obveza Agencije za isplatu obeštećenja s osnova prava iz stavka 2. ovoga članka zastarijeva u roku od tri godine od dana objave da je nastupio osigurani slučaj na internetskim stranicama Agencije ili oglasa u dnevnim novinama iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona.
(8) Pravo iz stavka 2. ovoga članka nije prenosivo, ali se može steći nasljeđivanjem.
Članak 7. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta
Posebnosti računa
(1) Kod obračuna obeštećenja udio svakog deponenta u zajedničkom računu uzima se u obzir pri izračunavanju ograničenja iz članka 8. ovoga Zakona. Ako nije drugačije ugovoreno, sredstva na zajedničkom računu dijele se među deponentima na jednake dijelove.
(2) Svi računi društava bez pravne osobnosti, nasljedničkih i suvlasničkih zajednica smatraju se za potrebe ovoga Zakona depozitom jednog vjerovnika kreditne institucije.
(3) Ako je izričito ugovoreno da deponent račun vodi u svoje ime, a za račun drugoga (povjerenički račun), gornja granica prava na obeštećenje iz članka 8. ovoga Zakona utvrđuje se s obzirom na stvarnog vlasnika odnosno na osobu za čiji račun se vodi povjerenički račun, pod uvjetom da je kreditna institucija provjerila i utvrdila identitet stvarnog vlasnika ili ga je moguće utvrditi prije dana nastupa osiguranog slučaja te utvrdila da je utvrđen pripadajući iznos stvarnog vlasnika prije dana nastupa osiguranog slučaja.
(4) Ako kreditna institucija nije u mogućnosti utvrditi identitete i pripadajuće iznose stvarnih vlasnika povjereničkih računa, tada se za izračun obeštećenja, u skladu s ovim Zakonom, povjerenički računi smatraju kao računi društava bez pravne osobnosti.
(5) Ako je na depozitu zasnovano založno pravo, neovisno o tome je li ono zasnovano dobrovoljno ili u sudskom postupku, Agencija će svoju obvezu ispuniti na račun založnoga dužnika, a založno pravo nastavlja teretiti iznos isplaćenog obeštećenja.
(6) Pri izračunu iznosa obeštećenja depoziti fizičkih osoba koji se nalaze na računima otvorenim radi obavljanja njihove samostalne djelatnosti, uključujući djelatnosti koje se obavljaju na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, ili obrta uključuju se u ukupni iznos obračuna te fizičke osobe do razine pokrića iz članka 8. ovoga Zakona.
(7) Ministar financija pravilnikom detaljnije uređuje način vođenja evidencija u svrhu utvrđivanja identiteta stvarnog vlasnika i iznosa sredstava iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 8. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta
Razina pokrića
(1) Svaki deponent kreditne institucije koji je imatelj prihvatljivog depozita iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona u trenutku kada nastupi osigurani slučaj u toj kreditnoj instituciji, ima pravo na obeštećenje do uključivo visine od 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan nastupa osiguranog slučaja.
(2) Osim navedenog ograničenja u stavku 1. ovoga članka, depoziti koji predstavljaju privremeni visoki saldo zaštićeni su u dodatnom iznosu do 30.000,00 eura odnosno do uključivo ukupne razine do 130.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, tri mjeseca nakon datuma knjiženja iznosa ili tri mjeseca od trenutka kada takvi depoziti postanu pravno prenosivi, a odnose se na depozite:
1. od prodaje nekretnine u kojoj je deponent imao prebivalište ili boravište
2. od transakcija vezanih uz događaje sklapanja braka, razvoda, umirovljenja, otpuštanja, invaliditeta, bolesti ili smrti ili
3. utemeljene na plaćanju naknade iz osiguranja ili odštete za žrtve kaznenih djela ili žrtve pravosudnih pogrešaka.
(3) Nadzorni odbor Agencije pravilnikom detaljnije uređuje način dokazivanja navedenih kriterija za utvrđivanje depozita iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 9. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta
Obračun obeštećenja za osigurane depozite
(1) Pravo deponenata na obeštećenje određuje se prema ukupnim sredstvima po svim njegovim depozitima koje je imao u kreditnoj instituciji, bez obzira na valutu i lokaciju unutar Europske unije, u trenutku nastupa osiguranog slučaja uključujući i kamatu, umanjenim za sva potraživanja kreditne institucije prema njemu dospjela na dan nastupa osiguranog slučaja, a do razine pokrića utvrđene u članku 8. ovoga Zakona.
(2) Kreditna institucija dužna je prije sklapanja ugovora obavijestiti deponente da se njihove dospjele obveze prema kreditnoj instituciji uzimaju u obzir pri izračunavanju iznosa obeštećenja.
(3) Obračun obeštećenja za depozite u stranoj valuti obračunava preračunava se u kunama, po službenu valutu Republike Hrvatske prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke koji je vrijedio važećem na dan nastupa osiguranog slučaja.
(4) Kamatom na osigurane depozite iz stavka 1. ovoga članka smatra se dospjela kamata i kamata na oročene depozite obračunana od zadnjeg redovitog obračuna do dana nastupa osiguranog slučaja primjenom ugovorene kamatne stope, a bez uvjeta dostizanja pune ugovorene ročnosti.
Članak 11. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta
Podružnica kreditne institucije sa sjedištem Suradnja u državi članici okviru Europske unije
(1) Deponente podružnice koje su u Republici Hrvatskoj osnovale kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici, u slučaju nastupa osiguranog slučaja, obeštećuje Agencija u ime i za račun sustava osiguranja depozita matične države članice kojeg je ta kreditna institucija član.
(2) Agencija je dužna surađivati s imenovanim tijelom koje upravlja sustavom osiguranja depozita matične države članice, razmjenjivati podatke i informacije potrebne za isplatu obeštećenja deponenata podružnice kreditne institucije sa sjedištem u toj državi članici.
(2) Agencija će provoditi isplatu obeštećenja iz stavka 1. ovoga članka na temelju detaljnih uputa i primljenih financijskih sredstava od imenovanog tijela koje upravlja sustavom osiguranja depozita matične države članice. Troškove i odgovornost za postupanje Agencije u skladu s uputama imenovanog tijela matične države članice snosi imenovano tijelo matične države članice. Agencija će i za sve dodatne troškove isplate iz stavka 1. ovoga članka teretiti sustav osiguranja depozita matične države članice.
(4) Agencija sklapa sporazum o suradnji s imenovanim tijelom. (3) Ako kreditna institucija prestane biti član sustava osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj kojim upravlja Agencija i pristupi drugom sustavu osiguranja depozita, premije za osigurane depozite koje je ta kreditna institucija uplatila na ime obračunane premije za osiguranje depozita za razdoblje od 12 mjeseci koji prethode promjeni članstva, uz iznimku izvanrednih premija u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, prenose se u drugi sustav osiguranja depozita.
(4) Odredba stavka 3. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju iz članka 10. stavka 5. ovoga Zakona.
(5) Ako kreditna institucija prenese dio aktivnosti u drugu državu članicu koje na taj način postanu predmet sustava osiguranja depozita u drugoj državi članici, premije za osigurane depozite koje je ta kreditna institucija uplatila na ime obračunane premije za osiguranje depozita za razdoblje od 12 mjeseci koji prethode promjeni članstva, uz iznimku izvanrednih premija u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, prenose se u sustav osiguranja depozita u drugoj državi članici razmjerno iznosu prenesenih osiguranih depozita.
(6) Agencija je dužna s drugim sustavom osiguranja depozita razmjenjivati podatke i informacije potrebne radi pripremanja isplate obeštećenja deponentima, provođenja testova otpornosti na stres, prijenosa sredstava u slučaju iz stavaka 3. i 5. ovoga članka i zaduživanja kod drugih sustava osiguranja depozita unutar Europske unije.
(7) Razmjena osobnih podataka obavlja se u skladu s odredbama propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka, kao i u skladu s važećim propisima o zaštiti osobnih podataka u Europskoj uniji.
(8) U slučajevima iz stavaka 3. i 5. ovoga članka kreditna institucija dužna je obavijestiti Agenciju i drugi sustav osiguranja depozita o svojoj namjeri najmanje šest mjeseci prije promjene članstva.
(9) Tijekom razdoblja iz stavka 8. ovoga članka kreditna institucija dužna je plaćati premiju za osigurane depozite i izvanrednu premiju iz članka 22. ovoga Zakona.
(10) Agencija sklapa sporazum o suradnji s imenovanim tijelom.
(11) Ako Agencija ne sklopi sporazum o suradnji s imenovanim tijelom, takav izostanak sporazuma ne utječe na proces isplate obeštećenja iz stavka 3 2. ovoga članka.
(12) Agencija obavješćuje EBA-u o svakom sporazumu o suradnji koji je sklopila s imenovanim tijelom. Ako Agencija i imenovano tijelo ne mogu postići dogovor ili ako postoji spor oko tumačenja nekog spora, bilo koja strana može uputiti pitanje EBA-i u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(13) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na kreditne institucije na odgovarajući se način primjenjuju i na podružnice kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka koje su uključene u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj.
(14) Nadzorni odbor Agencije pravilnikom detaljnije uređuje postupak razmjene podataka i informacija s imenovanim tijelom koje upravlja službeno priznatim sustavom osiguranja depozita odnosno nadležnim tijelima u drugim državama članicama.
Članak 40. izmijenjenčlancima 7., 8. i 12. ovoga akta
Prekršaji kreditne institucije
(1) Za prekršaj kaznit će se kreditna institucija novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna u slučajevima ako:
1. ne plati premiju osiguranja depozita u roku i na način propisan člankom 22. stavkom 13. ovoga Zakona
2. Agenciji ne omogući kontrolu nad kreditnom institucijom u skladu s člankom 26. stavkom 4. ovoga Zakona
3. deponentu, prije sklapanja ugovora o primanju depozita, ne stavi na raspolaganje odnosno ako ne dostavi informacije o sustavu osiguranja depozita u skladu s člankom 18. stavkom 1. ovoga Zakona
4. deponentu jednom godišnje ne stavi na raspolaganje odnosno ako ne dostavi informacije o sustavu osiguranja depozita u skladu s člankom 18. stavkom 2. ovoga Zakona
5. deponentima naplati informacije iz članka 18. stavka 8. ovoga Zakona
6. Agenciji u roku ne dostavi izvješća iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona
7. na zahtjev Agencije ne dostavi informacije potrebne radi pripremanja isplate obeštećenja deponentima ili radi provođenja testova otpornosti na stres iz članka 20. stavka 4. ovoga Zakona
8. Agenciji u roku ne dostavi Izvješće o stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premije i/ili sve informacije potrebne za izračun premije kako je propisano člankom 22. stavkom 6. ovoga Zakona
9. Agenciji ne dostavi informacije propisane člankom 25. stavkom 1. ovoga Zakona
10. Agenciji ne dostavi informacije potrebne za uspostavu i održavanje učinkovitog sustava osiguranja depozita iz članka 25. stavka 1. ovoga Zakona na način koji će sačuvati njihovu povjerljivost i cjelokupnost te da podaci budu točni, potpuni i ažurni, kao i da budu dostupni Agenciji na zahtjev u bilo kojem trenutku u skladu s člankom 25. stavkom 2. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba uprave kreditne institucije novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 15.000,00 kuna.
Prestao važiti.
Odredba članka 40. prestala je važiti aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 119/2022, od dana koji taj akt navodi.
Članak 40.a dodančlankom 8. ovoga akta
Prekršaji kreditne institucije
(1) Za prekršaj kaznit će se kreditna institucija novčanom kaznom u iznosu od 66.360,00 do 132.720,00 eura u slučajevima ako:
1. ne obavijesti Agenciju i drugi sustav osiguranja depozita o namjeri promjene članstva u sustavu osiguranja depozita najkasnije u roku od šest mjeseci prije promjene članstva u skladu s člankom 11. stavkom 8. ovoga Zakona
2. deponentu, prije sklapanja ugovora o primanju depozita, ne stavi na raspolaganje odnosno ako ne dostavi informacije o sustavu osiguranja depozita u skladu s člankom 18. stavkom 1. ovoga Zakona
3. deponentu jednom godišnje ne stavi na raspolaganje odnosno ako ne dostavi informacije o sustavu osiguranja depozita u skladu s člankom 18. stavkom 2. ovoga Zakona
4. deponentima naplati informacije iz članka 18. stavka 8. ovoga Zakona
5. Agenciji u roku ne dostavi izvješća iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona
6. na zahtjev Agencije ne dostavi informacije potrebne radi pripremanja isplate obeštećenja deponentima ili radi provođenja testova otpornosti na stres iz članka 20. stavka 4. ovoga Zakona
7. Agenciji u roku ne dostavi Izvješće o stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premije i/ili sve informacije potrebne za izračun premije kako je propisano člankom 22. stavkom 6. ovoga Zakona
8. ne plati premiju osiguranja depozita u roku i na način propisan člankom 22. stavkom 13. ovoga Zakona
9. Agenciji ne dostavi informacije propisane člankom 25. stavkom 1. ovoga Zakona
10. Agenciji ne dostavi informacije potrebne za uspostavu i održavanje učinkovitog sustava osiguranja depozita iz članka 25. stavka 1. ovoga Zakona na način koji će sačuvati njihovu povjerljivost i cjelokupnost te da podaci budu točni, potpuni i ažurni, kao i da budu dostupni Agenciji na zahtjev u bilo kojem trenutku u skladu s člankom 25. stavkom 2. ovoga Zakona
11. Agenciji ne omogući kontrolu nad kreditnom institucijom u skladu s člankom 26. stavkom 4. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba uprave kreditne institucije novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura.
Članak 48. brisančlankom 9. ovoga akta
Prestanak važenja odredbi ovoga Zakona
Na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj prestaju važiti odredbe članka 9. stavka 3. ovoga Zakona.
Brisan.
Odredba članka 48. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 119/2022.