Što se promijenilo od NN 101/2023

Članak 5. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 1.

Šuma i šumsko zemljište

(1) Šumom se smatra zemljište koje je suvislo obraslo šumskim drvećem i/ili njegovim grmolikim oblicima, grmljem i prizemnim rašćem na površini od 0,1 ha i većoj, gdje se trajno proizvode šumski proizvodi i ostvaruju općekorisne funkcije, a između biocenoze i staništa vladaju uravnoteženi odnosi.

(2) Šumom se smatraju i: šume u zaštićenim područjima prema posebnom propisu; šumski sjemenski objekti tipa sjemenski izvor (ako je sastavni dio šumskog kompleksa) i sjemenska sastojina; spomenici parkovne arhitekture nastali iz prirodnih šuma; zaštitni pojasevi drveća površine od 0,1 ha i veće i širine od 20 m i veće; šumske prosjeke širine do 5 m; šumske prometnice i svijetle pruge uz prometnicu širine do 5 m; trase vodovoda, odvodnje otpadnih voda (kanalizacije), naftovoda, plinovoda te električnih i ostalih vodova širine do 5 m unutar šumskih kompleksa.

(3) Šumom se ne smatraju: odvojene skupine šumskoga drveća na površini do 0,1 ha; šumski rasadnici; šumski sjemenski objekti tipa sjemenska plantaža, roditeljska stabla, klon i klonska smjesa te sjemenski izvor ako stablo ili grupa stabala nisu sastavni dio šumskog kompleksa; zaštitni pojasevi šumskog drveća površine manje od 0,1 ha ili širine manje od 20 m; drvoredi, parkovi u naseljenim mjestima, botanički vrtovi i arboretumi; šumske prosjeke šire od 5 m, šumske prometnice i svijetle pruge uz prometnice šire od 5 m; površine pod objektima namijenjenima prvenstveno gospodarenju i zaštiti šuma; šumska stovarišta unutar šumskih kompleksa; trase vodovoda, odvodnje otpadnih voda (kanalizacije), naftovoda, plinovoda, električnih i ostalih vodova unutar šumskih kompleksa širine veće od 5 m i kulture kratkih ophodnji na poljoprivrednom zemljištu.

(4) Šumskim zemljištem smatraju se: zemljište na kojem se uzgaja šuma, šumski rasadnici, šumski sjemenski objekti tipa sjemenska plantaža, roditeljska stabla, klon i klonska smjesa; šumske prosjeke šire od 5 m, šumske prometnice i svijetle pruge uz prometnice šire od 5 m; površine pod objektima namijenjenima prvenstveno gospodarenju i zaštiti šuma; šumska stovarišta unutar šumskih kompleksa; neobraslo zemljište koje je zbog svojih prirodnih obilježja i uvjeta gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma te trajnu proizvodnju drvne tvari i/ili općekorisnih funkcija uz unapređenje bioraznolikosti šuma; trstici, bare i močvare unutar šumskih kompleksa; trase vodovoda, odvodnje otpadnih voda (kanalizacije), naftovoda, plinovoda, električnih i ostalih vodova širine veće od 5 m unutar šumskih kompleksa te eksploatacijska polja unutar šumskogospodarskog područja.

(5) Iznimno od odredbe stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka, bivše vojne nekretnine površine do 1 ha, u obuhvatu građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, koje više ne služe za vojne potrebe, ne smatraju se šumom i šumskim zemljištem u smislu ovoga Zakona.

Članak 8. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 2.

Značenje pojedinih temeljnih pojmova

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. bespravna sječa je svaka sječa stabala koja nije propisana šumskogospodarskim planovima ili dopuštena sukladno odredbama ovoga Zakona

2. bioraznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekosustava, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica te raznolikost ekosustava

3. divljač su posebnim zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja

4. doznaka stabala je odabiranje, obilježavanje, mjerenje stabala za sječu te obračun drvnog sječivog obujma

5. Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije (u daljnjem tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija koja obavlja povjerene joj javne ovlasti, čuva ugled, čast i prava svojih članova (ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije), skrbi da ovlašteni inženjeri obavljaju svoje poslove savjesno i u skladu sa zakonom te promiče, zastupa i usklađuje njihove interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu

6. izvoditelj šumarskih radova je fizička ili pravna osoba koja je registrirana za izvođenje šumarskih radova te joj je u postupku licenciranja izvoditelja šumarskih radova izdana licencija Komore

7. konverzija šuma obuhvaća šumskouzgojne postupke koji se provode u sastojini radi promjene i poboljšanja njezine strukture, a razlikujemo promjene sastojinskog oblika, uzgojnog oblika, degradacijskih oblika šume u uzgojne oblike šuma te promjenu načina gospodarenja šumama

8. krčenje šuma je sječa svih ili gotovo svih stabala i/ili njegovih grmolikih oblika u šumi radi provedbe prostornih planova ili izgradnje šumske infrastrukture

9. licenciranje izvoditelja šumarskih radova je postupak u kojem pravna osoba s povjerenim javnim ovlastima potvrđuje da osoba koja je podnijela zahtjev za licenciranje (pristupnik) ispunjava propisane strukovne kriterije koji je čine stručno kvalificiranom i poslovno sposobnom za izvođenje radova u šumarstvu, a za što joj se izdaje licencija Komore

10. lovnogospodarski objekti su objekti koji su namijenjeni uzgoju i zaštiti divljači na temelju propisa o lovstvu

11. lovnotehnički objekti su objekti koji su namijenjeni lovu i korištenju divljači na temelju propisa o lovstvu

12. lugar je fizička osoba ovlaštena za čuvanje šuma

13. nacionalna inventura šumskih resursa je višenamjensko i cjelovito prikupljanje podataka o šumama i šumskim zemljištima

14. neovlašteno zauzimanje šuma i šumskih zemljišta je svako samovoljno zaposjedanje i korištenje šuma i šumskih zemljišta

15. ovlašteni inženjer je osoba upisana u Imenik ovlaštenih inženjera Komore

16. procjena troškova privođenja poljoprivrednoj proizvodnji obuhvaća troškove nastale prilikom uklanjanja nadzemnih i podzemnih dijelova višegodišnjeg raslinja te poravnanja zemljišta nakon provedenih radova čija je svrha vraćanje površini prvotnu uporabnu namjenu odnosno način uporabe evidentiran u posjedovnom listu

17. pustošenje šuma je svaki nezakonit zahvat u šumama i na šumskim zemljištima kojim se remeti gospodarenje šumama i smanjuje buduća vrijednost šuma

18. Registar je registar šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske koji se vodi u elektroničkom obliku, kao elektronička evidencija koja predstavlja objedinjeni sustav upisnika i registara podataka te računalnih programa za šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske, a čija je svrha osigurati učinkovit pristup informacijama i biti potpora pravodobnom donošenju odluka te učinkovitom upravljanju radi ostvarivanja cilja iz članka 1. ovoga Zakona.

19. šumska sastojina je dio šume koji se od ostalih dijelova šume razlikuje po vrsti drveća, načinu gospodarenja, načinu postanka, starosti i stadiju razvoja

20. šumski ekosustav je dinamična zajednica biljaka, gljiva, životinja, algi i mikroorganizama i njihovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica u kojem drveće i druga drvenasta vegetacija određuju strukturne i funkcionalne odnose na određenom staništu i pri određenim ekološkim uvjetima

21. šumski kompleks je prostorna cjelina koja se sastoji od šume i šumskog zemljišta koji čine šumski ekosustav, a graniči sa zemljištem drugog načina uporabe

22. šumski požar je požar u šumi i/ili na šumskom zemljištu

23. šumski proizvodi su svi proizvodi šuma i šumskog zemljišta, uključujući:

a) drvni šumski proizvodi su svi drvni dijelovi šumskog drveća i grmlja (oblovina, prostorno drvo, kora, granjevina, korijenje i slično)

b) nedrvni šumski proizvodi su svi nedrvni dijelovi šumskog drveća, grmlja i ostalih sastavnica šumskog ekosustava i usluge koje oni pružaju (listovi, cvjetovi, sjeme, plodovi, pupovi, podzemni dijelovi, gljive, divljač, i slično)

c) šumski reprodukcijski materijal je sjemenski materijal, biljni dijelovi i sadni materijal šumskih svojti i križanaca koji prvenstveno služi za podizanje i obnovu šuma

24. Tijelo je tijelo državne uprave za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom i koordinaciju upravljanja i raspolaganja imovinom nadležno tijelo sukladno s odredbama propisa kojim se uređuje upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske

25. urbano šumarstvo je specijalizirana grana šumarstva koja prilikom provođenja radova gospodarenja šumama i šumskim zemljištima posvećuje posebnu pažnju uzgoju i održavanju ekosustava u urbanim područjima, a obuhvaća i radove čiji je cilj stvaranje što povoljnijih uvjeta za boravak posjetitelja, podizanje estetske i rekreativne vrijednosti prvenstveno urbanih i park šuma te ostalih šuma i šumskih zemljišta koji su izloženi većem broju posjetitelja

26. zaštićeno područje je područje zaštićeno na temelju propisa o zaštiti prirode

27. zaštita šuma je skup mjera koje su dužne poduzimati osobe koje gospodare šumama radi zaštite šuma od požara, drugih elementarnih nepogoda, štetnih organizama i štetnih antropogenih utjecaja

28. zavičajna vrsta (autohtona vrsta) je vrsta koja prirodno obitava u određenom ekološkom sustavu nekog područja.

(2) Ostali pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonima kojima se uređuje područje poljoprivrede i poljoprivrednog zemljišta, područje prostornog uređenja, područje gradnje, područje zaštite prirode, područje vlasništva i drugih stvarnih prava i drugim posebnim zakonima.

(3) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 12. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 3.

Šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske

(1) Šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: šumskogospodarsko područje) obuhvaća sve šume i šumska zemljišta na području Republike Hrvatske kao funkcionalnu cjelinu koja se utvrđuje radi osiguranja jedinstvenog, trajnog i održivoga gospodarenja šumama i šumskim zemljištima te planiranja i usmjeravanja njihova razvoja.

(2) Šumskogospodarsko područje dijeli se na gospodarske jedinice, a gospodarska jedinica se dijeli na odjele i odsjeke, s tim da se gospodarske jedinice formiraju posebno za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a posebno za šume i šumska zemljišta u vlasništvu privatnih šumoposjednika, te su njihove granice i područje obuhvata prilagođeni organizacijskim potrebama gospodarenja šumama i prometnicama, uz obuhvat jednog ili više šumskih kompleksa.

(3) Na zahtjev stranke, o osnivanju novih gospodarskih jedinica te promjenama postojećih granica i naziva Ministarstvo odlučuje rješenjem.

(4) Za svaku gospodarsku jedinicu izrađuje se šumskogospodarski plan.

(5) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 28. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 4.

Trajanje šumskogospodarskih planova

(1) Osnovom područja planiraju se zahvati na šumama i šumskim zemljištima šumskogospodarskog područja za razdoblje od deset godina (I/1 gospodarsko polurazdoblje), planira potrajnost prihoda etata za daljnjih deset godina (I/2 gospodarsko polurazdoblje) i za idućih 20 godina (II gospodarsko razdoblje), a obnavlja se svakih deset godina.

(2) Osnova gospodarenja propisuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice javnog šumoposjednika i Ustanove za razdoblje od deset godina (I/1 gospodarsko polurazdoblje), planira potrajnost prihoda etata za daljnjih deset godina (I/2 gospodarsko polurazdoblje) i za idućih 20 godina (II gospodarsko razdoblje), a obnavlja se svakih 20 godina uz reviziju svakih deset godina.

(3) Program gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže propisuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima, analizu stanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova područja ekološke mreže, ciljeve upravljanja i očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova, mjere očuvanja, aktivnosti za postizanje ciljeva i pokazatelje provedbe plana za gospodarske jedinice javnog šumoposjednika i privatnih šumoposjednika za razdoblje od deset godina (I/1 gospodarsko polurazdoblje), te planira potrajnost prihoda etata za daljnjih deset godina (I/2 gospodarsko polurazdoblje) i za idućih 20 godina (II gospodarsko razdoblje), a obnavlja se svakih deset godina.

(4) Program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika propisuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice privatnih šumoposjednika za razdoblje deset godina (I/1 gospodarsko polurazdoblje), planira potrajnost prihoda etata za daljnjih deset godina (I/2 gospodarsko polurazdoblje) i za idućih 20 godina (II gospodarsko razdoblje), a obnavlja se svakih 20 godina uz reviziju svakih deset godina.

(5) Program zaštite, njege i obnove šuma utvrđuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima unutar zaštićenih područja ili prirodnih vrijednosti zaštićenih na temelju propisa o zaštiti prirode u kategoriji strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat šumske vegetacije i park šuma za razdoblje od deset godina, a obnavlja se svakih deset godina.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako nije formirana zasebna gospodarska jedinica za šume, u kategoriji posebni rezervat šumske vegetacije i park šuma Programi zaštite, njege i obnove šuma sastavni su dio šumskogospodarskih planova iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka.

(7) Program gospodarenja šumskim sjemenskim objektima utvrđuje zahvate za šumske sjemenske objekte tipa »selekcioniran«, »kvalificiran« i »testiran« za razdoblje od deset godina, a obnavlja se svakih deset godina.

(8) Program gospodarenja šumama posebne namjene za potrebe obrane Republike Hrvatske propisuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima unutar vojnih lokacija odnosno zona posebne namjene za potrebe obrane kada su formirane zasebne gospodarske jedinice, za razdoblje od deset godina, a obnavlja se svakih deset godina.

(9) Program gospodarenja šumama posebne namjene kojima gospodari Pravna osoba propisuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima za razdoblje od deset godina, a obnavlja se svakih deset godina.

(10) Šumskogospodarski planovi iz stavaka 2., 3., 4., 5. i 7. ovoga članka podliježu postupku izvanredne revizije.

(11) Iznimno od odredbe stavka 10. ovoga članka, programi gospodarenja šumama malih i srednjih šumoposjednika ne podliježu postupku izvanredne revizije, osim programa koji su programi gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže.

(12) Šumskogospodarski planovi u postupku odobravanja i nakon odobrenja dostupni su javnosti.

(13) Šumskogospodarski planovi nakon isteka važenja trajno se pohranjuju.

(14) Iznimno od odredbe stavaka 2. do 6. ovoga članka, do odobrenja obnovljenog ili revidiranog šumskogospodarskog plana radovi uzgoja i zaštite šuma obavljaju se u skladu s potrebama, a sječa u količini ne većoj od desetgodišnjeg prosjeka u prvoj godini važenja i u odsjecima planiranim za sječu u I/2 polurazdoblju prethodnog šumskogospodarskog plana.

(15) Nedrvni šumski proizvodi mogu se koristiti bez ograničenja do odobrenja šumskogospodarskog plana, osim nedrvnih šumskih proizvoda čije korištenje podliježe propisu iz područja zaštite prirode.

(16) Sadržaj, rok donošenja i način izrade šumskogospodarskih planova te uvjete za izradu izvanrednih revizija šumskogospodarskih planova ministar propisuje pravilnikom.

Članak 29. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 5.

Postupak odobravanja, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova

(1) Šumskogospodarski plan, njegovu obnovu ili reviziju Ministarstvo odobrava rješenjem, i to za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na prijedlog javnog šumoposjednika, Ustanove ili Pravne osobe, a za šume privatnih šumoposjednika na prijedlog licenciranih izvođača.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Program zaštite njege i obnove šuma za zaštićeno područje u kojem je zabranjena gospodarska djelatnost Ministarstvo odobrava na prijedlog Javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem.

(3) Osnova područja odobrava se na temelju mišljenja povjerenstva o njezinoj usklađenosti sa strateškim dokumentima šumarstva i prostornog uređenja, a Povjerenstvo osniva ministar.

(4) Osnovu područja izrađuje javni šumoposjednik, a izrada se financira iz sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma razmjerno udjelima zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i zemljišta privatnih šumoposjednika u ukupnoj površini šuma i šumskih zemljišta Republike Hrvatske.

(5) Za točnost stručnih podataka (površina, drvna zaliha, prirast, etat, propis šumskouzgojnih radova) navedenih u šumskogospodarskom planu odgovoran je izrađivač.

(6) Šumskogospodarski planovi te njihova obnova ili revizija odobrava se na temelju mišljenja povjerenstva o njihovoj usklađenosti s Osnovom područja i odredbama ovoga Zakona, a Povjerenstvo iz reda šumarskih stručnjaka osniva ministar.

(7) Prije ishođenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka za Programe gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže potrebno je ishoditi suglasnost tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode.

(8) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova, srednji i veliki šumoposjednik te Služba za Ministarstvo u odnosu na male šumoposjednike dužni su izrađivati šumskogospodarske planove te ih redovito obnavljati ili revidirati.

(9) Troškovi izrade, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova i troškovi rada povjerenstva iz stavka 6. ovoga članka:

– za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari javni šumoposjednik terete javnog šumoposjednika

– za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari Ustanova terete Ustanovu

– za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari Pravna osoba terete Pravnu osobu

– za šume i šumska zemljišta kojima gospodare mali ili srednji šumoposjednik terete Ministarstvo

– za šume i šumska zemljišta kojima gospodari srednji šumoposjednik, a kada se postupak odobravanja, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova provodi po zahtjevu srednjeg šumoposjednika radi osnivanja posebne gospodarske jedinice, terete srednjeg šumoposjednika

– za šume i šumska zemljišta kojima gospodari veliki šumoposjednik terete velikog šumoposjednika

– za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koje koristi Korisnik terete Korisnika.

(10) Troškovi prve izrade programa gospodarenja privatnih šumoposjednika i troškovi rada povjerenstva za njihovo odobrenje terete Ministarstvo, osim kada se osniva posebna gospodarska jedinica po zahtjevu privatnih šumoposjednika.

(11) Iznimno od odredbe stavaka 9. i 10. ovoga članka, Javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem, u kojem je zabranjena gospodarska djelatnost sukladno posebnom propisu, snosi troškove izrade i odobrenja programa, zaštite, njege i obnove šuma.

(12) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 30. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 6.

Evidencije o izvršenim radovima

(1) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova i Ministarstvo dužni su u šumskogospodarskim planovima voditi propisane evidencije o izvršenim radovima.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, javni šumoposjednik dužan je u Osnovi područja voditi propisane evidencije o izvršenim radovima.

(3) Za potrebe vođenja evidencija iz stavka 2. ovoga članka potrebne podatke javnom šumoposjedniku dužni su dostaviti Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova i Ministarstvo.

(4) Licencirani izvoditelji šumarskih radova dužni su u roku od sedam dana od izvršene doznake stabala odnosno izdavanja teretnog lista (popratnice) u šumama privatnih šumoposjednika unijeti u Registar podatke o doznačenim stablima i podatke s izdanih teretnih listova (popratnica).

Članak 33. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 7.

Proglašavanje zaštitne šume i šume posebne namjene

(1) Ministarstvo rješenjem o proglašenju pojedinu šumu i šumsko zemljište proglašava zaštitnom šumom ili šumom posebne namjene.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, šume posebne namjene iz članka 22. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona proglašavaju se sukladno posebnom propisu o zaštiti prirode.

(3) Šume posebne namjene za potrebe obrane proglašava Ministarstvo na zahtjev tijela državne uprave nadležnog za poslove obrane.

(4) Urbane šume kao šumu posebne namjene proglašava Ministarstvo na zahtjev zainteresiranih tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska, uz prethodno mišljenje javnog šumoposjednika kada se radi o šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.

(5) Šumske sjemenske objekte kao šumu posebne namjene proglašava Ministarstvo sukladno posebnom propisu na zahtjev Javnog šumoposjednika, Ustanove ili privatnog šumoposjednika.

(6) Šumu posebne namjene za potrebe utvrđene posebnim propisima proglašava Ministarstvo na temelju potreba utvrđenih posebnim propisima.

(7) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka o proglašenju šume privatnih šumoposjednika šumom posebne namjene podnositelj zahtjeva za proglašenje dužan je osigurati sredstva koja nadoknađuju ograničenje prava gospodarenja koje se privatnom šumoposjedniku ograničava.

(8) Troškovi provedbe aktivnosti propisanih šumskogospodarskim planom u šumama posebne namjene, koji se ne smatraju redovitim gospodarenjem šumama, terete podnositelja zahtjeva za proglašenjem pojedine šume šumom posebne namjene odnosno nositelja prava građenja, osim za šume iz članka 22. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona.

(9) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 36. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 8.

Doznaka stabala

(1) U šumi i na šumskom zemljištu dopušteno je sjeći samo doznačena stabla.

(2) Doznaku stabala u šumama i na šumskom zemljištu obavlja izvoditelj šumarskih radova koji posjeduje odgovarajuću licenciju Komore.

(3) Zahtjev za doznaku stabala mali i srednji šumoposjednik podnosi Ministarstvu, a srednji šumoposjednik licenciranom izvoditelju šumarskih radova.

(4) O zahtjevu za doznaku kada nije izrađen program gospodarenja za šume privatnih šumoposjednika Ministarstvo odlučuje rješenjem

(5) Radi intenzivnog i trajnog nadzora nad doznakom stabala javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova i veliki šumoposjednici, licencirani izvođač za privatne šumoposjednike dužni su podatke o doznaci stabala dužni su upisivati u upisnik doznake pri Registru, a za male i srednje šumoposjednike upis podataka obavlja Ministarstvo.

(6) Upisivanje podataka o doznaci stabala u upisnik, sadržaj i vođenje upisnika doznake stabala pri Registru te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom.

(7) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 39. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 9.

Krčenje šuma

(1) Krčenje se može dozvoliti:

– u svrhu izgradnje šumske infrastrukture

– u svrhu očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za Europsku uniju u degradiranim sastojinama gariga i šibljaka

– ako se šuma ili šumsko zemljište radi interesa Republike Hrvatske trebaju privesti drugoj namjeni

– ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje

– u svrhu provede provedbe zahvata u prostoru sukladno aktima za provedbu prostornih planova

– ako je to potrebno radi građenja građevina koje se prema prostornom planu odnosno posebnom propisu mogu graditi izvan građevinskoga područja bez akta iz podstavka 4 5. ovoga stavka.

(2) Dozvolu iz stavka 1. podstavaka 1., 2 1. i 3 do 4. ovoga članka izdaje Ministarstvo.

(3) Zahtjev za krčenjem iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka za šume u vlasništvu Republike Hrvatske podnosi osoba nadležna za upravljanje zaštićenim područjem sukladno propisu iz područja zaštite prirode, a zahtjev iz podstavaka 1., 3., 4., 5. i 6. podnosi zainteresirana osoba.

(4) Dozvola iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka izdaje se na temelju očitovanja tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode.

(5) Dozvolu iz stavka 1. podstavaka 4 5. i 5 6. ovoga članka izdaje nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanja obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na šumarstvo (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo), a koja se može izdati u skladu s općim ili pojedinačnim aktom.

(4) Ako je šuma i šumsko zemljište privatnih šumoposjednika obuhvatom prostornog plana u građevinskom području, dozvola za krčenje šuma ne izdaje se, već se Ministarstvu podnosi zahtjev za izdavanje teretnog lista za drvo.

(6) Zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume mora se u roku od dvije godine privesti namjeni radi koje je obavljeno krčenje. U protivnome, zemljište se mora izvršeno krčenje.

(7) Ako zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine nije privedeno namjeni radi koje je izvršeno krčenje, mora se pošumiti u tijeku iduće godine na trošak podnositelja zahtjeva.

(8) Stručne poslove iz stavka 3 5. ovoga članka obavljaju osobe sa završenim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem šumarstva.

(9) Ministarstvo i nadležno upravno tijelo podatke o zaprimljenom zahtjevu za izdavanje dozvole za krčenje šuma te izdanoj dozvoli za krčenje upisuju u Registar radi obveznog informiranja javnosti.

(10) Protiv odluke o zahtjevu za izdavanjem izdavanje dozvole iz stavaka stavka 2. i 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(11) Protiv odluke o zahtjevu za izdavanjem dozvole iz stavka 5. ovoga članka žalba se podnosi Ministarstvu.

Članak 45. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 10.

Mjere zaštite šuma

(1) U šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume ne smije se ložiti otvorena vatra i paliti drveni ugljen.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u šumi ili na šumskom zemljištu dopušteno je, izvan protupožarne sezone, ložiti vatru na šumskim radilištima i u svrhu uspostave šumskog reda te paliti drveni ugljen, sve pod uvjetima i uz mjere opreznosti koje odredi šumoposjednik.

(3) U šumi je zabranjeno odlagati otpad.

(4) Šumoposjednici i druge pravne osobe koje koriste šume u vlasništvu Republike Hrvatske dužni su ukloniti otpad ukloniti iz šume, osigurati obradu uklonjenog otpada u skladu s propisom koji uređuje gospodarenje otpadom te nastale troškove u vezi s tim poslovima imaju pravo naplatiti od osobe koja je taj otpad odložila u šumu i na šumsko zemljište.

(5) Pri zbrinjavanju otpada na području određene jedinice lokalne samouprave na za to predviđena odlagališta, jedinice lokalne samouprave ne mogu to zbrinjavanje naplatiti od šumoposjednika i drugih pravnih osoba koje koriste šume u vlasništvu Republike Hrvatske kada se nastali troškovi iz stavka 4. ovoga članka ne mogu naplatiti od osobe koja je taj otpad odložila.

Članak 47. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 11.

Šumska infrastruktura

(1) Šumska infrastruktura je sastavni dio šume i šumskog zemljišta, a obuhvaća šumsku prometnu infrastrukturu (šumske prometnice) i druge građevine u šumama i na šumskom zemljištu namijenjene njihovom gospodarenju, a mogu je koristiti i druge pravne i fizičke osobe pod uvjetima koje odredi šumoposjednik.

(2) Šumska prometna infrastruktura sastoji se od primarne (šumske ceste, protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste) i sekundarne (traktorski put, traktorska vlaka i žična linija) šumske prometne infrastrukture.

(3) Način i uvjete korištenja te plaćanje i visinu naknade za uporabu šumske infrastrukture, za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske utvrđuje općim aktom javni šumoposjednik uz prethodnu suglasnost Ministarstva, a Ustanova, Pravna osoba i privatni šumoposjednik utvrđuju za šume kojima gospodare.

(4) Pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska i tijela državne uprave ne plaćaju naknadu za uporabu šumske infrastrukture.

(5) Način i uvjete korištenja za uporabu šumske infrastrukture za šume posebne namjene za potrebe obrane Republike Hrvatske uredit će se posebnim aktom između javnog šumoposjednika i tijela državne uprave nadležnog za obranu uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(6) U šumi i na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske za potrebe obavljanja poslova nadzora državne granice, sukladno potrebama i zahtjevima tijela nadležnog za unutarnje poslove, uz državnu granicu izgradit će se šumska prometna infrastruktura.

(7) Promet u šumama izvan šumskih prometnica dopušten je samo uz odobrenje šumoposjednika.

(8) Razdiobu šumske prometne infrastrukture ministar propisuje pravilnikom.

Članak 50. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 12.

Izvođenje šumarskih radova

(1) Šumarske radove mogu izvoditi isključivo za te poslove registrirani i licencirani izvođači, a stručne poslove ovlašteni inženjeri.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, dio šumarskih radova privatni šumoposjednici mogu izvoditi samostalno.

(3) U Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske fizičke osobe (lokalno stanovništvo) mogu izrađivati ogrjevno drvo iz posječenih stabala uz obveznu uspostavu šumskoga reda (samoizrada), isključivo za vlastite potrebe (ogrjevno drvo u količini do 30 m³ godišnje po kućanstvu), uz dozvolu i nadzor pravne osobe koja gospodari tim šumama, ali na vlastitu odgovornost što potvrđuju potpisanom izjavom.

(4) Vrstu šumarskih radova, minimalne uvjete za njihovo izvođenje te radove koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno ministar propisuje pravilnikom.

Članak 51. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člancima 13. i 14.

Izdvajanje šume i šumskog zemljišta i osnivanje prava građenja

(1) Šumu i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske Ministarstvo rješenjem može izdvojiti iz šumskogospodarskoga područja:

a) ako je šuma i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske prostornim planom u obuhvatu građevinskog područja i/ili izdvojenog građevinskog područja

b) ako je šuma i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske u obuhvatu građevne čestice nužne za redovitu uporabu građevine ozakonjene sukladno posebnom zakonu propisu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama

c) ako je na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske planirana izgradnja vojnih građevina za potrebe obrane Republike Hrvatske i, potrebe nadzora državne granice odnosno osiguranja vidljivosti granične crte.

(2) Šuma i šumsko zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koji su prostornim planom u obuhvatu građevinskog područja i/ili izdvojenog građevinskog područja, a za koje nije pribavljeno mišljenje iz članka 40. stavka 5. ovoga Zakona, ne mogu se izdvojiti iz šumskogospodarskoga područja Republike Hrvatske.

(2) Postupak iz stavka 1. točaka a) i b) ovoga članka pokreće se na zahtjev Tijela.

(3) Postupak iz stavka 1. točke c) ovoga članka za potrebe interesa obrane Republike Hrvatske pokreće se na zahtjev tijela državne uprave nadležnog za obranu, a za potrebe nadzora državne granice odnosno osiguranja vidljivosti granične crte pokreće se na zahtjev tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove.

(4) Šumama i šumskim zemljištima koja su sukladno ovom članku izdvojena, od trenutka izdvajanja raspolaže Tijelo u skladu s posebnim propisom o upravljanju za upravljanje i raspolaganju raspolaganje državnom imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.

(5) Kada se traži izdvajanje dijela katastarske čestice, uz zahtjev iz stavka 3 2. ovoga članka dostavlja se odgovarajući elaborat diobe katastarske čestice.

(6) Iznimno od odredbe stavaka stavka 1. i 2. ovoga članka, šume i šumska zemljišta na kojima je Prostornim prostornim planom planirana gradnja kampa, igrališta za golf i, drugih sportsko-rekreacijskih građevina ostaju u šumskogospodarskom području igrališta na otvorenom s pratećim građevinama i građevina posjetiteljske infrastrukture u zaštićenom području prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode ne izdvajaju se iz šumskogospodarskog područja i na njima se osniva pravo građenja za planiranu svrhu, a postupak osnivanja provodi Tijelo.

(7) Pravo građenja iz stavka 7 6. ovoga članka osniva se sukladno posebnom propisu i na temelju odobrenog šumskogospodarskog plana, za šumu i šumsko zemljište u svrhu izgradnje kampa, igrališta za golf i drugih sportsko-rekreacijskih građevina, drugih sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim građevinama i građevina posjetiteljske infrastrukture u zaštićenom području prema propisu iz područja zaštite prirode.

(8) Vlada može pojedine šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske izdvojiti iz šumskogospodarskog područja za potrebe provedbe strateškog investicijskog projekta od interesa za Republiku Hrvatsku prema posebnom propisu.

(9) Iznimno od odredbe stavka 9 8. ovoga članka, kada Vlada proglasi kamp, igralište za golf i drugu sportsko-rekreacijsku građevinu, druga sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom s pratećim građevinama i građevinu posjetiteljske infrastrukture u zaštićenom području prema propisu iz područja zaštite prirode strateškim investicijskim projektom od interesa za Republiku Hrvatsku, oni se ne izdvajaju iz šumskogospodarskog područja, već se u svrhu ostvarenja strateškog projekta osniva pravo građenja, a postupak osnivanja provodi Tijelo.

(10) Na zahtjev Tijela, šumsko zemljište na kojem je planirana izgrađenost zgradama (ugostiteljsko turističke smještajne građevine) u obuhvatu zahvata u prostoru igrališta za golf iz stavaka 7 6. i 10 9. ovoga članka, površine koja nije veća od 4% 4 % ukupnog obuhvata igrališta za golf, može se izdvojiti iz šumskogospodarskog područja za potrebe izgradnje igrališta za golf, a zemljištem nakon izdvajanja raspolaže Tijelo sukladno posebnom propisu o upravljanju za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom.

(11) Šume i šumska zemljišta iz stavaka 7 6. i 10 9. ovoga članka proglašavaju se šumom posebne namjene.

(12) Šume i/ili šumska zemljišta privatnih šumoposjednika izdvajaju se iz šumskogospodarskog područja u postupku izvlaštenja sukladno posebnom propisu koji uređuje sustav izvlaštenja.

(13) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 51.a dodanNN 36/2024: dodan člankom 14.

Izdvajanje šume i šumskog zemljišta u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture te vodnih građevina

(1) Pojedinu šumu i šumsko zemljište izvan granica građevinskog područja u vlasništvu Republike Hrvatske, ako za to postoji interes Republike Hrvatske utvrđen posebnim propisom, Ministarstvo može u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture te vodnih građevina sukladno posebnim propisima kojima se uređuje infrastruktura i posebnom propisu kojim se uređuju vode, na temelju lokacijske dozvole i potvrđenoga geodetskog elaborata, rješenjem izdvojiti iz šumskogospodarskog područja ili izdvojiti iz šumskogospodarskog područja i prenijeti pravo vlasništva.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 52. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 15.

Izdvajanje šumskog zemljišta u svrhu poljoprivredne uporabe i uključivanje zemljišta u šumskogospodarsko područje

(1) Pojedino šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske koje je po načinu uporabe u katastru opisano kao: oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, Ministarstvo može rješenjem izdvojiti iz šumskogospodarskog područja.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se na temelju mišljenja povjerenstva koje imenuje ministar, sastavljenog od stručnjaka šumarske i agronomske struke, nakon izvršenog očevida, procjene troškova privođenja poljoprivrednoj proizvodnji te propisa šumskogospodarskog plana, kao i ostale dokumentacije u vezi sa zemljištem o kojem se odlučuje.

(3) Pojedino zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske koje je po načinu uporabe u katastru opisano kao: oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, a koje neće biti privedeno poljoprivrednoj proizvodnji, te sada nije dio šumskogospodarskog područja, može se uključiti u šumskogospodarsko područje sukladno ovome Zakonu.

(4) Za zemljište iz stavka 3. ovoga članka koje se uključuje u šumskogospodarsko područje potrebno je pribaviti suglasnost tijela državne uprave nadležnog za poljoprivredno zemljište.

(5) Pojedino zemljište u privatnom vlasništvu koje je uvršteno u šumskogospodarski plan, a koje je po načinu uporabe u katastru opisano kao: oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, Ministarstvo može rješenjem izdvojiti iz šumskogospodarskog područja radi privođenja poljoprivrednoj vrsti uporabe.

(6) Osoba na čiji zahtjev se zemljište iz stavka 5. ovoga članka izdvoji iz šumskogospodarskog područja obvezna je zemljište privesti jednoj od poljoprivrednih vrsta uporabe u katastru u roku od dvije godine.

(7) Zemljište iz stavka 3. ovoga članka, za koje je pribavljena suglasnost iz stavka 4. ovoga članka, uključuje se u šumskogospodarsko područje u postupku odobravanja šumskogospodarskih planova sukladno članku 29. ovoga Zakona.

(8) Nakon dobivanja rješenja Ministarstva o odobrenom šumskogospodarskom planu javni šumoposjednik, Pravna osoba, Ustanova ili Korisnik predaje popis nekretnina s neusklađenim načinom uporabe područnom Uredu za katastar za promjenu načina uporabe u šumu i šumsko zemljište.

(9) Protiv rješenja iz stavaka 1. i 5. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 54. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 16.

Razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina i suglasnost na prijedlog parcelacije

(1) Razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina na šumama i šumskom zemljištu između Republike Hrvatske i drugih osoba može se provesti na temelju sporazuma koji sklapaju suvlasnici.

(2) U postupcima parcelacije provođenja promjena u katastru zemljišta, kada se radi o šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, Ministarstvo na temelju mišljenja javnog šumoposjednika daje suglasnost na prijedlog parcelacijskog elaborata. geodetske elaborate, osim u slučajevima ako se parcelacija provodi po propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje.

(3) Šume i šumska zemljišta izvan građevinskog područja nije dopušteno geodetskim elaboratima dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1 ha, osim u slučaju izdvajanja šumskog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje, u slučajevima osnivanja prava građenja na šumi i šumskom zemljištu te osim u slučaju nasljeđivanja i razvrgnuća suvlasničkih zajednica.

Članak 55. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 17.

Zamjena šuma i šumskih zemljišta

(1) Šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske mogu se zamijeniti sa šumama u vlasništvu drugih osoba, ako su na području iste ili susjedne gospodarske jedinice, u svrhu okrupnjivanja šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Na temelju prethodnog mišljenja javnog šumoposjednika, Ustanove i drugih nadležnih tijela državne uprave i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska Ministarstvo donosi odluku o zamjeni šuma i šumskih zemljišta iz stavka 1. ovoga članka, a ugovor o zamjeni nekretnina u ime Republike Hrvatske sklapa ministar.

(3) Postupak i mjerila za zamjenu šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz ovoga članka Vlada propisuje uredbom Šume i šumska zemljišta koja su predmet zamjene moraju biti u pravilu srazmjerne vrijednosti, što se utvrđuje vještačenjem tržišne vrijednosti nekretnine uz dopušteno odstupanje od 5 % vrijednosti nekretnina.

Članak 59. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člancima 18. i 19.

Zakup šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske

(1) Šumska zemljišta Zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari javni šumoposjednik, a koja nisu privedena namjeni, do privođenja namjeni mogu se davati u zakup.

(2) Šumska zemljišta iz stavka 1. ovoga članka mogu se davati u zakup samo u svrhu:

a) odmora, rekreacije i sporta

b) pašarenja

c) postavljanja pomičnih naprava, reklamnih panoa, štandova, montažno-demontažnih tendi te privremenih kioska i drugih građevina gotove konstrukcije građevinske (bruto) površine do 15 m²

d) osnivanja i uzgajanja drvenastih kultura kratkih ophodnji.

(3) Predmet zakupa ne može biti šumsko zemljište unutar područja nacionalnog parka, strogog rezervata i posebnog rezervata, koje je zaštićeno prema posebnom propisu, te šumsko zemljište koje se koristi za potrebe obrane u skladu s posebnim propisima.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, predmet zakupa u svrhu pašarenja može biti šumsko zemljište unutar područja posebnog rezervata koje je zaštićeno prema posebnom propisu uz dopuštenje tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode.

(5) Najveća površina šumskog zemljišta, koju javni šumoposjednik može dati jednoj osobi u zakup u svrhu pašarenja, je 3,3 ha po uvjetnom grlu pri čemu se u obzir uzimaju ukupne površine zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu kao zemljišta pogodna za pašarenje, uz uvjet minimalne proizvodnje.

(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, najveća površina šumskog zemljišta koju javni šumoposjednik može dati u zakup u svrhu pašarenja ne smije biti veća od 10 % od trenutačnih potreba prema izračunu broja uvjetnih grla, uz uvjet da se ponuditelj u programu korištenja obveže na izjednačavanje potrebnog broja uvjetnih grla u roku od dvije godine od dana potpisivanja ugovora o zakupu.

(7) Sastavni dio ponude na javnom pozivu za davanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske je gospodarski program korištenja šumskog zemljišta (u daljnjem tekstu: Gospodarski program).

(8) Gospodarski program je plan korištenja šumskog zemljišta koji sadrži osnovne podatke o podnositelju ponude, vrstu djelatnosti kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet zakupa, podatke o planiranim investicijama, podatke o novom zapošljavanju te tablični prikaz planiranih primitaka i izdataka.

(9) Postupak davanja u zakup šumskih zemljišta iz stavaka 1 1., 2. i 2 4. ovoga članka provodi javni šumoposjednik putem javnog poziva za prikupljanje ponuda.

(10) Povjerenstvo koje imenuje ministar otvara prikupljene ponude po javnom pozivu iz stavka 3 9. ovoga članka te izrađuje prijedlog odluke o davanju u zakup šumskog zemljišta.

(11) Odluku o zakupu, na prijedlog povjerenstva iz stavka 4 10. ovoga članka, donosi javni šumoposjednik.

(12) Na temelju odluke iz stavka 5 11. ovoga članka i dokaza o plaćenom najmanje jednom obroku zakupnine javni šumoposjednik sklapa ugovor o zakupu.

(13) Ugovor o zakupu iz stavka 6 12. ovoga članka smatra se ovršnom ispravom.

(8) Mjerila (14) Kriteriji odabira najpovoljnijeg ponuditelja u svrhu pašarenja utvrđuje se redoslijedom:

1. ako je dosadašnji zakupnik koji je uredno ispunio obveze i svrhu iz dosadašnjih ugovora o zakupu

2. ako najmanje tri godine do objave javnog poziva ima prebivalište/sjedište na području jedinice lokalne samouprave za koju se raspisuje javni poziv

3. ako je na dan raspisivanja javnog poziva ponuditelj osoba mlađa od 41 godinu

4. ako ponudi najviši iznos zakupnine uz ograničenje dvostrukog iznosa zakupnine.

(15) Najpovoljnijim ponuditeljem za zakup šumskog zemljišta u svrhu odmora, rekreacije i sporta, postavljanja pomičnih naprava, reklamnih panoa, štandova, montažno-demontažnih tendi te privremenih kioska, drugih građevina gotove konstrukcije, građevinske (bruto) površine do 15 m² smatra se osoba koja ponudi najviši iznos zakupnine.

(16) Pravo prvenstva zakupa šumskog zemljišta u svrhu iz stavka 15. ovoga članka ima dosadašnji zakupnik koji je uredno ispunjavao obveze iz ugovora o zakupu.

(17) Najpovoljnijim ponuditeljem za zakup šumskog zemljišta u svrhu osnivanja i uzgajanja drvenastih kultura kratkih ophodnji smatra se ponuditelj koji ponudi najviši iznos zakupnine.

(18) Pravo prvenstva zakupa šumskog zemljišta u svrhu iz stavka 17. ovoga članka redoslijedom kako je navedeno ima osoba koja:

a) ima ugovorenu proizvodnju/isporuku biomase

b) ima prebivalište/sjedište na području jedinice lokalne samouprave za koju se raspisuje javni poziv

c) ponudi najviši iznos zakupnine.

(19) Ponuditelj iz stavka 14. točke 1., stavaka 16. i 18. ovoga članka ostvaruje pravo prednosti uz uvjet prihvaćanja najvišeg iznosa ponuđene zakupnine.

(20) Postupak za davanje u zakup šumskog zemljišta iz ovoga članka, dokumentaciju potrebnu za javni poziv, vrijeme trajanja zakupa i kriterije za raskid ugovora o zakupu Vlada, obrazac Gospodarskog programa te uvjete minimalne proizvodnje ministar propisuje uredbom pravilnikom.

Članak 59.a dodanNN 36/2024: dodan člankom 19.

Izgradnja građevina i opreme namijenjene držanju stoke na zakupljenom šumskom zemljištu

(1) Zakupnicima šumskog zemljišta na temelju važećeg Ugovora o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja Ministarstvo može na zakupljenom šumskom zemljištu izdati suglasnost za izgradnju građevina i opreme namijenjene držanju stoke:

– ograda pod naponom struje 24 V (električni pastir) za držanje stoke i druge vrste ograda namijenjene držanju životinja

– nadstrešnica za sklanjanje stoke i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane bez poda i instalacija

– pojila za stoku.

(2) Zahtjevu za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka prilaže se:

– važeći Ugovor o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja

– mišljenje javnog šumoposjednika

– lokacijska informacija

– odgovarajući akt tijela državne uprave ili jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnog za poslove zaštite prirode ako se izgradnja građevina i opreme planira na zaštićenom području prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode.

(3) Zahtjevu za izdavanje suglasnosti za zahvat iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka uz dokumentaciju navedenu u stavku 2. ovoga članka obvezno se prilaže i:

– geodetski prikaz s ucrtanom površinom zahvata u prostoru koji je ovjerio ovlašteni inženjer geodezije

– mišljenje nadležnog upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijem su djelokrugu poslovi prostornog planiranja.

(4) Suglasnost iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka izdaje se za izgradnju jedne nadstrešnice za sklanjanje stoke i/ili stočne hrane po važećem Ugovoru o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja.

(5) Zakupnik šumskog zemljišta obvezan je ukloniti građevine i opremu iz stavka 1. ovoga članka sa zakupljenog šumskog zemljišta nakon isteka ili raskida Ugovora o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja.

Članak 61. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 20.

Naknada za šumu ili šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske

(1) Za izdvojene šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, prenesena ili ograničena prava nad šumom i šumskim zemljištem te privremeno zauzimanje šumskoga zemljišta plaća se naknada koja se sastoji od naknade za šume, naknade za šumsko zemljište i naknade za smanjenje općekorisnih funkcija šuma (u daljnjem tekstu: Naknada), osim ako je odredbama ovoga Zakona drukčije propisano.

(2) Za izdvajanje iz članka 51. stavka 1. točaka a) i b) te stavka 11 10. ovoga Zakona za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske Naknadu plaća treća osoba koju odredi Tijelo, a prihod je državnog proračuna te se upotrebljava za optimalan doprinos šuma, sektora šumarstva i sa šumom povezanih sektora ruralnom razvoju, rastu i otvaranju radnih mjesta.

(3) Za osnivanje prava građenja iz članka 51. stavaka 7 6. i 10 9. ovoga Zakona za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske Naknadu u dijelu koji se odnosi na naknadu za šume i naknadu za smanjenje općekorisnih funkcija šuma plaća treća osoba koju odredi Tijelo, a pripada javnom šumoposjedniku odnosno Ustanovi koji gospodare šumom i/ili šumskim zemljištem te su je dužni upotrijebiti za kupnju šume i/ili šumskog zemljišta u ime i za račun Republike Hrvatske, za podizanje novih šuma, protupožarnu zaštitu i sanaciju opožarenih površina šuma i/ili šumskih zemljišta.

(4) Naknada u postupcima osnivanja služnosti na šumi i šumskom zemljištu i davanja u zakup šumskog zemljišta, u vlasništvu Republike Hrvatske, pripada javnom šumoposjedniku.

(5) Za osnivanje prava građenja iz članka 51. stavaka 7 6. i 10 9. ovoga Zakona za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske ne plaća se Naknada u dijelu koji se odnosi na naknadu za šumsko zemljište.

(6) Obvezu plaćanja, obroke plaćanja i rok za uplatu Naknade iz stavaka 2. i 3. ovoga članka utvrđuje Tijelo svojim aktom.

(7) Ako se izdvajanje šume i šumskog zemljišta iz članaka 51 članka 51., osnivanje prava građenja iz članka 53. i 53 osnivanje prava služnosti iz članka 58. ovoga Zakona vrši bez naknade, po pravomoćnosti akta o izdvajanju drvna masa zatečena na šumi i šumskom zemljištu pripada javnom šumoposjedniku.

(8) Za Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za izdvajanje prema članku iz članka 51. stavku stavka 1. točki točke c) i članku članka 52. ovoga Zakona Naknada se ne plaća jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u slučaju izdvajanja radi darovanja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske te tijela državne uprave u slučaju izdvajanja ne plaćaju Naknadu.

(9) Način izračuna Naknade iz stavka 1. ovoga članka ministar propisuje pravilnikom.

Članak 64.a dodanNN 36/2024: dodan člankom 21.

Troškovi i evidentiranje u poslovnim knjigama

(1) Troškove rješavanja imovinskopravnih odnosa na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u svim parničnim, izvanparničnim, zemljišnoknjižnim, upravnim ili izvansudskim postupcima, kao i sve druge s tim povezane troškove te troškove katastarske izmjere na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske snosi osoba koja gospodari ili upravlja šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Javni šumoposjednik, Pravna osoba i Ustanova dužni su dostaviti Ministarstvu do 31. siječnja tekuće godine vrijednost šuma i šumskog zemljišta u svrhu evidentiranja imovine u vlasništvu Republike Hrvatske u poslovnim knjigama.

Članak 65. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 22.

Naknada za općekorisne funkcije šuma

(1) Pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit te fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak, a u Republici Hrvatskoj obavljaju registriranu djelatnost i ostvaruju ukupni godišnji prihod ili primitak veći od 7.500.000,00 kuna 995.421,06 eura plaćaju naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma.

(2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka plaća se u visini od 0,024% 0,015% od ukupnog prihoda ili ukupnog primitka, i uplaćuje se u državni proračun za namjene iz članka 68. ovoga Zakona tromjesečno i po završnom računu.

(3) Za pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka koji su porezni obveznici po tonaži broda određeni sukladno posebnom propisu, ukupni godišnji prihod se prije obračuna nastale obveze na ime naknade za općekorisne funkcije šuma umanjuje za prihod ostvaren od obavljanja djelatnosti na koje se primjenjuju odredbe posebnog zakona kojim je uređen porez po tonaži broda.

(4) Poslove obračuna i naplate naknade iz stavka 1. ovoga članka obavlja Ministarstvo.

(5) Ministarstvo financija, Porezna uprava dužna je, na zahtjev, Ministarstvu dostaviti popis fizičkih osoba – obveznika poreza na dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti te pravnih osoba koje su obveznici poreza po tonaži broda, s iskazanim iznosima primitaka odnosno prihoda ostvarenog od obavljanja djelatnosti na koje se primjenjuju odredbe posebnog zakona kojim je uređen porez po tonaži broda, u svrhu obavljanja poslova obračuna i naplate naknade iz stavka 1. ovoga članka te je dužna podatke dostaviti u tekućoj godini za prethodnu godinu, po isteku roka za zaprimanje i unos podataka u evidencije Ministarstva financija, Porezne uprave.

(6) Financijska agencija dužna je, na zahtjev, Ministarstvu dostaviti popis pravnih i fizičkih osoba obveznika poreza na dobit koji su obveznici predaje godišnjih financijskih izvještaja, s iskazanim iznosima prihoda, koje podatke Ministarstvo koristi za obračun i naplatu naknade iz stavka 1. ovoga članka, ako obveznik ne dostavi obračun naknade.

Članak 66. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 23.

Način i predaja obračuna i rokovi uplate naknade

(1) Obračun naknade obveznik sastavlja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca, i dostavlja do 30. travnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu te je u istom roku dužan platiti razliku naknade.

(2) Obveznik kojemu je poslovna godina različita od kalendarske dostavlja obračun naknade četiri mjeseca nakon zadnjeg dana poslovne godine te je u istom roku dužan platiti razliku naknade.

(1) (3) Obračun naknade obveznik dostavlja Ministarstvu na obrascu za obračun Ministarstvo na temelju podataka iz godišnjih financijskih izvještaja vrši obračun i zaduženje naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma.

(2) Ako obveznik najkasnije do dana predaje završnog računa ne uplati u državni proračun naknadu u roku i na račun iz članka 65. stavka 2. ovoga Zakona, Ministarstvo putem nadležnog državnog odvjetništva pokreće postupak prisilne naplate naknade zajedno s kamatom tekućom od dospijeća tražbine.

Članak 67. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 24.

Registar obveznika plaćanja naknade za
općekorisne funkcije šume

(1) Registar obveznika plaćanja naknade za općekorisne funkcije šume (u daljnjem tekstu: Registar obveznika) je središnja elektronička baza podataka o obveznicima plaćanja naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma.

(2) Registar obveznika vodi Ministarstvo.

(3) Na temelju podataka u Registru obveznika Ministarstvo utvrđuje plaća li obveznik naknadu na način i u rokovima propisanim člankom 65. stavkom 2. ovoga Zakona.

(4) Podatke iz Registra obveznika Ministarstvo izdaje na zahtjev obveznika.

(5) Ministarstvo putem nadležnog državnog odvjetništva pokreće prekršajni postupak protiv obveznika iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona i odgovorne osobe obveznika koji nisu dostavili Ministarstvu obračun naknade sukladno rokovima iz članka 66. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(6) Način obračuna i rokove uplate naknade za općekorisne funkcije šume, obrazac za obračun naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma te uporabu, čuvanje i zaštitu podataka iz Registra obveznika ministar propisuje pravilnikom.

Članak 79. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 25.

Nepravilnosti utvrđene inspekcijskim nadzorom

(1) Nakon provedenoga inspekcijskog nadzora inspektor sastavlja zapisnik o utvrđenim činjenicama.

(2) Ako inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi povrede ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju njega, naredit će rješenjem otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka u određenom roku.

(3) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka inspektor donosi bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora.

(4) Inspektor će donijeti rješenje i odmah usmeno narediti njegovo izvršenje u slučajevima kad utvrdi kako pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost suprotno izvršnoj zaštitnoj mjeri zabrane obavljanja djelatnosti, donesenoj u upravnom ili prekršajnom postupku, kad je potrebno poduzeti hitne mjere radi osiguranja javnog reda i sigurnosti, radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu veće vrijednosti.

(5) Protiv rješenja šumarskih inspektora može se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba Državnom inspektoratu.

(6) Ako inspektor utvrdi kako Žalba protiv rješenja inspektora ne odgađa izvršenje rješenja.

(7) Ako inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi da je povredom propisa počinjen prekršaj za koji prema prekršajnom zakonu može izdati prekršajni nalog, postupit će u skladu s prekršajnim zakonom.

(8) Ako inspektor utvrdi da je povredom propisa počinjen prekršaj ili kazneno djelo, dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora, izdati prekršajni nalog, podnijeti optužni prijedlog ili kaznenu prijavu zbog počinjenja kaznenog djela.

Članak 81. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 26.

Prekršaji javnog šumoposjednika, Ustanove i Pravne osobe

(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 6630,00 do 100.000,00 kuna 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj javni šumoposjednik, Ustanova ili Pravna osoba ako:

1. ne gospodari u skladu sa šumskogospodarskim planovima (članak 11. podstavak 1.)

2. ne sanira ili umjetno i obnovi površine iz članka 19. ovoga Zakona

2. ne gospodari šumom i šumskim zemljištem na način propisan ovim Zakonom (članak 23. stavak 1.)

3. se ne pridržava sadržaja, rokova donošenja, načina izrade šumskogospodarskih planova te izrade izvanrednih revizija koje su propisane pravilnikom (članak 28. stavak 14.) 16.)

4. ne izradi šumskogospodarske planove, redovito ih ne obnavlja ili revidira (članak 29. stavak 8.)

5. dopusti pustošenje šuma, bespravnu sječu oštećivanje stabala ili njihovo oštećivanje (članak 38. stavak 1.)

6. zemljište na kojem kojemu je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je obavljeno krčenje te ako zemljište izvršeno krčenje (članak 39. stavak 6.)

7. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume, a koje u roku od dvije godine nije privedeno namjeni radi koje je izvršeno krčenje, ne pošumi u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 5.) 7 7.)

8. u šumi ili na šumskom zemljištu dopusti gradnju građevina protivno odredbama članka 40. stavka 1. ovoga Zakona

8 9. ne osigura zaštitu šuma u vlasništvu Republike Hrvatske od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji te ne provodi šumski red (članak 44. stavak 1.)

9 10. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)

10 11. prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)

12. šumarske radove ne izvode registrirani i licencirani izvođači, a stručne poslove ne obavljaju ovlašteni inženjeri (članak 50. stavci 1. i 4.)

11. dopusti otuđivanje šuma i šumskih zemljišta 13. nakon dobivanja rješenja Ministarstva o odobrenom šumskogospodarskom planu ne preda popis nekretnina s neusklađenim načinom uporabe područnom Uredu za katastar za promjenu načina uporabe u šumu i šumsko zemljište (članak 52. stavak 8.)

14. dopusti raspolaganje šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske suprotno odredbama ovoga Zakona i općim propisima o raspolaganju nekretninama (članak 56. stavak 1.)

12 15. dopusti neovlašteno zauzimanje šuma i šumskog zemljišta (članak 57.)

13 16. ne dostavi vrijednost šuma i šumskog zemljišta u roku (članak 64.a stavak 2.)

17. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

14 18. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 1320,00 do 15.000,00 kuna 1990,00 eura.

Članak 82. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 27.

(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 3980,00 do 70.000,00 kuna 9290,00 eura kaznit će se za prekršaj javni šumoposjednik, Ustanova ili Pravna osoba ako:

1. izvrši ili dopusti sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavak 1.)

2. izvrši ili dopusti izvršenje doznake stabala u šumi protivno odredbama članka 36. stavaka 2., 5. i 6. ovoga Zakona

3. šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavci 1., 2., 4. i 7.)

4. izvrši ili dopusti odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, dozvoli pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.)

5. ne prati zdravstveno stanje šuma i poduzima mjere radi njihove zaštite od biotskih i abiotskih čimbenika sukladno ovom Zakonu i propisima iz područja biljnog zdravstva (članak 41. stavak 1.)

6. ne osiguraju izravno čuvanje šuma (članak 44. stavci 3. i 8.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 7000,00 920,00 do 10.000,00 kuna 1320,00 eura.

Članak 83. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 28.

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 1320,00 do 30.000,00 kuna 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj javni šumoposjednik, Ustanova ili Pravna osoba ako:

1. ne vodi propisane evidencije o izvršenim radovima (članak 30. stavak 1.)

2. ne prikuplja podatke u dijelu upisnika o oštećenosti šuma koje ministar propisuje pravilnikom (članak 42. stavak 2.)

3. ne prikuplja podatke o šumskim požarima i ne prijavi njihov nastanak (članak 43. stavci 2. i 4.)

4. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)

5. u šumi odlaže otpad te ako ga ne ukloni iz šume i osigura obradu uklonjenog otpada (članak 45. stavci 3. i 4.)

6. šumarske radove ne izvode osposobljene fizičke osobe uz nadzor pravne osobe (članak 50. stavak 3.)

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5000,00 660,00 do 7000,00 kuna 920,00 eura.

Članak 84. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 29.

Prekršaji velikih i srednjih šumoposjednika

(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 2650,00 do 50.000,00 kuna 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj veliki i srednji šumoposjednik ako:

1. ne gospodari u skladu sa šumskogospodarskim planovima (članak 11. podstavak 1.)

2. ne sanira ili umjetno i obnovi površine iz članka 19. ovoga Zakona

2. ne gospodari šumom i šumskim zemljištem na način propisan ovim Zakonom (članak 23. stavak 1.)

3. se ne pridržava sadržaja, rokova donošenja, načina izrade šumskogospodarskih planova te izrade izvanrednih revizija koje su propisane pravilnikom (članak 28. stavak 14.) 16.)

4. ne izradi šumskogospodarske planove, redovito ih ne obnavlja ili revidira (članak 29. stavak 8.)

5. dopusti pustošenje šuma, bespravnu sječu oštećivanje stabala ili njihovo oštećivanje (članak 38. stavak 1.)

6. zemljište na kojem kojemu je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je obavljeno krčenje odnosno ako zemljište izvršeno krčenje (članak 39. stavak 6.)

7. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume, a koje u roku od dvije godine nije privedeno namjeni radi koje je izvršeno krčenje, ne pošumi u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 5.) 7 7.)

8. u šumi ili na šumskom zemljištu dopusti gradnju građevina protivno odredbi članka 40. stavka 1. ovoga Zakona

8 9. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)

9. šumarske radove ne izvode registrirani i licencirani izvođači 10. prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)

11. izvodi šumarske radove bez registracije i bez licencije, a stručne poslove ne obavljaju obavlja ovlašteni inženjeri inženjer (članak 50. stavci 1. i 4.)

10 12. neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)

11 13. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

12 14. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada je veliki i srednji šumoposjednik pravna osoba, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 7000,00 920,00 do 12.000,00 kuna 1590,00 eura.

Članak 85. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 30.

(1) Novčanom kaznom od 10.000 1320,00 do 30.000 kuna 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj veliki i srednji šumoposjednik ako:

1. izvrši ili dopusti sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavak 1.)

2. izvrši ili dopusti izvršenje doznake stabala u šumi protivno odredbama članka 36. stavaka 2., 5. i 6. ovoga Zakona

3. šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavci 1., 2., 5. i 7.)

4. izvrši ili dopusti odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, dozvoli pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.)

5. ne prati zdravstveno stanje šuma i poduzima mjere radi njihove zaštite od biotskih i abiotskih čimbenika sukladno ovom Zakonu i propisima iz područja biljnog zdravstva, osim srednjeg šumoposjednika (članak 41. stavak 1.)

6. ne provodi šumski red (članak 44. stavak 2.)

7. ne osigura čuvanje šuma (članak 44. stavak 4.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada je veliki i srednji šumoposjednik pravna osoba, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5000,00 660,00 do 8000,00 kuna 1060,00 eura.

Članak 86. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 31.

(1) Novčanom kaznom od 5000,00 660,00 do 15.000,00 kuna 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj veliki i srednji šumoposjednik ako:

1. ne prikuplja podatke u dijelu upisnika o oštećenosti šuma koje ministar propisuje pravilnikom (članak 42. stavak 2.)

2. ne prikuplja podatke o šumskim požarima osim srednjih šumoposjednika (članak 43. stavci 2. i 4.)

3. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)

4. u šumi odlaže otpad te ako ga ne ukloni iz šume i osigura obradu uklonjenog otpada (članak 45. stavci 3. i 4.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada je veliki i srednji šumoposjednik pravna osoba, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 3000,00 390,00 do 5000,00 kuna 660,00 eura.

Članak 87. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 32.

Prekršaji malih šumoposjednika

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 1320,00 do 20.000,00 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj mali šumoposjednik ako:

1. ne sanira ili umjetno i obnovi površine iz članka 19. ovoga Zakona

2. ne gospodari šumom i šumskim zemljištem na način propisan ovim Zakonom dopusti oštećivanje stabala (članak 23 38. stavak 1.)

3. dopusti pustošenje šuma, bespravnu sječu stabala ili njihovo oštećivanje (članak 38. stavak 1.)

3. zemljište na kojem kojemu je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je obavljeno krčenje odnosno ako zemljište ne pošume izvršeno krčenje (članak 39. stavak 6.)

4. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume, a koje u roku od dvije godine nije privedeno namjeni radi koje je izvršeno krčenje, ne pošumi u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 5.) 7.)

5. u šumi ili na šumskom zemljištu dopusti gradnju građevina protivno odredbi članka 40. stavka 1. ovoga Zakona

6. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)

7. šumarske radove ne izvode registrirani i licencirani izvođači, a stručne poslove ne obavljaju ovlašteni inženjeri prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)

8. za izvođenje šumarskih radova ne angažira registriranog i licenciranog izvođača, a za stručne poslove ne angažira ovlaštenog inženjera (članak 50. stavci 1. i 4.)

8 9. neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)

9 10. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

10 11. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada je mali šumoposjednik pravna osoba, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 4000,00 530,00 do 7000,00 kuna 920,00 eura.

Članak 88. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 33.

(1) Novčanom kaznom od 7000,00 920,00 do 15.000,00 kuna 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj mali šumoposjednik ako:

1. izvrši ili dopusti sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavak 1.)

2. izvrši ili dopusti izvršenje doznake stabala u šumi protivno odredbama članka 36. stavaka 2., 5. i 6. ovoga Zakona

3. šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavci 1., 2., 5. i 7.)

4. izvrši ili dopusti odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, dozvoli pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.) 2.).

5. ne osigura izravno čuvanje šuma (članak 44. stavak 4.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada je mali šumoposjednik pravna osoba, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 3000,00 390,00 do 5000,00 kuna 660,00 eura.

Članak 89. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 34.

(1) Novčanom kaznom od 5000,00 660,00 do 10.000,00 kuna 1320,00 eura kaznit će se za prekršaj mali šumoposjednik ako:

1. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)

2. u šumi odlaže otpad te ako ga ne ukloni iz šume i osigura obradu uklonjenog otpada (članak 45. stavci 3. i 4.)

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada je mali šumoposjednik pravna osoba, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 2000,00 260,00 do 4000,00 kuna 530,00 eura.

Članak 90. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 35.

Prekršaji Javne ustanove

(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 3980,00 do 70.000,00 kuna 9290,00 eura kaznit će se za prekršaj Javna ustanova ako:

1. ne gospodari u skladu sa šumskogospodarskim planovima (članak 11. podstavak 1.)

2. koristi šumu i šumsko zemljište ili upravlja šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske unutar zaštićenoga područja, a ne osigura sredstva za provedbu aktivnosti iz programa zaštite, njege i obnove šuma koji sadrži mjere njihove zaštite te ih ne provede (članak 24.)

2 3. ne izradi šumskogospodarski plan, redovito ga ne obnovi ili revidira (članak 29. stavak 8.)

3 4. ne vodi propisane evidencije o izvršenim radovima (članak 30. stavak 1.)

4. izvrši sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavak 1.)

5. izvrši ili dopusti izvršenje doznake stabala u šumi protivno odredbama članka 36. stavaka 2., 5. i 6. ovoga Zakona

6. šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavak 1.)

7. u šumama na području strogih rezervata i nacionalnih parkova obavlja obilježbu i izdavanje teretnih listova, a ne posjeduje odgovarajuću licenciju Komore (članak 37. stavak 6.)

8. ne poštuje uvjete, način doznake stabala, sadržaj teretnog lista, obilježbu šumskih proizvoda, njihovu otpremu, prijevoz i pohranu, kao i vrijeme sječe i šumski red koje ministar propisuje pravilnikom (članak 37. stavak 7.)

9. izvrši odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.)

10. zemljište na kojem kojemu je izvršila izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je obavljeno krčenje odnosno ako zemljište ne pošume u tijeku izvršeno krčenje (članak 39. stavak 6.)

11. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume, a koje u roku od dvije godine nije privedeno namjeni radi koje je izvršeno krčenje, ne pošumi tijekom iduće godine (članak 39. stavak 5.) 11 7.)

12. ne prikuplja podatke o šumskim požarima (članak 43. stavci 2. i 4.) 12 stavak 2.)

13. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)

13 14. u šumi odlaže otpad te ga ne ukloni i osigura obradu uklonjenog otpada (članak 45. stavci 3. i 4.)

14 15. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)

15 16. prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)

17. izvodi šumarske radove bez registracije i bez licencije, a stručne poslove ne obavlja ovlašteni inženjer (članak 50. stavak 1.)

16. ne poštuje propis o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje privatni šumoposjednik može izvoditi samostalno, a koje ministar propisuje pravilnikom (članak 50. stavak 4.)

17 18. postupa suprotno odredbama pravilnika iz članka 50. stavka 4. ovoga Zakona

19. neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)

18 20. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

19 21. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 7000,00 920,00 do 10.000,00 kuna 1320,00 eura.

Članak 91. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 36.

Prekršaji pravnih osoba koje nisu šumoposjednici

(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 3980,00 do 70.000,00 kuna 9290,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja nije šumoposjednik ako:

1. koristi šumu i šumsko zemljište ili upravlja šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske unutar zaštićenoga područja, a ne osigura sredstva za provedbu aktivnosti iz programa zaštite, njege i obnove šuma koji sadrži mjere njihove zaštite te ih ne provede (članak 24.)

2. izvrši sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavci 1. i 2.)

2. u roku od sedam dana od izvršene doznake stabala odnosno izdavanja teretnog lista (popratnice) u šumama privatnih šumoposjednika ne unese u Registar podatke o doznačenim stablima odnosno podatke s izdanih teretnih listova (popratnica) (članak 30. stavak 4.)

3. šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavak stavci 1. i 2.)

4. u šumama kojima gospodari Ustanova i privatni šumoposjednik obavlja obilježbu i izdavanje teretnih listova, a ne posjeduje odgovarajuću licenciju Komore (članak 37. stavak 5.)

5. ne poštuje uvjete, način doznake stabala, sadržaj teretnog lista, obilježbu šumskih proizvoda, njihovu otpremu, prijevoz i pohranu, kao i vrijeme sječe i šumski red koje ministar propisuje pravilnikom (članak 37. stavak 7.)

6. izvrši odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.)

7. zemljište na kojem kojemu je izvršila izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je obavljeno krčenje odnosno ako zemljište ne pošume izvršeno krčenje (članak 39. stavak 6.)

8. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume, a koje u roku od dvije godine nije privedeno namjeni radi koje je izvršeno krčenje, ne pošumi u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 5.) 8 7.)

9. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)

9 10. u šumi odlaže otpad te ga ne ukloni i osigura obradu uklonjenog otpada (članak 45. stavci 3. i 4.)

10 11. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)

11 12. ako se motornim vozilom vozi van izvan šumskih prometnica bez dozvole šumoposjednika (članak 47. stavak 5.) 13. ne poštuje propis o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje privatni šumoposjednik može izvoditi samostalno, a koje ministar propisuje pravilnikom (članak 50 7.)

12. izvodi šumarske radove bez registracije i bez licencije, a stručne poslove ne obavlja ovlašteni inženjer (članak 50. stavak 1.)

13. prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)

14. postupa suprotno odredbama pravilnika iz članka 50. stavka 4. ovoga Zakona

15. neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)

15 16. kao zakupnik šumskog zemljišta na temelju važećeg ugovora o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja na zakupljenom šumskom zemljištu podigne ogradu pod naponom struje 24 V (električni pastir) za držanje stoke i druge vrste ograda namijenjene držanju životinja, nadstrešnicu za sklanjanje stoke i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane bez poda i instalacija ili pojila za stoku bez suglasnosti Ministarstva (članak 59.a stavak 1.)

17. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

16 18. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 7000,00 920,00 do 10.000,00 kuna 1320,00 eura.

Članak 92. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 37.

Prekršaji fizičkih osoba koje nisu šumoposjednici

Novčanom kaznom od 10.000,00 1320,00 do 20.000,00 kuna 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja nije šumoposjednik ako:

1. izvrši sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavak 1.)

1. u roku od sedam dana od izvršene doznake stabala odnosno izdavanja teretnog lista (popratnice) u šumama privatnih šumoposjednika ne unese u Registar podatke o doznačenim stablima odnosno podatke s izdanih teretnih listova (popratnica) (članak 30. stavak 4.)

2. drvne i nedrvne šumske proizvode i drvo posječeno izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavci 1. i 2.)

3. u šumama kojima gospodari Ustanova i privatni šumoposjednik obilježbu i izdavanje teretnih listova ne obavljaju fizičke ili pravne osobe koje posjeduju odgovarajuću licenciju Komore (članak 37. stavak 5.)

4. ne poštuje uvjete, način doznake stabala, sadržaj teretnog lista, obilježbu šumskih proizvoda, njihovu otpremu, prijevoz i pohranu, kao i vrijeme sječe i šumski red koje ministar propisuje pravilnikom (članak 37. stavak 7.)

5. počini izvrši odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.)

6. zemljište na kojem kojemu je izvršila izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je obavljeno krčenje odnosno ako zemljište ne pošume izvršeno krčenje (članak 39. stavak 6.)

7. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume, a koje u roku od dvije godine nije privedeno namjeni radi koje je izvršeno krčenje, ne pošumi u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 5.) 7 7.)

8. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)

8 9. u šumi odlaže otpad (članak 45. stavak 3.)

9 10. se motornim vozilom vozi van šumskih prometnica bez dozvole šumoposjednika (članak 47. stavak 5.) 11 7.)

10. izvodi šumarske radove bez registracije i bez licencije, a stručne poslove ne obavlja ovlašteni inženjer (članak 50. stavak 1.)

11. prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)

12. u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske obavlja radove pridobivanja drva izrađuje ogrjevno drvo iz šume posječenih stabala (samoizrada), isključivo za vlastite potrebe (ogrjevno drvo u količini do 30 m³ godišnje – samoizrada) bez da je osposobljena i/ili po kućanstvu), bez dozvole te bez nadzora pravne osobe koja gospodari tim šumama (članak 50. stavak 3.)

12. ne poštuje propis o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje privatni šumoposjednik može izvoditi samostalno, a koje ministar propisuje pravilnikom (članak 50. stavak 4.)

13. ako 13. postupa suprotno odredbama pravilnika iz članka 50. stavka 4. ovoga Zakona

14. neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)

14 15. kao zakupnik šumskog zemljišta na temelju važećeg ugovora o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja na zakupljenom šumskom zemljištu podigne ogradu pod naponom struje 24 V (električni pastir) za držanje stoke i druge vrste ograda namijenjene držanju životinja, nadstrešnicu za sklanjanje stoke i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane bez poda i instalacija ili pojila za stoku bez suglasnosti Ministarstva (članak 59.a stavak 1.)

16. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

15 17. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).

Članak 93. brisanNN 36/2024: brisan člankom 38.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj obveznik plaćanja naknade iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona ako ne dostavi Ministarstvu obračun naknade ili ne provede plaćanje razlike naknade na način ili u roku iz članka 66. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.