Izmjene: NN 136/2025

Članak 7. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

(1) U pravnim stvarima iz sudske nadležnosti u prvom stupnju sudi sudac pojedinac. Zakonom se određuje kada u prvom stupnju sudovi sude u vijeću.

(2) Sudovi višeg stupnja sude u vijeću, osim kada je zakonom određeno da sudi sudac pojedinac.

(3) Vrhovni sud Republike Hrvatske može suditi i u proširenom vijeću kada je to propisano zakonom kojim se uređuje postupak u pojedinoj vrsti pravne stvari.

(4) Broj članova i sastav proširenog vijeća propisuje se zakonom iz stavka 3. ovoga članka.

(5) U suđenju sudjeluju i sudski savjetnici te suci porotnici sukladno zakonu.

Članak 10.a izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

(1) Godišnjim rasporedom poslova određuju se suci i državni službenici za rad na predmetima nasilja u obitelji. Pri određivanju sudaca za rad na ovim predmetima predsjednik suda vodit će računa o tome da suci koji se raspoređuju na rad na ovim predmetima moraju imati izražen osjećaj i sklonost za rad na predmetima ove vrste te redovito pohađati stručno usavršavanje iz ovog područja.

(2) Program i način održavanja stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom pravilima propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 30.a izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

(1) Predsjednik suda dužan je stalno se stručno usavršavati za obavljanje poslova sudske uprave.

(2) Stručno usavršavanje iz stavka 1. ovoga članka provodi Pravosudna akademija.

(3) Program i način provedbe stručnog usavršavanja predsjednika sudova pravilnikom pravilima utvrđuje ministar nadležan za poslove pravosuđa predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 37. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

(1) U sudovima u kojima ima više sudskih vijeća, odnosno sudaca pojedinaca koji odlučuju o stvarima iz jednog ili više srodnih pravnih područja osnivaju se odjeli u čiji sastav ulaze suci koji o tim stvarima odlučuju.

(2) Godišnjim rasporedom poslova osniva se odjel te određuje predsjednik odjela koji rukovodi njegovim radom.

(3) Predsjednik sudskog odjela prati rad sudaca raspoređenih u odjel, obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem poslova u odjelu, brine se o učinkovitosti rada odjela te obavlja druge poslove koje mu povjeri predsjednik suda.

(4) U županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Osijeku Varaždinu osnivaju se sudski odjeli za postupanje u predmetima kaznenih djela iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (u daljnjem tekstu: USKOK).

(5) U općinskim sudovima u sjedištu županijskih sudova iz stavka 4. ovoga članka, predsjednici sudova dužni su osnovati poseban sudski odjel za postupanje u predmetima kaznenih djela iz nadležnosti USKOK-a.

(6) Godišnjim rasporedom poslova određuju se suci i državni službenici za rad na predmetima iz nadležnosti utvrđene Zakonom o USKOK-u.

(7) Na predmetima iz nadležnosti utvrđene Zakonom o USKOK-u mogu raditi suci i državni službenici koji su prošli sigurnosnu provjeru, sukladno Zakonu o sigurnosnim provjerama.

(8) U općinskim sudovima utvrđenima zakonom osnivaju se sudski odjeli za postupanje u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi.

(9) Godišnjim rasporedom poslova u općinskim i županijskim sudovima određuju se suci i državni službenici za rad na predmetima iz stavka 8. ovoga članka prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi. Pri određivanju sudaca za rad na ovim predmetima predsjednik suda vodit će računa o tome da suci koji se raspoređuju na rad na ovim predmetima moraju imati izraženu sklonost za odgoj, potrebe i probitke djece, vladati osnovnim znanjima iz područja socijalne pedagogije, psihologije mladih i socijalnog rada za mlade osobe te redovito pohađati stručno usavršavanje iz ovih područja.

(10) Suce iz stavka 9. ovoga članka, vodeći računa o utvrđenim kriterijima, na vrijeme od pet godina iz reda sudaca tih sudova postavlja predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Nakon isteka roka od pet godina sudac može biti ponovno postavljen za suca za postupanje u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi.

(10) Program i način održavanja stručnog usavršavanja iz stavka 9. ovoga članka pravilnikom pravilima propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 40. brisančlankom 5. ovoga akta

(1) Sjednica odjela ili sudaca saziva se i kad se utvrdi da o pitanjima primjene zakona postoje razlike u shvaćanjima između pojedinih odjela, vijeća ili sudaca ili kad u jednom odjelu vijeće ili sudac odstupi od ranije prihvaćenog pravnog shvaćanja.

(2) Pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici svih sudaca odnosno sudskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Visokoga kaznenog suda Republike Hrvatske, Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske i sjednici odjela županijskog suda obvezno je za sva drugostupanjska vijeća ili suce pojedince tog odjela, odnosno suda.

(3) Predsjednik odjela može, prema potrebi, pozvati na sjednicu odjela profesore diplomskog sveučilišnog studija prava, istaknute znanstvenike ili stručnjake u određenoj grani prava.

Članak 41. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

(1) Predsjednik suda U općinskim, trgovačkim i upravnim sudovima godišnjim rasporedom poslova određuje jednog se jedan ili više sudaca za praćenje i proučavanje sudske prakse.

(2) Ako je sukladno Okvirnim mjerilima za rad sudaca na poslove iz stavka 1. ovoga članka raspoređeno više sudaca, može se osnovati poseban odjel.

(3) U županijskim sudovima te u Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske i Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske osnivaju se odjeli za praćenje i proučavanje sudske prakse.

(4) Suci odnosno odjeli iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka pružaju potporu sucima i sudskim vijećima u istraživanju i pribavi sudske prakse.

(5) Nacrti sudskih odluka u sudovima iz stavka 3. ovoga članka dostavljaju se odjelima za praćenje i proučavanje sudske prakse.

(6) Ako nacrt sudske odluke odstupa od ustaljene prakse ili praksa toga suda u vezi s pravnim pitanjem o kojem odlučuje nije jedinstvena, odjeli iz stavka 3. ovoga članka o tome pisano obavještavaju vijeće kojem je predmet dodijeljen u rad.

Članak 41.a izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

(1) U Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, općinskim, trgovačkim i upravnim sudovima godišnjim rasporedom poslova određuje se jedan ili više sudaca za praćenje europskih propisa i prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.

(2) Ako je na poslove iz stavka 1. ovoga članka raspoređeno više sudaca, može se osnovati poseban odjel.

(3) U županijskim sudovima te u Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske i Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, županijskim sudovima te općinskim i trgovačkim sudovima s više od 50 sudaca osniva se odjel osnivaju se odjeli za praćenje europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.

(2) Odjel je nadležan za pružanje pomoći svim sucima u sudu u kojem je osnovan, kao i sucima neposredno nižih sudova, (4) Suci odnosno odjeli iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka pružaju pomoć sucima u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse iz stavka 1. ovoga članka te u pripremi za podnošenje prethodnih pitanja zahtjeva za prethodnu odluku Sudu Europske unije.

(3) Osim poslova (5) Suci odnosno odjeli iz stavka stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka odjeli općinskih i trgovačkih sudova sudjeluju u radu Europske pravosudne mreže i Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima. (5) Odjeli te pružaju podršku Pravosudnoj akademiji u provedbi stručnog usavršavanja vezanog uz poslove iz stavaka 2. i 3. ovoga članka. primjenu europskih propisa te praksu Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.

(4) Predsjednik odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka jednom godišnje organizira sastanak svih odjela radi razmatranja aktualnih pitanja u vezi s poslovima iz stavaka 2. i 3. ovoga članka te unapređenja rada odjela.

(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će urediti način sudjelovanja sudaca u radu i imenovanja sudaca za članove Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima.

Članak 42. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

(1) Sud ima glasnogovornika suda.

(2) Glasnogovornik suda je sudac, sudski savjetnik ili osoba koju odredi predsjednik suda godišnjim rasporedom poslova.

(3) Predsjednik županijskog suda može odrediti jednog suca tog suda kao glasnogovornika za županijski sud i općinske sudove s područja njegove nadležnosti. Glasnogovorniku se može odrediti zamjenik.

(1) (4) Glasnogovornik suda U sudu se osniva posebna ustrojstvena jedinica za informiranje javnosti koja daje obavijesti o radu suda u skladu s ovim Zakonom, Sudskim poslovnikom i Zakonom o pravu na pristup informacijama., zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama i zakonom kojim se uređuje javno informiranje.

(2) U ustrojstvenu jedinicu iz stavka 1. ovoga članka raspoređuje se sudac, sudski savjetnik ili druga osoba koju odredi predsjednik suda godišnjim rasporedom poslova, a koja obavlja poslove glasnogovornika suda.

(3) Glasnogovorniku se može odrediti zamjenik.

Članak 43. izmijenjenčlancima 9. i 10. ovoga akta

(1) U Vrhovnom sudu Republike Hrvatske osnivaju se sljedeće ustrojstvene jedinice: Ured predsjednika, Kazneni odjel, Građanski odjel, ustrojstvene jedinice za praćenje, proučavanje i bilježenje sudske prakse pri odjelima te Građanski odjel, Kazneni odjel, Služba za praćenje i proučavanje sudske prakse sudova pri Vijeću Europe i Europske unije, Centar sudske prakse te ustrojstvene jedinice za poslove sudske uprave. (8) Građanskog odjela, Služba za praćenje i proučavanje sudske prakse Kaznenog odjela te Odjel za praćenje i proučavanje prakse Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije.

(2) Građanski odjel obuhvaća područja građanskog, trgovačkog i upravnog prava.

(3) Kazneni odjel obuhvaća područja kaznenog i prekršajnog prava te stegovnih postupaka prema propisima o odvjetništvu i javnom bilježništvu.

(4) Suci se raspoređuju u odjele godišnjim rasporedom poslova.

(5) Centar sudske prakse prati, analizira i objavljuje sudsku praksu sudova u Republici Hrvatskoj. Voditelj Centra sudske prakse je sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske određen godišnjim rasporedom poslova.

(6) Centar sudske prakse djeluje i kroz područne centre pri županijskim sudovima u Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Zagrebu, čije voditelje imenuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz reda sudaca županijskog suda uz prethodno mišljenje predsjednika suda pri kojem Centar sudske prakse djeluje.

(7) Unutarnje ustrojstvo i način rada Centra sudske prakse pobliže se uređuje Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(2) U Uredu predsjednika obavljaju se poslovi sudske uprave, poslovi međunarodne suradnje, poslovi izobrazbe sudaca i poslovi protokola za potrebe toga tog suda.

(3) Na poslove protokola Vrhovnog suda Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju propisi o protokolu Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske. Vrhovni sud Republike Hrvatske može se za svoje poslove protokola upotrebljavati objekte koristiti objektima koji su u tu svrhu na raspolaganju Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske.

(4) Građanski odjel obuhvaća područja građanskog, trgovačkog i upravnog prava.

(5) Kazneni odjel obuhvaća područja kaznenog i prekršajnog prava te stegovnih postupaka prema propisima o odvjetništvu i javnom bilježništvu.

(6) Unutarnje ustrojstvo Vrhovnog suda Republike Hrvatske pobliže se uređuje Poslovnikom tog Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Sudskim poslovnikom, sukladno zakonu. Poslovnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske donosi predsjednik suda nakon pribavljenog mišljenja Opće sjednice.

Članak 43.a dodančlankom 10. ovoga akta

(1) Služba za praćenje i proučavanje sudske prakse Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Služba za praćenje i proučavanje sudske prakse Kaznenog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske pružaju potporu vijećima kojima je predmet dodijeljen u rad u istraživanju i pribavi sudske prakse.

(2) Nacrti sudskih odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske dostavljaju se nadležnoj službi iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako nacrt sudske odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske odstupa od ustaljene prakse ili odluke proširenog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske u vezi s pravnim pitanjem o kojem se odlučuje nije jedinstvena, služba iz stavka 1. ovoga članka o tome pisano obavještava vijeće kojem je predmet dodijeljen u rad.

(4) Ako vijeće kojem je predmet dodijeljen u rad ostane kod nacrta sudske odluke, o tome obavještava predsjednika suda koji će radi osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni predmet iz stavka 3. ovoga članka dodijeliti u rad proširenom vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 43.b dodančlankom 10. ovoga akta

(1) Odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske za praćenje i proučavanje prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava:

– prati i analizira praksu tih sudova te razmjenjuje podatke i obavijesti važne za praćenje prakse tih sudova s nižim sudovima,

– sudjeluje u razmjeni podataka između sudova koji čine Pravosudnu mrežu Europske unije i mrežu najviših sudova koja djeluje u okviru Europskog suda za ljudska prava,

– istražuje praksu i izrađuje nacrte odgovora na analitičke upitnike o određenim pitanjima prakse Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije,

– surađuje s Uredom zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava i zastupnika Republike Hrvatske pred Sudom Europske unije,

– pruža pomoć sucima Vrhovnog suda Republike Hrvatske u pripremi za podnošenje zahtjeva za prethodnu odluku Sudu Europske unije,

– pruža podršku Pravosudnoj akademiji u provedbi stručnog usavršavanja u primjeni europskih propisa i prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.

(2) Nacrti sudskih odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske dostavljaju se odjelu iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Predsjednik odjela iz stavka 1. ovoga članka najmanje jednom godišnje organizira sastanak sudaca odnosno odjela iz članka 41.a ovoga Zakona radi razmatranja aktualnih pitanja u vezi s poslovima iz djelokruga njihova rada te radi unaprjeđenja njihova rada.

Članak 44.d izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

(1) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bit će razriješen:

1. ako to sam zatraži,

2. ako postane trajno nesposoban za obavljanje dužnosti,

3. ako protiv njega bude pravomoćno potvrđena optužnica za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti,

4. kad navrši 70 godina života.

(2) Prijedlog za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske podnosi predsjednik Republike Hrvatske. U prijedlogu se mora navesti osnova i razlog za razrješenje.

(3) O prijedlogu za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlučuje Hrvatski sabor, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora.

Članak 65. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

(1) Zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku podnosi se predsjedniku neposredno višeg suda.

(2) Ako se zahtjev odnosi na postupak koji je radi o predmetu u tijeku pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske kojem postupa predsjednik suda, o zahtjevu odlučuje vijeće od tri suca tog zamjenik predsjednika suda.

(3) Predsjednik neposredno višeg suda odnosno predsjednik vijeća iz stavka 2. ovoga članka će u roku od 15 dana od primitka zahtjeva zatražiti od suca koji odnosno predsjednika sudskog vijeća koje postupa u predmetu izvješće o duljini trajanja postupka, razlozima zbog kojih postupak nije okončan i mišljenje o roku u kojem se predmet može riješiti.

(4) Sudac koji odnosno predsjednik sudskog vijeća koje postupa u predmetu dužan je izvješće iz stavka 3. ovoga članka dostaviti odmah, a najkasnije u roku od 15 dana od traženja.

(5) Pri odlučivanju o podnesenom zahtjevu osobito će se voditi računa o vrsti predmeta, činjeničnoj i pravnoj složenosti predmeta, ponašanju stranaka te postupanju suda.

Članak 66. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

(1) Ako predsjednik neposredno višeg suda odnosno vijeće iz članka 65. stavka 2. ovoga Zakona utvrde utvrdi da je zahtjev osnovan, odredit će rok u pravilu od najdulje šest mjeseci, osim ako okolnosti slučaja ne nalažu određivanje duljeg roka u kojem sudac odnosno sudsko vijeće predmet mora riješiti te primjerenu naknadu koja pripada stranki stranci zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

(2) Ako sudac odnosno sudsko vijeće ne riješi predmet u određenom roku, sudac odnosno predsjednik sudskog vijeća dužan je u roku od 15 dana od isteka određenog roka o razlozima dostaviti pisano izvješće predsjedniku suda i predsjedniku neposredno višeg suda i predsjedniku suda pred kojim je došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku. Predsjednik neposredno višeg suda dostavit će bez odgode izvješće suca odnosno predsjednika sudskog vijeća i svoje očitovanje ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.

Članak 67. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

(1) Predsjednik neposredno višeg suda odnosno vijeće iz članka 65. stavka 2. ovoga Zakona dužni su dužan je odlučiti o podnesenom zahtjevu u roku od 60 dana od njegova zaprimanja.

(2) Protiv rješenja kojim se odlučuje o zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i ako o zahtjevu nije odlučeno u roku od 60 dana od dana njegova zaprimanja stranka ima pravo žalbe u roku od osam dana od primitka rješenja odnosno isteka roka u kojem je rješenje trebalo biti doneseno.

(3) O žalbi odlučuje vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske od tri suca tog suda. Ako se zahtjev odnosi na postupak koji je u tijeku pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, o žalbi odlučuje vijeće od pet sudaca tog suda.

(4) Vijeće iz stavka 3. ovoga članka može žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje ili preinačiti rješenje.

Članak 69. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

(1) Ukupno određena primjerena naknada u jednom predmetu ne može iznositi više od 4650,00 eura.

(2) Rješenje kojim se odlučuje o zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku dostavlja se odmah nakon pravomoćnosti predsjedniku neposredno višeg suda pred kojim je došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku, predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, nadležnom sudačkom vijeću i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.

(3) Naknada iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se iz sredstava državnog proračuna. Zahtjev za isplatu naknade podnosi se ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.

Članak 87. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

(1) Sudac ima pravo na:

– plaću koja je utvrđena za suca suda u koji je imenovan,

– dodatak na plaću kada je sudac upućen na rad u drugi sud,

– naknadu umjesto plaće kad je spriječen obnašati sudačku dužnost,

– mirovinsko i zdravstveno osiguranje i prava koja iz toga proizlaze po općim propisima,

– odmore i dopuste koje imaju zaposlenici u sudu i godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana,

– materijalne troškove pod uvjetima utvrđenim zakonom i drugim propisima,

– naknadu za odvojeni život od obitelji, kao i naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora i državnih blagdana, kada je sudac privremeno upućen na rad u drugi sud ili raspoređen na rad u ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ili obnaša dužnost suca najvišeg suda određene vrste ili suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske,

– naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ako je sucu mjesto rada različito od mjesta prebivališta odnosno boravišta,

– naknadu za službena putovanja i putne troškove u svezi s obnašanjem sudačke dužnosti,

– stručno usavršavanje u okviru sredstava osiguranih za tu namjenu.

(2) U smislu odredbe stavka 1. podstavka 7. ovoga članka, obitelji se smatra bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner te djeca za vrijeme redovitog školovanja.

(3) Visinu dodatka na plaću sucu koji je upućen na rad u drugi sud utvrđuje pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 89. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

(1) Sudac se mora ponašati tako da čuva svoj ugled i ugled sudbene vlasti te ne dovede u pitanje svoju nepristranost i neovisnost u suđenju i samostalnost sudbene vlasti.

(2) Sudac ne smije primiti ni zadržati dar, osim protokolarnih darova manje vrijednosti.

(3) Ne smatraju se darovima, u smislu ovoga Zakona, uobičajeni darovi između članova obitelji, rodbine i prijatelja te državna i međunarodna priznanja, odličja i nagrade.

Članak 93. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

(1) Sudac je dužan predmete koji su mu raspoređeni u rad rješavati redoslijedom njihova zaprimanja u sud, vodeći računa i o predmetima koji su posebnim propisom utvrđeni kao hitni.

(2) Sudac je dužan nadzirati pravodoban i potpun unos podatka o predmetu u informatički sustav koji se primjenjuje u sudu.

(3) Sudac je dužan stalno se stručno usavršavati i sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije ili Europske mreže centara za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika. Sudac može sudjelovati i u drugim oblicima obrazovanja i stručnog usavršavanja.

(4) Sudac može pisati stručne i znanstvene radove, objavljivati sadržaj pravomoćnih sudskih odluka, sudjelovati kao predavač na Pravosudnoj akademiji te kao nastavnik ili suradnik u nastavi iz područja prava na sveučilišnom i stručnom studiju, sudjelovati u radu stručnih ili znanstvenih skupova i povjerenstava, kao i u pripremanju nacrta propisa te za navedeni rad primiti naknadu.

(5) Način provedbe obveznog stručnog usavršavanja sudaca pravilnikom pravilima propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 96. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

(1) Suci, izuzev osim sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ocjenjuju se u postupku imenovanja na drugi sud i kada se kandidiraju za predsjednika suda. (2) U postupku napredovanja suca za suca županijskog suda, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Visokoga kaznenog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske ocjenjuje se rad suca za zamjenike državnih odvjetnika i za predsjednike sudova.

(2) U postupcima iz stavka 1. ovoga članka rad sudaca ocjenjuje se u razdoblju od posljednjih pet godina u kojem je sudac obnašao su obnašali sudačku dužnost, a u postupku imenovanja za suca suce Vrhovnog suda Republike Hrvatske rad suca u razdoblju od posljednjih deset godina.

(3) Ako je sudac obnašao sudačku dužnost u razdoblju kraćem od razdoblja iz stavka 2. ovoga članka, ocijenit će se za razdoblje obnašanja dužnosti.

Članak 97. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

(1) Sudačko vijeće ocjenjuje rad suca prema sljedećim mjerilima:

1. broj odluka koje je sudac donio u odnosu na broj odluka koje je trebao donijeti na temelju Okvirnih mjerila za rad sudaca, ukupno i po vrstama predmeta u apsolutnim brojevima i postotku,

2. kvaliteta odluka – broj potvrđenih, ukinutih, poništenih i preinačenih odluka u odnosu na ukupan broj donesenih odluka i u odnosu na broj odluka protiv kojih su izjavljeni pravni lijekovi te broj odluka u kojima je utvrđena bitna povreda postupka u odnosu na broj odluka protiv kojih su izjavljeni pravni lijekovi,

3. uredno obnašanje sudačke dužnosti – poštivanje rokova, određivanje ročišta, poštivanje redoslijeda rješavanja predmeta i dr.,

4. iskustvo u obnašanju sudačke dužnosti,

5. druge aktivnosti suca – sudjelovanje u stručnom usavršavanju sudaca kao predavač na seminarima i radionicama, objavljivanje stručnih i znanstvenih radova iz područja pravnih znanosti, članstvo u sudačkim vijećima i dr.

(2) Po svim mjerilima iz stavka 1. ovoga članka sudac može ostvariti najviše 150 bodova, pri čemu se za mjerila iz stavka 1. točki 1. i 2. ovoga članka može ostvariti najviše po 60 70 bodova, za mjerilo iz stavka 1. točke 3. ovoga članka četiri boda, a za mjerila iz stavka 1. točki 3., 4. i 5. ovoga članka najviše po 10 bodova tri boda.

(3) Rad suca koji je u postupku imenovanja u drugi sud ocjenjuje sudačko vijeće suda nadležnog za sud u kojem se sudačko mjesto popunjava.

(4) Mjerila iz stavka 1. ovoga članka razradit će se Metodologijom ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti.

Članak 108. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

(1) Broj državnih službenika i namještenika za obavljanje stručnih, uredskih i tehničkih poslova određuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(2) Zapošljavanje državnih službenika i namještenika u sudu, obavljanje vježbeničke prakse, postupak i način te program polaganja državnog ispita, plaće i ostala prava, obveze i odgovornosti iz rada te odgovornost za povrede službene dužnosti uređuju se propisima o državnim službenicima i namještenicima i općim propisima o radu.

(3) Radna mjesta u sudovima mogu se popunjavati samo uz odobrenje Ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(4) Kod prijama državnih službenika i namještenika u sudove mora se voditi računa o zastupljenosti službenika i namještenika pripadnika nacionalnih manjina.

(5) Državni službenik zaposlen u sudu dužan je položiti poseban stručni ispit za službenike u pravosudnim tijelima za radno mjesto na koje je raspoređen, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana polaganja državnog ispita. Poseban stručni ispit nije dužan polagati državni službenik koji ima položen pravosudni ispit.

(6) Poseban stručni ispit iz stavka 5. ovoga članka organizira i provodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(7) Državnom službeniku zaposlenom u sudu prestaje državna služba po sili zakona ako ne položi poseban stručni ispit u propisanom roku, istekom roka u kojem je bio obvezan položiti stručni ispit.

(8) U slučaju privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta te drugog opravdanog razloga rok za polaganje posebnog stručnog ispita produžit će se na zahtjev službenika za onoliko vremena koliko je trajala privremena nesposobnost za rad, rodiljni ili roditeljski dopust ili drugi opravdani razlozi.

(9) Zahtjev za produženje roka za polaganje posebnog stručnog ispita iz stavka 8. ovoga članka službenik može podnijeti čelniku tijela najkasnije do isteka roka za polaganje ispita, a o njemu se odlučuje posebnim rješenjem.

(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati potreban stupanj i vrstu stručne spreme te druge stručne uvjete za raspored službenika i namještenika zaposlenih u sudovima te program i način polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u pravosudnim tijelima.

Članak 109. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

(1) Sud može imati sudske savjetnike, više sudske savjetnike i više sudske savjetnike – specijaliste.

(2) Sudski savjetnik može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i položen pravosudni ispit.

(3) Viši sudski savjetnik i sudski savjetnik u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit i koja je radila najmanje dvije godine kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje pet godina.

(4) Viši sudski savjetnik – specijalist može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit, koja je radila najmanje četiri godine kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje osam godina.

(5) Viši sudski savjetnik u Vrhovnom sudu može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit, koja je najmanje četiri godine radila kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je najmanje osam godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.

(6) Viši sudski savjetnik – specijalist u Vrhovnom sudu može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit, koja je najmanje šest godine radila kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je najmanje deset godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.

(7) Na kriterije i postupak ocjenjivanja sudskih savjetnika, viših sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika – specijalista ne primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima.

(8) Ministar nadležan za poslove pravosuđa metodologijom će propisati kriterije i postupak ocjenjivanja sudskih savjetnika, viših sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika – specijalista.

Članak 114. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

U obavljanju poslova osiguranja službenik pravosudne policije:

– utvrđuje identitet osoba koje u sud ulaze i, izlaze iz ili se nalaze u prostoru suda,

– pretražuje osobe koje ulaze i izlaze iz suda i njihove stvari u sud ulaze, izlaze ili se nalaze u prostoru suda te obavlja pretragu prometnih sredstava i predmeta koje te osobe koriste odnosno nose sa sobom,

– zabranjuje ulaz osobama koje nose oružje, opasno oruđe ili za koje postoji opravdana sumnja da unose opasne tvari, osim službenicima koji dolaze na sud radi izvršenja radnih naloga, a kojima je za obavljanje naloženih poslova neophodno imati oružje, opasno oruđe ili druge opasne stvari obavljanja službenih zadaća i pritom nose oružje u skladu s posebnim propisima,

– zadržava do predaje policiji osobu koja je u sudu zatečena u počinjenju kaznenog kažnjivog djela, odnosno prema kojoj je primijenjeno sredstvo prisile,

– udaljuje iz suda osobe koje ometaju rad suda,

– obavlja i druge poslove, odnosno izvršava naloge predsjednika suda u svezi vezi s osiguranjem osoba, imovine i objekata suda.

Članak 115. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

(1) Uz opće uvjete za prijam u državnu službu službenici pravosudne policije moraju imati:

1. posebnu zdravstvenu sposobnost,

2. najviše 35 godina života ako je uvjet za prijam srednja stručna sprema i ako se prvi put primaju za službenike pravosudne policije.

(2) Osoba koja se prvi put prima u državnu službu za službenika pravosudne policije prima se u svojstvu vježbenika, neovisno o prethodno ostvarenom radnom stažu.

(3) Za vrijeme vježbeničkog staža službenik pravosudne policije mora završiti osposobljavanje i položiti ispit za zvanje. Službeniku pravosudne policije koji ne završi program osposobljavanja i ne položi ispit za zvanje prestaje državna služba istekom posljednjeg dana roka za polaganje ispita.

(4) U slučaju privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta te drugog opravdanog razloga rok za polaganje ispita za zvanje produžit će se na zahtjev službenika za onoliko vremena koliko je trajala privremena nesposobnost za rad, rodiljni ili roditeljski dopust ili drugi opravdani razlozi.

(5) Zahtjev za produženje roka za polaganje ispita iz stavka 4. ovoga članka podnosi se ministru nadležnom za poslove pravosuđa najkasnije do isteka toga roka.

(6) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka vježbenik zadržava vježbenički status.

(7) Osoba s radnim iskustvom na poslovima osiguranja pravosudnih tijela prima se u državnu službu za službenika pravosudne policije uz obvezni probni rad od šest mjeseci te joj se priznaje ranije stečeno zvanje.

(8) Službenici pravosudne policije postavljaju se u posebna zvanja obilježena odgovarajućim znakovljem, a za vrijeme službe nose posebnu odoru, službenu iskaznicu i značku.

(9) Službenik pravosudne policije koji je primljen u državnu službu na poslove srednje stručne spreme, a ima završen viši ili visoki stupanj obrazovanja može se postaviti u najniže zvanje više ili visoke spreme i rasporediti na radno mjesto više složenosti nakon što je na poslovima osiguranja pravosudnih tijela proveo najmanje tri godine.

(9) Osim teških povreda službene dužnosti propisanih zakonom kojim se utvrđuju prava i obveze državnih službenika, teškom povredom službene dužnosti za službenike pravosudne policije smatra se dolazak na posao i obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili dovođenje pod utjecaj alkohola na radnom mjestu, pri čemu se smatra da je službenik pravosudne policije pod utjecajem alkohola ako u organizmu ima alkohola iznad 0,00 g/kg odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

(10) Službenici pravosudne policije koji obavljaju poslove osiguranja sudova podliježu temeljnoj sigurnosnoj provjeri.

(11) U slučaju utvrđenja postojanja sigurnosnih zapreka ili nepristajanja na provođenje sigurnosne provjere službenik pravosudne policije rasporedit će se na radno mjesto za koje ispunjava uvjete, a ako nema odgovarajućeg slobodnog radnog mjesta, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje radnopravni odnos državnih službenika o stavljanju službenika na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske.

(12) Ministar nadležan za poslove pravosuđa posebnim pravilnikom propisuje zvanja, znakovlje, odoru i službenu iskaznicu te obuku službenika pravosudne policije.

Članak 116.a izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

(1) Službenicima pravosudne policije zbog težine i naravi posla i posebnih uvjeta rada (povećane opasnosti za život i zdravlje zbog nasilja, izloženosti zaraznim bolestima, smjenskog rada, rada na državne blagdane i neradne dane i potrebe pripravnosti te izloženosti stresu) svakih 12 mjeseci provedenih na takvim poslovima računa se kao 16 mjeseci staža osiguranja te im pripada poseban dodatak na plaću zbog rada u posebnim uvjetima u skladu s uredbom Vlade Republike Hrvatske.

(2) Službenicima pravosudne policije koji ostvare pravo na mirovinu, a imaju manje od deset godina efektivnog radnog staža ostvarenog na poslovima osiguranja pripada otpremnina u iznosu od dvije prosječne mjesečne netoplaće koje su ostvarili u tri mjeseca prije prestanka državne službe.

(3) Službenicima pravosudne policije koji ostvare pravo na mirovinu, a imaju od deset do 20 godina efektivnog radnog staža ostvarenog na poslovima osiguranja pripada otpremnina u iznosu od tri prosječne mjesečne netoplaće koje su ostvarili u tri mjeseca prije prestanka državne službe.

(4) Službenicima pravosudne policije koji ostvare pravo na mirovinu, a imaju više od 20 godina efektivnog radnog staža ostvarenog na poslovima osiguranja pripada otpremnina u iznosu od pet prosječnih mjesečnih netoplaća koje su ostvarili u tri mjeseca prije prestanka državne službe.

(5) Obitelj službenika pravosudne policije koji izgubi život u obavljanju službe ili povodom obavljanja službe ima pravo na nadoknadu troškova pokopa, a uzdržavani članovi obitelji i jednokratnu novčanu pomoć u visini 12 zadnjih netoplaća službenika.

(6) Ostvarivanje prava iz stavka 5. ovoga članka isključuje ostvarivanje prava obitelji službenika i namještenika na pomoć od tri proračunske osnovice te podmirivanje troškova pogreba iz kolektivnog ugovora kojim se utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima.

(7) Službenici pravosudne policije prava iz mirovinskog osiguranja ostvaruju prema posebnom zakonu.

Članak 124. izmijenjenčlankom 26. ovoga akta

(1) Za stalnog sudskog tumača može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. državljanin je Republike Hrvatske, državljanin države članice Europske unije ili državljanin države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru,

2. ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno završen preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij,

3. vlada odgovarajućim stranim jezikom visoke razine odnosno ima završen studij stranog jezika, završen studij na stranom jeziku ili ima ispravu o poznavanju stranog jezika razine C2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike odnosno druge najviše razine za koju postoji priznat ispit i vlada hrvatskim jezikom,

4. zdravstveno je sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog tumača,

5. uspješno je završila provjeru znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja,

6. ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog tumača na najnižu svotu osiguranja od 15.000,00 eura.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 5. ovoga članka, osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava te osoba koja je već imenovana za stalnog sudskog tumača za neki drugi jezik nije dužna pristupiti provjeri znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja.

(3) Za stalnog sudskog tumača ne može se imenovati osoba protiv koje se vodi kazneni postupak ili koja je pravomoćno proglašena krivom za kaznena djela za koja se postupak vodi po službenoj dužnosti, osim za kaznena djela koja se odnose na sigurnost prometa pod uvjetom da za ta kaznena djela nije osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora.

(4) Prije imenovanja kandidati za stalne sudske tumače dužni su uspješno završiti stručnu obuku, čiji program i način provedbe pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(5) Poslove sudskog tumačenja mogu obavljati i pravne osobe pod sljedećim uvjetima:

– ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje poslova prevođenja,

– ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim tumačima za jezik za koji se traži odobrenje,

– ako dostave zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog tumačenja na najnižu svotu osiguranja od 40.000,00 eura.

(6) Kada se poslovi sudskog tumačenja povjeravaju pravnim osobama, tumačenje obavljaju stalni sudski tumači koji su u njima zaposleni.

Članak 124.b izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

(1) Stalni sudski tumač razriješit će se:

– ako to sam zatraži,

– ako se utvrdi da nisu postojali odnosno da su prestali postojati uvjeti na temelju kojih je imenovan,

– ako je na temelju pravomoćne odluke nadležnog tijela proglašen nesposobnim za obavljanje djelatnosti,

– ako mu je na temelju pravomoćne sudske odluke oduzeta poslovna sposobnost,

– ako mu je izrečena pravomoćna presuda za kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti, osim za kazneno djelo koje se odnosi na sigurnost prometa pod uvjetom da za to kazneno djelo nije osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora,

– ako nesavjesno ili neuredno obavlja povjerene mu poslove,

– ako u roku određenom privremenom zabranom ne dostavi dokaz o zaključenom ugovoru o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog tumača,

– ako povrijedi odredbe članka 130. ovoga Zakona,

– ako obavlja poslove stalnog sudskog tumača i nakon izvršnosti rješenja o privremenoj zabrani obavljanja poslova stalnog sudskog tumača.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se na oduzimanje odobrenja za obavljanje poslova sudskog tumačenja pravnim osobama.

Članak 124.c izmijenjenčlankom 28. ovoga akta

(1) Stalne sudske tumače imenuje i razrješava te o njihovim drugim pravima i dužnostima odlučuje ministar nadležan za poslove pravosuđa. U postupku imenovanja zatražit će se prethodno mišljenje predsjednika nadležnog županijskog suda, koji ga je dužan dati u roku od 15 dana, a u protivnom se smatra da je suglasan s predloženim imenovanjem.

(2) Protiv odluka iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se na davanje i oduzimanje odobrenja za obavljanje poslova sudskog tumačenja pravnim osobama.

(4) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa vodi popis imenovanih stalnih sudskih tumača i popis pravnih osoba kojima je odobreno obavljanje poslova tumačenja i objavljuje ga ih na e-Oglasnoj ploči sudova te imenovanim stalnim sudskim tumačima izdaje službenu iskaznicu.

(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom postupak imenovanja i razrješenja stalnih sudskih tumača, njihova prava i dužnosti te visinu nagrade i naknade troškova za njihov rad.

Članak 126.a izmijenjenčlankom 29. ovoga akta

(1) Poslove vještačenja mogu obavljati i specijalizirane ustanove odnosno državna tijela, koji se upisuju u Popis specijaliziranih ustanova i državnih tijela. (4) Poslove vještačenja mogu obavljati i te pravne osobe pod sljedećim uvjetima:

(2) Popis iz stavka 1. ovoga članka vodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa te ga objavljuje na svojoj mrežnoj stranici i na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

(3) Zahtjev za upis i brisanje s Popisa iz stavka 1. ovoga članka ustanova odnosno tijelo podnosi ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.

– ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje,

– ako su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima za područje za koje se traži odobrenje,

– ako dostave zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova sudskog vještačenja na najnižu svotu osiguranja od 65.000,00 eura.

(2) Kada se poslovi vještačenja povjeravaju specijaliziranim ustanovama, državnim tijelima ili pravnim osobama, vještačenje obavljaju stalni sudski vještaci koji su u njima zaposleni.

Članak 127.b izmijenjenčlankom 30. ovoga akta

(1) Stalne sudske vještake imenuje i razrješava te o njihovim drugim pravima i dužnostima odlučuje ministar nadležan za poslove pravosuđa. U postupku imenovanja zatražit će se prethodno mišljenje predsjednika nadležnog županijskog suda, koji ga je dužan dati u roku od 15 dana, a u protivnom se smatra da je suglasan s predloženim imenovanjem.

(2) Protiv odluka iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se na davanje i oduzimanje odobrenja za obavljanje poslova sudskog vještačenja specijaliziranim ustanovama odnosno državnim tijelima i pravnim osobama.

(4) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa vodi popis imenovanih stalnih sudskih vještaka, popis specijaliziranih ustanova odnosno državnih tijela te popis pravnih osoba kojima je dano odobrenje za obavljanje poslova vještačenja i objavljuje ih na e-Oglasnoj ploči sudova, a imenovanim stalnim sudskim vještacima izdaje službenu iskaznicu.

(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom postupak imenovanja i razrješenja stalnih sudskih vještaka, njihova prava i dužnosti te visinu nagrade i naknade troškova za njihov rad.