Što se promijenilo od NN 25/2018

Članak 1. izmijenjenNN 69/2022: izmijenjen člankom 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje srednje strukovno obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje (u daljnjem tekstu: strukovno obrazovanje) kao djelatnost kojom se omogućava razvoj i stjecanje kompetencija potrebnih za dobivanje strukovnih kvalifikacija.

(2) Djelatnost strukovnog obrazovanja ostvaruje se u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa te Zakona kojim se uređuje djelatnost srednjeg obrazovanja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(3) Djelatnost strukovnog obrazovanja odraslih polaznika ostvaruje se u skladu s odredbama ovoga Zakona i Zakona kojim se uređuje obrazovanje odraslih.

(4) Dio djelatnosti strukovnog obrazovanja za vezane obrte koji se ostvaruje naukovanjem provodi se na temelju Zakona o obrtu posebnog zakona kojim je uređena djelatnost obrta.

(5) Djelatnost strukovnog obrazovanja obavljaju ustanove (u daljnjem tekstu: ustanove za strukovno obrazovanje) na temelju rješenja ministarstva nadležnog za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

(6) Djelatnost strukovnog obrazovanja za kvalifikacije koje su uređene posebnim propisima, direktivama Europske unije za regulirana zanimanja u zdravstvu te međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska potpisnica stjecanje kvalifikacija za regulirane profesije obavljaju ustanove za strukovno obrazovanje na temelju rješenja Ministarstva, sukladno posebnom propisu.

(7) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisima koji se donose na temelju ovoga Zakona, a koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način i muški i ženski rod.

Članak 3. izmijenjenNN 69/2022: izmijenjen člankom 2.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. strukovno obrazovanje je proces stjecanja, vrednovanja i potvrde posjedovanja ishoda učenja koji provode ustanove za strukovno obrazovanje, a provodi se prema strukovnome kurikulumu,

2. strukovno osposobljavanje podrazumijeva obrazovanje kojim se stječu kompetencije za obavljanje jednostavnih poslova,

3. strukovno usavršavanje podrazumijeva obrazovanje kojim se stječu dodatne kompetencije iste ili više razine kvalifikacije u sklopu obrazovnoga sektora kojemu kvalifikacija polaznika pripada,

4. formalno učenje je organizirana aktivnost ovlaštene pravne ili fizičke osobe koja se izvodi prema odobrenim programima radi stjecanja i unapređivanja kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a dokazuje se svjedodžbom, diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba,

5. kompetencije su znanje i vještine te pripadajuća samostalnost i odgovornost,

6. ključne kompetencije za cjeloživotno učenje su kompetencije odgovarajuće razine koje su nužne pojedincu za uključenost u život zajednice. Osnova su za stjecanje kompetencija tijekom života za sve osobne, društvene i profesionalne potrebe, a obuhvaćaju komunikaciju na materinskome jeziku, komunikaciju na stranim jezicima, matematičku kompetenciju i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, digitalnu kompetenciju, kompetenciju učiti kako učiti, socijalnu i građansku kompetenciju, inicijativnost i poduzetnost te kulturnu svijest i izražavanje,

7. učenje temeljeno na radu je stjecanje znanja i vještina sudjelovanjem u aktivnostima u radnom okruženju, a prisutno je u tri oblika u strukovnim kurikulumima: kao kombinirani programi ili naukovanje, u školi s razdobljima kod poslodavaca i integrirano u programu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, proces stjecanja znanja i vještina te pripadajuće samostalnosti i odgovornosti u ustanovi za strukovno obrazovanje, u ustanovi za strukovno obrazovanje i kod poslodavca, odnosno kod poslodavca,

8. poslodavac je gospodarski subjekt u smislu propisa koji regulira poticanje razvoja maloga gospodarstva koji provodi učenje temeljeno na radu,

9. nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje je dokument kojim se određuju svrha, vrijednosti, ciljevi, procesi učenja i poučavanja, organizacija i načini vrednovanja ishoda učenja u sustavu strukovnog obrazovanja Republike Hrvatske određuje zajednički okvir strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj koji potiče stalni razvoj strukovnog obrazovanja u skladu s osobnim i društvenim razvojem te razvojnim ciljevima hrvatskoga gospodarstva,

10. sektorski kurikulum je dokument kojim se određuje okvir koji obuhvaća sve strukovne kurikulume kojima se omogućuje stjecanje kvalifikacija na razinama od 2 do 5 Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (u daljnjem tekstu: HKO) jednoga obrazovnog sektora,

11. kurikulum ustanove za strukovno obrazovanje je dokument koji izrađuje i donosi ustanova za strukovno obrazovanje kojim se detaljno razrađuje odgojno-obrazovni proces kojim se stječu kvalifikacije na razinama od 2 do 5 HKO-a u toj ustanovi, a izrađuje se na temelju sektorskih i strukovnih kurikuluma,

12. strukovni kurikulum je dokument kojim se definira proces i uvjeti stjecanja kvalifikacija na razinama od 2 do 5 HKO-a,

13. kvalifikacija je naziv za objedinjene skupove ishoda učenja određenih razina, obujma, profila, vrste i kvalitete, a koja se dokazuje javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba,

14. razine kvalifikacija označavaju složenost i doseg stečenih kompetencija, a opisuju se skupom mjerljivih pokazatelja,

15. kreditni bod je mjerna jedinica kojom se iskazuje obujam stečenih kompetencija, a određuje se prosječnim ukupno utrošenim vremenom polaznika koji su uspješno svladali program, a koje je potrebno za stjecanje tih kompetencija,

16. standard zanimanja je popis svih poslova koje pojedinac obavlja u određenom zanimanju i popis kompetencija potrebnih za njihovo uspješno obavljanje,

17. standard kvalifikacije je sadržaj i struktura određene kvalifikacije. Uključuje sve podatke koji su potrebni za određivanje razine, obujma i profila kvalifikacije te podatke koji su potrebni za osiguravanje i unapređenje kvalitete standarda kvalifikacije,

18. modul je zaokružena cjelina u strukovnome kurikulumu koja povezuje strukovne i ključne kompetencije te sadrži popis skupova ishoda učenja,

19. obrazovni sektor je skupina kvalifikacija jednog obrazovnog područja i zanimanja koja koriste ishode tih kvalifikacija na radnom mjestu,

20. podsektor je skupina srodnih programa u sklopu jednoga obrazovnog sektora,

21. ishodi učenja su kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja,

22. skup ishoda učenja je najmanji cjeloviti skup povezanih ishoda učenja iste razine, obujma i profila.

Članak 4. izmijenjenNN 69/2022: izmijenjen člankom 3.

(1) Ciljevi strukovnog obrazovanja su:

– omogućiti polaznicima stjecanje temeljnih ključnih i strukovnih kompetencija za dobivanje kvalifikacija potrebnih tržištu rada, za daljnje obrazovanje te cjeloživotno učenje, a u funkciji osobnog razvoja te gospodarskog i općeg razvoja društva,

– osigurati međunarodnu usporedivost stečenih strukovnih kvalifikacija,

– osigurati razvoj otvorenih kurikuluma.

(2) Načela su strukovnog obrazovanja:

– dostupnosti i uspostavljanje rodne ravnoteže polaznika, fleksibilnost, relevantnost i racionalnost, transparentnost te usklađenost s potrebama tržišta rada i visokog obrazovanja,

– usmjerenost na rezultate ishode učenja i razvoj kompetencija,

– individualni pristup polaznicima i različiti putovi stjecanja istih strukovnih kvalifikacija,

– partnerski odnos u procesu obrazovanja,

– podjednaki uvjeti obrazovanja prema standardima odgojno-obrazovnog procesa i zahtjevima struke,

– jasna određenost standarda zanimanja, strukovnih kvalifikacija i kurikuluma,

– odgovarajuća osposobljenost te trajno stručno usavršavanje nastavnika za suvremen pristup odgojno-obrazovnom procesu.

Članak 8. izmijenjenNN 69/2022: izmijenjen člankom 4.

(1) Strukovno obrazovanje ostvaruje se na temelju nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje, sektorskih kurikuluma, strukovnih kurikuluma te kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje.

(2) Sektorski kurikulum je okvir koji obuhvaća sve strukovne kurikulume kojima se omogućuje stjecanje kvalifikacija na razinama od 2 do 5 HKO-a jednoga obrazovnog sektora te pripadajuće skupove ishoda učenja iz standarda kvalifikacija.

(3) Sektorski kurikulum sadrži popis svih kvalifikacija obrazovnoga sektora koje se mogu stjecati strukovnim obrazovanjem u sklopu pojedinoga obrazovnog sektora, trajanje obrazovanja, načine i uvjete za ostvarivanje horizontalne i vertikalne prohodnosti u sklopu obrazovnoga sektora te modele i preporuke za provođenja svih oblika učenja temeljenog na radu.

(4) Strukovnim Strukovni kurikulum donosi se na temelju jednog ili više standarda kvalifikacija koji su izrađeni na temelju jednog ili više standarda zanimanja sukladno konceptu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, a strukovnim kurikulumom stječu se ključne i strukovne kompetencije te definiraju pravila i načini kombiniranja skupova ishoda učenja s ciljem stjecanja kvalifikacije. Skupovi ishoda učenja grupiraju se u obvezne i izborne module određenoga obujma, a za svaki modul navode nastavne cjeline, okruženje za učenje te načini praćenja stjecanja skupova ishoda učenja i vrednovanje ishoda učenja. Strukovnim kurikulumom može se utvrditi i popis potrebnih kvalifikacija nastavnika za izvođenje kurikuluma. stjecanja kvalifikacija.

(5) Strukovnim kurikulumom stječe se najmanje 70% kreditnih bodova obveznih skupova ishoda i najviše 30% kreditnih bodova izbornih skupova ishoda učenja od ukupnoga obujma kvalifikacije.

(6) Kurikulum ustanove za strukovno obrazovanje izrađuje se na temelju sektorskih i strukovnih kurikuluma nakon njihova donošenja u suradnji s dionicima strukovnog obrazovanja na lokalnoj i regionalnoj razini.

(7) Kurikulumom ustanove za strukovno obrazovanje utvrđuje se plan i vremenski slijed stjecanja ishoda učenja s pripadajućim nastavnim temama, metodama učenja i poučavanja, načinima praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja te zajedničkim aktivnostima i horizontalnim temama koje pridonose stjecanju ishoda učenja.

(8) Udjeli ključnih kompetencija utvrđuju se u nacionalnome okvirnom kurikulumu i nacionalnome kurikulumu za strukovno obrazovanje.

(9) Metodologiju izrade sektorskoga kurikuluma i strukovnoga kurikuluma, kao i smjernice za izradu kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje, utvrđuje agencija nadležna za strukovno obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija).

(10) Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje donosi ministar.

(11) Sektorski kurikulum i strukovni kurikulum donosi ministar, na prijedlog Agencije.

(12) Kurikulum ustanove za strukovno obrazovanje donosi ustanova najkasnije do 31. kolovoza tekuće godine prije početka školske godine u kojoj se počinje primjenjivati.

(13) Ustanova za strukovno obrazovanje dužna je najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja kurikuluma iz stavka 12. ovoga članka dostaviti ga Agenciji, o čemu Agencija vodi evidenciju.

Članak 12. izmijenjenNN 69/2022: izmijenjen člancima 5. i 6.

(1) Samovrednovanje ustanove za strukovno obrazovanje prati i vrednuje Povjerenstvo za kvalitetu, kojega koje imenuje tijelo upravljanja ustanove za strukovno obrazovanje.

(2) Način i postupak izbora članova Povjerenstva za kvalitetu utvrđuje se statutom ustanove za strukovno obrazovanje.

(3) Povjerenstvo za kvalitetu ima 7 pet članova, i to: – 4 člana su:

– ravnatelj ustanove, koji je i predsjednik Povjerenstva,

– predstavnik nastavničkog vijeća,

– predstavnik polaznika,

– predstavnik roditelja,

– predstavnik dionika na prijedlog osnivača.

(4) Za rad Povjerenstva za kvalitetu odgovoran je ravnatelj ustanove za strukovno obrazovanje, koji:

– osigurava uvjete za provedbu svih procesa osiguranja kvalitete,

– osigurava da svi dionici budu uključeni u procese osiguravanja kvalitete,

– pruža podršku zaposlenicima u procesu samovrednovanja.

(5) Za operativnu provedbu procesa samovrednovanja u ustanovi za strukovno obrazovanje ravnatelj imenuje školski tim za samovrednovanje.

(6) Način i postupak izbora članova školskog tima za samovrednovanje utvrđuje se statutom ustanove za strukovno obrazovanje.

(7) Školski tim za samovrednovanje ima tri člana koji se imenuju iz reda nastavnika i stručnih suradnika,.

– 1 člana iz reda dionika na prijedlog osnivača,

– 1 člana iz reda polaznika,

– 1 člana iz reda roditelja.

(3) Upute o elementima i načinu provođenja samovrednovanja izradit će Agencija.

(4) Povjerenstvo za kvalitetu do kraja rujna za proteklu školsku godinu izrađuje izvješće te ga dostavlja tijelu upravljanja ustanove za strukovno obrazovanje i Agenciji. Sadržaj i način izradbe izvješća propisuje Agencija.

(8) Jedan od tri člana školskog tima za samovrednovanje je voditelj tima i koordinator samovrednovanja.

(9) Školski tim za samovrednovanje:

– koordinira proces samovrednovanja u suradnji s Povjerenstvom za kvalitetu,

– planira provedbu procesa samovrednovanja u suradnji s Povjerenstvom za kvalitetu,

– upravlja aktivnostima koje se provode u procesu samovrednovanja,

– daje stručnu podršku za provedbu procesa samovrednovanja,

– o rezultatima aktivnosti koje se provode u procesu samovrednovanja izvješćuje Povjerenstvo za kvalitetu,

– sastavlja izvješće o samovrednovanju i dostavlja ga Povjerenstvu za kvalitetu na usvajanje,

– koordinira provedbu planiranih unapređenja u suradnji s Povjerenstvom za kvalitetu.

Članak 12.a dodanNN 69/2022: dodan člankom 6.

(1) Upute o elementima i načinu provođenja samovrednovanja, kao i trajanju procesa samovrednovanja u ustanovama za strukovno obrazovanje propisuje Metodologija samovrednovanja koju odlukom donosi Agencija.

(2) O provedenom procesu samovrednovanja predsjednik Povjerenstva za kvalitetu izvješćuje Agenciju.

(3) Upute o sadržaju i načinu izvješćivanja o provedenom procesu samovrednovanja donosi Agencija.

Članak 14.a dodanNN 69/2022: dodan člankom 7.

(1) Ministar, uz prethodno mišljenje Agencije i Vijeća donosi odluku kojom se programi obrazovanja raspoređuju u sektore u skladu s pripadajućim zanimanjima, a na temelju Nacionalne klasifikacije zanimanja koju donosi ministarstvo nadležno za rad.

(2) Sektor/podsektor obuhvaća skupinu programa obrazovanja za obavljanje određenih poslova u različitim zanimanjima.

Članak 19. izmijenjenNN 69/2022: izmijenjen člankom 8.

(1) Ustanova za strukovno obrazovanje obavlja sljedeće poslove:

– obavlja djelatnost strukovnog obrazovanja redovitih učenika, a može obavljati i djelatnost strukovnog obrazovanja odraslih

– obrazovnu ponudu usklađuje s potrebama tržišta rada,

– uspostavlja lokalna partnerstva,

– izrađuje dio kurikuluma sukladno lokalnim i regionalnim potrebama,

– obavlja i druge poslove u skladu s ovim Zakonom.

(2) Ustanova za strukovno obrazovanje može staviti u promet proizvode i usluge koji nastaju kao rezultat djelatnosti ustanove, a ukoliko u obavljanju svoje djelatnosti ustanova ostvari dobit, ta se dobit upotrebljava isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti ustanove u skladu s aktom o osnivanju i statutom ustanove.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ustanova za strukovno obrazovanje čiji je osnivač druga pravna ili fizička osoba, odnosno čiji su jedini osnivači druge pravne i/ili fizičke osobe način raspolaganja dobiti uređuje statutom, u skladu s člankom 57. Zakona o ustanovama (»Narodne novine«, br. 76/93., 29/97. – ispravak, 47/99. – ispravak, 35/08. i 127/19.).

Članak 20. izmijenjenNN 69/2022: izmijenjen člankom 9.

(1) Uvjeti za upis polaznika u srednje strukovno obrazovanje su: zdravstvena sposobnost, posebne psihofizičke sposobnosti, prethodno stečena razina kvalifikacije te drugi uvjeti propisani kurikulumom.

(2) Broj polaznika koje ustanova za strukovno obrazovanje upisuje u prvi razred, planira se sukladno broju učenika koji završavaju osnovno obrazovanje, kadrovskim i prostornim mogućnostima ustanove, potrebama gospodarstva i slobodnim mjestima za provedbu praktičnog dijela obrazovanja učenja temeljenog na radu te preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja.

(3) Kandidatima s teškoćama u razvoju ustanova za strukovno obrazovanje osigurava upis u skladu s rješenjem nadležnih službi.

Članak 22. izmijenjenNN 69/2022: izmijenjen člankom 23.

Osnivač u suradnji s ustanovom za strukovno obrazovanje i dionicima svake godine, šest mjeseci prije početka iduće školske godine, osigurava slobodna mjesta za izvođenje praktične nastave i vježbi učenja temeljenog na radu koja se obavlja kod poslodavca, vodeći brigu o prilagođenim slobodnim mjestima za polaznike s teškoćama u razvoju, te o tome izvješćuje Ministarstvo.

Članak 24. izmijenjenNN 69/2022: izmijenjen člancima 10. i 11.

(1) Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti provodi se praktičnom nastavom i vježbama.

(1) (2) Praktična nastava i vježbe izvode Učenjem temeljenim na radu stječu se specifična znanja i vještine potrebne za samostalan, siguran i odgovoran rad te rješavanje stvarnih problema radnoga procesa određenog zanimanja.

(2) Učenje temeljeno na radu može se ostvarivati u ustanovi za strukovno obrazovanje, regionalnom centru kompetentnosti, kod poslodavca u obrazovnim skupinama ili pojedinačno.

(3) Sektorski kurikulum i/ili strukovni kurikulum određuje obujam i oblik učenja temeljenog na radu.

(4) Ukupan godišnji broj sati učenja temeljenog na radu ostvaruje se u skladu sa strukovnim kurikulumom.

(5) Ustanova za strukovno obrazovanje dužna je ostvariti planirani godišnji broj sati po predmetima, odnosno modulima po modelu koji je najprimjereniji za izvođenje nastave određenoga strukovnog kurikuluma.

(6) Učenje temeljeno na radu kod poslodavca ostvaruje se u cijelosti kod jednog, odnosno više poslodavaca ovisno o definiranim ishodima učenja strukovnoga i izbornoga modula strukovnoga kurikuluma te u skladu sa specifičnostima pojedine kvalifikacije i sektora.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, dio učenja temeljenog na radu koji se ne može ostvariti kod poslodavca izvodi se u ustanovi za strukovno obrazovanje, koja može biti i regionalni centar kompetentnosti i/ili kod poslodavca..

(3) Ukupan fond sati i materijalni uvjeti za izvođenje praktične nastave i vježbi određuju se kurikulumom.

(4) Prostori u kojima se izvodi praktična nastava i vježbe moraju udovoljavati zahtjevima sigurnosti na radu i ostalim propisima.

Članak 25. izmijenjenNN 69/2022: izmijenjen člancima 12. i 23.

(1) Prava i obveze ustanove za strukovno obrazovanje, polaznika i poslodavca iz provedbe praktične nastave i vježbi učenja temeljenog na radu koje se izvode kod poslodavca, utvrđuju se ugovorom o provedbi praktične nastave. učenja temeljenog na radu (u daljnjem tekstu: ugovor).

(2) Ugovore iz stavka 1. ovoga članka zaključuju ustanova za strukovno obrazovanje, poslodavac i polaznik stariji od 18 godina, odnosno ustanova, poslodavac i roditelj/staratelj polaznika mlađeg od 18 ili ustanova za strukovno obrazovanje i poslodavac ili ustanove za strukovno obrazovanje međusobno.

(3) Evidenciju o zaključenim ugovorima iz stavka 2. ovoga članka vodi ustanova za strukovno obrazovanje.

Članak 26. izmijenjenNN 69/2022: izmijenjen člancima 13. i 14.

(1) Poslodavac može sklopiti ugovor o provedbi praktične nastave:

– ako ima propisane radne prostore i opremu,

– ako polazniku odredi mentora koji ima odgovarajuću kvalifikaciju i pedagoške kompetencije, a koji je u radnom odnosu kod poslodavca. (2) položen ispit kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika.

(2) Ispit kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika provodi se na temelju Programa stjecanja osnovnih znanja o poučavanju učenika.

(3) Ispit kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika provodi se sukladno nadležnostima uređenima posebnim propisima iz područja poduzetništva i obrta i područja obrazovanja.

(4) Ostali uvjeti koje moraju ispunjavati poslodavci za izvođenje praktične nastave učenja temeljenog na radu utvrđuju se pedagoškim standardom i kurikulumom, a postupak utvrđivanja uvjeta te obrasce ugovora o provedbi praktične nastave propisuje ministar.

(5) Postupak utvrđivanja uvjeta za izvođenje kurikuluma, čiji je sastavni dio obujam i oblik učenja temeljenog na radu, propisuje se odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost srednjeg obrazovanja.

(6) Postupak utvrđivanja uvjeta za izvođenje učenja temeljenog na radu te obrasce ugovora propisuje ministar pravilnikom.

Članak 26.a dodanNN 69/2022: dodan člankom 14.

(1) Mentor kod poslodavca:

– samostalno ili s osobom koja ga zamjenjuje poučava polaznika u skladu s kurikulumom za stjecanje određene kvalifikacije,

– osigurava i organizira radno okruženje za stjecanje znanja i vještina potrebnih za obavljanje poslova određenog zanimanja,

– provodi proces rada i učenje na radnom mjestu u svrhu postizanja propisanih ishoda učenja,

– kontinuirano prati postignuća učenika, sudjeluje u procesu vrednovanja i ocjenjivanja,

– surađuje s nastavnikom ustanove za strukovno obrazovanje u usklađivanju realizacije učenja temeljenog na radu te u procesu učenja kako bi se ostvarili očekivani ishodi učenja,

– vodi propisanu pedagošku dokumentaciju i evidenciju,

– sudjeluje u izradbi i obrani završnoga rada.

(2) U slučaju spriječenosti mentora poslodavac može odrediti jednu ili više osoba koje ga zamjenjuju pri poučavaju polaznika.

(3) Osoba iz stavka 2. ovoga članka može zamijeniti mentora u slučaju njegove spriječenosti najduže do 60 dana uzastopno.

(4) Poslove mentora kod poslodavca može obavljati osoba koja je završila najmanje razinu kvalifikacije 4.1 sukladno zakonu kojim je uspostavljen Hrvatski kvalifikacijski okvir, ima položen ispit kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika te ima radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u trajanju od najmanje tri godine, osim ako strukovnim kurikulumom nije drugačije propisano.

(5) Mentor i osoba koja zamjenjuje mentora kod poslodavaca ne može biti osoba koja je pravomoćno osuđena za:

– kazneno djelo protiv života i tijela iz članaka 111., 112., 116., 118., 119., 120. i 122., kazneno djelo protiv osobne slobode iz članaka 138. i 140., neko od kaznenih djela protiv spolne slobode i kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece iz članka 179. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.),

– kazneno djelo protiv života i tijela iz članaka 91., 99. i 103., kazneno djelo protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa iz članaka 188., 189., 190., 191., 192., 193., 194., 195., 196. i 197. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98. – ispravak, 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.).

Članak 27. izmijenjenNN 69/2022: izmijenjen člancima 15., 16. i 23.

(1) Dužnosti poslodavca koji sklapa ugovor su:

– osigurati polazniku potrebne uvjete za stjecanje propisanih kompetencija, – osigurati i prostorne, materijalne i kadrovske uvjete potrebne za postizanje dijela ishoda učenja koji se provode kod poslodavca,

– osigurati mentora koji je u radnom odnosu kod poslodavca te je osposobljen za poučavanje na radnom mjestu i osigurava kvalitetu procesa učenja,

– voditi dokumentaciju pohađanja učenja temeljenog na radu,

– trajno stručno usavršavati svoje mentore,

– osigurati polaznicima poticajno i sigurno okruženje,

– surađivati s ustanovom za strukovno obrazovanje i omogućiti razmjenu znanja i novih tehnologija,

– provoditi propisane mjere zaštite na radu za vrijeme izvođenja praktične nastave – ispunjavati druge ugovorom o provedbi praktične nastave dogovorene obveze provedbe učenja temeljenog na radu,

– polazniku redovito isplaćivati ugovorenu nagradu,

– voditi dokumentaciju pohađanja praktične nastave ili vježbi,

– omogućiti zaduženom nastavniku ustanove za strukovno obrazovanje da neposrednim uvidom i uvidom u propisanu dokumentaciju prati izvršenje i kvalitetu izvršenja praktične nastave i/ili vježbi,

– putem mentora sudjelovati u izradbi i obrani završnoga rada.

(2) Poslodavac polaznika može zadužiti samo onim poslovima koji osiguravaju stjecanje kompetencija u skladu s kurikulumom i ugovorom o provedbi praktične nastave učenja temeljenog na radu.

Članak 27.a dodanNN 69/2022: dodan člankom 16.

Poslodavac ne može provoditi učenje temeljeno na radu ako je poslodavac pravna osoba i/ili odgovorna osoba poslodavca, odnosno fizička osoba poslodavca:

– pravomoćno osuđena za kazneno djelo protiv gospodarstva iz članaka 247., 252., 253., 254., 256., 258. i 265. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.),

– ako ne posjeduje odgovarajuće prostorne i materijalne uvjete te ne ispunjava zahtjeve sigurnosti i zaštite zdravlja,

– ako joj je oduzeto pravo na primanje polaznika.

Članak 28. izmijenjenNN 69/2022: izmijenjen člankom 17.

Obveze polaznika učenja temeljenog na praktičkoj nastavi i vježbama radu kod poslodavca su:

– redovito pohađanje praktične nastave i/ili vježbi te drugih obveznih obrazovnih oblika,

– redovito ispunjavanje svojih nastavnih obveza proizišlih iz kurikuluma i ugovora, a u funkciji provedbe praktične nastave ili vježbi kod poslodavca,

– – postupanje sukladno ostvarivanje ishoda učenja predviđenih strukovnim kurikulumom za stjecanje kvalifikacije učenjem u ustanovi za strukovno obrazovanje te u radnom okruženju,

– razvijanje samostalnosti, odgovornosti, iskustva i navika za ulazak na tržište rada,

– redovito pohađanje učenja temeljenog na radu i svih ostalih oblika nastave, samostalno učenje, briga za svoje radno i životno okruženje,

– razvijanje suradničkog odnosa prema drugima prihvaćajući različitosti, međusobno poštovanje i razumijevanje,

– postupanje u skladu s uputama poslodavca i ustanove za strukovno obrazovanje o provedbi praktične nastave ili vježbi učenja temeljenog na radu,

– postupanje u skladu s propisima o sigurnosti radu i zaštiti na radu,

– čuvanje imovine sudjelovanje u radnome procesu u skladu s mogućnostima i poslovne tajne poslodavca usvojenim kompetencijama.

Članak 29. izmijenjenNN 69/2022: izmijenjen člankom 23.

(1) Na izvođenje praktične nastave i vježbi učenja temeljenog na radu primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i propisa koji iz njega proizlaze.

(2) Ako praktična nastava i vježbe učenje temeljeno na radu kontinuirano traju 4 ili više sati dnevno, polaznicima se mora osigurati najmanje trideset minuta dnevnog odmora.

(3) Tijekom školske godine ustanova za strukovno obrazovanje i poslodavac polaznicima moraju osigurati najmanje 45 radnih dana odmora.

(4) Polaznik ne može biti istoga dana i na nastavi u ustanovi za strukovno obrazovanje i na praktičnoj nastavi i vježbama učenju temeljenom na radu kod poslodavca.

(5) Maloljetnim redovitim polaznicima praktična nastava i vježbe učenje temeljeno na radu organiziraju se u vremenu od 6 do 22 sata i ne smiju trajati dulje od osam sati dnevno.

(6) Iznimno, u opravdanima slučajevima, na zahtjev ustanove, a uz prethodno mišljenje Agencije, Ministarstvo može odobriti i drugačiju organizaciju nastave iz stavka 4. ovoga članka.

(7) U provedbi praktične nastave i vježbi učenja temeljenog na radu osiguravaju se propisane mjere zaštite na radu i mjere sigurnosti sukladno posebnim propisima, kao i odgovarajuća primjena posebnih propisa kojima se uređuju poslovi koje ne smije obavljati maloljetnik.

Članak 30. izmijenjenNN 69/2022: izmijenjen člankom 23.

(1) Za polaznika koji obavlja praktičnu nastavu i vježbe učenje temeljeno na radu kod poslodavca ustanova za strukovno obrazovanje, u pravilu u drugoj godini, provodi provjeru stečenih znanja i vještina te dokumentacije koju polaznik vodi prema propisima.

(2) Ako polaznik ne zadovolji na provjeri znanja i vještina poslodavca se savjetuje o daljnjem radu s polaznicima.

(3) Postupak i način provedbe provjere u tijeku obrazovanja propisuje ministar, a sadržaj provjere u tijeku obrazovanja utvrđuje Agencija.

Članak 31. izmijenjenNN 69/2022: izmijenjen člankom 23.

(1) Za vrijeme izvođenja praktične nastave i vježbi učenja temeljenog na radu kod poslodavca polaznik, sukladno provedenom vremenu, ima pravo na nagradu, koju isplaćuje poslodavac, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

(2) Visina nagrade određuje se prema ostvarenoj prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, i to:

– u prvoj godini obrazovanja 10%

– u drugoj godini obrazovanja 20%,

– u ostalim godinama obrazovanja 25%.

(3) Poslodavac može dodatno nagraditi polaznika nagradom većom od nagrade iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 32. izmijenjenNN 69/2022: izmijenjen člankom 23.

(1) Poslodavac može raskinuti ugovor o provedbi praktične nastave učenja temeljenog na radu u sljedećim situacijama:

– ako je ugovor bio zaključen na temelju lažnih isprava,

– ako polaznik bez opravdanih razloga učestalo izostaje s praktične nastave učenja temeljenog na radu, sukladno statutu ustanove za strukovno obrazovanje,

– ako se polazniku promijenilo zdravstveno stanje, te prema mišljenju nadležnog liječnika nije u mogućnosti nastaviti obrazovanja u upisanoj kvalifikaciji,

– ako polaznik krši dužnosti koje su određene ovim i drugim zakonima, ugovorom o provedbi praktične nastave učenja temeljenog na radu te internim propisima poslodavca,

– ako se polaznik ispiše iz ustanove za strukovno obrazovanje.

(2) Poslodavac svoju odluku iz stavka 1. ovoga članka mora obrazložiti u pisanom obliku drugoj ugovornoj strani.

(3) Ustanova za strukovno obrazovanje, odnosno polaznik ili njegov roditelj, odnosno staratelj raskidaju ugovor s poslodavcem ukoliko poslodavac ne ispunjava ugovorne obveze te ako poslodavac više ne ispunjava uvjete za provedbu praktičnog obrazovanja.

(4) U slučaju da je ugovor raskinut zbog nemogućnosti ispunjavanja ugovornih obveza poslodavca, ustanova za strukovno obrazovanje će polazniku omogućiti zaključivanje novog ugovora s drugim poslodavcem.

(5) Ako se ugovor o provedbi praktične nastave učenja temeljenog na radu ne može raskinuti sporazumno, odluku o raskidu, na zahtjev zainteresirane strane, donosi osnivač ustanove za strukovno obrazovanje.

Članak 33.a dodanNN 69/2022: dodan člankom 18.

(1) Centar može kroz javno-privatno partnerstvo, a u skladu s odredbama propisa kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo osigurati sredstva za osiguravanje radnih strojeva, opreme i ostalih uvjeta za provođenje učenja temeljenog na radu.

(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka mogu se osigurati iz vlastitih sredstava Centra, sredstava osnivača, poslodavaca te iz drugih izvora.

Članak 36.a dodanNN 69/2022: dodan člankom 19.

(1) Poticaji uključivanja polaznika u kurikulume za stjecanje kvalifikacija relevantnih tržištu rada mogu se osigurati u obliku stipendija iz sredstava državnog proračuna, sredstava fondova Europske unije, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, vlastitih sredstava poslodavaca te iz drugih izvora.

(2) Kriteriji za odabir kurikuluma za stjecanje kvalifikacija relevantnih tržištu rada iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se uzimajući u obzir potrebe gospodarstva i tržišta rada.

(3) Odluku o kriterijima za dodjelu poticaja iz stavka 1. ovoga članka donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, čelnik nadležnog tijela, odnosno čelna osoba poslodavca, koji dodjeljuju poticaje sukladno promjenama na tržištu rada.

(4) Čelnicima nadležnih tijela iz stavka 3. ovoga članka smatraju se osobe utvrđene sukladno propisima kojima se uređuje sustav državne uprave.

(5) Čelnim osobama poslodavaca smatraju se osobe koje su u skladu s posebnim propisima ovlaštene za zastupanje poslodavca pravne, odnosno fizičke osobe.

Članak 37. izmijenjenNN 69/2022: izmijenjen člancima 20. i 23.

(1) Poslove nastavnika strukovnih predmeta obavljaju nastavnici stručno-teorijskih sadržaja, nastavnici praktične nastave i vježbi učenja temeljenog na radu, strukovni učitelji i suradnici u nastavi.

(2) Poslove nastavnika stručno-teorijskih sadržaja može obavljati osoba koji je završila studij odgovarajuće vrste kojim se stječe najmanje 180 ECTS bodova ili više, ako je tako propisano kurikulumom, i ima potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje kojim se stječe 60 najmanje 55 ECTS bodova (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije) te koja ispunjava ostale uvjete propisane kurikulumom.

(3) Poslove nastavnika praktične nastave i vježbi učenja temeljenog na radu može obavljati nastavnik koji je završio preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće vrste kojim se stječe najmanje 180 ECTS bodova i ima pedagoške kompetencije te prethodno stečenu kvalifikaciju odgovarajućeg profila.

(4) Poslove strukovnog učitelja može obavljati osoba koja ima razinu obrazovanja propisanu kurikulumom, a ima najmanje srednje strukovno obrazovanje odgovarajućeg profila, pedagoške kompetencije te radni staž u struci u trajanju od najmanje pet godina.

(5) Poslove suradnika u nastavi može obavljati osoba koja je završila odgovarajuće srednje obrazovanje, stekla pedagoške kompetencije te ima radni staž u struci u trajanju od najmanje pet godina, osim ako strukovnim kurikulumom nije drugačije propisano.

(6) Strukovni učitelji i suradnici u nastavi iz ovoga članka pedagoške kompetencije stječu po posebnome programu koji donosi Ministarstvo, a organizira i provodi institucija koju ovlasti Ministarstvo.

Članak 38. izmijenjenNN 69/2022: izmijenjen člankom 21.

(1) Stručni nadzor nad izvođenjem učenja temeljenog na radu kod poslodavca provodi povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za gospodarstvo, a koje čine predstavnici ministarstva nadležnog za gospodarstvo, Ministarstva, ustanove za strukovno obrazovanje, Agencije, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore.

(2) O obavljenom nadzoru nad izvođenjem učenja temeljenog na radu kod poslodavca povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka sastavlja nalaz koji sadrži:

– opis utvrđenog stanja,

– mjere koje je poslodavac dužan poduzeti radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti i nedostataka pri provođenju učenja temeljenog na radu,

– mjere koje se predlažu ustanovi za strukovno obrazovanje čiji učenici polaze učenje temeljeno na radu kod poslodavca nad kojim se obavlja nadzor,

– rokove izvršenja mjera,

– uputu o izjavljivanju primjedbi poslodavca na nalaz.

(3) Nalaz iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se poslodavcu nad kojim se obavlja nadzor, ravnatelju ustanove za strukovno obrazovanje čiji učenici polaze učenje temeljeno na radu kod poslodavca nad kojim se obavlja nadzor, ministarstvu nadležnom za gospodarstvo i Ministarstvu.

(4) Ako utvrđene nepravilnosti i nedostaci u provođenju učenja temeljenog na radu kod poslodavca ne budu otklonjeni u roku utvrđenom nalazom iz stavka 2. ovoga članka, postupit će se u skladu s odredbama o ispunjenosti uvjeta za izvođenje kurikuluma propisanima zakonom kojim se uređuje djelatnost srednjeg obrazovanja.

(5) Inspekcijski nadzor nad ustanovama za strukovno obrazovanje obavlja prosvjetna inspekcija Ministarstva.

(2) Inspekcijski nadzor nad provođenjem praktične nastave i vježbi kod poslodavca u dijelu primjene propisa o radu, sigurnosti i zaštite na radu obavljaju tijela određena posebnim propisima.

(3) Inspekcijski nadzor nad provedbom dijela kurikuluma koji se ostvaruje po posebnim propisima obavlja nadležna inspekcija, uz prethodno pisanu obavijest Ministarstvu o namjeri provođenja inspekcije (6) Način provedbe stručnog nadzora nad izvođenjem učenja temeljenog na radu pravilnikom propisuje ministar nadležan za gospodarstvo nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore, uz prethodnu suglasnost ministra.

Članak 39. izmijenjenNN 69/2022: izmijenjen člankom 23.

(1) Ustanove za strukovno obrazovanje o polazniku vode evidenciju i dokumentaciju o obavljanju praktične nastave i vježbi učenja temeljenog na radu kod poslodavca.

(2) Evidencija obvezno mora sadržavati podatke o poslodavcima kod kojih polaznici obavljaju praktičnu nastavu i vježbe učenje temeljeno na radu, dokumentaciju o zdravstvenoj sposobnosti polaznika, dokaze o osposobljenosti za rad na siguran način, ugovor s poslodavcem, evidenciju ispunjavanja ugovorenih obveza, kao i evidenciju ostvarenja tog dijela kurikuluma.

(3) Sadržaj i oblik obrazaca iz ovoga članka donosi ministar.

Članak 40. izmijenjenNN 69/2022: izmijenjen člancima 22. i 23.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna za prekršaj će se kazniti ustanova za strukovno obrazovanje ako:

– ne postupa u skladu s ministrovom odlukom o upisu,

– ne poštuje propisana mjerila za izbor kandidata u slučaju ograničenja upisa,

– istoga dana polaznika optereti izvođenjem nastave u ustanovi i praktične nastave učenja temeljenog na radu kod poslodavca,

– ako polaznicima utvrdi dnevno trajanje praktične nastave i vježbi učenja temeljenog na radu suprotno propisima kojima se uređuju radni odnosi te drugim propisima.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kaznit će se i odgovorna osoba ustanove za strukovno obrazovanje za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.