Što se promijenilo od NN 143/2021

Članak 11. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 1.

Sadržaj imovinske kartice

(1) Imovinska kartica podnosi se na propisanom obrascu, elektronički s kvalificiranim elektroničkim potpisom ili elektronički uz dostavu ispisanog i vlastoručno potpisanog obrasca te ovjerenog od tijela u kojem obveznik obnaša javnu dužnost, sa stanjem na dan podnošenja.

(2) Imovinska kartica sadrži podatke o osnovnom osobnom stanju obveznika, njegova partnera i maloljetne djece, dužnostima obveznika koje obavlja profesionalno ili neprofesionalno, o ostalim dužnostima koje obnaša odnosno djelatnostima koje obavlja, kao i o djelatnosti koju je obavljao neposredno prije stupanja na dužnost unazad dvije godine i u razdoblju od 12 mjeseci nakon prestanka obnašanja dužnosti, o članstvima i funkcijama obveznika u drugim pravnim osobama, udruženjima i organizacijama.

(3) Imovinska kartica sadrži podatke o imovini obveznika, njegova partnera i maloljetne djece, stečene po svim pravnim osnovama.

(4) Prijava imovine stečene nasljeđivanjem sadrži i podatak od koga je nasljedstvo naslijeđeno.

(5) Podaci o stečenoj imovini obuhvaćaju podatke o:

– nekretninama u knjižnom i izvanknjižnom vlasništvu stečenim kupoprodajom, zamjenom, darovanjem, unošenjem i izuzimanjem nekretnina iz trgovačkog društva, stečenim u postupku likvidacije ili stečaja, stečenim na temelju odluka suda ili drugog tijela, u postupku naknade za imovinu koja je prijašnjim vlasnicima oduzeta od strane jugoslavenske komunističke vlasti, a koja je prenesena na općenarodnu imovinu, državno, društveno ili zadružno vlasništvo te na drugi način stečenim nekretninama od drugih osoba

– pokretninama koje se upisuju u javni registar i pokretninama veće vrijednosti

– poslovnim udjelima i dionicama u trgovačkim društvima i udjelima u društvima osoba

– udjelima u vlasništvu drugih poslovnih subjekata i o subjektima samostalne djelatnosti

– novčanoj štednji i kriptovalutama čiji je iznos veći ili jednak jednogodišnjem iznosu netoprimitka obveznika

– dugovima, preuzetim jamstvima i ostalim obvezama

– dohotku od nesamostalnog rada, dohotku od samostalne djelatnosti, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od kapitala i drugom dohotku osim primicima koji predstavljaju naknadu putnih i drugih troškova rada obveznika, partnera ili malodobne djece, sukladno posebnim propisima kojima je uređeno oporezivanje dohotka

– dospjelim potraživanjima prema trećim osobama

– primicima koji se ne smatraju dohotkom i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak.

(6) Pod pokretninama koje se upisuju u javne registre iz stavka 5. podstavka 2. ovoga članka podrazumijevaju se vozila, plovila, zrakoplovi i radni strojevi, a koji se upisuju u javne registre.

(7) Pod pokretninama veće vrijednosti iz stavka 5. podstavka 2. ovoga članka podrazumijevaju se lovačko oružje, umjetnine, nakit, drugi predmeti osobne uporabne vrijednosti, vrijednosni papiri, životinje, ostali radni strojevi i druge stečene pokretnine pojedinačne vrijednosti veće od 30.000,00 kuna 3980,00 eura, osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta.

(8) U odnosu na stečenu imovinu iz stavaka 5. i 6. ovoga članka, obveznici su dužni u imovinskoj kartici prikazati podatke o načinu stjecanja imovine i izvorima sredstava kojima je stečena imovina.

(9) Povjerenstvo je obvezno obavijestiti obveznike o promjenama u obrascu i pravilima za podnošenje imovinskih kartica putem objave na mrežnim stranicama Povjerenstva najkasnije 15 dana prije navedene promjene.

(10) Obrazac imovinske kartice iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Povjerenstvo pravilnikom. Pravilnikom će se utvrditi: podaci iz stavaka 3. do 9. ovoga članka koji se prijavljuju u obrascu, dio obrasca koji se obvezno objavljuje te dio obrasca koji se javno ne objavljuje sukladno članku 13. stavcima 2. i 5. ovoga Zakona.

Članak 15. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 2.

Primanje darova

(1) Darom se, u smislu ovoga Zakona, smatra novac, stvari bez obzira na njihovu vrijednost, prava i usluge dane bez naknade koje obveznika dovode ili mogu dovesti u odnos zavisnosti ili kod njega stvaraju obvezu prema darovatelju.

(2) Ne smatraju se darovima, u smislu ovoga Zakona, uobičajeni darovi između članova obitelji, rodbine i prijatelja te državna i međunarodna priznanja, odličja i nagrade.

(3) Obveznik smije zadržati samo dar simbolične vrijednosti i to najviše u vrijednosti do 500,00 kuna 66,00 eura od istog darovatelja.

(4) Obveznik ne smije primiti dar iz stavka 3. ovoga članka kada je on u novcu, bez obzira na iznos, te vrijednosnicu i dragocjenu kovinu. Pod darom u novcu, vrijednosnicom i dragocjenom kovinom ne smatra se numizmatički novac, prigodni optjecajni kovani novac pakiran u prigodnu ambalažu niti numizmatički kompleti.

(5) Darovi protokolarne naravi koji prelaze iznos od 500,00 kuna 66,00 eura te ostali darovi koje obveznik ne zadrži kada na to ima pravo vlasništvo su Republike Hrvatske.

(6) Vlada će uredbom propisati način postupanja s darovima koji su vlasništvo Republike Hrvatske.

Članak 23. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 3.

(1) Obveznici ne smiju prihvatiti imenovanje na upravljačke funkcije u pravnoj osobi s kojom je tijelo javne vlasti u kojem je obveznik obnašao dužnost za vrijeme obnašanja dužnosti bila u poslovnom odnosu ili su nad njom obavljali nadzorne funkcije, a nije drukčije propisano posebnim zakonom. Navedeno ograničenje primjenjuje se 18 mjeseci nakon prestanka obavljanja dužnosti.

(2) Obveznici koji prema posebnim zakonima uživaju pravo na naknadu plaće nakon prestanka dužnosti ne smiju stupiti u radni odnos u pravnoj osobi ako je ista bila u poslovnom odnosu s tijelom javne vlasti u kojem je obveznik obnašao dužnost, osim ako prema posebnom zakonu, na temelju prethodno sklopljenog sporazuma odnosno ugovora s bivšim poslodavcem, imaju pravo povratka na isto ili odgovarajuće radno mjesto.

(3) Iznimno od ograničenja propisanog u stavku 1. ovoga članka, navedeno ograničenje ne odnosi se na predsjednike i članove uprava trgovačkih društava koja su u većinskom državnom vlasništvu, ako se radi o njihovu imenovanju za članove upravnih tijela i nadzornih odbora drugih trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu, pri čemu ne mogu obnašati dužnost u više od jednog trgovačkog društva.

(4) Odredba stavka 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na predsjednike i članove uprava trgovačkih društava koja su u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako se radi o njihovu imenovanju za članove uprava ili upravnih odbora i nadzornih odbora drugih trgovačkih društava u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(5) Ograničenje iz stavka 2. primjenjuje se za vrijeme trajanja prava na naknadu plaće nakon prestanka dužnosti propisane posebnim zakonima.

(6) U slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, Povjerenstvo će obvezniku dati suglasnost za imenovanje, izbor ili sklapanje ugovora ako iz okolnosti konkretnog slučaja proizlazi da ne postoji sukob interesa, te će ga o suglasnosti obavijestiti u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva obveznika.

(7) Nije dopušteno pravnoj osobi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka imenovati ili zaposliti obveznika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(8) Kad Povjerenstvo utvrdi povredu odredaba iz stavaka 1., 2. i 7. ovoga članka, bez odgađanja će obavijestiti nadležno državno odvjetništvo.

Članak 30. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 4.

Pravni položaj i sastav Povjerenstva

(1) Radi provedbe ovoga Zakona osniva se Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.

(2) Povjerenstvo je stalno, neovisno i samostalno državno tijelo koje obavlja poslove iz svog djelokruga i nadležnosti, određenih ovim Zakonom i drugim zakonima. Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad Povjerenstva koji bi mogao ugroziti njegovu samostalnost i neovisnost u donošenju odluka.

(3) Povjerenstvo čine predsjednik Povjerenstva i četiri člana Povjerenstva.

(4) Predsjednik i članovi Povjerenstva biraju se na razdoblje od pet godina na način i po postupku utvrđenim ovim Zakonom.

(5) Predsjednik i članovi Povjerenstva mogu biti izabrani na dužnost u Povjerenstvu najviše dva puta.

Članak 32. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 5.

Nadležnost Povjerenstva

(1) Nadležnosti Povjerenstva su:

– pokretanje postupaka za utvrđivanje povreda odredaba ovoga Zakona o sukobu interesa ili drugog zabranjenog ili popisanog ponašanja

– provjera podataka iz imovinskih kartica obveznika sukladno odredbama ovoga Zakona

– donošenje poslovnika, kojim se uređuje način rada i odlučivanje Povjerenstva, donošenje odluka, davanje mišljenja, propisivanje obrazaca i pravilnika o ustrojavanju registra radi primjene pojedinih odredaba ovoga Zakona

– izrada smjernica i uputa obveznicima u svrhu učinkovitog sprječavanja sukoba interesa

– redovito provođenje edukacije obveznika u pitanjima sukoba interesa i podnošenja imovinskih kartica

– suradnja s nadležnim tijelom državne uprave u čijem je djelokrugu izrada zakona u području sprječavanja sukoba interesa obveznika te podnošenje inicijativa nadležnim tijelima za predlaganje izmjena i dopuna zakona

– suradnja s nevladinim udrugama civilnog društva i ostvarivanje međunarodne suradnje u području sprječavanja sukoba interesa

– objavljivanje prakse Povjerenstva

– obavljanje drugih poslova određenih ovim Zakonom i drugim zakonima.

(2) Povjerenstvo izvješćuje Hrvatski sabor o svom radu jednom godišnje, i to najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

(3) Izvješće iz stavka 2. ovoga članka obvezno sadrži prikaz o broju predmeta pred Povjerenstvom, podatke o vođenim upravnim sporovima i donesenim odlukama, podatke o izrečenim i izvršenim sankcijama, vremenu trajanja postupaka, broju neriješenih predmeta, podatke o danim mišljenjima i suglasnostima, provedenim edukacijama, izrađenim smjernicama i priručnicima te drugim aktivnostima Povjerenstva na prevenciji sukoba interesa i drugim aktivnostima iz nadležnosti Povjerenstva.

(4) Poslovnik iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka potvrđuje Hrvatski sabor te se objavljuje u »Narodnim novinama«.

Članak 50. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 6.

Novčana sankcija

(1) Ako novčana kazna nije plaćena u roku od 15 dana, ista se može izvršiti obustavom isplate dijela neto mjesečne plaće ili obustavom na svim primanjima, a ista se može izvršiti i na imovini obveznika. Povjerenstvo kaznu izriče u iznosu od 4000,00 530,00 do 40.000,00 kuna 5309,00 eura vodeći računa o težini i posljedicama povrede Zakona.

(2) Izvršenje novčane sankcije obustavom isplate dijela neto mjesečne plaće ili obustava na svim primanjima ne može trajati dulje od dvanaest mjeseci, a iznos obuhvaćen obustavom ne smije prelaziti jednu polovinu neto mjesečne plaće obveznika.

(3) Odluka o sankciji dostavlja se osobno obvezniku. Po isteku roka iz stavka 1. ovoga članka izvršnu odluku Povjerenstvo dostavlja radi provedbe službi koja obavlja obračun plaće obvezniku.

(4) Kad novčana sankcija nije u cijelosti ili djelomično plaćena kako je određeno odlukom Povjerenstva, naplata će se prisilno izvršiti putem ovlaštene institucije sukladno odredbama posebnog zakona kojim se uređuje postupak prisilne naplate.

Članak 51. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 7.

Prekršajne odredbe

Novčanom kaznom u visini od 5000,00 663,00 do 15.000,00 kuna 1990,00 eura kaznit će se jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se ne donese kodeks iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 52. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 8.

Ako čelnik tijela iz članka 42. stavka 5. ovoga Zakona ne postupi po traženju Povjerenstva, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2000 265,00 do 10.000 kuna 1327,00 eura.

Članak 53. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 9.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 od 50.000,00 kuna 663,00 do 6636,00 eura kaznit će se obveznik koji u roku određenom u članku 23. ovoga Zakona nakon prestanka dužnosti prihvati imenovanje ili izbor ili sklopi ugovor kojim stupa u radni odnos kod pravne osobe koja je za vrijeme obnašanja mandata obveznika bila u poslovnom odnosu ili kad u trenutku imenovanja, izbora ili sklapanja ugovora iz svih okolnosti konkretnog slučaja jasno proizlazi da namjerava stupiti u poslovni odnos s tijelom u kojem je obnašao dužnost.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka uz izrečenu novčanu kaznu oduzet će se i imovinska korist pribavljena prekršajem.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka uz izrečenu novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera zabrane obavljanja zvanja, određenih djelatnosti, poslova ili dužnosti fizičkoj osobi u trajanju od jedne godine.

Članak 54. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 10.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 6636,00 do 1.000.000,00 kuna 132.723,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja protivno odredbama članka 23. ovoga Zakona imenuje ili izabere na dužnost obveznika ili s njim sklopi ugovor kojim obveznik stupa u radni odnos.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 6636,00 do 500.000,00 kuna 66.361,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona koja ne obavijesti Povjerenstvo o svom stupanju u poslovni odnos putem javnog natječaja ili na drugi način s državnim tijelima ili s jedinicama lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ili s trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ima upravljački udio (članak 19. stavak 3.).

(3) Za prekršaje iz ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 od 50.000,00 kuna 663,00 do 6636,00 eura.