Što se promijenilo od NN 98/2019

Članak 3. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 1.

(1) Socijalnopedagoška djelatnost je sustav stručnih postupaka, mjera, aktivnosti i programa odnosno sustav intervencija usmjerenih pojedincima, obiteljima, skupinama, institucijama i zajednicama (u daljnjem tekstu: korisnici) utemeljenih na načelima i spoznajama socijalnopedagoške znanosti i prakse.

(2) Socijalnopedagoška djelatnost obuhvaća:

1. socijalnopedagošku procjenu proces primjene diferencijalno dijagnostičkih postupaka odnosno prikupljanja, analize i interpretacije podataka o relevantnim obilježjima, rizicima, snagama i potrebama korisnika sa svrhom predlaganja i planiranja socijalnopedagoških intervencija te obuhvaća postupak procjene i izradu stručnih nalaza, mišljenja i prijedloga

2. planiranje intervencija – proces izrade plana intervencija u suradnji s korisnicima, utemeljeno na procjeni i participativnim načelima radi strukturiranog prikazivanja identificiranih potreba, rizika i potencijala, potrebnih stručnih postupaka, ciljeva, sudionika i vremenskog okvira provedbe intervencija

3. prevenciju skup stručnih intervencija usmjerenih sprečavanju nastanka i razvoja problema u ponašanju, a putem smanjivanja rizičnih i jačanja zaštitnih čimbenika korisnika odnosno njihova osnaživanja

4. promociju mentalnog zdravlja – stručno djelovanje na temelju modela jačanja snaga i kompetencija te podrazumijeva stvaranje individualnih, društvenih i okolinskih uvjeta koji su osnažujući i kao takvi omogućuju optimalno zdravlje i razvoj korisnika

5. ranu intervenciju – skup stručnih intervencija usmjerenih korisnicima koji su u pojačanom riziku za razvoj problema u ponašanju te kod kojih su utvrđeni razvojni rizici ili razvojne teškoće, a koja se pruža u ranom razvoju problema u ponašanju i/ili u ranoj dobi djece

6. tretman skup specijaliziranih socijalnopedagoških stručnih intervencija usmjerenih prema korisnicima s razvijenim problemima u ponašanju, a radi smanjivanja rizičnih čimbenika koji su pridonijeli njihovu razvoju i održavanju te osiguravanja poželjnih promjena sa svrhom odgoja, socijalizacije i/ili resocijalizacije, rehabilitacije, socijalnog uključivanja i osnaživanja korisnika intervencija

7. socijalnopedagoško i psihoterapijsko savjetovanje – skup stručnih intervencija prema pojedincima, obiteljima i skupinama usmjerenih poticanju samoprocjene, stjecanju uvida i postizanju pozitivnih promjena u psihosocijalnom funkcioniranju sa svrhom prevladavanja teškoća, stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih potencijala te odgovornog odnosa pojedinca prema samom sebi, obitelji i društvu

8. posttretman skup socijalnopedagoških stručnih intervencijskih postupaka koji se poduzimaju nakon završene tretmanske intervencije, u pravilu u primarnom okruženju pojedinca, a sa svrhom osiguravanja održivosti učinaka provedene intervencije te odgovornog odnosa korisnika prema samom sebi, obitelji i društvu koji može uključivati i koordiniranje odnosno pomoć pri ostvarivanju različitih socijalnih, zdravstvenih, obrazovnih, radnih i drugih prava pojedinaca

9. evaluaciju skup znanstvenih i stručnih postupaka kojima se sustavno prikupljaju i analiziraju podaci radi utvrđivanja učinaka, praćenja procesa provedbe i unaprjeđivanja intervencija sa svrhom stjecanja uvida u način provođenja intervencija i njihove učinkovitosti utemeljene na znanstvenim načelima

10. zastupanje i zagovaranje – niz stručnih postupaka zalaganja, promoviranja i utjecanja na društvene politike, zakonodavstvo i prakse sa svrhom osiguravanja socijalnog uključivanja, ravnopravnosti, prava i dobrobiti korisnika odnosno socijalne pravde u najširem smislu

11. edukacijske aktivnosti – osmišljavanje i provođenje obrazovnih programa i aktivnosti za stručnjake u širem profesionalnom okruženju, u kontekstu cjeloživotnog učenja, a radi njihova ovladavanja općim i specifičnim socijalnopedagoškim, psihosocijalnim i psihoedukativnim kompetencijama te poboljšanja osobne i profesionalne djelotvornosti

12. istraživačke aktivnosti – primjena znanstvenih metoda i postupaka radi produbljivanja spoznaja o etiološkim, fenomenološkim te intervencijskim obilježjima i potrebama korisnika, kao i zakonitostima psihosocijalnog funkcioniranja pojedinaca, obitelji i skupina

13. superviziju proces specifičnog profesionalnog i osobnog učenja i razvoja stručnjaka, čiji je cilj razvoj i osnaživanje profesionalne kompetentnosti i osobne dobrobiti te podizanje razine kvalitete u obavljanju djelatnosti

14. vještačenje postupak u kojem socijalni pedagog temeljem specifične stručne procjene ili koristeći se svojim stručnim znanjem izrađuje nalaz o psihosocijalnom statusu pojedinca ili traženim činjenicama te o tome daje mišljenje

15. medijaciju proces rješavanja sukoba odnosno spornih pitanja između korisnika, u svrhu postizanja dogovora i načina eventualne nadoknade štete, uz posredovanje, vođenje i usmjeravanje medijatora

16. mentoriranje vježbenika – postupak praćenja, usmjeravanja, profesionalne brige i podrške oko rada socijalnih pedagoga vježbenika kao priprema za buduće ovlašteno obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti.

(3) Socijalnopedagoška djelatnost obavlja se primarno u kontekstu problema u ponašanju korisnika.

Članak 7. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 2.

(1) Socijalnom pedagogu priznat će se pravo na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti ako:

1. je poslovno sposoban 2. ima završen dodiplomski preddiplomski sveučilišni studij socijalne pedagogije ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalne pedagogije ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalne pedagogije u Republici Hrvatskoj ili kojem mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog, sukladno ovom Zakonu u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima 3.

2. ima položen stručni ispit ili državni stručni ispit, II. razine ili akademski stupanj magistra znanosti ili doktora znanosti ili ima više od 20 godina radnog staža u struci 4.

3. je član Hrvatske komore socijalnih pedagoga (u daljnjem tekstu: Komora)

5 4. nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela:

a) kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanje djeteta (glava XVII.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX.), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX.) odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.)

b) kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII.), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), XVI), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII.), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)

b) protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX.), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX.) odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII.) (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.)

6 5. mu nije pravomoćno izrečena prekršajno pravna sankcija za nasilje u obitelji

7 6. se protiv njega ne vodi postupak pred nadležnim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

(2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka nema hrvatsko državljanstvo, mora znati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom socijalnopedagoške djelatnosti.

(3) Pravo na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti priznaje se na zahtjev socijalnog pedagoga.

(4) O zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.

(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.

(6) Komora na temelju rješenja iz stavka 4. ovoga članka upisuje socijalnog pedagoga u Imenik socijalnih pedagoga.

Članak 9. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 3.

(1) Ovlašteni socijalni pedagog ne smije obavljati socijalnopedagošku djelatnost u slučaju:

– lišenja poslovne sposobnosti, od dana pravomoćnosti odluke o lišenju poslovne sposobnosti

– izricanja prekršajno pravne sankcije za nasilje u obitelji, od dana pravomoćnosti odluke suda

– osude na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci, od dana pravomoćnosti odluke suda

– zabrane obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti, od dana pravomoćnosti odluke o zabrani obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti

– prestanka prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti, od dana pravomoćnosti odluke o prestanku prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti.

(2) U ostalim slučajevima ovlašteni socijalni pedagog ne smije obavljati socijalnopedagošku djelatnost od dana izvršnosti rješenja Komore o prestanku prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti.

Članak 13. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 4.

(1) Ovlašteni socijalni pedagog ima pravo i obvezu stručnog usavršavanja koje obuhvaća kontinuirano praćenje razvoja socijalnopedagoške znanosti i stjecanje novih kompetencija radi održavanja i unaprjeđenja kvalitete provođenja stručnih postupaka i mjera, kao i pravo na stjecanje specijaliziranih stručnih kompetencija potrebnih za pojedino područje socijalne pedagogije.

(2) Poslodavac je dužan omogućiti ovlaštenom socijalnom pedagogu sudjelovanje na stručnom usavršavanju iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Program stručnog usavršavanja ovlaštenih socijalnih pedagoga Komora je dužna izraditi i provoditi u suradnji s tijelima državne uprave i javnim ustanovama nadležnim za stručno usavršavanje koje ovlaštenim socijalnim pedagozima u okviru svoga djelokruga organiziraju stručno usavršavanje.

(3) Način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka uređuju se općim aktom Komore, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

(4) Način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka uređuju se općim aktom Komore.

Članak 18. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 5.

Osnivači Komore su Republika Hrvatska i Hrvatska udruga socijalnih pedagoga, a prava i dužnosti osnivača u ime Republike Hrvatske obavlja ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Ministarstvo.

Članak 22. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 6.

(1) Članom Komore može biti socijalni pedagog koji ispunjava uvjete iz članka 7. stavka 1. točke 2 1. ovoga Zakona.

(2) O zahtjevu za upisom u upisnik članova Komore i brisanju iz tog upisnika odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.

(4) Član Komore dužan je podmirivati obveze prema Komori.

(5) Visina članarine utvrđuje se odlukom Skupštine Komore jednom godišnje uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(6) Komora je dužna do 31. listopada tekuće godine dostaviti Odluku o visini članarine za iduću godinu na suglasnost Ministarstvu.

(7) Ako se uskrati suglasnost na Odluku iz stavka 5. ovoga članka ili se Odluka o visini članarine ne donese za tekuću godinu, obveza plaćanja članarine iz stavka 4. ovoga članka prestaje do donošenja nove odluke.

(8) Opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore donosi Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Članak 25. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 7.

Skupština Komore donosi:

– statut

– godišnji program rada

– financijski plan

– odluku o godišnjem izvješću o radu

– odluku o financijskom izvješću

– odluku o visini članarine

– druge opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore

– etički kodeks socijalnopedagoške djelatnosti

– opće akte kojima se provode javne ovlasti Komore

– druge opće akte kojima se uređuju pitanja ustrojstva i rada Komore.

Članak 28. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 8.

(1) Skupština Komore razriješit će predsjednika ili zamjenika predsjednika Komore ili predsjednika ili člana Upravnog ili Nadzornog odbora i prije isteka mandata za koji je imenovan ako:

– to osobno zatraži

– krši propise i opće akte Komore

– ne provodi odluke tijela Komore

– nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči Komori veću štetu

– više ne ispunjava uvjete iz članka 7. ovoga Zakona

– Skupština Komore ocijeni da iz drugih razloga više ne može izvršavati povjerene ovlasti.

(2) Skupština Komore će, osim u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, razriješiti predsjednika Komore i ako ne postupi u skladu s člankom 32. stavkom 2. ovoga Zakona, a u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu i/ili financijskog izvješća Komore razriješiti predsjednika Komore, zamjenika predsjednika i članove Upravnog odbora.

(3) Postupak i način razrješenja iz stavka 1. ovoga članka pobliže će se urediti statutom Komore.

Članak 32. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 9.

(1) Godišnji program rada, financijski plan, godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće, prije upućivanja Skupštini Komore, predsjednik Komore podnosi Ministarstvu na prethodno mišljenje.

(2) Uskrati li Ministarstvo pozitivno mišljenje na koji od akata iz stavka 1. ovoga članka, Komora će otkloniti nedostatke na koje je uputilo Ministarstvo i navedene akte podnijeti Ministarstvu na ponovno prethodno mišljenje u roku od 30 dana od primitka obavijesti Ministarstva o uskrati pozitivnog mišljenja.

(3) Akti iz stavka 1. ovoga članka mogu se uputiti Skupštini Komore samo po prethodno pribavljenom pozitivnom mišljenju Ministarstva.

(4) Godišnji program rada i financijski plan iz stavka 1. ovoga članka podnose se do 30. studenoga tekuće godine za iduću godinu.

(5) Godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće iz stavka 1. ovoga članka podnose se do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

(6) Sadržaj godišnjeg izvješća o radu pravilnikom propisuje ministar.

Članak 35. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 10.

(1) Članu Komore za teške povrede dužnosti socijalnog pedagoga mogu se izreći ove mjere:

– ukor

– javni ukor

– novčana kazna

– mjera privremene zabrane obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti od mjesec dana do godinu dana

– prestanak prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti

– prestanak članstva u Komori.

(2) Članu Komore za lakše povrede dužnosti socijalnog pedagoga može se izreći ukor ili novčana kazna.

Članak 38. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 11.

(1) Stručni nadzor nad radom ovlaštenih socijalnih pedagoga provodi Komora.

(2) Stručni nadzor provodi se redovito, na zahtjev Ministarstva nadležnog ministarstva ili po službenoj dužnosti u slučaju saznanja o nekim važnim činjenicama zbog kojih je opravdano provođenje stručnog nadzora.

(3) Stručni nadzor može se provesti i povodom prigovora pravnih i fizičkih osoba, ako za to postoji opravdani razlog.

(4) Stručni nadzor obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti te kakvoće i opsega izvršenih socijalnopedagoških usluga, primjerenosti uvjeta i sredstava za obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti.

(5) Ovlašteni socijalni pedagog ili odgovorna osoba u pravnoj osobi koja obavlja socijalnopedagošku djelatnost mora omogućiti nesmetano obavljanje stručnog nadzora i staviti na raspolaganje sva sredstva i potrebnu dokumentaciju.

(6) Obavijest o provedenom stručnom nadzoru sa zahtjevom i rokom za otklanjanje utvrđenih nedostataka Komora mora dostaviti ovlaštenom socijalnom pedagogu i njegovu poslodavcu u roku od 30 dana od provođenja nadzora.

(7) Komora je dužna izvijestiti podnositelja prigovora ili zahtjeva o utvrđenom činjeničnom stanju te o poduzetim mjerama, osim u slučaju anonimne predstavke.

(8) Postupak, troškovi, naknada za provođenje stručnog nadzora i način provođenja stručnog nadzora propisuje Komora općim aktom. uređuje Komora općim aktom, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(9) Troškovi obavljanja nadzora po zahtjevu nadležnog ministarstva sufinanciraju se iz državnog proračuna, a način sufinanciranja odlukom utvrđuje ministar.