Izmjene: NN 71/2023

Članak 21. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Vrste naknada

Naknade u sustavu socijalne skrbi su:

1. zajamčena minimalna naknada

2. naknada za troškove stanovanja

3. naknada za ugroženog kupca energenata

4. naknada za osobne potrebe

5. jednokratna naknada

6. naknada za pogrebne troškove

7. naknada za redovito studiranje

8. plaćanje troškova smještaja u učeničkom domu

9. osobna invalidnina

10. doplatak za pomoć i njegu

11. status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja

12. naknada za troškove prijevoza zbog školovanja.

Članak 30. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Novčana sredstva koja se ne uračunavaju u prihod

U prihod u smislu članka 29. ovoga Zakona ne uračunavaju se novčana sredstva ostvarena po osnovi:

1. naknade za troškove stanovanja

2. naknade za ugroženog kupca energenata

3. naknade zbog tjelesnog oštećenja

4. ortopedskog dodatka

5. osobne invalidnine

6. doplatka za pomoć i njegu

7. doplatka za djecu

8. naknade koju osigurava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb, na temelju odluke predstavničkog tijela

9. stipendije za školovanje učenika ili studenta dok traje redovito školovanje ili studiranje, a najdulje do 26. godine života

10. darovanja pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe fizičke osobe

11. jednokratne donacije pravnih i fizičkih osoba do iznosa 1327,23 eura godišnje

12. pomoći za ublažavanje posljedica prirodne nepogode

13. privremenog uzdržavanja za dijete prema zakonu kojim se uređuje privremeno uzdržavanje

14. uzdržavanja za maloljetno i punoljetno dijete ostvarenog prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi do iznosa minimalne plaće

15. obiteljske mirovine za maloljetno i punoljetno dijete do iznosa minimalne plaće

16. nagrade učeniku za vrijeme praktične nastave i naukovanja

17. novčane pomoći i naknade troškova prijevoza za vrijeme obrazovanja, novčane pomoći za nezaposlene osobe s invaliditetom ostvarene prema propisu zakonu kojim se uređuje zapošljavanje

18. doplatka za njegu i pomoć druge osobe, doplatka za pripomoć u kući, ortopedskog doplatka, posebnog doplatka, jednokratne novčane pomoći, obiteljske invalidnine, uvećane i povećane obiteljske invalidnine, osobne invalidnine, troškova ukopa, potpore za obrazovanje, novčane protuvrijednosti za besplatne udžbenike, dodijeljenog iznosa stambenog kredita ili financijske potpore, novčane naknade u iznosu obiteljske invalidnine, uvećane i povećane obiteljske invalidnine, naknade za topli obrok, sredstava potpore ostvarenih kroz Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ostvarenih prema zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

19. osobne invalidnine, obiteljske invalidnine, uvećane i povećane obiteljske invalidnine, dodatka za pomoć i njegu druge osobe, ortopedskog dodatka, posebnog dodatka, dodatka za pripomoć u kući i novčane protuvrijednosti za besplatne udžbenike ostvarene prema zakonu kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih invalida rata

20. osobne invalidnine, dodatka za njegu i pomoć druge osobe, dodatka za pripomoć u kući, ortopedskog dodatka, posebnog dodatka, jednokratne novčane pomoći, obiteljske invalidnine, uvećane i povećane obiteljske invalidnine, novčane naknade u iznosu obiteljske invalidnine, povećane i uvećane obiteljske invalidnine, naknade za troškove ukopa, stipendije i novčane protuvrijednost za besplatne udžbenike prema zakonu kojim se uređuju prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata

21. jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete na temelju zakona kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore, novčane pomoći za opremu novorođenog djeteta odnosno novčane pomoći za novorođeno dijete koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb

22. rada učenika i studenta na redovitom školovanju preko učeničkih i studentskih udruga

23. novčane pomoći, naknade troškova prijevoza, smještaja i prehrane nezaposlene osobe koja je uključena u usluge profesionalne rehabilitacije ili sudjeluje u projektu ili programu koji se provodi sa svrhom zapošljavanja

24. naknade za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite

25. humanitarne akcije.

Članak 35. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Suradnja Zavoda i službe za zapošljavanje

(1) Zavod i služba nadležna za zapošljavanje dužni su međusobno surađivati u provođenju mjera socijalne uključenosti radno sposobnih i djelomično radno sposobnih samaca ili članova kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu te korisnika usluge socijalnog mentorstva.

(2) Služba nadležna za zapošljavanje dužna je provoditi aktivnosti i mjere iz svoje nadležnosti u svrhu zapošljavanja radno sposobnog i djelomično radno sposobnog samca ili člana kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu te korisnika usluge socijalnog mentorstva.

(3) Zavod je dužan službi nadležnoj za zapošljavanje dostaviti obavijest o priznatom pravu na zajamčenu minimalnu naknadu za nezaposlenog radno sposobnog ili djelomično radno sposobnog samca ili člana kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu ili mu je odobrena usluga socijalnog mentorstva te za osobu kojoj je utvrđena privremena nezapošljivost, u roku od osam dana od dana izvršnosti rješenja o priznavanju prava.

(4) Zavod je dužan službi nadležnoj za zapošljavanje dostaviti obavijest o odobrenoj usluzi socijalnog mentorstva radno sposobnom i djelomično radno sposobnom samcu ili članu kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu i uključiti predstavnika službe nadležne za zapošljavanje u proces socijalnog mentorstva.

(5) Služba nadležna za zapošljavanje dužna je obavijestiti Zavod o prestanku i razlozima prestanka vođenja u evidenciji nezaposlenih osoba radno sposobnog i djelomično radno sposobnog samca ili člana kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu, najkasnije u roku od osam dana od dana prestanka vođenja u evidenciji.

(6) Način suradnje Zavoda i službe nadležne za zapošljavanje u provođenju mjera socijalne uključenosti radno sposobnih korisnika zajamčene minimalne naknade pravilnikom propisuje ministar nadležan za socijalnu skrb (u daljnjem tekstu: ministar).

Članak 44. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Uvjeti za priznavanje, iznos naknade za osobne potrebe

(1) Pravo na naknadu za osobne potrebe priznaje se djetetu polazniku osnovne škole osnovnoškolske i djetetu i mlađoj punoljetnoj osobi polazniku srednje škole srednjoškolske dobi, drugoj mlađoj punoljetnoj osobi, odrasloj osobi i starijoj osobi kojoj se priznaje pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja ako vlastitim prihodom ne može osigurati zadovoljavanje osobnih potreba na smještaju ili organiziranom stanovanju.

(2) Pravo na naknadu za osobne potrebe priznaje se u postotku od osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona i iznosi:

1. 50 % osnovice za dijete polaznika osnovne škole osnovnoškolske dobi, odraslu i stariju osobu

2. 70 % osnovice za dijete i mlađu punoljetnu osobu polaznika srednje škole srednjoškolske dobi i drugu mlađu punoljetnu osobu.

(3) O priznavanju prava na naknadu za osobne potrebe odlučuje se rješenjem o priznavanju prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju ovoga Zakona, a pravo se priznaje s danom početka korištenja usluge smještaja ili organiziranog stanovanja.

(4) Pravo na naknadu za osobne potrebe prestaje s danom prestanka usluge smještaja ili organiziranog stanovanja odnosno s danom promijenjenih okolnosti ako korisnik ostvari prihod kojim može osigurati zadovoljavanje osobnih potreba u priznatom iznosu.

Članak 49. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Korisnik plaćanja troškova smještaja u učeničkom domu

(1) Djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi, polazniku srednje škole slabijeg imovnog stanja koji nije član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu troškove smještaja u učeničkom domu plaća Ministarstvo u skladu s odredbama ugovora o smještaju učenika u učenički dom ako:

– je slabijeg imovnog stanja i nije član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu

– je smješten u udomiteljskoj obitelji, a pohađa školu izvan mjesta prebivališta udomitelja.

(2) Kriterije slabijeg imovnog stanja iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.

Članak 55. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Pojam doplatka za pomoć i njegu

Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje se djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama zbog čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba.

Članak 61. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

Pojam statusa roditelja njegovatelja ili statusa njegovatelja

Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koja je:

1. je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe jer joj je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj ili njegovatelj osposobljen

2. je u potpunosti nepokretna i uz pomoć ortopedskih pomagala

3. koja ima poremećaj autističnog spektra četvrtog stupnja ili

4. ima više vrsta oštećenja četvrtog stupnja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih) zbog kojih je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.

Članak 63. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Njegovatelj

(1) Pravo na status njegovatelja može se priznati bračnom ili izvanbračnom drugu te životnom ili neformalnom životnom partneru roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom.

(2) Ako dijete s teškoćama u razvoju nema roditelja, ako roditelji ne žive s njim ili zbog psihofizičkog stanja nisu u mogućnosti pružiti mu potrebnu njegu, pravo na status njegovatelja može se priznati bračnom ili izvanbračnom drugu roditelja djeteta s teškoćama u razvoju, te životnom ili neformalnom životnom partneru roditelja djeteta s teškoćama u razvoju, srodniku u ravnoj lozi i srodniku u pobočnoj lozi do zaključno drugog stupnja srodstva koji ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.

(3) Ako u jednoroditeljskoj obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom iz članka 61. ovoga Zakona, pravo na status njegovatelja može se priznati i osobi iz stavka stavaka 1. i 2. ovoga članka koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.

(4) Pravo na status njegovatelja priznaje se osobi po izboru osobe s invaliditetom uz njezinu suglasnost, osobe s invaliditetom odnosno suglasnost njegovog njezina zakonskog zastupnika, koja živi u zajedničkom kućanstvu s osobom s invaliditetom ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.

Članak 64. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

Uvjeti za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja

(1) Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se roditelju ili članu kućanstva osobi iz članka 63. ovoga Zakona koji koja:

1. je punoljetan punoljetna

2. ima poslovnu sposobnost

3. nije lišen lišena roditeljske skrbi

4. ima psihofizičke sposobnosti za pružanje potrebne njege i pomoći i koji koja pruža njegu

5. živi u kućanstvu s djetetom s teškoćama u razvoju ili osobom s invaliditetom iz članka 61. ovoga Zakona i ima prebivalište na istoj adresi

6. koji je osposobljen osposobljena za pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom iz članka 61. točke 1. ovoga Zakona i koji koja pruža njegu.

(2) Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se roditelju njegovatelju ili njegovatelju do navršene 65. godine.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, roditelj njegovatelj ili njegovatelj može i nakon navršene 65. godine ostvarivati priznato pravo ako i nadalje ispunjava zakonske uvjete iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se:

1. ako djetetu s teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom nije priznato pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja prema ovom Zakonu ili nije osiguran smještaj prema drugim propisima, osim u slučaju osiguranja smještaja žrtve obiteljskog nasilja

2. ako dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom nije korisnik usluge cjelodnevnog boravka na temelju ovoga Zakona

3. ako roditelji ne koriste rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust za isto dijete

4. roditelju ili drugoj osobi koja nije lišena prava na roditeljsku skrb

5. roditelju ili drugoj osobi kod koje ne postoji zapreka iz članka 261. stavka 1. ovoga Zakona

6. ako osoba iz članka 61. ovoga Zakona nema sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju ili je pokrenut postupak za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora.

Članak 65. izmijenjenčlancima 10. i 11. ovoga akta

Naknada roditelju njegovatelju ili njegovatelju

(1) Roditelj njegovatelj ili njegovatelj djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom iz članka 61. ovoga Zakona ima pravo na naknadu u postotku od osnovice koji iznosi 800 1000 % osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona, prava iz mirovinskog osiguranja, obveznog zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.

(2) Roditelj njegovatelj ili njegovatelj djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom iz članka 61. točke 1. ovoga Zakona koja se, zbog zdravstvenog stanja, ne može uključiti u programe i usluge u zajednici ima pravo na naknadu u iznosu od 900 1200 % osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona, prava iz mirovinskog osiguranja, obveznog zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.

(3) Roditelj njegovatelj koji samostalno njeguje dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom iz članka 61. ovoga Zakona ima pravo na naknadu u postotku od osnovice koji iznosi 1200 1500 % osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona te prava iz mirovinskog osiguranja, obveznog zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.

(4) Obračun i isplatu naknada iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, uspostavu prijavno-odjavnih podataka za obvezna osiguranja te uplatu doprinosa za obvezna osiguranja obavlja Ministarstvo putem Zavoda Zavod, a sredstva za te namjene osiguravaju se u državnom proračunu.

Članak 65.a dodančlankom 11. ovoga akta

Pravo na obavljanje poslova

Za vrijeme trajanja prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja korisnik može ostvariti primitke po osnovi drugog dohotka prema propisima o porezu na dohodak na koji se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja ako obavljanje posla na temelju kojega se stječe drugi dohodak nije u suprotnosti sa svrhom priznatoga statusa roditelja njegovatelja ili njegovatelja.

Članak 68. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

Prestanak statusa roditelja njegovatelja ili njegovatelja

Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja prestaje:

1. na zahtjev roditelja njegovatelja ili njegovatelja

2. ako se promijene okolnosti iz članka 61., članka 63. stavka 3. i članka 64. stavka 1. ovoga Zakona

3. ako roditelj njegovatelj ili njegovatelj zbog neopravdanih razloga ne obavlja poslove njegovatelja u skladu s ovim Zakonom

4. ako se roditelj njegovatelj ili njegovatelj nalazi u istražnom zatvoru ili na izdržavanju kazne zatvora

5. ako roditelj njegovatelj ili njegovatelj zasnuje radni odnos, obavlja obrtničku, samostalnu ili neku drugu profesionalnu djelatnost

6. kada roditelj njegovatelj ili njegovatelj navrši 65 godina života, osim u slučaju iz članka 64. stavka 3. ovoga Zakona

7. istekom roka od dva mjeseca u slučaju privremene nesposobnosti za pružanje njege roditelja njegovatelja ili njegovatelja

8. smrću najduže deset mjeseci od dana smrti djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom o kojem se brinuo roditelj njegovatelj ili njegovatelj odnosno dana smrti osobe s invaliditetom o kojoj se brinuo roditelj njegovatelj

9. smrću osobe s invaliditetom o kojoj se brinuo njegovatelj, smrću roditelja njegovatelja ili njegovatelja

9 10. ako osoba iz članka 61. ovoga Zakona sklopi ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju ili

10 11. ako je nastupio neki od razloga navedenih u članku 64. stavku 4. ovoga Zakona.

Članak 69.a dodančlankom 13. ovoga akta

Korisnik naknade za troškove prijevoza zbog školovanja

(1) Pravo na naknadu za troškove prijevoza zbog školovanja priznaje se:

– djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom, polazniku srednje škole prema primjerenom programu odgoja i obrazovanja ili osposobljavanja za samozbrinjavanje, a ne postoji potreba da im se prizna usluga smještaja ili organizirano stanovanje

– učeniku, polazniku srednje škole smještenom u udomiteljskoj obitelji ili obiteljskom domu koji pohađa nastavu izvan mjesta prebivališta.

(2) Pravo na troškove prijevoza ima i učenik srednje škole koji je član kućanstva korisnika zajamčene minimalne naknade.

(3) Pravo iz stavaka 1. i 2. ovoga članka priznaje se ako prijevoz nije osiguran po nekoj drugoj osnovi.

(4) Naknada iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obuhvaća troškove prijevoza u odlasku i povratku i priznaje se po najnižoj cijeni za redovita prijevozna sredstva javnog prometa za najkraću relaciju, a ako korisnik za prijevoz koristi osobno vozilo, u visini cijene vozne karte javnog prijevoznika.

(5) Prijevoz djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom, polazniku srednje škole u mjestu prebivališta osigurava jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb, ako prijevoz nije osiguran po nekoj drugoj osnovi.

Članak 76. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

Sadržaj uputnice

(1) Uputnica je isprava kojom se korisnik upućuje na korištenje određene socijalne usluge propisane ovim Zakonom, određuje se pružatelj i opseg usluge te ujedno predstavlja osnovu za obračun troškova pružene usluge.

(2) Uputnica za pružanje socijalne usluge sadrži: ime i prezime korisnika, osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB), vrstu, oblik i opseg način pružanja socijalne usluge, naziv pružatelja usluge, početak i trajanje pružanja socijalne usluge, te potpis osobe ovlaštene za izdavanje uputnice i potpis ovlaštene osobe koja je izvršila obračun te upozorenje o pravnim posljedicama nepridržavanja odredbi ovoga Zakona.

(3) Uz uputnicu se prilaže individualni plan intervencija ili individualni plan promjena.

(4) Zavod je dužan voditi evidenciju o izdanim uputnicama.

(5) Način vođenja evidencije o izdanim uputnicama i obrazac uputnice pravilnikom propisuje ministar.

Članak 78. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

Obavještavanje o pružanju usluge

(1) Nakon zaprimanja uputnice ovlašteni pružatelj usluge dužan je u roku od tri dana obavijestiti Zavod o danu početka pružanja usluge ili stavljanja na listu zaprimljenih zahtjeva.

(2) Ako pružatelj usluge ne pruža uslugu korisniku kojemu je uputnica izdana ili ne pruža uslugu iz uputnice, pružatelj usluge dužan je u roku od tri dana o tome obavijestiti Zavod i navesti razloge te vratiti uputnicu.

(3) Ako Zavod ocijeni da su razlozi za odbijanje pružanja usluge iz stavka 2. ovoga članka neopravdani, o tome će odmah obavijestiti Ministarstvo.

(4) U slučaju iz stavka 2 Prestanak usluge odobrene uputnicom

(1) Usluga odobrena uputnicom prestaje na zahtjev korisnika usluge ili na temelju obavijesti pružatelja socijalne usluge o nepružanju usluge.

(2) Na temelju zahtjeva ili obavijesti iz stavka 1. ovoga članka Zavod će izdati novu uputnicu obavještava korisnika i pružatelja socijalne usluge o prestanku usluge odobrene uputnicom.

Članak 82. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Sadržaj, korisnik, svrha i pružatelj usluge stručne procjene

(1) Stručna procjena je usluga kojom se utvrđuju sposobnosti i potrebe korisnika radi davanja mišljenja o primjerenoj vrsti, trajanju i učestalosti usluge.

(2) Usluga stručne procjene odobrava se djetetu s razvojnim rizikom, odstupanjem, teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom radi priznavanja prava na uslugu psihosocijalne podrške, rane razvojne podrške, pomoći pri uključivanja u programe odgoja i redovitog obrazovanja, boravka, organiziranog stanovanja ili smještaja, a može trajati od četiri do šest sati.

(3) Uslugu stručne procjene, na temelju uputnice ili zaključka Zavoda, provodi tim stručnjaka doma socijalne skrbi koji pruža usluge djeci s teškoćama u razvoju ili osobama s invaliditetom i drugih pružatelja usluga iz članka 162. točke točaka 3. i 4. ovoga Zakona.

Članak 85. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

Sadržaj, korisnik, trajanje usluge socijalnog mentorstva

(1) Socijalno mentorstvo je usluga kojom se dugotrajno nezaposlenoj osobi koja je korisnik zajamčene minimalne naknade, djetetu korisniku korisnika zajamčene minimalne naknade, osobi s invaliditetom, korisniku kojem prestaje pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, korisniku koji je žrtva trgovanja ljudima te korisniku nakon izvršenja kazne zatvora pruža stručna pomoć usmjerena jačanju njegovih snaga i sposobnosti za uspješnije rješavanje nepovoljnih životnih prilika i bolju integraciju u zajednicu u kojoj živi.

(2) Usluga socijalnog mentorstva može se odobriti i drugim osobama u riziku od socijalne isključenosti.

(3) Usluga socijalnog mentorstva odobrava se prema procjeni stručnog radnika Zavoda, u dogovoru s korisnikom, a temelji se na odnosu povjerenja i partnerstva između socijalnog mentora i korisnika.

(4) Usluga socijalnog mentorstva pruža se u razdoblju od šest do osam mjeseci kroz minimalno deset strukturiranih susreta socijalnog mentora i korisnika.

Članak 95. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

Usluga psihosocijalne podrške obitelji

(1) Psihosocijalna podrška obitelji odobrava se radi prevladavanja obiteljskih teškoća, stjecanja roditeljskih vještina i osnaživanja obitelji za funkcioniranje u svakodnevnom životu.

(2) Usluga psihosocijalne podrške odobrava se obitelji kada se problemi i teškoće mogu riješiti samo promjenama u obitelji, kada je obitelji potrebna stručna pomoć i podrška pri odgoju i skrbi za djecu, radi usvajanja znanja i vještina za uspješnije roditeljstvo ili svakodnevnu brigu i skrb odnosno kada je rad s članovima obitelji usmjeren na poboljšanje odnosa.

(3) Usluga psihosocijalne podrške odobrava se obitelji na temelju procjene rizika, snaga i potreba u skladu s individualnim planom promjene.

(4) Psihosocijalna podrška pruža se u obitelji do pet sati tjedno, iznimno kod pružatelja usluge do šest sati tjedno, a najviše dva tri sata dnevno.

Članak 98. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

Pružatelj usluge rane razvojne podrške

(1) Uslugu rane razvojne podrške pruža dom socijalne skrbi i drugi pružatelji usluga iz članka 162. točke točaka 3. i 4. ovoga Zakona.

(2) Usluga rane razvojne podrške pruža se u obitelji ili kod pružatelja usluge.

(3 Korisniku kojem je odobrena usluga rane razvojne podrške ne može se odobriti usluga psihosocijalne podrške pojedincu.

Članak 101. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

Uvjeti za odobravanje usluge pomoći u kući

(1) Usluga pomoći u kući odobrava se osobi iz članka 100. ovoga Zakona ako:

1. nema u vlasništvu imovinu kojom može osigurati sredstva za zadovoljavanje svakodnevnih životnih potreba, osim stana ili kuće koju osoba koristi za stanovanje

2. nije sklopila ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora

3. je prosječan mjesečni prihod samca ili članova prihod po članu kućanstva u prethodna tri mjeseca prije pokretanja postupka manji od 300 % osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Ako prosječan mjesečni prihod samca ili članova prihod po članu kućanstva iz stavka 1. točke 3. ovoga članka prelazi iznos od 300 % osnovice, a nije veći od 400 % osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona, korisniku koji ispunjava uvjete iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka odobrava se 50 % cijene troškova usluge pomoći u kući.

(3) Usluga pomoći u kući može se iznimno odobriti i korisniku doplatka za pomoć i njegu za zadovoljavanje pojedine potrebe iz članka 102. ovoga Zakona koju mu ne mogu pružiti osobe iz članka 100. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 105. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

Pružatelj usluge boravka

(1) Uslugu boravka pruža dom socijalne skrbi i drugi pružatelji usluga iz članka 162. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.

(2) Korisniku kojem je odobrena usluga boravka ne može se priznati pravo na uslugu smještaja, organiziranog stanovanja ili odobriti usluga psihosocijalne podrške.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, korisniku kojem je odobrena usluga boravka do dva dana u tjednu može se odobriti usluga psihosocijalne podrške, a korisniku djetetu kojem je odobrena usluga boravka, može se odobriti usluga psihosocijalne podrške obitelji.

Članak 107. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

Korisnik usluge organiziranog stanovanja

Pravo na uslugu organiziranog stanovanja priznaje se:

1. djetetu bez odgovarajuće roditeljske skrbi ili mlađoj punoljetnoj osobi

2. djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi s problemima u ponašanju

3. djetetu stranom državljaninu bez pratnje ili bez državljanstva

4. djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom

5. osobi koja je bila korisnik prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, a kojoj je potrebno osigurati stanovanje uz pomoć i potporu iz članka 106. stavka 1. ovoga Zakona dok za to traje potreba, a najduže do 26. godine života

6. funkcionalno ovisnoj osobi starije životne dobi koja ne može samostalno zadovoljavati zadovoljava svoje potrebe odnosno kojoj je djelomično potrebna pomoć pri zadovoljavanju osnovnih potreba

7. osobi ovisnoj o alkoholu, drogama, kockanju ili drugim oblicima ovisnosti

8. trudnici ili roditelju s djetetom do godine dana života djeteta koji nema osigurano stanovanje ili zbog narušenih odnosa u obitelji ne može s djetetom ostati u obitelji

9. žrtvi obiteljskog nasilja

10. žrtvi trgovanja ljudima ili

11. beskućniku.

Članak 112. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

Usluga smještaja u kriznim situacijama

(1) Krizne situacije su situacije u kojima je ugrožen život, zdravlje ili dobrobit osobe.

(2) Pravo na uslugu smještaja u kriznim situacijama priznaje se:

1. djetetu bez odgovarajuće roditeljske skrbi

2. djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi s problemima u ponašanju

3. djetetu koje se zatekne u skitnji

4. djetetu bez pratnje stranom državljaninu ili bez državljanstva

5. djetetu o kojem se roditelji privremeno nisu u mogućnosti skrbiti zbog bolesti, neriješenog stambenog pitanja ili drugih životnih nedaća

6. trudnici ili roditelju s djetetom do godine dana koji nema stan odnosno nema osigurano stanovanje ili zbog narušenih odnosa u obitelji ne može ostati s djetetom u obitelji

7. žrtvi obiteljskog nasilja

8. žrtvi trgovanja ljudima

9. odrasloj osobi koja se zatekne izvan mjesta prebivališta ili boravišta ili koja nema prebivalište ili boravište i nije u stanju brinuti se o sebi

10. odrasloj osobi kojoj je ugrožen život zbog bolesti, nemoći, ovisnosti, socijalne isključenosti ili drugih okolnosti ili

11. beskućniku.

Članak 116. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

Usluga smještaja u drugim slučajevima, trajanje

Pravo na uslugu smještaja u drugim slučajevima priznaje se:

1. djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom zbog:

a) korištenja odmora roditelja njegovatelja odnosno njegovatelja, u ukupnom trajanju od najviše 30 dana tijekom jedne kalendarske godine ili

b) privremene nesposobnosti za rad roditelja njegovatelja odnosno njegovatelja, u skladu s propisom iz obveznog zdravstvenog osiguranja dok traje potreba, a najdulje 60 dana tijekom jedne kalendarske godine

2. djetetu i odrasloj osobi kojoj je priznata usluga smještaja u domu socijalne skrbi ili kod drugog pružatelja usluga iz članka 162. ovoga Zakona, radi iskustva obiteljskog okruženja tijekom blagdana ili školskih praznika u udomiteljskoj obitelji

3. djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom radi školovanja po posebnom programu izvan mjesta prebivališta, ako se školovanje ne može osigurati u mjestu prebivališta, najdulje do navršene 21. godine

4. djetetu s problemima u ponašanju radi multidisciplinarne procjene, u trajanju od 30 dana

5. djetetu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, ako mu skrb nije moguće osigurati u vlastitom domu i pružanjem drugih socijalnih usluga u udomiteljskoj obitelji, dok za to traje potreba, a najduže do 26. godine života

6. stranom državljaninu i osobi bez državljanstva s privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj, u trajanju do tri godine

7. osobi iz članka 19. stavka 3. ovoga Zakona, u trajanju do godinu dana

8. djetetu s teškoćama u razvoju, osobi s invaliditetom, teško bolesnoj odrasloj osobi i starijoj osobi kojoj je potrebno osigurati intenzivnu skrb i podmirenje osnovnih životnih potreba zbog oštećenja zdravlja i oštećenja funkcionalnih sposobnosti, ako mu skrb nije moguće osigurati u vlastitom domu i pružanjem drugih socijalnih usluga ili

9. osobi nesposobnoj za rad koja se nalazi u posebno teškim životnim prilikama koje se ne mogu otkloniti primjenom drugih naknada i usluga iz socijalne skrbi ili na drugi način.

Članak 119. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

Cijene socijalnih usluga

(1) Pružatelj socijalne usluge čiji je osnivač Republika Hrvatska socijalnu uslugu pruža u mreži socijalnih usluga po cijeni koja se utvrđuje odlukom o utvrđivanju cijena socijalnih usluga koju donosi ministar i javno se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pružatelj socijalne usluge čiji je osnivač Republika Hrvatska socijalnu uslugu pomoći u kući može pružati i izvan mreže socijalnih usluga.

(3) Za pružatelja socijalne usluge čiji osnivač nije Republika Hrvatska, a koji socijalnu uslugu pruža u mreži socijalnih usluga cijena usluge utvrđuje se ugovorom o pružanju socijalnih usluga s Ministarstvom.

(4) Pružatelj socijalne usluge koji uslugu pruža izvan mreže socijalnih usluga cijenu socijalne usluge određuje samostalno.

(5) Metodologiju za utvrđivanje cijena socijalnih usluga, koje se pružaju u mreži socijalnih usluga, pravilnikom propisuje ministar.

Članak 120. izmijenjenčlankom 26. ovoga akta

Plaćanje socijalnih usluga

(1) Odrasla osoba koja socijalnu uslugu koristi na temelju rješenja ili uputnice dužna je sudjelovati u cijelosti ili djelomično platiti cijenu plaćanju cijene usluge sukladno pravilniku iz članka 125. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Cijenu U plaćanju cijene socijalne usluge priznate ili odobrene djetetu na temelju ovoga Zakona dužni su u cijelosti ili djelomično platiti sudjelovati roditelji ili drugi obveznici uzdržavanja, sukladno pravilniku iz članka 125. stavka 2. ovoga Zakona, osim ako su korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu.

Članak 121. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

Sudjelovanje korisnika u plaćanju usluge

(1) Korisnik iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona dužan je u plaćanju cijene usluge sudjelovati svojim prihodima i imovinom koja ne služi njemu ili članovima njegova kućanstva za podmirenje osnovnih životnih potreba.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, korisnik usluge smještaja u kriznim situacijama ne sudjeluje u plaćanju cijene usluge.

(3) U iznos prihoda kojima je korisnik dužan sudjelovati u plaćanju cijene usluge ne uračunava se iznos koji korisnik plaća za uzdržavanje člana obitelji, prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi, a korisniku prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja visina novčanog iznosa kojim plaća cijenu usluge umanjuje se za iznos naknade za osobne potrebe korisnika.

Članak 123. izmijenjenčlankom 28. ovoga akta

Sudjelovanje obveznika uzdržavanja

(1) Ako korisnik socijalne usluge iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona ne može u cijelosti niti djelomično platiti cijenu usluge, dužni su je u cijelosti ili djelomično platiti obveznici uzdržavanja sukladno pravilniku iz članka 125. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Zakonski obveznik uzdržavanja korisnika iz stavka 1. ovoga članka Zakonski obveznik uzdržavanja odrasle osobe koja socijalnu uslugu koristi na temelju rješenje ili uputnice nije dužan sudjelovati u plaćanju cijene usluge ako je njegov prihod ili prihod njegova kućanstva manji od trostrukog iznosa zajamčene minimalne naknade za samca ili kućanstvo iz članka 27. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

Članak 126. izmijenjenčlankom 29. ovoga akta

Stvarna nadležnost

(1) O pravu na zajamčenu minimalnu naknadu, naknadu za ugroženog kupca energenata, naknadu za osobne potrebe, jednokratnu naknadu, naknadu za pogrebne troškove, naknadu za redovito studiranje, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, naknadu za troškove prijevoza zbog školovanja, uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja rješenjem odlučuje Zavod, prema prebivalištu korisnika.

(2) Socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja, socijalnog mentorstva, obiteljske medijacije, psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja, psihosocijalne podrške, rane razvojne podrške i pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, pomoći u kući i boravka uputnicom odobrava Zavod, prema prebivalištu korisnika.

(3) O pravu na naknadu za troškove stanovanja rješenjem odlučuje jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa.

(4) O ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga sukladno pravilniku iz članka 163. stavka 4. ovoga Zakona za pravne osobe iz članka 162. točke 1. podtočaka a) i b) ovoga Zakona rješenjem odlučuje Ministarstvo.

(5) O ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga sukladno pravilniku iz članka 163. stavka 4. ovoga Zakona za pravne i fizičke osobe iz članka 162. točke 1. podtočaka c) i d) i točaka 3. i 4. ovoga Zakona rješenjem odlučuje jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb.

Članak 135. izmijenjenčlankom 30. ovoga akta

Vještačenje

(1) Ako je za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi potrebno utvrđivanje činjenice postojanja Postojanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti te radne sposobnosti, Zavod će zatražiti nalaz i mišljenje potrebnog za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi Zavod utvrđuje na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja.

(2) Ako se žalbom pobija prvostupanjsko rješenje o pravima iz socijalne skrbi odnosno drugim pravima po posebnim propisima u vezi s nalazom i mišljenjem tijela vještačenja u prvom stupnju, Ministarstvo može, prije donošenja rješenja o žalbi, pribaviti nalaz i mišljenje Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Članak 136. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

Dan priznavanja prava

(1) Prava koja se, na temelju ovoga Zakona, priznaju u novčanom iznosu priznaju se s danom podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata, jednokratnu naknadu, naknadu za troškove prijevoza zbog školovanja i naknadu za pogrebne troškove priznaje se s danom izvršnosti rješenja, a pravo na naknadu za osobne potrebe priznaje se s danom početka korištenja usluge smještaja ili organiziranog stanovanja.

(3) Prava na usluge priznaju se s danom početka korištenja usluge.

(4) Prava koja se priznaju u novčanom iznosu isplaćuju se mjesečno, osim jednokratne naknade i naknade za pogrebne troškove.

Članak 137. izmijenjenčlankom 32. ovoga akta

Isplata za nepuni mjesec

Za mjesec u kojem je priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, naknadu za osobne potrebe, naknadu za redovito studiranje, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu i, status roditelja njegovatelja ili njegovatelja, naknadu za troškove prijevoza zbog školovanja korisniku se novčani iznos isplaćuje razmjerno broju dana od dana priznavanja prava do posljednjeg dana u tom mjesecu, a za mjesec u kojem prestaje pravo, korisniku se novčani iznos po priznatom pravu isplaćuje razmjerno broju dana, do dana prestanka prava.

Članak 151. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

Uvjeti za člana Povjerenstva

(1) Član Povjerenstva iz članka 150. ovoga Zakona može biti osoba koja:

– je državljanin Republike Hrvatske

– nije osuđena ili se protiv nje ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti

– nije osuđena ili se protiv nje ne vodi postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora

– u obitelji nema izrečenu mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta.

(2) Član Povjerenstva ne može odlučivati u predmetu u kojem je on stranka ili srodnik stranke po krvi u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do zaključno četvrtog stupnja, bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili srodnik po tazbini do zaključno drugog stupnja ili je u predmetu sudjelovao kao ovlaštena osoba.

Članak 162. izmijenjenčlankom 34. ovoga akta

Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi

Djelatnost socijalne skrbi obavljaju:

1. ustanove socijalne skrbi:

a) Zavod

b) Obiteljski centar

c) dom socijalne skrbi i

d) centar za pomoć u kući

2. jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb

3. udruga, vjerska zajednica i druga pravna osoba

4. fizička osoba kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik

5. udomiteljska obitelj.

Članak 165. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Početak pružanja socijalnih usluga

(1) Pravna i fizička osoba koje pružaju socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik iz članka 162. točke 1. podtočaka c) i d) i točaka 3. i 4. ovoga Zakona mogu početi pružati socijalne usluge po izvršnosti rješenja o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga.

(2) Pravna i fizička osoba koje su ispunile mjerila za pružanje socijalnih usluga u drugoj državi, članici Europske unije ili drugoj državi, ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, mogu pružati socijalne usluge koje se na temelju ovoga Zakona pružaju u obitelji korisnika, izvan mreže socijalnih usluga, nakon upisa u registar iz članka 166. ovoga Zakona.

(3) Ako pravna i fizička osoba iz stavka 2. ovoga članka socijalne usluge ne pružaju trajno, nisu dužne upisati se u registar, ali su dužne prije početka pružanja socijalnih usluga dostaviti izjavu o namjeri pružanja socijalnih usluga elektroničkim putem, jedinstvenoj kontaktnoj točki za usluge pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

(4) Izjava iz stavka 3. ovoga članka sadrži sve bitne informacije o pružatelju socijalnih usluga te služi u svrhu informiranja i jednake dostupnosti svih subjekata koji obavljaju djelatnost socijalnih usluga na teritoriju Republike Hrvatske.

Članak 180. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

Upravno vijeće Zavoda

(1) Zavodom upravlja upravno vijeće u skladu s odredbama ovoga Zakona, statuta i drugih općih akata Zavoda.

(2) Upravno vijeće čini devet članova koje imenuje Vlada Republike Hrvatske, i to:

1. pet šest članova koje Vlada Republike Hrvatske imenuje na prijedlog ministra

2. dva člana predstavnika jedan član predstavnik radnika Zavoda imenovanih imenovan na način iz stavka 4. ovoga članka

3. jednog člana jedan član kojeg Vlada Republike Hrvatske imenuje na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijeća iz redova reprezentativnih sindikata

4. jednog člana jedan član kojeg Vlada Republike Hrvatske imenuje na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijeća iz redova poslodavaca.

(3) Članovi upravnog vijeća biraju predsjednika upravnog vijeća iz redova članova upravnog vijeća iz stavka 2. točke 1. ovoga članka.

(4) Člana upravnog vijeća, predstavnika radnika zaposlenih u Zavodu imenuje i razrješava radničko vijeće, a ako ono nije utemeljeno, predstavnika radnika biraju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, sukladno općim propisima o radu.

(5) Mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine.

(6) Izbor, djelokrug, ovlaštenja i odgovornost upravnog vijeća utvrđuju se statutom Zavoda.

Članak 190. izmijenjenčlankom 37. ovoga akta

Upravno vijeće Obiteljskog centra

(1) Obiteljskim centrom upravlja upravno vijeće koje čine tri četiri predstavnika osnivača i dva predstavnika jedan predstavnik radnika zaposlenih u Obiteljskom centru.

(2) Predstavnike osnivača u upravno vijeće imenuje ministar.

(3) Članove Člana upravnog vijeća, predstavnike predstavnika radnika zaposlenih u Obiteljskom centru imenuje i razrješava radničko vijeće, a ako ono nije utemeljeno, predstavnike predstavnika radnika biraju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, sukladno općim propisima o radu.

(4) Predsjednika i zamjenika predsjednika upravnog vijeća biraju članovi upravnog vijeća između predstavnika osnivača.

(5) Mandat upravnog vijeća traje četiri godine, a predsjednik upravnog vijeća dužan je obavijestiti osnivača o isteku mandata upravnog vijeća 90 dana prije isteka mandata.

Članak 191. izmijenjenčlankom 38. ovoga akta

Ravnatelj Obiteljskog centra

(1) Obiteljski centar ima ravnatelja.

(2) Ravnatelja Obiteljskog centra, na temelju javnog natječaja, imenuje upravno vijeće, uz prethodnu suglasnost ministra.

(3) Ravnatelj ima pomoćnike koji rukovode radom ustrojstvenih jedinica Obiteljskog centra.

(4) Pomoćnike iz stavka 3. ovoga članka imenuje ravnatelj, na temelju javnog natječaja, na vrijeme od četiri godine.

(5) Uvjeti za imenovanje, izbor, djelokrug, ovlaštenja i odgovornost ravnatelja i pomoćnika ravnatelja utvrđuju se statutom.

(6) Ravnatelj i pomoćnici Pomoćnici ravnatelja Obiteljskog centra obavljaju i dio stručnih poslova sukladno u skladu s općim aktima.

(7) Mandat ravnatelja Obiteljskog centra i pomoćnika traje četiri godine.

Članak 218. izmijenjenčlankom 39. ovoga akta

Osnivanje Akademije

(1) Osnivač Akademije socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Akademija) je Republika Hrvatska, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača ostvaruje Ministarstvo.

(2) Akademija je javna ustanova koja ima svojstvo pravne osobe s pravima, obvezama te odgovornošću utvrđenom ovim Zakonom i statutom.

(3) Sjedište Akademije je u Zagrebu.

Članak 221. izmijenjenčlankom 40. ovoga akta

Upravno vijeće Akademije

(1) Akademijom upravlja upravno vijeće. (2) Upravno vijeće ima koje čine četiri stalna člana i tri člana koja se imenuju na vrijeme od četiri godine.

(2) Stalni članovi upravnog vijeća su:

– ministar nadležan za poslove socijalne skrbi

– predstavnik osnivača

– ravnatelj Zavoda

– ravnatelj Centra za posebno skrbništvo

– ravnatelj Obiteljskog centra.

(4) Tri člana (3) Članovi upravnog vijeća koji se imenuju na vrijeme od četiri godine su:

– predstavnik sveučilišnih nastavnika pravnih iz područja društvenih znanosti, polje pravo

– predstavnik sveučilišnih nastavnika Studijskog centra socijalnog rada i iz područja društvenih znanosti, polje socijalne djelatnosti

– predstavnik radnika Akademije.

(4) Stalne članove upravnog vijeća imenuje i razrješava ministar.

(5) Člana upravnog vijeća iz redova sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti i Studijskog centra socijalnog rada iz područja društvenih znanosti, polje pravo i sveučilišnih nastavnika iz područja društvenih znanosti, polje socijalne djelatnosti, imenuje i razrješava ministar na prijedlog dekana pravnih fakulteta odnosno prodekana Studijskog centra socijalnog rada.

(6) Člana upravnog vijeća iz reda radnika Akademije imenuje i opoziva radničko vijeće Akademije, a ako ono nije utemeljeno, predstavnika radnika biraju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, sukladno općim propisima o radu.

Članak 227. izmijenjenčlankom 41. ovoga akta

Zasebna organizacijska jedinica

Udruga, vjerska zajednica, trgovačko društvo i druga domaća i strana pravna osoba te obrtnik koji, osim obavljanja druge djelatnosti za koju je upisan u sudski registar ili kod drugog nadležnog tijela u skladu s posebnim propisima propisom kojim je uređen njegov pravni status, a pruža i socijalne usluge, dužan ih je pružati u zasebnoj organizacijskoj jedinici na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Članak 228. izmijenjenčlankom 42. ovoga akta

Ustrojstvo organizacijske jedinice

(1) Organizacijska jedinica u pravnoj osobi kod pružatelja usluga iz članka 227. ovoga Zakona u kojoj se pružaju socijalne usluge mora imati voditelja koji vodi poslovanje i je odgovoran je za zakonitost rada, a odgovara i za stručni rad ako pravna osoba pruža usluge stručnog rada.

(2) Voditelj iz stavka 1. ovoga članka mora ispunjavati uvjete iz članka 205. stavka 1. ovoga Zakona, osim ako pruža samo usluge pomoći u kući propisane za stručnog radnika u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisom kojim se uređuju mjerila za pružanje socijalnih usluga.

(3) Organizacijska jedinica u pravnoj osobi kod pružatelja usluga iz stavka 1 članka 227. ovoga članka Zakona u kojoj najmanje pet stručnih radnika pruža socijalne usluge mora može imati stručno vijeće, a na način rada, sastav i ovlasti stručnog vijeća na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 210. ovoga Zakona.

Članak 229. izmijenjenčlankom 43. ovoga akta

Evidencija i dokumentacija

(1) Pravna osoba i obrtnik iz članka 228 227. ovoga Zakona dužna je dužni su voditi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad sukladno pravilniku iz članka 248. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Pravna osoba i obrtnik iz stavka 1. ovoga članka dužna je dužni su Ministarstvu za statističke svrhe dostavljati godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu.

Članak 230. brisančlankom 44. ovoga akta

Način pružanja socijalne usluge

(1) Fizička osoba može samostalno, kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik, pružati socijalne usluge savjetovanja u savjetovalištu i usluge pomoći u kući.

(2) Fizička osoba koja socijalne usluge pruža kao profesionalnu djelatnost u svom nazivu ističe ime i prezime, OIB, adresu nositelja djelatnosti i oznaku djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 231. brisančlankom 44. ovoga akta

Evidencija i dokumentacija fizičke osobe koja socijalne usluge pruža kao profesionalnu djelatnost

(1) Fizička osoba iz članka 230. stavka 1. ovoga Zakona dužna je voditi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad sukladno pravilniku iz članka 248. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je Ministarstvu za statističke svrhe dostavljati godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu.

Članak 232. brisančlankom 44. ovoga akta

Djelokrug savjetovališta

Fizička osoba u savjetovalištu pruža stručnu pomoć radi prevladavanja osobnih teškoća i osnaživanja djece, odraslih i starijih osoba pružanjem socijalnih usluga:

1. psihosocijalnog savjetovanja

2. socijalnog mentorstva

3. obiteljske medijacije

4. psihosocijalnog tretmana osoba u riziku od nasilničkog ponašanja i/ili

5. psihosocijalne podrške.

Članak 233. brisančlankom 44. ovoga akta

Uvjeti za pružanje usluge savjetovanja u savjetovalištu

(1) Usluge savjetovanja u savjetovalištu može obavljati fizička osoba ako:

1. ima završen specijalistički diplomski stručni ili diplomski sveučilišni studij odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij za obavljanje stručnih poslova u djelatnosti socijalne skrbi i edukaciju iz područja savjetodavnog odnosno terapijskog rada i najmanje pet godina radnog iskustva na stručnim poslovima s propisanom kvalifikacijom u djelatnosti socijalne skrbi i dodatne edukacije sukladno pravilniku iz članka 163. stavka 4. ovoga Zakona

2. ima poslovnu sposobnost

3. ima zdravstvenu sposobnost

4. ima položen stručni ispit

5. ima odobrenje nadležne komore za samostalan rad u skladu s posebnim zakonom

6. nije u radnom odnosu odnosno ne obavlja drugu samostalnu djelatnost

7. ima odgovarajući prostor i opremu sukladno pravilniku iz članka 163. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Usluge savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka u savjetovalištu ne može obavljati osoba kod koje postoji zapreka iz članka 261. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Stranci mogu obavljati usluge savjetovanja u savjetovalištu prema propisima kojima se uređuje rad stranaca u Republici Hrvatskoj ako, osim uvjeta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, ispunjavaju uvjet znanja hrvatskog jezika najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom usluge savjetovanja.

(4) Uvjet znanja hrvatskog jezika iz stavka 3. ovoga članka ne odnosi se na fizičke osobe državljane država članica Europske unije i država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru koji usluge savjetovanja u savjetovalištu pružaju izvan mreže socijalnih usluga.

Članak 234. brisančlankom 44. ovoga akta

Zajedničko savjetovalište

(1) Više osoba može osnovati zajedničko savjetovalište na temelju ugovora.

(2) Svaki član zajedničkog savjetovališta mora ispunjavati uvjete iz članka 233. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

Članak 235. brisančlankom 44. ovoga akta

Uvjeti

(1) Uslugu pomoći u kući iz članka 100. stavka 1. ovoga Zakona može pružati fizička osoba koja ima najmanje srednju stručnu spremu, poslovnu sposobnost i zdravstvenu sposobnost za pružanje pomoći u kući.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka uslugu pomoći u kući može pružati najviše 40 sati tjedno.

(3) Pomoć u kući ne može pružati osoba kod koje postoji zapreka za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi iz članka 261. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 237. izmijenjenčlankom 45. ovoga akta

Prestanak pružanja socijalnih usluga

(1) Ustanova socijalne skrbi prestaje s pružanjem socijalnih usluga:

1. prestankom postojanja ustanove prema zakonu kojim se uređuju ustanove

2. donošenjem odluke o prestanku pružanja socijalnih usluga

3. izvršnošću rješenja inspektora o zabrani rada pružatelja usluge.

(2) Pravna osoba prestaje s pružanjem socijalnih usluga:

1. prestankom rada pravne osobe prema zakonu kojim se uređuju ustanove

2. donošenjem odluke o prestanku pružanja socijalnih usluga

3. izvršnošću rješenja inspektora o zabrani rada pružatelja usluge.

(3) Fizička osoba koja pruža socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik prestaje s pružanjem socijalnih usluga:

1. smrću fizičke osobe

2. donošenjem odluke o prestanku pružanja socijalnih usluga

3. izvršnošću rješenja inspektora o zabrani rada pružatelja usluge

4. pravomoćnošću odluke o lišenju poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na pružanje socijalnih usluga

5. zasnivanjem radnog odnosa

6. gubitkom zdravstvene sposobnosti

7. ako više ne ispunjava propisane uvjete

8. ako kod fizičke osobe nastupi zapreka iz članka 261. stavka 1. ovoga Zakona

9. prestankom obrta prema zakonu kojim se uređuje obavljanje obrta.

(4) Nadležno tijelo iz članka 126. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona dužno je donijeti rješenje o prestanku pružanja socijalnih usluga i dostaviti ga stranki bez odgode zbog razloga iz stavka 1. točaka 1. i 2., stavka 2. točaka 1. i 2. i stavka 3. točaka 1., 2. i 4. do 9. ovoga članka.

(5) Na temelju pravomoćnog rješenja iz stavka 4. ovoga članka, izvršnog rješenja inspektora o zabrani rada pružatelja usluge, kao i u slučaju neobnavljanja licencije za pružanje socijalnih usluga jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb briše pružatelja usluge iz registra iz članka 166. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 238. izmijenjenčlankom 46. ovoga akta

Privremena obustava rada fizičke osobe koja pruža socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik

(1) Fizička osoba koja pruža socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik može privremeno obustaviti pružanje socijalnih usluga zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga.

(2) O privremenoj obustavi osoba iz stavka 1. dužna je o tome izvijestiti korisnika odnosno zakonskog zastupnika korisnika, člana obitelji, jedinicu područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb te područnu ustrojstvenu jedinicu Zavoda na čijem području pruža socijalne usluge.

Članak 239. izmijenjenčlankom 47. ovoga akta

Zbrinjavanje korisnika smještaja i organiziranog stanovanja u slučaju prestanka pružanja socijalnih usluga

(1) Pružatelj socijalne usluge koji pruža uslugu smještaja i organiziranog stanovanja na temelju rješenja dužan je najkasnije 90 dana prije prestanka pružanja usluge o tome obavijestiti Zavod, korisnike odnosno zakonske zastupnike korisnika i članove obitelji.

(2) Zavod je dužan korisniku smještenom na temelju rješenja prije prestanka pružanja usluge iz stavka 1. ovoga članka osigurati drugi odgovarajući smještaj.

(3) Pružatelj socijalne usluge koji pruža uslugu smještaja i organiziranog stanovanja na temelju ugovora dužan je najkasnije 90 dana prije prestanka pružanja usluge o tome obavijestiti Zavod, korisnike odnosno zakonske zastupnike korisnika i članove obitelji.

(4) Pružatelj socijalne usluge koji pruža uslugu smještaja i organiziranog stanovanja na temelju ugovora dužan je najkasnije osam dana prije prestanka pružanja usluge korisnicima odnosno zakonskim zastupnicima korisnika i članovima obitelji pružiti informaciju o najmanje jednom drugom odgovarajućem pružatelju socijalnih usluga smještaja i organiziranog stanovanja te u daljnjem roku od osam dana o tome u pisanom obliku ili elektroničkim putem obavijestiti Zavod.

(5) Pružatelj socijalne usluge smještaja ili osoba koja uslugu smještaja pruža bez pravne osnove, kojoj je rješenjem inspektora zabranjen rad ili naložen prekid pružanja usluga, dužna je obavijestiti korisnike odnosno zakonske zastupnike korisnika i članove obitelji o prestanku rada i potrebi pronalaska drugog odgovarajućeg smještaja.

(6) Inspektor koji je donio rješenje o zabrani rada ili pružanja usluga dužan je o tome obavijestiti Zavod i nadležno tijelo koje je donijelo rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga.

(7) Zavod je dužan u slučaju iz stavka 5. ovoga članka korisniku smještenom na temelju rješenja osigurati drugi odgovarajući smještaj bez odgode.

(8) Zavod je dužan u roku od osam dana od primitka obavijesti iz stavka 6. ovoga članka korisnika koji socijalnu uslugu smještaja koristi na temelju ugovora ili bez pravne osnove, zakonskog zastupnika i člana obitelji obavijestiti da je rješenjem inspektora zabranjen rad ili pružanje usluga i da je korisnik dužan napustiti objekt u kojem se pružala usluga smještaja i pružiti informaciju o najmanje jednom drugom odgovarajućem pružatelju socijalne usluge smještaja te na zahtjev korisnika ponuditi mu pružanje usluge kod drugog odgovarajućeg pružatelja socijalne usluge smještaja na temelju ugovora ili na temelju rješenja, ako za to ispunjava zakonom propisane uvjete.

(9) Ako korisnik usluge smještaja u roku određenom u obavijesti iz stavka 8. ovoga članka ne napusti objekt, Zavod će pisanim putem korisnika upoznati s rizicima i posljedicama odbijanja napuštanja objekta.

(10) Pružatelj socijalne usluge smještaja kojem je zabranjen rad ne smije nastaviti s pružanjem usluga usluge smještaja niti podnijeti novi zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti mjerila za pružanje socijalne usluge smještaja najmanje tri godine od dana pravomoćnosti rješenja o zabrani rada.

Članak 246. izmijenjenčlankom 48. ovoga akta

Svrha, sadržaj

(1) Za potrebe obavljanja djelatnosti socijalne skrbi propisane ovim Zakonom, za planiranje, praćenje stanja te za znanstveno-istraživačke i statističke svrhe na području socijalne skrbi vode se zbirke podataka, evidencije i dokumentacija koja obuhvaća cjelokupan nacionalni sustav socijalne skrbi.

(2) Zbirke podataka sadrže podatke o:

1. pravima u sustavu socijalne skrbi

2. socijalnim uslugama

3. pružateljima socijalnih usluga

4. korisnicima novčanih naknada i socijalnih usluga

5. financiranju djelatnosti socijalne skrbi

6. obavljanju poslova koje nositeljima djelatnosti nalažu drugi propisi.

(3) Voditelji obrade podataka iz stavka 2. ovoga članka su ustanove socijalne skrbi, udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe koje pružaju socijalne usluge i fizičke osobe koje pružaju socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik.

Članak 261. izmijenjenčlankom 49. ovoga akta

Zapreke za rad u djelatnosti socijalne skrbi

(1) Ne može se primiti u radni odnos kao radnik u djelatnosti socijalne skrbi niti poslove u djelatnosti socijalne skrbi može obavljati osoba:

1. koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX.), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX.) odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.)

2. koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII.), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII.), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)

3. kojoj je pravomoćno izrečena prekršajnopravna sankcija za nasilje u obitelji

4. protiv koje se vodi postupak pred nadležnim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.).

(2) Poslodavac je dužan po službenoj dužnosti pribaviti dokaz da osoba iz stavka 1. ovoga članka nije osuđena za kaznena djela ili za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka te zatražiti od osobe iz stavka 1. ovoga članka dokaz da se protiv nje pred nadležnim sudom ne vodi postupak iz stavka 1. točke 4. ovoga članka.

(3) Poslodavac je dužan za sve radnike zaposlene u djelatnosti socijalne skrbi, najmanje jednom godišnje, pribaviti dokaz iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Ako osoba u radnom odnosu u ustanovi socijalne skrbi bude pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka odnosno ako joj bude izrečena prekršajnopravna sankcija iz stavka 1. točke 3. ovoga članka ili je protiv nje pokrenut postupak iz stavka 1. točke 4. ovoga članka, ustanova kao poslodavac otkazat će ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a nakon isteka tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, u kojem će slučaju poslodavac, istodobno uz otkazivanje ugovora o radu, od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi tijekom otkaznog roka.

(5) Ako ustanova kao poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u ustanovi socijalne skrbi pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, udaljit će osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog postupka odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.

(6) Ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni postupak pokrenut protiv radnika ili je pravomoćnom presudom radnik oslobođen od odgovornosti, radniku će se vratiti obustavljeni dio plaće od prvoga dana udaljenja.

Članak 267. izmijenjenčlankom 50. ovoga akta

Pravna osnova

(1) Unutarnji nadzor provodi se na temelju općeg akta ustanove odnosno vjerske zajednice, udruge te druge pravne osobe koja obavlja djelatnost socijalne skrbi i godišnjeg plana i programa provedbe unutarnjeg nadzora.

(2) Godišnji plan i program provedbe unutarnjeg nadzora pružatelj socijalnih usluga iz stavka 1. ovoga članka dužan je izraditi najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za sljedeću godinu.

(3) Način provođenja unutarnjeg nadzora i njegov sadržaj pravilnikom propisuje ministar.

Članak 276. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

Dužnosti inspektora

(1) U obavljanju inspekcijskih poslova inspektor je dužan:

1. zabraniti provođenje pojedinih mjera i radnji koje su protivne zakonu ili drugom propisu

2. zabraniti rad domu socijalne skrbi, centru za pružanje usluga u zajednici i drugom pružatelju usluga iz članka 162. ovoga Zakona ako:

– više ne ispunjava propisana mjerila za pružanje socijalnih usluga

– ne postupi po prethodnom rješenju inspektora kojim se naređuju mjere

– načinom pružanja usluga ugrožava zdravlje i sigurnost korisnika

3. obavijestiti nadležnu komoru kada utvrdi da stručni radnik nema odobrenje za samostalni rad od nadležne komore, ako je to uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta

4. zabraniti pravnoj osobi pružanje socijalnih usluga ako ih obavlja bez rješenja o ispunjavanju minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga propisanih ovim Zakonom

5. narediti fizičkoj osobi koja pruža socijalne usluge prekid pružanja socijalne usluge ako nije pribavila rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga propisanih ovim Zakonom i posebnim propisom

6. narediti fizičkoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik prekid pružanja socijalne usluge ako nije pribavila rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga propisanih ovim Zakonom i posebnim propisom

6 7. narediti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u određenom roku te poduzimati druge mjere za koje je ovlašten ovim Zakonom i drugim propisima

7 8. narediti provođenje postupka utvrđivanja odgovornosti odgovorne osobe kod pružatelja usluga i zaposlenih radnika

8 9. narediti i druge mjere u skladu sa zakonom.

(2) O zabrani rada pružateljima usluga iz stavka 1. točke 2. ovoga članka inspektor je dužan izvijestiti nadležno tijelo koje je donijelo rješenje o ispunjavanju mjerila za početak pružanja socijalnih usluga i jedinicu lokalne samouprave na čijem se području pruža usluga smještaja.

(3) Pružatelj usluge dužan je postupiti po izrečenim mjerama inspektora iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Ako osoba ne postupi po rješenju inspektora u roku koji je određen rješenjem, rješenje će se izvršiti primjenom mjerodavnih odredaba o prisilnom izvršenju nenovčanih obveza novčanom kaznom prema propisu kojim se uređuje opći upravni postupak.

(5) Ako inspektor prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora utvrdi nepravilnosti odnosno povrede propisa, a nije ovlašten izravno postupati, dužan je izvijestiti nadležno tijelo o uočenim nepravilnostima odnosno povredama propisa te tražiti pokretanje postupka i poduzimanje propisanih mjera.

Članak 292. izmijenjenčlankom 52. ovoga akta

Pravo na povrat i naknadu štete

(1) Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenih na ime prava na zajamčenu minimalnu naknadu, uslugu organiziranog stanovanja, i uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama i usluge smještaja radi provođenja rehabilitacijskih programa, sukladno članku 294. ovoga Zakona.

(2) Republika Hrvatska ima pravo na naknadu štete koju je počinio korisnik u slučajevima iz članka 296. ovoga Zakona.

(3) Povrat isplaćenih iznosa na ime prava iz stavka 1. ovoga članka i naknada štete iz stavka 2. ovoga članka osigurava se upisom zabilježbe tražbine na nekretninama korisnika.

Članak 293. brisančlankom 53. ovoga akta

Zabilježba

(1) Na temelju pravomoćnog rješenja o priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu, uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama, vrši se upis zabilježbe tražbine u zemljišnim knjigama na nekretninama koje su u vlasništvu odraslog korisnika, u korist Republike Hrvatske, na prijedlog nadležnog državnog odvjetništva.

(2) Zabilježba tražbine ima učinak da pravo namirenja Republike Hrvatske po osnovi povrata isplaćenih iznosa odnosno naknade štete utvrđeno ovršnom ispravom dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom tražbine pa će se ovrha moći neposredno provesti bez obzira na to tko je u međuvremenu postao nositelj knjižnoga prava.

(3) Zabilježba iz stavka 1. ovoga članka briše se na temelju suglasnosti Ministarstva kada Zavod nakon prestanka prava utvrdi da nema obveze povrata isplaćenih iznosa ili obveze naknade štete.

(4) Ako Zavod utvrdi da po osnovi priznatog prava osiguranog zabilježbom iz stavka 1. ovoga članka postoji obveza povrata isplaćenih iznosa odnosno obveza naknade štete, zabilježba se briše na temelju suglasnosti Ministarstva kada se izvrši naplata tražbine ili otpiše dug.

Članak 294. izmijenjenčlankom 54. ovoga akta

Obveznici povrata

(1) Za slučaj smrti korisnika prava na zajamčenu minimalnu naknadu, uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama i usluge smještaja radi provođenja rehabilitacijskih programa, kojem su u cijelosti ili dijelom isplaćeni troškovi priznatog prava iz sredstava državnog proračuna, Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenih po osnovi priznatog prava kojega je bio korisnik u trenutku smrti od njegovih nasljednika do visine vrijednosti naslijeđene imovine.

(2) Za slučaj da korisnik prava iz stavka 1. ovoga članka kojem su u cijelosti ili dijelom isplaćeni troškovi priznatog prava iz sredstava državnog proračuna daruje svoju imovinu, Republika Hrvatska ima pravo od obdarenika na povrat iznosa isplaćenih po osnovi priznatog prava do visine vrijednosti darovane imovine.

(3) Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenih po osnovi prava na zajamčenu minimalnu naknadu, uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama i usluge smještaja radi provođenja rehabilitacijskih programa, od osobe koja je po zakonu dužna uzdržavati korisnika ako je u postupku priznavanja prava utvrđeno da ga ta osoba neosnovano ne uzdržava ili je neopravdano odbila njegovo uzdržavanje.

(4) Zastarni rok za tražbine iz stavka 1. ovoga članka počinje teći od dana pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju.

(5) Zastarni rok za tražbine iz stavka 2. ovoga članka počinje teći od dana saznanja za darovanje.

(6) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju nasljeđivanja ošasne imovine sukladno propisu kojim se uređuje nasljeđivanje.

Članak 300. izmijenjenčlankom 55. ovoga akta

Otpis duga

(1) Zavod može na prijedlog obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa odlučiti da se njegov dug po osnovi naknade štete odnosno povrata isplaćenog iznosa djelomično ili u cijelosti otpiše ako utvrdi da podnositelj prijedloga nije u mogućnosti izvršiti povrat isplaćenih iznosa odnosno naknaditi štetu bez ugrožavanja podmirenja osnovnih stambenih i drugih osnovnih životnih potreba, uzimajući u obzir njegove prihode, imovinsko stanje i socijalni položaj.

(2) Ako podnositelj prijedloga za otpis duga živi u kućanstvu, prilikom odlučivanja o podnesenom prijedlogu u obzir se uzimaju i prihodi, imovinsko stanje i socijalni položaj članova njegova kućanstva.

(3) Prijedlog za otpis duga može se podnijeti najkasnije do dana podnošenja tužbe radi naknade štete odnosno povrata isplaćenog iznosa sudu putem nadležnog državnog odvjetništva.

(4) Ako dug obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa koji se otpisuje iznosi 1320,00 1327,23 eura ili više, Zavod može na prijedlog obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa odlučiti da se dug djelomično ili u cijelosti otpiše, samo uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(5) Zavod je dužan voditi evidenciju o otpisu tražbine obveznicima naknade štete odnosno obveznicima povrata isplaćenog iznosa s podacima o imenu i prezimenu obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa, iznosu ukupnog duga i iznosu duga koji se otpisuje te o tome do 15. siječnja svake godine za prethodnu godinu dostavljati izvješće Ministarstvu.

(6) Zavod će po službenoj dužnosti otpisati potraživanje prema obvezniku naknade štete odnosno obvezniku povrata isplaćenog iznosa ako nastupi zastara naplate potraživanja prema zakonu kojim se uređuju obvezni odnosi.

(7) Način utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za otpis duga pravilnikom propisuje ministar.

Članak 304. izmijenjenčlankom 56. ovoga akta

Ometanje inspektora u radu

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako ravnatelj ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi inspektoru ne osigura nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora i ne stavi mu na raspolaganje sva sredstva i potrebnu dokumentaciju iz članka 273. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 3980,00 do 6630,00 eura.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 3980,00 do 6630,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba koja pruža socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik.

Članak 305. izmijenjenčlankom 57. ovoga akta

Nepostupanje po rješenju inspektora

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne postupi po izrečenim mjerama inspektora iz članka 276. stavka 1. ovoga Zakona, osim u slučaju nepostupanja po rješenju inspektora iz članka 276. stavka 1. točke 2. podtočke 3. kojim se zabranjuje rad radi zaštite dobrobiti djeteta i drugih ranjivih osoba zbog njihove dobi, teške tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 3980,00 do 6630,00 eura.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 3980,00 do 6630,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba koja pruža socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik.

Članak 306. izmijenjenčlankom 58. ovoga akta

Nezakonito pružanje usluga

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. pruža usluge za koje nema izvršno rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga iz članka 165. stavka 1. ovoga Zakona

2. nastavi s pružanjem socijalnih usluga nakon donošenja odluke o prestanku pružanja socijalnih usluga, suprotno članku 237. stavku 1. točki 2. i stavku 2. točki 2. ovoga Zakona

3. nastavi s pružanjem socijalnih usluga nakon izvršnosti rješenja inspektora o zabrani rada pružatelja usluge, suprotno članku 237. stavku 1. točki 3. i stavku 2. točki 3. ovoga Zakona

4. pruža usluge smještaja većem broju korisnika od broja utvrđenog izvršnim rješenjem o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga iz članka 126. stavka 5. i članka 165. stavka 1. ovoga Zakona, donesenim sukladno pravilniku iz članka 163. stavka 4. ovoga Zakona kojim se propisuju mjerila za pružanje socijalnih usluga.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 6630,00 eura.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja pruža socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost ili za koje nema izvršno rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga iz članka 165. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja pruža socijalne usluge kao obrtnik ako:

1. pruža usluge za koje nema izvršno rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga iz članka 165. stavka 1. ovoga Zakona

2. nastavi s pružanjem socijalnih usluga nakon donošenja odluke o prestanku pružanja socijalnih usluga, suprotno članku 237. stavku 3. točki 2. ovoga Zakona

3. nastavi s pružanjem socijalnih usluga nakon izvršnosti rješenja inspektora o zabrani rada pružatelja usluge, suprotno članku 237. stavku 3. točki 3. ovoga Zakona

4. pruža usluge smještaja većem broju korisnika od broja utvrđenog izvršnim rješenjem o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga iz članka 126. stavka 5. i članka 165. stavka 1. ovoga Zakona, donesenim sukladno pravilniku iz članka 163. stavka 4. ovoga Zakona, kojim se propisuju mjerila za pružanje socijalnih usluga.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba osnivač ako:

1. dom socijalne skrbi koji je osnovala prema članku 196. stavku 1. ovoga Zakona obavlja djelatnost socijalne skrbi bez izvršnog rješenja o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga iz članka 126. stavka 5. i članka 165. stavka 1. ovoga Zakona

2. centar za pomoć u kući koji je osnovala prema članku 214. stavku 2. ovoga Zakona obavlja djelatnost socijalne skrbi bez izvršnog rješenja o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga iz članka 126. stavka 5. i članka 165. stavka 1. ovoga Zakona

3. socijalne usluge ne pruža u zasebnoj organizacijskoj jedinici, suprotno članku 227. ovoga Zakona.

(6) Za prekršaje iz stavka 4 5. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi osnivaču novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 6630,00 eura.

(7) Za prekršaje iz stavka 4 5. točaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba osnivač novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 6630,00 eura.

Članak 308. izmijenjenčlankom 59. ovoga akta

Nezakonito zapošljavanje

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako primi u radni odnos radnika za kojeg postoji zapreka za zapošljavanje iz članka 261. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik ako primi u radni odnos radnika za kojeg postoji zapreka za zapošljavanje iz članka 261. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 310. izmijenjenčlankom 60. ovoga akta

Nepropisno vođenje evidencije i dokumentacije

(1) Novčanom kaznom od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj Zavod ako:

1. ne vodi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad, suprotno članku 178. stavku 3. ovoga Zakona

2. evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad ne vodi na način i sa sadržajem propisanim pravilnikom iz članka 248. stavka 3. ovoga Zakona

3. Ministarstvu za statističke svrhe ne dostavi godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu, suprotno članku 178. stavku 4. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u Zavodu novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.

(3) Novčanom kaznom od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj obiteljski centar ako:

1. ne vodi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad, suprotno članku 193. ovoga Zakona

2. evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad ne vodi na način i sa sadržajem propisanim pravilnikom iz članka 248. stavka 3. ovoga Zakona

3. Ministarstvu za statističke svrhe ne dostavi godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu, suprotno članku 193. stavku 2. ovoga Zakona.

(4) Za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u obiteljskom centru novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.

(5) Novčanom kaznom od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj dom socijalne skrbi ako:

1. ne vodi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad, suprotno članku 213. stavku 1. ovoga Zakona

2. evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad ne vodi na način i sa sadržajem propisanim pravilnikom, suprotno članku 248. stavku 3. ovoga Zakona

3. Ministarstvu za statističke svrhe ne dostavi godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu, suprotno članku 213. stavku 2. ovoga Zakona.

(6) Za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u domu socijalne skrbi novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.

(7) Novčanom kaznom od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj centar za pomoć u kući ako:

1. ne vodi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad, suprotno članku 217. stavku 1. ovoga Zakona

2. evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad ne vodi na način i sa sadržajem propisanim pravilnikom, suprotno članku 248. stavku 3. ovoga Zakona

3. Ministarstvu za statističke svrhe ne dostavi godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu, suprotno članku 217. stavku 2. ovoga Zakona.

(8) Za prekršaj iz stavka 7. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u centru za pomoć u kući novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.

(9) Novčanom kaznom od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj udruga, vjerska zajednica, trgovačko društvo i druga domaća i strana pravna osoba koja osim obavljanja svoje djelatnosti, pruža i socijalne usluge ako:

1. ne vodi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad, suprotno članku 229. stavku 1. ovoga Zakona

2. evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad ne vodi na način i sa sadržajem propisanim pravilnikom, suprotno članku 248. stavku 3. ovoga Zakona

3. Ministarstvu za statističke svrhe ne dostavi godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu, suprotno članku 229. stavku 2. ovoga Zakona.

(10) Za prekršaj iz stavka 9. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 9. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.

(11) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik ako: 2. obrtnik ako evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad ne vodi na način i sa sadržajem propisanim pravilnikom, suprotno članku 248. stavku 3. ovoga Zakona (članak 248. stavak 3. ovoga Zakona).

1. ne vodi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad, suprotno članku 231. stavku 1. ovoga Zakona

3. Ministarstvu za statističke svrhe ne dostavi godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu, suprotno članku 231. stavku 2. ovoga Zakona.

(12) Novčanom kaznom od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se Zavod ako:

1. ne vodi evidenciju o sklopljenim nagodbama s podacima o imenu i prezimenu obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa, iznosu duga, vremenu i načinu povrata, suprotno članku 299. stavku 6. Zakona

2. do 15. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu ne dostavi Ministarstvu izvješće o sklopljenim nagodbama, suprotno članku 299. stavku 6. ovoga Zakona

3. ne vodi evidenciju o otpisu tražbine obveznicima naknade štete odnosno obveznicima povrata isplaćenog iznosa s podacima o imenu i prezimenu obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa, iznosu ukupnog duga i iznosu duga koji se otpisuje, suprotno članku 300. stavku 5. ovoga Zakona

4. do 15. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu ne dostavi Ministarstvu izvješće o otpisu tražbine za prethodnu godinu, suprotno članku 300. stavku 5. ovoga Zakona.

(13) Za prekršaj iz stavka 12. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u Zavodu novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.

(14) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se:

1. općinski načelnik ili gradonačelnik ili župan ili gradonačelnik Grada Zagreba ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb ne vodi evidenciju i dokumentaciju o priznatim pravima u sustavu socijalne skrbi propisanim ovim Zakonom, posebnim propisima i općim aktima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, suprotno članku 118. stavku 1. ovoga Zakona

2. općinski načelnik ili gradonačelnik ili župan ili gradonačelnik Grada Zagreba ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb evidenciju i dokumentaciju ne vodi na način i sa sadržajem propisanim pravilnikom, suprotno članku 118. stavku 5. ovoga Zakona

3. općinski načelnik ili gradonačelnik ili župan ili gradonačelnik Grada Zagreba ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb o podacima o korisnicima i naknadama iz sustava socijalne skrbi iz evidencije i dokumentacije ne izradi godišnje izvješće, suprotno članku 118. stavku 2. ovoga Zakona

4. općinski načelnik ili gradonačelnik ako jedinica lokalne samouprave godišnje izvješće iz članka 118. stavka 2. ovoga Zakona ne dostavi jedinici područne (regionalne) samouprave, suprotno članku 118. stavku 3. ovoga Zakona

5. župan ako jedinica područne (regionalne) samouprave ne objedini i ne potvrdi dostavljena godišnja izvješća jedinica lokalne samouprave, suprotno članku 118. stavku 3. ovoga Zakona

6. župan ako jedinica područne (regionalne) samouprave objedinjena i potvrđena godišnja izvješća lokalne samouprave ne dostavi Ministarstvu, suprotno članku 118. stavku 3. ovoga Zakona

7. župan ili gradonačelnik Grada Zagreba ako jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb godišnje izvješće iz članka 118. stavka 2. ovoga Zakona ne dostavi Ministarstvu, suprotno članku 118. stavku 4. ovoga Zakona

8. općinski načelnik ili gradonačelnik ili župan ili gradonačelnik Grada Zagreba ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb godišnje izvješće iz članka 118. stavka 2. ovoga Zakona ne dostavi nadležnom tijelu u roku koji je propisan pravilnikom iz članka 118. stavka 5. ovoga Zakona.

Članak 330. izmijenjenčlankom 61. ovoga akta

(1) Ministar će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 263. stavka 5. ovoga Zakona.

(2) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 35. stavka 6., članka 49. stavka 2., članka 69. stavka 2., članka 76. stavka 5., članka 118. stavka 5., članka 119. stavka 4., članka 125. stavka 2., članka 161. stavka 2., članka 163. stavka 4., članka 166. stavka 2., članka 242., članka 243. stavka 6., članka 248. stavka 3., članka 254. stavka 2., članka 257. stavka 6., članka 263. stavka 7., članka 267. stavka 3., članka 268. stavka 3., članka 270. stavka 2., članka 281. i članka 300. stavka 7. ovoga Zakona.

(3) Ministar će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 241. stavka 7. ovoga Zakona.