Izmjene: NN 61/2025

Članak 21. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Vrste naknada

Naknade u sustavu socijalne skrbi su:

1. zajamčena minimalna naknada

2. naknada za troškove stanovanja

3. naknada za ugroženog kupca energenata

4. naknada za osobne potrebe

5. jednokratna naknada

6. naknada za pogrebne troškove

7. naknada za redovito studiranje

8. plaćanje troškova smještaja u učeničkom domu

10. doplatak za pomoć i njegu

9. osobna invalidnina 11. status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja

12 10. naknada za troškove prijevoza zbog školovanja.

Članak 24. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Uvjeti za priznavanje zajamčene minimalne naknade

(1) Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu priznaje se samcu ili kućanstvu koji nemaju sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba niti ih mogu osigurati u visini propisanoj člankom 27. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona po osnovi:

1. prihoda samca ili članova kućanstva kao niti od obveznika uzdržavanja

2. prodaje ili najma stana ili kuće u vlasništvu samca ili člana kućanstva, koju ne koristi za stanovanje

3. prodaje ili korištenja poslovnog prostora u vlasništvu samca ili člana kućanstva

4. prodaje pokretnina u vlasništvu samca ili člana kućanstva koje ne koristi za podmirenje osnovnih životnih potreba

5. prodaje, zakupa ili najma druge imovine u vlasništvu samca ili člana kućanstva koja ne služi podmirenju osnovnih životnih potreba ili po drugoj osnovi.

(2) Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu ne priznaje se samcu ili kućanstvu ako:

1. je samac ili član kućanstva vlasnik registriranog vozila čija vrijednost prelazi iznos od 40 osnovica iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona, osim vozila koje služi za prijevoz samca ili člana kućanstva korisnika prava po osnovi invaliditeta, starije i teško pokretne osobe ili je prema procjeni stručnog radnika vozilo nužno zbog prometne izoliranosti

2. je samac sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora

3. samac ili član kućanstva u postupku priznavanja prava nije omogućio uvid u prihod ili imovinu

4. se nezaposleni radno sposoban i djelomično radno sposoban samac, osim djeteta nakon navršene 15. godine koje se ne školuje redovito, ne nalazi u evidenciji nezaposlenih osoba prema zakonu kojim se uređuje tržište rada

5. je samac korisnik usluge smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju ovoga Zakona, osim beskućnika koji je korisnik usluge smještaja ili organiziranog stanovanja u prenoćištu ili prihvatilištu, žrtve nasilja u obitelji i žrtve trgovanja ljudima ili

6. je samac otkazao ugovor o radu u razdoblju od šest mjeseci prije pokretanja postupka radi priznavanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu.

Članak 25. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Umanjivanje iznosa zajamčene minimalne naknade

Iznos zajamčene minimalne naknade iz članka 27. stavka 3. ovoga Zakona umanjuje se kućanstvu za udio:

1. nezaposlenog radno sposobnog i djelomično radno sposobnog člana kućanstva, osim djeteta nakon navršene 15. godine koje se ne školuje redovito, koji nije evidentiran kao nezaposlena osoba pri službi nadležnoj za zapošljavanje

2. člana kućanstva koji je sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora

3. člana kućanstva kojemu je osigurana usluga smještaja ili organiziranog stanovanja

4. člana kućanstva koji je otkazao ugovor o radu u razdoblju od šest mjeseci prije pokretanja postupka radi priznavanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu.

Članak 26. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Iznimke od obveze prijave u evidenciju nezaposlenih osoba

Odredbe članka 24. stavka 2. točke 4. i članka 25. točke 1. ovoga Zakona ne odnose se na:

1. osobu kojoj nedostaje najviše pet godina do stjecanja prava na starosnu mirovinu prema propisu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje

2. dijete nakon navršene 15. godine dok koje se ne školuje redovito

3. osobu koja se redovito školuje, a najduže do navršene 26. godine

3 4. trudnicu i rodilju do šest mjeseci nakon poroda, roditelja koji čuva i odgaja dijete do godinu dana, blizance do tri godine ili ima troje i više djece do navršenih deset godina te roditelja koji koristi posvojiteljski dopust

4 5. osobu kojoj je utvrđena privremena nezapošljivost prema zakonu kojim se uređuje profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom

5 6. nezaposlenog člana kućanstva bez prihoda koji skrbi za dijete ili za odraslog člana obitelji koji nije sposoban skrbiti o sebi, ako takav način skrbi nadomješta institucionalnu skrb po ovom Zakonu ili

6 7. nezaposlenog člana kućanstva koji skrbi za dijete predškolske dobi, kojemu skrb nije moguće osigurati uz pomoć treće osobe ili u odgojno-obrazovnim ustanovama.

Članak 27. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Postotak osnovice za izračun prava samcu ili članu kućanstva

(1) Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu priznaje se u postotku od osnovice iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Zajamčena minimalna naknada za samca iznosi:

1. 100 % osnovice za radno sposobnog samca

2. 130 % osnovice za stariju osobu i osobu potpuno nesposobnu za rad.

(3) Zajamčena minimalna naknada za kućanstvo utvrđuje se kao zbroj udjela članova kućanstva, a udio za pojedinog člana kućanstva iznosi:

1. 70 % osnovice za odraslu radno sposobnu osobu

2. 95 % osnovice za odraslu osobu potpuno nesposobnu za rad i za stariju osobu

3. 120 145 % osnovice za samohranog radno sposobnog roditelja

4. 135 160 % osnovice za samohranog roditelja potpuno nesposobnog za rad

5. 70 95 % osnovice za dijete

6. 80 105 % osnovice za dijete u jednoroditeljskoj obitelji

7. 90 115 % osnovice za dijete samohranog roditelja

8. 120 145 % osnovice za trudnicu i rodilju do šest mjeseci nakon poroda.

(4) Iznos zajamčene minimalne naknade za kućanstvo uvećava se za troškove smještaja člana kućanstva u učenički dom za vrijeme trajanja školske godine, osim ako se troškovi smještaja u učenički dom ne podmiruju na drugi način.

(5) Iznos zajamčene minimalne naknade za kućanstvo ne može biti veći od 150 % brutoiznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj.

Članak 28. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Postotak osnovice Iznos zajamčene minimalne naknade beskućniku, korisniku naknade za izračun prava beskućniku redovito studiranje, žrtvi nasilja u obitelji i žrtvi trgovanja ljudima

(1) Beskućniku kojem je osiguran smještaj ili organizirano stanovanje u prihvatilištu priznaje se pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u visini od 50% 100 % iznosa zajamčene minimalne naknade iz članka 27. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, ako ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.

(2) Žrtvi nasilja u obitelji i žrtvi trgovanja ljudima kojoj je priznata usluga smještaja u kriznim situacijama Korisniku naknade za redovito studiranje priznaje se pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u visini od 50 100 % iznosa zajamčene minimalne naknade iz članka 27. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, ako ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.

(3) Žrtvi nasilja u obitelji i žrtvi trgovanja ljudima kojima je priznata usluga smještaja u kriznim situacijama priznaje se pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u visini od 100 % iznosa zajamčene minimalne naknade iz članka 27. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.

Članak 30. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

Novčana sredstva koja se ne uračunavaju u prihod

U prihod u smislu članka 29. ovoga Zakona ne uračunavaju se novčana sredstva ostvarena po osnovi:

1. naknade za troškove stanovanja

2. naknade za ugroženog kupca energenata

3. naknade zbog tjelesnog oštećenja

4. ortopedskog dodatka

5. osobne invalidnine

5. inkluzivnog dodatka

6. doplatka za pomoć i njegu djecu

7. doplatka za djecu 8. naknade koju osigurava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb, na temelju odluke predstavničkog tijela

9 8. stipendije za školovanje učenika ili studenta dok traje redovito školovanje ili studiranje, a najdulje do 26. godine života

10 9. darovanja pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe fizičke osobe

11 10. jednokratne donacije pravnih i fizičkih osoba do iznosa 1327,23 eura godišnje

12 11. pomoći za ublažavanje posljedica prirodne nepogode

13 12. privremenog uzdržavanja za dijete prema zakonu kojim se uređuje privremeno uzdržavanje

14 13. uzdržavanja za maloljetno i punoljetno dijete ostvarenog prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi do iznosa minimalne plaće

15 14. obiteljske mirovine za maloljetno i punoljetno dijete do iznosa minimalne plaće

16 15. nagrade učeniku za vrijeme praktične nastave i naukovanja

17 16. novčane pomoći i naknade troškova prijevoza za vrijeme obrazovanja, novčane pomoći za nezaposlene osobe s invaliditetom ostvarene prema zakonu kojim se uređuje zapošljavanje

18 17. doplatka za njegu i pomoć druge osobe, doplatka za pripomoć u kući, ortopedskog doplatka, posebnog doplatka, jednokratne novčane pomoći, obiteljske invalidnine, uvećane i povećane obiteljske invalidnine, osobne invalidnine, troškova ukopa, potpore za obrazovanje, novčane protuvrijednosti za besplatne udžbenike, dodijeljenog iznosa stambenog kredita ili financijske potpore, novčane naknade u iznosu obiteljske invalidnine, uvećane i povećane obiteljske invalidnine, naknade za topli obrok, sredstava potpore ostvarenih kroz Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ostvarenih prema zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

19 18. osobne invalidnine, obiteljske invalidnine, uvećane i povećane obiteljske invalidnine, dodatka za pomoć i njegu druge osobe, ortopedskog dodatka, posebnog dodatka, dodatka za pripomoć u kući i novčane protuvrijednosti za besplatne udžbenike ostvarene prema zakonu kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih invalida rata

20 19. osobne invalidnine, dodatka za njegu i pomoć druge osobe, dodatka za pripomoć u kući, ortopedskog dodatka, posebnog dodatka, jednokratne novčane pomoći, obiteljske invalidnine, uvećane i povećane obiteljske invalidnine, novčane naknade u iznosu obiteljske invalidnine, povećane i uvećane obiteljske invalidnine, naknade za troškove ukopa, stipendije i novčane protuvrijednost za besplatne udžbenike prema zakonu kojim se uređuju prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata

20. rodiljne i roditeljske te posvojiteljske poštede od rada, rodiljne i roditeljske te posvojiteljske brige o djetetu, jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete na temelju zakona kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore, novčane pomoći za opremu novorođenog djeteta odnosno novčane pomoći za novorođeno dijete koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb

22 21. rada učenika i studenta na redovitom školovanju preko učeničkih i studentskih udruga

23 22. novčane pomoći, naknade troškova prijevoza, smještaja i prehrane nezaposlene osobe koja je uključena u usluge profesionalne rehabilitacije ili sudjeluje u projektu ili programu koji se provodi sa svrhom zapošljavanja

24 23. naknade za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite

25 24. humanitarne akcije.

Članak 36. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Rad za opće dobro bez naknade

(1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su organizirati rad za opće dobro bez naknade za radno sposobne i djelomično radno sposobne samce ili članove kućanstva koji su korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu te snositi troškove za provedbu rada za opće dobro i zaštite na radu.

(2) Rad za opće dobro bez naknade izvršava se na temelju ugovora kojim se određuje trajanje rada, mjesto obavljanja rada, opseg i vrsta posla.

(3) Radno sposoban i djelomično radno sposoban samac ili član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu dužan je odazvati se pozivu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade.

(4) Odredba stavka 3. ovoga članka ne odnosi se na osobe iz članka 26. ovoga Zakona, osobu koja se zbog trenutačnog zdravstvenog stanja ne može odazvati pozivu za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade te korisnika usluge socijalnog mentorstva.

(5) U radovima za opće dobro bez naknade osobe iz stavka 3. ovoga članka mogu sudjelovati od 60 do 90 sati mjesečno.

Članak 40. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

Prestanak prava na zajamčenu minimalnu naknadu

(1) Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu prestaje samcu ili kućanstvu ako:

1. se praćenjem materijalnih i drugih socijalnih prilika korisnika utvrdi da su prilike znatno povoljnije od onih koje se mogu osigurati na temelju priznatog prava

2. zbog promijenjenih okolnosti korisnik ne ispunjava uvjete za daljnje korištenje prava ili

3. u postupku preispitivanja utvrđivanja uvjeta za daljnje korištenje prava samac ili član kućanstva nije omogućio uvid u prihod ili imovinu.

(2) Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu prestaje samcu ili se iznos umanjuje kućanstvu za udio člana kućanstva ako:

1. se samac ili član kućanstva nalazi na bolničkom liječenju, u istražnom zatvoru, na izdržavanju kazne zatvora ili boravi u inozemstvu u neprekidnom trajanju duljem od dva mjeseca

2. samac ili član kućanstva umre.

(3) Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, u slučaju iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka, prestaje sa zadnjim danom u mjesecu u kojem je nastala promijenjena okolnost.

(4) Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu prestaje samcu ili se iznos umanjuje kućanstvu za udio člana kućanstva iz stavka 2. ovoga članka s danom nastupanja okolnosti iz stavka 2. ovoga članka.

(5) U slučaju priznavanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu na temelju netočnih ili nepotpunih podataka o prihodima i drugim okolnostima o kojima ovisi priznavanje ili opseg prava poništava se rješenje kojim je pravo priznato.

(6) Korisniku iz stavka 1. točke 3. i stavka 5. ovoga članka ne može se priznati pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u roku od šest mjeseci od dana prestanka prava.

Članak 45. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

Uvjeti za priznavanje jednokratne naknade

(1) Pravo na jednokratnu naknadu priznaje se samcu ili kućanstvu koje zbog podmirenja izvanrednih troškova nastalih zbog trenutačnih životnih okolnosti (rođenja ili obrazovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, prirodne nepogode i slično) nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe.

(2) Pravo na jednokratnu naknadu može se priznati i:

1. radi nabave osnovnih predmeta u kućanstvu ili nabave nužne odjeće ili obuće ako se nabava nužnih predmeta u kućanstvu odnosno odjeće i obuće ne može osigurati putem humanitarnih organizacija

2. djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi polazniku srednje škole koji je korisnik prava na uslugu smještaja u udomiteljskoj obitelji za kupnju obveznih školskih udžbenika, ako to pravo ne ostvaruje po drugoj osnovi

3. korisniku smještaja u kriznim situacijama radi naknade troškova prijevoza u mjesto prebivališta, vlastitu ili udomiteljsku obitelj, dom socijalne skrbi, kod drugog pružatelja usluge odnosno u drugu ustanovu

4. korisniku usluge smještaja ili organiziranog stanovanja u slučaju trenutačne potrebe koja ne može biti zadovoljena u okviru usluge smještaja ili organiziranog stanovanja. ili

5. posvojitelju nakon zasnovanog posvojenja za potrebe posvojenog djeteta.

(3) Zahtjev za priznavanje jednokratne naknade iz stavka 2. točke 5. ovoga članka može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana zasnivanja posvojenja.

Članak 46. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

Iznos jednokratne naknade

(1) Ukupan iznos priznatih jednokratnih naknada u jednoj kalendarskoj godini može iznositi najviše 500 % osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona za samca odnosno 700 % osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona za kućanstvo.

(2) Jednokratna naknada može se isplatiti i u naravi ako se na temelju utvrđenih okolnosti ocijeni ili se može osnovano pretpostaviti da korisnik naknadu neće koristiti namjenski.

(3) U slučaju iz članka 45. stavka 2. točke 5. ovoga Zakona naknada se priznaje u iznosu od 1327,23 eura.

(4) U osobito opravdanim slučajevima, kada to zahtijevaju životne okolnosti u kojima se korisnik našao, Zavod može jednom godišnje priznati jednokratnu naknadu u iznosu do 1327,23 eura.

Članak 82. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

Sadržaj, korisnik, svrha i pružatelj usluge stručne procjene

(1) Stručna procjena je usluga kojom se utvrđuju sposobnosti i potrebe korisnika radi davanja mišljenja o primjerenoj vrsti, trajanju i učestalosti usluge.

(2) Usluga stručne procjene odobrava se djetetu s razvojnim rizikom, odstupanjem, teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom radi priznavanja prava na uslugu psihosocijalne podrške, rane razvojne podrške, pomoći pri uključivanja u programe odgoja i redovitog obrazovanja, boravka, organiziranog stanovanja ili smještaja, a može trajati od četiri do šest sati.

(3) Uslugu stručne procjene, na temelju uputnice ili zaključka Zavoda, provodi tim stručnjaka doma socijalne skrbi koji pruža usluge djeci s teškoćama u razvoju ili osobama s invaliditetom i drugih pružatelja usluga iz članka 162. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.

Članak 84. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

Trajanje, pružatelj usluge psihosocijalnog savjetovanja

(1) Usluga psihosocijalnog savjetovanja odobrava se nakon procjene rizika snaga i potreba u skladu s individualnim planom promjene ili planom intervencije, u trajanju do šest mjeseci.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je zbog postignutih pozitivnih promjena, prema procjeni Zavoda, potrebno daljnje pružanje usluge, usluga psihosocijalnog savjetovanja može se odobriti još dva mjeseca nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka, a za žrtve nasilja u obitelji i žrtve rodno utemeljenog nasilja dok traje potreba.

(3) Uslugu psihosocijalnog savjetovanja pruža stručni radnik Obiteljskog centra, doma socijalne skrbi i drugih pružatelja usluga iz članka 162. točaka 3. i 4. ovoga Zakona koji ima dodatnu izobrazbu iz područja savjetovališnog i/ili terapijskog rada i odobrenje nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima kojima se regulira djelatnost savjetodavnog terapeuta i psihoterapeuta.

Članak 85. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

Sadržaj, korisnik, trajanje usluge socijalnog mentorstva

(1) Socijalno mentorstvo je usluga kojom se dugotrajno nezaposlenoj osobi koja je korisnik zajamčene minimalne naknade, djetetu korisnika zajamčene minimalne naknade, osobi s invaliditetom, korisniku kojem prestaje pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, korisniku koji je žrtva trgovanja ljudima te korisniku nakon izvršenja kazne zatvora pruža stručna pomoć usmjerena jačanju njegovih snaga i sposobnosti za uspješnije rješavanje nepovoljnih životnih prilika i bolju integraciju u zajednicu u kojoj živi.

(2) Usluga socijalnog mentorstva može se odobriti i drugim osobama u riziku od socijalne isključenosti.

(3) Usluga socijalnog mentorstva odobrava se prema procjeni stručnog radnika Zavoda, u dogovoru s korisnikom, a temelji se na odnosu povjerenja i partnerstva između socijalnog mentora i korisnika.

(4) Usluga socijalnog mentorstva pruža se u razdoblju od šest do osam mjeseci kroz minimalno deset strukturiranih susreta socijalnog mentora i korisnika.

(5) Korisnici iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužni su pristupiti inicijalnom susretu u Zavodu radi procjene i dogovora o odobravanju usluge socijalnog mentorstva.

Članak 101. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

Uvjeti za odobravanje usluge pomoći u kući

(1) Usluga pomoći u kući odobrava se osobi iz članka 100. ovoga Zakona ako:

1. nema u vlasništvu imovinu kojom može osigurati sredstva za zadovoljavanje svakodnevnih životnih potreba, osim stana ili kuće koju osoba koristi za stanovanje

2. nije sklopila ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora

3. je prosječan mjesečni prihod samca ili prihod po članu kućanstva u prethodna tri mjeseca prije pokretanja postupka manji od 300 500 % osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Ako prosječan mjesečni prihod samca ili prihod po članu kućanstva iz stavka 1. točke 3. ovoga članka prelazi iznos od 300 500 % osnovice, a nije veći od 400 600 % osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona, korisniku koji ispunjava uvjete iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka odobrava se 50 % cijene troškova usluge pomoći u kući.

(3) Usluga pomoći u kući može se iznimno odobriti i korisniku doplatka za pomoć i njegu za zadovoljavanje pojedine potrebe iz članka 102. ovoga Zakona koju mu ne mogu pružiti osobe iz članka 100. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 105. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Pružatelj usluge boravka

(1) Uslugu boravka pruža dom socijalne skrbi i drugi pružatelji usluga iz članka 162. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.

(2) Korisniku kojem je odobrena usluga boravka ne može se odobriti usluga psihosocijalne podrške, priznati pravo na uslugu organiziranog stanovanja ili pravo na uslugu smještaja, organiziranog stanovanja ili odobriti usluga psihosocijalne podrške osim smještaja u udomiteljsku obitelj.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, korisniku kojem je odobrena usluga boravka do dva dana u tjednu može se odobriti usluga psihosocijalne podrške, a korisniku djetetu kojem je odobrena usluga boravka, može se odobriti usluga psihosocijalne podrške obitelji.

Članak 120. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

Plaćanje socijalnih usluga

(1) Odrasla osoba koja socijalnu uslugu pomoći u kući, boravka, organiziranog stanovanja i smještaja koristi na temelju rješenja ili uputnice dužna je sudjelovati u plaćanju cijene usluge sukladno pravilniku iz članka 125. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) U plaćanju cijene socijalne usluge organiziranog stanovanja i smještaja priznate ili odobrene djetetu na temelju ovoga Zakona dužni su sudjelovati roditelji ili drugi obveznici uzdržavanja, sukladno pravilniku iz članka 125. stavka 2. ovoga Zakona, osim ako su korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu.

Članak 121. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

Sudjelovanje korisnika u plaćanju usluge

(1) Korisnik usluga iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona dužan je u plaćanju cijene usluge sudjelovati svojim prihodima i imovinom koja ne služi njemu ili članovima njegova kućanstva za podmirenje osnovnih životnih potreba.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, korisnik usluge smještaja u kriznim situacijama ne sudjeluje u plaćanju cijene usluge.

(3) U iznos prihoda kojima je korisnik dužan sudjelovati u plaćanju cijene usluge ne uračunava se iznos koji korisnik plaća za uzdržavanje člana obitelji, prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi.

Članak 122. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

Sudjelovanje djeteta i mlađe punoljetne osobe u plaćanju usluge

Dijete i mlađa punoljetna osoba koja ima redoviti mjesečni prihod dužna je sudjelovati ne sudjeluju u plaćanju cijene usluge priznate ili odobrene na temelju ovoga Zakona najviše do 30 % visine svojih prihoda.

(2) Dijete ne sudjeluje u plaćanju usluge svojom imovinom.

Članak 123. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

Sudjelovanje obveznika uzdržavanja

Zakonski obveznik uzdržavanja odrasle osobe koja socijalnu uslugu socijalne usluge iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona koristi na temelju rješenje rješenja ili uputnice nije dužan sudjelovati u plaćanju cijene usluge ako je njegov prihod ili prihod njegova kućanstva manji od trostrukog iznosa zajamčene minimalne naknade za samca ili kućanstvo određene odlukom iz članka 27 22. stavaka 2. i 3 stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 126. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

Stvarna nadležnost

(1) O pravu na zajamčenu minimalnu naknadu, naknadu za ugroženog kupca energenata, naknadu za osobne potrebe, jednokratnu naknadu, naknadu za pogrebne troškove, naknadu za redovito studiranje, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, naknadu za troškove prijevoza zbog školovanja, uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja rješenjem odlučuje Zavod, prema prebivalištu korisnika.

(2) Socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja, socijalnog mentorstva, obiteljske medijacije, psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja, psihosocijalne podrške, rane razvojne podrške i pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, pomoći u kući i boravka uputnicom odobrava Zavod, prema prebivalištu korisnika.

(3) O pravu na naknadu za troškove stanovanja rješenjem odlučuje jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa.

(4) O ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga sukladno pravilniku iz članka 163. stavka 4. ovoga Zakona za pravne osobe iz članka 162. točke 1. podtočaka a) i b) ovoga Zakona rješenjem odlučuje Ministarstvo.

(5) O ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga sukladno pravilniku iz članka 163. stavka 4. ovoga Zakona za pravne i fizičke osobe iz članka 162. točke 1. podtočaka c) i d) i točaka 3. i 4. ovoga Zakona rješenjem odlučuje jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb.

Članak 127. brisančlankom 22. ovoga akta

Rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga

(1) Rješenje iz članka 126. stavka 5. ovoga Zakona donosi se na razdoblje do tri godine.

(2) Pružatelj usluge koji želi pružati usluge nakon isteka roka određenog rješenjem kojim se odobrava pružanje socijalnih usluga dužan je najkasnije 60 dana prije isteka roka podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje socijalnih usluga.

Članak 137. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

Isplata za nepuni mjesec

Za mjesec u kojem je priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, naknadu za osobne potrebe, naknadu za redovito studiranje, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili njegovatelja, naknadu za troškove prijevoza zbog školovanja korisniku se novčani iznos isplaćuje razmjerno broju dana od dana priznavanja prava do posljednjeg dana u tom mjesecu, a za mjesec u kojem prestaje pravo, korisniku se novčani iznos po priznatom pravu isplaćuje razmjerno broju dana, do dana prestanka prava.

Članak 160. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

Pravo članova Povjerenstva na naknadu

(1) Član Povjerenstva iz članka 150. ovoga Zakona ima pravo na naknadu u visini 1 % prosječne netoplaće isplaćene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini za svaki završeni predmet.

(2) Član Povjerenstva iz članka 150. ovoga Zakona ima pravo na naknadu prijevoznih troškova za dolazak na sjednicu Povjerenstva u visini stvarnih troškova ili naknadu troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, kako je utvrđeno za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske.

(3) Sredstva za naknade iz stavaka 1. i 2. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske u razdjelu Ministarstva.

(4) Odredbe ovoga članka koje se odnose na članove Povjerenstva odnose se i na predsjednika i potpredsjednika Povjerenstva.

(5) Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka odlukom utvrđuje ministar.

Članak 163. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

Mjerila za pružanje socijalnih usluga

(1) Za pružanje socijalnih usluga pravne i fizičke osobe iz članka 162. točaka 1. do 4. ovoga Zakona moraju ispunjavati mjerila prostora, opreme, potrebnih stručnih i drugih radnika, sadržaj, opseg i način pružanja usluga propisanih pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka.

(2) Mjerila iz stavka 1. ovoga članka za socijalnu uslugu smještaja razrađuju se različito, ovisno o kapacitetu pružatelja usluge, i to:

– do deset i više od deset mjesta za djecu

– do 20 30 i više od 20 30 mjesta za odrasle i starije osobe.

(3) Adresa pružatelja lokacije pružanja usluga smještaja ili organiziranoga stanovanja za žrtve nasilja i žrtve trgovanja ljudima je klasificiran podatak označen stupnjem tajnosti »tajno«.

(4) Mjerila za pružanje socijalnih usluga za pravne i fizičke osobe iz članka 162. točaka 1. do 4. ovoga Zakona pravilnikom propisuje ministar.

Članak 192. izmijenjenčlankom 26. ovoga akta

Opći akti Obiteljskog centra

(1) Opći akti Obiteljskog centra su statut, pravilnik o radu, pravilnik o unutarnjoj sistematizaciji i drugi opći akti koji se donose na temelju statuta.

(2) Statut, pravilnik o radu i pravilnik o unutarnjoj sistematizaciji donosi upravno vijeće, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(3) Statutom Obiteljskog centra uređuje se:

– djelokrug i naziv ustrojstvenih jedinica

– prava, obveze i odgovornosti tijela upravljanja

– obavljanje stručno-administrativnih, pravnih i njima sličnih poslova

– i druga pitanja propisana Zakonom bitna za rad Obiteljskog centra.

(4) Pravilnik o radu i pravilnik kojim se uređuje unutarnje ustrojstvo Obiteljskog centra donosi Upravno vijeće.

(5) Druge opće akte Obiteljskog centra donosi ravnatelj, uz prethodnu suglasnost upravnog vijeća.

Članak 200. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

Voditelj podružnice doma socijalne skrbi

(1) Podružnicu doma socijalne skrbi vodi voditelj podružnice.

(2) Za voditelja podružnice može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja doma socijalne skrbi iz članka 205. ovoga Zakona.

(3) Voditelja podružnice doma kojem je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb imenuje ravnatelj između zaposlenih stručnih radnika zaposlenika doma, uz suglasnost upravnog vijeća doma, na mandat od četiri godine.

(4) Voditelj podružnice ima ovlasti u skladu s djelatnošću podružnice koja je određena aktom o osnivanju i statutom, a uvjeti za voditelja utvrđuju se općim aktom doma.

(5) Osoba koja je imenovana za voditelja podružnice nakon prestanka mandata ima pravo povratka na prijašnje poslove, a do povratka na prijašnje poslove mijenja je osoba s kojom se radni odnos zasniva na određeno vrijeme.

Članak 202. izmijenjenčlankom 28. ovoga akta

Uvjeti za člana upravnog vijeća doma socijalne skrbi

Članovi upravnog vijeća predstavnici osnivača u upravnom vijeću doma, kojem je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb, moraju imati najmanje završen specijalistički sveučilišni diplomski ili stručni diplomski studij ili diplomski sveučilišni studij odnosno integrirani preddiplomski prijediplomski i diplomski sveučilišni studij.

Članak 205. izmijenjenčlankom 29. ovoga akta

Uvjeti za ravnatelja doma socijalne skrbi

(1) Za ravnatelja doma socijalne skrbi može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. završen specijalistički sveučilišni diplomski ili stručni diplomski studij ili diplomski sveučilišni studij odnosno integrirani preddiplomski prijediplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada, socijalne politike, prava, psihologije, socijalne pedagogije, edukacijske rehabilitacije, logopedije, medicine, sociologije, filozofije, kineziologije, pedagogije, ekonomije, politologije, novinarstva, javne uprave, informatike ili završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnom mjestu odgojitelja predškolske djece, učitelja ili nastavnika ili završen studij iz polja ili drugi studij iz znanstvenih područja humanističkih ili društvenih znanosti, područja biomedicine i zdravstva te dijelova umjetničkog područja likovne ili glazbene umjetnosti

2. najmanje pet godina radnog iskustva s propisanom kvalifikacijom i

3. nepostojanje zapreke iz članka 261. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Ravnatelj doma socijalne skrbi kojem je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, mora imati i hrvatsko državljanstvo.

(3) Kandidat za ravnatelja doma čiji je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska, a koji je član upravnog vijeća ne može sudjelovati u raspravi i donošenju odluke o prijedlogu da se njega imenuje za ravnatelja doma socijalne skrbi.

Članak 209. izmijenjenčlankom 30. ovoga akta

Vršitelj dužnosti ravnatelja

(1) U slučaju razrješenja ravnatelja doma socijalne skrbi prije isteka mandata ili ako se na natječaj za ravnatelja nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih kandidata ne bude izabran, do imenovanja ravnatelja na temelju natječaja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja, najduže do godinu dana.

(2) Osoba imenovana za vršitelja dužnosti ravnatelja mora ispunjavati uvjete za ravnatelja iz članka 205. stavaka stavka 1. točaka 1. i 3. i stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 218. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

Osnivanje Akademije

(1) Osnivač Akademije socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Akademija) je Republika Hrvatska, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača ostvaruje Ministarstvo.

(2) Akademija je javna ustanova koja ima svojstvo pravne osobe s javnim ovlastima s pravima, obvezama te odgovornošću utvrđenom ovim Zakonom i statutom.

(3) Sjedište Akademije je u Zagrebu.

Članak 219. izmijenjenčlankom 32. ovoga akta

Djelatnost Akademije

(1) Djelatnost Akademije je:

– standardizacija obveznih i specijaliziranih programa stručnog usavršavanja

– organiziranje i provođenje kontinuiranog stručnog usavršavanja stručnih radnika ‒ provođenje standardizacije programa usavršavanja na Akademiji koji nisu usklađeni s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom

‒ organizacija i provođenje početnog i kontinuiranog usavršavanja stručnih i drugih radnika Zavoda

‒ organizacija i provođenje početnog i kontinuiranog usavršavanja stručnih i drugih radnika Obiteljskog centra

‒ organizacija i provođenje početnog i kontinuiranog usavršavanja stručnih i drugih radnika Centra za posebno skrbništvo

‒ organizacija i provođenje početnog i kontinuiranog usavršavanja stručnih i drugih radnika pružatelja socijalnih usluga u djelatnosti socijalne skrbi

– organiziranje i provođenje početnog usavršavanja stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi

– organiziranje i provođenje stručnog usavršavanja pripravnika u djelatnosti socijalne skrbi te drugih zaposlenika iz područja socijalne skrbi

– organiziranje ‒ organizacija i provođenje stručnog usavršavanja ravnatelja u sustavu socijalne skrbi

– organiziranje ‒ organizacija i provođenje stručnog usavršavanja stručnih radnika Centra za posebno skrbništvo – organiziranje i provođenje stručnog usavršavanja drugih sudionika u postupcima koje vodi Zavod

– organiziranje i provođenje programa kontinuiranog stručnog usavršavanja obiteljskih medijatora

– organiziranje i provođenje stručnog usavršavanja za stručne radnike u Obiteljskom centru

– organiziranje i provođenje stručnog usavršavanja posebnih skrbnika i drugih stručnih radnika u Centru za posebno skrbništvo

– organiziranje i provođenje stručnog usavršavanja drugih pružatelja socijalnih usluga u djelatnosti socijalne skrbi

– organiziranje i provođenje organizacijske, timske i metodske ‒ organizacija i provođenje usavršavanja obiteljskih medijatora

‒ organizacija i provođenje supervizije u sustavu socijalne skrbi

– donošenje odluka o napredovanju u zvanje mentora ‒ vrednovanje programa usavršavanja i savjetnika – rada predavača na Akademiji

‒ obavljanje drugih poslova utvrđenih zakonom.

(2) Pri provođenju svojih djelatnosti Na temelju javne ovlasti Akademija rješava u prvom stupnju u postupcima napredovanja u zvanje mentora i savjetnika.

(3) U postupcima napredovanja u zvanje mentora i savjetnika Akademija odlučuje rješenjem.

(4) O žalbi protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka odlučuje Ministarstvo.

(5) Protiv rješenja Ministarstva žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) U obavljanju djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka Akademija može surađivati s drugim tijelima, ustanovama, visokim učilištima, udrugama, komorama, zakladama i drugim pravnim osobama.

(7) Odnosi između Akademije i tijela iz stavka 2 6. ovoga članka mogu se urediti ugovorom.

Članak 225. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

Ovlasti Programskog vijeća Akademije

Programsko vijeće:

‒ donosi godišnji plan edukacije za stručno usavršavanje – usavršavanja

‒ predlaže upravnom vijeću Godišnji program usavršavanja

‒ standardizira programe stručnog usavršavanja – određuje na Akademiji

‒ odabire program usavršavanja na Akademiji

‒ odabire predavače na Akademiji

– standardizira i ‒ odobrava materijale za provedbu usavršavanja

‒ prati kvalitetu provođenja programa stručnog usavršavanja – utvrđuje prijedlog programa izobrazbe mentora i predavača – provodi vrednovanje rada predavača na Akademiji

– provodi vrednovanje programa usavršavanja

‒ sudjeluje u izradi pravila i drugih općih akata sukladno ovom Zakonu

‒ donosi poslovnik o svojem radu

‒ obavlja druge poslove utvrđene statutom i zakonom.

Članak 228. izmijenjenčlankom 34. ovoga akta

Ustrojstvo organizacijske jedinice

(1) Organizacijska jedinica kod pružatelja usluga iz članka 227. ovoga Zakona u kojoj se pružaju socijalne usluge mora imati voditelja koji je odgovoran za stručni rad.

(2) Voditelj iz stavka 1. ovoga članka mora ispunjavati uvjete propisane za stručnog radnika u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisom kojim se uređuju mjerila za pružanje socijalnih usluga.

(2) Organizacijska jedinica kod pružatelja usluga iz članka 227. ovoga Zakona u kojoj najmanje pet stručnih radnika pruža socijalne usluge može imati stručno vijeće, a na način rada, sastav i ovlasti stručnog vijeća na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 210. ovoga Zakona.

Članak 248. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Baze podataka, ovlasti Ministarstva

(1) Ministarstvo upravlja, održava, koristi, osigurava sigurnosne uvjete i nadzor baze podataka i cjelokupnog informacijskog sustava socijalne skrbi te pruža informatičku podršku sustavu socijalne skrbi.

(2) Ministarstvo izdaje ovlaštenja i određuje razinu ovlasti za pristup bazi podataka te za unošenje novih i korištenje postojećih podataka.

(3) Sadržaj i način vođenja evidencije i dokumentacije pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi te sadržaj obrazaca za izradu godišnjeg statističkog izvješća sustava socijalne skrbi pravilnikom propisuje ministar.

(4) Upute i način popunjavanja obrasca godišnjeg statističkog izvješća za prethodnu godinu objavljuje se 1. ožujka tekuće godine na mrežnim stranicama Ministarstva.

Članak 252. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

Stručni radnici Obiteljskog centra

Stručne poslove u Obiteljskom centru obavljaju socijalni radnik, pravnik, psiholog, socijalni pedagog i edukacijski rehabilitator s položenim stručnim ispitom, odobrenjem nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima i dodatnim edukacijama iz savjetodavnog i/ili terapijskog rada, obiteljske medijacije ili supervizije psihosocijalnog rada ili drugih specijalističkih usavršavanja.

Članak 256. izmijenjenčlankom 37. ovoga akta

Osposobljavanje stručnih radnika za samostalan rad

(1) Osoba koja se prvi put zapošljava u zanimanju iz članaka 251., 252. i 253. ovoga Zakona zapošljava se kao pripravnik na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka može se primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (u daljnjem tekstu: stručno osposobljavanje) u ustanovi socijalne skrbi na temelju ugovora o stručnom osposobljavanju, sklopljenog u pisanom obliku.

(3) Pripravnički staž i stručno osposobljavanje traje 12 šest mjeseci, a stručno osposobljavanje ubraja se u pripravnički staž.

(4) Odredbe stavaka 1. do 3. ovoga članka ne primjenjuju se na zdravstvene i druge stručne radnike koji u djelatnosti socijalne skrbi obavljaju poslove uređene posebnim propisima.

Članak 257. izmijenjenčlankom 38. ovoga akta

Stručni ispit

(1) Nakon isteka pripravničkog staža i stručnog osposobljavanja osobe iz članka 256. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona stječu pravo polaganja stručnog ispita.

(2) Stručni ispit iz stavka 1. ovoga članka polaže se pred ispitnim povjerenstvom Ministarstva.

(3) O položenom stručnom ispitu Ministarstvo izdaje uvjerenje.

(4) Odredbe stavaka 1., 2. i 3 Pripravnik iz članka 256. stavka 1. ovoga Zakona koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme dužan je stručni ispit položiti u roku od tri mjeseca nakon isteka pripravničkog staža.

(5) Osoba čija je profesija regulirana dužna je ishoditi odobrenje nadležne komore za samostalan rad u roku od tri mjeseca nakon položenog stručnog ispita.

(6) Osoba iz stavaka 4. i 5. ovoga članka ne može obavljati samostalan rad do položenog stručnog ispita odnosno dok ne ishodi odobrenje za samostalan rad.

(7) Nepolaganje stručnog ispita u roku iz stavka 4. ovoga članka i neishođenje odobrenja za samostalni rad u roku iz stavka 5. ovoga članka predstavlja posebno opravdane razloge za otkaz ugovora o radu koji se pripravniku može otkazati najkasnije zadnjeg dana roka iz stavka 4. ovoga članka.

(8) Odredbe stavaka 1. do 7. ovoga članka ne primjenjuju se na zdravstvene i druge stručne radnike koji u djelatnosti socijalne skrbi obavljaju poslove uređene posebnim propisima.

(9) Stručni radnik koji u vrijeme zasnivanja radnog odnosa u djelatnosti socijalne skrbi ima odgovarajuće radno iskustvo na poslovima određenog stupnja obrazovanja i odgovarajuće struke dužan je u roku od godine dana od prijama u radni odnos položiti stručni ispit.

(10) Sadržaj i način provođenja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi, ustanove i druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u kojima se može provoditi pripravnički staž, sadržaj, program i način polaganja stručnoga ispita te sadržaj i izgled uvjerenja o položenome stručnom ispitu pravilnikom propisuje ministar.

(11) Osoba koja je odgovarajuće radno iskustvo na poslovima određenog stupnja obrazovanja stekla izvan sustava socijalne skrbi obavljajući djelatnosti socijalnog rada, psihološku djelatnost, socijalnopedagošku djelatnost ili edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost ima pravo polaganja stručnog ispita u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 258. izmijenjenčlankom 39. ovoga akta

Iznimke od obveze polaganja stručnog ispita

(1) Stručni radnik koji je položio stručni ispit s odgovarajućom kvalifikacijom u drugoj djelatnosti primit će se na rad u ustanovu socijalne skrbi ili kod drugog pružatelja socijalnih usluga bez obveze polaganja stručnog ispita.

(2) Nije dužan polagati stručni ispit stručni radnik koji ima akademski stupanj magistra ili doktora znanosti iz područja društvenih, odgojnih i medicinskih znanosti u onim poljima odnosno granama koje imaju dodirne točke s djelatnošću socijalne skrbi, ili položen pravosudni ispit koji je, sukladno prijašnjim propisima, oslobođen obveze polaganja državnog ispita za poslove radnog mjesta određenog stupnja obrazovanja ili državni ispit u skladu s propisima o državnim službenicima ili koji ima više od 20 godina radnog iskustva u struci.

Članak 261. izmijenjenčlankom 40. ovoga akta

Zapreke za rad u djelatnosti socijalne skrbi

(1) Ne može se primiti u radni odnos kao radnik u djelatnosti socijalne skrbi niti poslove u djelatnosti socijalne skrbi može obavljati osoba:

1. koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX.), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX.) odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.)

2. koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII.), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII.), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)

3. kojoj je pravomoćno izrečena prekršajnopravna sankcija za nasilje u obitelji

4. protiv koje se vodi postupak pred nadležnim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.).

(2) Poslodavac je dužan po službenoj dužnosti pribaviti dokaz da osoba iz stavka 1. ovoga članka nije osuđena za kaznena djela ili za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka te zatražiti od osobe iz stavka 1. ovoga članka dokaz da se protiv nje ne vodi postupak iz stavka 1. točke 4. ovoga članka.

(3) Poslodavac je dužan za sve radnike zaposlene u djelatnosti socijalne skrbi, najmanje jednom godišnje, pribaviti dokaz iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Ako osoba u radnom odnosu kod poslodavca u ustanovi djelatnosti socijalne skrbi bude pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka odnosno ako joj bude izrečena prekršajnopravna sankcija iz stavka 1. točke 3. ovoga članka ili je protiv nje pokrenut postupak iz stavka 1. točke 4. ovoga članka, ustanova kao poslodavac otkazat će otkazati ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a nakon isteka tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, u kojem će slučaju poslodavac, istodobno uz otkazivanje ugovora o radu, od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi tijekom otkaznog roka.

(5) Ako ustanova kao poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu kod poslodavca u ustanovi djelatnosti socijalne skrbi pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, udaljit će osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog postupka odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.

(6) Ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni postupak pokrenut protiv radnika ili je pravomoćnom presudom radnik oslobođen od odgovornosti, radniku će se vratiti obustavljeni dio plaće od prvoga dana udaljenja.

Članak 263. izmijenjenčlankom 41. ovoga akta

Stručno usavršavanje i napredovanje stručnih radnika

(1) Stručni radnici u djelatnosti socijalne skrbi imaju pravo, dužnost i obvezu trajno se stručno usavršavati prema godišnjem planu edukacije usavršavanja koji donosi Akademija.

(2) Pod trajnim stručnim usavršavanjem podrazumijeva se pojedinačno i organizirano usavršavanje u struci u području socijalnog rada, prava, socijalne pedagogije, psihologije, logopedije, edukacijske rehabilitacije, radne terapije, odgoja, informacijsko-komunikacijskih tehnologija, savjetodavnog rada, upravljanja, socijalne politike i drugih područja važnih za učinkovito i kvalitetno obavljanje poslova u socijalnoj skrbi.

(3) Stručno usavršavanje iz stavka 2. ovoga članka odnosi se na početno, specijalizirano i kontinuirano usavršavanje ravnatelja i stručnih radnika zaposlenih u sustavu socijalne skrbi, usavršavanje pripravnika i drugih zaposlenika iz područja socijalne skrbi te usavršavanje drugih sudionika u postupcima koje vodi Zavod, kao i drugih pružatelja socijalnih usluga u djelatnosti socijalne skrbi.

(4) Postupak licenciranja programa stručnog usavršavanja provodi Ministarstvo tijekom godine na temelju javnog poziva.

(5) Standarde i postupak licenciranja programa stručnog usavršavanja za stručne radnike i stručne suradnike u sustavu socijalne skrbi, način vođenja i sadržaja Registra licenciranih programa i Registra realiziranih programa te sadržaj i izgled certifikata o završenom stručnom usavršavanju pravilnikom propisuje ministar.

(4) Stručni radnici u djelatnosti socijalne skrbi mogu napredovati u struci odnosno zanimanju i steći zvanje mentora i savjetnika.

(5) Razine, odgovarajuća zvanja, uvjete i način napredovanja stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi pravilnikom propisuje ministar.

Članak 305. izmijenjenčlankom 42. ovoga akta

Nepostupanje po rješenju inspektora

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne postupi po izrečenim mjerama inspektora iz članka 276. stavka 1. ovoga Zakona, osim u slučaju nepostupanja po rješenju inspektora iz članka 276. stavka 1. točke 2. podtočke 3. kojim se zabranjuje rad radi zaštite dobrobiti djeteta i drugih ranjivih osoba zbog njihove dobi, teške tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 3980,00 do 6630,00 eura.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 3980,00 do 6630,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba koja pruža socijalne usluge i fizička osoba koja pruža socijalne usluge kao obrtnik.