Na tekst
slovozakona

Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Što se promijenilo od NN 86/2008

Temeljni tekst, NN 86/2008. Nastali tekst objavljen 23. srpnja 2008.; vrijedio do 10. lipnja 2011.

Od tada je izmijenjeno 68 članaka i dodano 20 članaka.

Prikazana je razlika između teksta koji je tada vrijedio i važećeg teksta, članak po članak; uz svaki članak stoje akti koji su ga u međuvremenu mijenjali.

Akti primijenjeni u međuvremenu: NN 61/2011 (izmjene i dopune), NN 4/2018 (izmjene i dopune), NN 112/2019 (izmjene i dopune), NN 17/2025 (izmjene i dopune).

Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.

Tekst koji je tada vrijedio · Važeći tekst · Promjene od drugoga dana · Povijest članaka

Članak 1.a dodanNN 17/2025: dodan člankom 1.

Rodna neutralnost izraza

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 4. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člancima 2. i 3.

Pravilnik o unutarnjem redu

Službenici i namještenici se primaju u službu i raspoređuju na slobodna radna mjesta utvrđena pravilnikom o unutarnjem redu.
Pravilnik o unutarnjem redu donosi se posebno za svako upravno tijelo ili kao zajednički pravilnik za više upravnih tijela lokalne jedinice.
Pravilnik o unutarnjem redu za upravna tijela općine donosi općinski načelnik, za upravna tijela grada gradonačelnik, a za upravna tijela županije župan. Pravilnik se donosi na prijedlog pročelnika upravnih tijela.
Pročelnici upravnih tijela lokalne jedinice pripremaju prijedloge pravilnika o unutarnjem redu za radna mjesta u upravnim tijelima kojima upravljaju.
Prije donošenja pravilnika o unutarnjem redu općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan dužan je dostaviti prijedlog pravilnika o unutarnjem redu sindikalnom povjereniku na očitovanje, ako je isti imenovan ili izabran. Sindikalni povjerenik može u roku od osam dana dostaviti svoje očitovanje o prijedlogu pravilnika o unutarnjem redu.
Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuju se unutarnje ustrojstvo upravnih tijela, nazivi i opisi poslova radnih mjesta, stručni i drugi uvjeti za raspored na radna mjesta, broj izvršitelja i druga pitanja od značaja za rad upravnih tijela u skladu sa statutom i općim aktima lokalne jedinice.
Odredbama pravilnika o unutarnjem redu mogu se utvrditi radna mjesta na kojima će se obavljati poslovi vezani uz upravljanje projektom koji se financira iz fondova ili programa Europske unije i drugi privremeni poslovi te odrediti dokad se te odredbe primjenjuju.
Pravilnik o unutarnjem redu donosi se u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu odluke o ustrojstvu upravnih tijela.
Pravilnik o unutarnjem redu objavljuje se u službenom glasilu lokalne jedinice, a stupa na snagu najranije prvog dana od dana objave u službenom glasilu. Ako općina odnosno grad nema svoje službeno glasilo, pravilnik o unutarnjem redu objavljuje se u službenom glasilu županije.

Članak 4.a dodanNN 17/2025: dodan člankom 3.

Zajednički službenik

Ako dvije ili više jedinica lokalne samouprave obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga organiziraju zajednički putem jednog ili više službenika upravnog tijela jedne od tih jedinica (u daljnjem tekstu: zajednički službenik), u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim zakonom te statutima i općim aktima jedinica lokalne samouprave, općinski načelnici odnosno gradonačelnici posebnim sporazumom uređuju statusna pitanja zajedničkog službenika.

Sporazum iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:

‒ broj zajedničkih službenika,

‒ poslove koje će obavljati zajednički službenik,

‒ način organizacije obavljanja zajedničkih poslova,

‒ mjesto rada zajedničkog službenika,

‒ upravno tijelo u kojem je zajednički službenik zaposlen i naziv radnog mjesta na koje je raspoređen,

‒ odredbu da će zajednički službenik pravo na plaću i druga prava i obveze iz službe ostvarivati u jedinici lokalne samouprave u kojoj je zaposlen,

‒ način sudjelovanja jedinica lokalne samouprave u osiguranju sredstava za plaće i druga materijalna prava zajedničkog službenika odnosno visinu udjela svake jedinice lokalne samouprave u osiguranju tih sredstava,

‒ postupak ukidanja radnog mjesta zajedničkog službenika ili smanjenja broja izvršitelja na radnom mjestu zajedničkog službenika.

Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na sporazum o zajedničkom obavljanju poslova putem zajedničkog službenika koji sklapaju jedinice područne (regionalne) samouprave s jedinicama lokalne samouprave sukladno posebnom zakonu.

Zajednički službenik ostvaruje sva prava i obveze iz službe u jedinici lokalne samouprave u kojoj je zaposlen u skladu s ovim Zakonom.

Prilikom ocjenjivanja zajedničkog službenika pročelnik upravnog tijela u kojem je službenik zaposlen zatražit će od pročelnika nadležnih upravnih tijela ostalih jedinica lokalne samouprave koje su potpisale sporazum o zajedničkom obavljanju poslova mišljenje o radu službenika.

Članak 4.b dodanNN 17/2025: dodan člancima 3. i 53.

Zajedničko upravno tijelo

Ako dvije ili više jedinica lokalne samouprave obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga organiziraju zajednički putem zajedničkog upravnog odjela ili službe (u daljnjem tekstu: zajedničko upravno tijelo), sukladno zakonu kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugom zakonu, sporazumom o osnivanju zajedničkog upravnog tijela uredit će se statusna pitanja službenika.

Sporazum iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:

‒ naziv zajedničkog upravnog tijela,

‒ sjedište zajedničkog upravnog tijela,

‒ poslove koje će obavljati zajedničko upravno tijelo,

‒ potreban broj službenika u zajedničkom upravnom tijelu,

‒ način organizacije obavljanja zajedničkih poslova,

‒ podatak o jedinici lokalne samouprave u kojoj će službenici zajedničkog upravnog tijela ostvarivati prava i obveze iz službe,

‒ podatak o službeniku koji će privremeno obavljati poslove pročelnika zajedničkog upravnog tijela do imenovanja pročelnika na temelju javnog natječaja,

‒ način sudjelovanja jedinica lokalne samouprave u osiguranju sredstava za plaće i druga materijalna prava službenika zajedničkog upravnog tijela odnosno visinu udjela svake jedinice lokalne samouprave u osiguranju tih sredstava.

U zajedničko upravno tijelo preuzet će se službenici upravnih tijela jedinica lokalne samouprave koje su sklopile sporazum iz stavka 1. ovoga članka zatečeni na poslovima iz djelokruga zajedničkog upravnog tijela, a poslove pročelnika zajedničkog upravnog tijela do imenovanja pročelnika na temelju javnog natječaja obavljat će službenik određen u sporazumu iz stavka 2. ovoga članka.

Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na sporazum o osnivanju zajedničkog upravnog tijela koji sklapaju jedinice područne (regionalne) samouprave s jedinicama lokalne samouprave sukladno posebnom zakonu.

Članak 4.c dodanNN 17/2025: dodan člancima 3. i 53.

Posebnosti službe u zajedničkom upravnom tijelu

Pravilnik o unutarnjem redu zajedničkog upravnog tijela donosi općinski načelnik odnosno gradonačelnik jedinice lokalne samouprave u kojoj službenici zajedničkog upravnog tijela ostvaruju prava i obveze iz službe, uz prethodnu suglasnost općinskih načelnika odnosno gradonačelnika ostalih jedinica lokalne samouprave. Pravilnik o unutarnjem redu zajedničkog upravnog tijela donosi se na prijedlog pročelnika zajedničkog upravnog tijela.

Odluku o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika zajedničkog upravnog tijela donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave u kojoj službenici zajedničkog upravnog tijela ostvaruju prava i obveze iz službe, uz prethodnu suglasnost predstavničkih tijela ostalih jedinica lokalne samouprave.

Osnovica za obračun plaće službenika i namještenika zajedničkog upravnog tijela određuje se u jedinici lokalne samouprave u kojoj službenici zajedničkog upravnog tijela ostvaruju prava i obveze iz službe, u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuju plaće službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Pročelnik zajedničkog upravnog tijela imenuje se na temelju javnog natječaja.

Pročelnika zajedničkog upravnog tijela imenuje i razrješava općinski načelnik odnosno gradonačelnik jedinice lokalne samouprave u kojoj službenici zajedničkog upravnog tijela ostvaruju prava i obveze iz službe, uz prethodnu suglasnost općinskih načelnika odnosno gradonačelnika ostalih jedinica lokalne samouprave.

Plan prijma u službu u zajedničko upravno tijelo donosi općinski načelnik odnosno gradonačelnik jedinice lokalne samouprave u kojoj službenici zajedničkog upravnog tijela ostvaruju prava i obveze iz službe, uz prethodnu suglasnost općinskih načelnika odnosno gradonačelnika ostalih jedinica lokalne samouprave koje su potpisale sporazum o zajedničkom obavljanju poslova, vodeći računa o potrebama tog tijela i raspoloživim financijskim sredstvima. Plan prijma u službu u zajedničko upravno tijelo donosi se na prijedlog pročelnika zajedničkog upravnog tijela.

O pravima i obvezama pročelnika zajedničkog upravnog tijela odlučuje općinski načelnik odnosno gradonačelnik jedinice lokalne samouprave u kojoj službenici zajedničkog upravnog tijela ostvaruju prava i obveze iz službe.

Prilikom ocjenjivanja pročelnika zajedničkog upravnog tijela općinski načelnik odnosno gradonačelnik iz stavka 7. ovoga članka zatražit će od općinskih načelnika odnosno gradonačelnika ostalih jedinica lokalne samouprave koje su potpisale sporazum iz članka 4.b ovoga Zakona mišljenje o radu pročelnika.

U slučaju ukidanja zajedničkog upravnog tijela jedinice lokalne samouprave koje su ustrojile to upravno tijelo posebnim će sporazumom utvrditi način preuzimanja službenika dotadašnjeg zajedničkog upravnog tijela, rješavanje njihova radnopravnog statusa te način sudjelovanja u osiguranju potrebnih sredstava za isplatu otpremnina istekom raspolaganja službenicima koji neće biti raspoređeni na radna mjesta u upravnim tijelima jedinica lokalne samouprave koje su imale zajedničko upravno tijelo.

Članak 4.d dodanNN 17/2025: dodan člankom 3.

Objava sporazuma o zajedničkom obavljanju poslova

Sporazum o zajedničkom obavljanju poslova putem zajedničkog službenika i sporazum o zajedničkom obavljanju poslova putem zajedničkog upravnog tijela obvezno se objavljuju na mrežnim stranicama jedinica lokalne samouprave koje su potpisale te sporazume.

Ako općina odnosno grad nema svoje mrežne stranice, sporazumi iz stavka 1. ovoga članka obvezno se objavljuju na mrežnim stranicama županije.

Članak 5. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 1.; NN 17/2025: izmijenjen člankom 4.

Odlučivanje u prvom stupnju

O Odlučivanje o prijmu u službu, rasporedu na radno mjesto te o drugim pravima i obvezama službenika kao i o prestanku službe odlučuje rješenjem pročelnik upravnog tijela ili osoba koju on za to pisano ovlasti.
O, premještaju, napredovanju, plaći, produženju roka za polaganje državnog ispita, stavljanju na raspolaganje, prestanku službe te zadržavanju u službi upravna je stvar o kojoj rješenjem odlučuje pročelnik ili službena osoba kojoj je rješavanje o tome utvrđeno opisom poslova radnog mjesta, sukladno pravilniku o unutarnjem redu, osim kad je ovim Zakonom izrijekom propisano da rješenje donosi pročelnik upravnog tijela.

Odlučivanje o imenovanju i razrješenju pročelnika upravnog tijela te o drugim pravima i obvezama pročelnika odlučuje rješenjem, plaći, produženju roka za polaganje državnog ispita, stavljanju na raspolaganje, prestanku službe te zadržavanju u službi pročelnika upravna je stvar o kojoj rješenjem odlučuje općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan.
Ovlaštenje za donošenje rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se odnositi na donošenje svih ili samo nekih rješenja.
Rješenja iz stavka

Na odlučivanje o pravima i obvezama iz službe, osim u slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka upravni su akti., odgovarajuće se primjenjuju odredbe općeg propisa o radu kojima se uređuje ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa.

O pravima i obvezama iz službe iz stavka 3. ovoga članka odlučuje pročelnik ili službena osoba kojoj je odlučivanje o tome utvrđeno u pravilniku o unutarnjem redu, a o pravima i obvezama pročelnika općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan.

Članak 6. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 2.; NN 17/2025: izmijenjen člankom 5.

Žalba protiv rješenja

Protiv rješenja iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona može se izjaviti žalba općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Žalba ne odgađa izvršenje rješenja o prijmu u službu na određeno vrijeme, rasporedu na radno mjesto, plaći, premještaju, napredovanju, stavljanju na raspolaganje te prestanku službe.
Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan dužan je odlučiti o žalbi u roku 30 dana od primitka žalbe. Rješenje o žalbi je konačno.
Protiv rješenja iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 9. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člankom 53.

Plan prijma u službu

Planom prijma u službu utvrđuje se stvarno stanje popunjenosti radnih mjesta u upravnim tijelima lokalne jedinice, potreban broj službenika i namještenika na neodređeno vrijeme za razdoblje za koje se plan donosi i planira se broj vježbenika odgovarajuće stručne spreme razine obrazovanja i struke.
Planom prijma u službu utvrđuje se i popunjenost radnih mjesta u upravnim tijelima pripadnicima nacionalnih manjina i planira zapošljavanje potrebnog broja pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti, sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i zakonu kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 10. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člankom 6.

Priprema i donošenje plana

Pročelnici upravnih tijela lokalne jedinice pripremaju prijedloge plana prijma u službu za upravna tijela kojima upravljaju u vrijeme kad se priprema nacrt proračuna lokalne jedinice za sljedeću kalendarsku godinu, i to tako da s njim bude usklađen.
Na temelju prikupljenih prijedloga iz stavka 1. ovoga članka, a vodeći računa o potrebama upravnih tijela i raspoloživim financijskim sredstvima, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan utvrđuje plan prijma u službu u upravna tijela lokalne jedinice.
Plan prijma u službu utvrđuje se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu proračuna lokalne jedinice za kalendarsku godinu na koju se plan odnosi.
Osim donošenja plana prijma u službu za kalendarsku godinu (kratkoročni plan), može se donositi srednjoročni plan (za razdoblje od dvije godine) i dugoročni plan (za razdoblje od četiri godine).

Članak 11. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člankom 7.

Objava plana o prijmu u službu

Plan prijma u službu u upravna tijela lokalne jedinice objavljuje se u službenom glasilu lokalne jedinice.
Ako lokalna jedinica općina odnosno grad nema svoje službeno glasilo, plan prijma u službu objavljuje se u službenom glasilu županije.
Plan prijma u službu stupa na snagu najranije prvoga dana od dana objave u službenom glasilu.

Članak 12. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 3.; NN 112/2019: izmijenjen člankom 3.; NN 17/2025: izmijenjen člancima 8. i 53.

Uvjeti za prijam u službu

Opći uvjeti za prijam u službu su:
1. punoljetnost i
2. hrvatsko državljanstvo,
3. zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se osoba prima.
Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, zakonom, propisom donesenim na temelju zakona ili pravilnikom o unutarnjem redu propisuju se posebni uvjeti za prijam u službu i raspored na radno mjesto (određena stručna sprema razina obrazovanja i struka, radno iskustvo na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit propisane razine, znanje određenoga stranog jezika, posebna znanja, sposobnosti i vještine, posebna zdravstvena sposobnost i dr.).
Obvezni posebni uvjeti za prijam u službu i raspored na radno mjesto su odgovarajuća stručna sprema i struka. razina obrazovanja i struka.

Za prijam u službu osobe koja je strani državljanin ili osobe bez državljanstva, pored ispunjavanja uvjeta propisanih posebnim zakonom, potrebno je prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.

Članak 13. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člankom 53.

Uvjet radnog iskustva na odgovarajućim poslovima

Radno iskustvo u smislu ovoga Zakona je radno iskustvo ostvareno u službi u upravnim tijelima lokalnih jedinica, u državnoj ili javnoj službi, u radnom odnosu kod privatnog poslodavca te vrijeme samostalnog obavljanja profesionalne djelatnosti u skladu s posebnim propisima.
U radno iskustvo iz stavka 1. ovoga članka ubraja se i radno iskustvo ostvareno obavljanjem poslova u međunarodnim organizacijama.
Radno iskustvo na odgovarajućim poslovima je radno iskustvo iz stavka 1. i 2. ovoga članka ostvareno na poslovima odgovarajuće stručne spreme razine obrazovanja i struke.
Osobe bez radnog iskustva u odgovarajućoj stručnoj spremi razini obrazovanja i struci, kao i osobe s radnim iskustvom kraćim od vremena propisanog za vježbenički staž, mogu se primiti u službu i rasporediti isključivo kao vježbenici.

Članak 13.a dodanNN 112/2019: dodan člankom 1.

Kontinuitet radnog staža

Službeniku i namješteniku koji je iz državnog tijela ili javne službe po sili zakona preuzet u upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, radi ostvarivanja prava iz službe, radni staž ostvaren u državnom tijelu ili javnoj službi uračunava se u radni staž ostvaren u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 14. izmijenjenNN 112/2019: izmijenjen člankom 3.; NN 17/2025: izmijenjen člankom 9.

Uvjet državnoga stručnog ispita

Osoba koja ima potrebno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima, a nema položen državni stručni ispit, propisane razine za radno mjesto na koje se raspoređuje može se primiti u službu i rasporediti na radno mjesto, pod uvjetom da državni ispit položi u roku od godine dana od prijma dana početka rada u službu službi utvrđenog rješenjem o rasporedu na radno mjesto.

Članak 15. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člankom 10.

Kaznena djela kao zapreke za prijam

U službu ne može biti primljena osoba protiv koje se vodi kazneni postupak ili koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo
– protiv života i tijela,
– protiv slobode i prava čovjeka i građanina,
– protiv Republike Hrvatske,
– protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom,
– protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa,
– protiv braka, obitelji i mladeži,
– protiv imovine,
– protiv sigurnosti pravnog prometa i poslovanja,
– protiv pravosuđa,
– protiv vjerodostojnosti isprava,
– protiv javnog reda ili
– protiv službene dužnosti po službenoj dužnosti ili koja je proglašena krivom za kazneno djelo za koje se kazneni postupak vodi po službenoj dužnosti, osim za kazneno djelo koje se odnosi na sigurnost prometa, pod uvjetom da za to kazneno djelo nije osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora.
Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na osobu kod koje je nastupila rehabilitacija u skladu s posebnim zakonom.

Članak 17. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 4.; NN 17/2025: izmijenjen člancima 11. i 53.

Obveznost javnog natječaja

U službu se prima putem javnog natječaja (u daljnjem tekstu: natječaj),, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Natječaj
Javni natječaj se obvezno objavljuje u »Narodnim novinama«, novinama« i na mrežnim stranicama lokalne jedinice, a može se objaviti i u dnevnom ili tjednom tisku.

Ako općina odnosno grad nema svoje mrežne stranice, javni natječaj se obvezno objavljuje na mrežnim stranicama županije.

Postupak provedbe javnog natječaja do donošenja rješenja o prijmu u službu nije upravni postupak u smislu zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.

Članak 18. izmijenjenNN 112/2019: izmijenjen člankom 3.; NN 17/2025: izmijenjen člancima 12. i 53.

Kad se javni natječaj ne provodi

Natječaj Javni natječaj se ne provodi:
– kod prijma u službu na određeno vrijeme, osim kod prijma vježbenika,
–
‒ kod zadržavanja u službi vježbenika produženja službe na neodređeno vrijeme vježbeniku koji je položio položi državni stručni ispit,
– kod prijma u službu osobe koja je na temelju ugovora o stipendiranju ili školovanju u obvezi raditi određeno vrijeme u službi u upravnom tijelu lokalne jedinice.
Natječaj
Javni natječaj se ne provodi u slučaju prijma u službu osobe zaposlene na neodređeno vrijeme u državnom tijelu, pravnoj osobi s javnim ovlastima ili upravnom tijelu iste ili druge lokalne jedinice.
Prijam u službu iz stavka 2. ovoga članka provodi se na temelju pisanog sporazuma između pročelnika upravnog tijela u koje se osoba prima u službu i pročelnika upravnog tijela, odnosno čelnika državnog tijela ili ovlaštenog predstavnika pravne osobe u kojoj je osoba do tad radila, uz njezin prethodni pristanak, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Na prijam u službu iz stavka 2. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 23.a i 23.c, članka 24. stavka 2. te članka 27. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 19. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 5.; NN 17/2025: izmijenjen člancima 13., 14. i 53.

Raspisivanje javnog natječaja

Natječaj Javni natječaj raspisuje pročelnik upravnog tijela.
Natječaj
Javni natječaj za imenovanje pročelnika upravnog tijela raspisuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.
Za popunjavanje radnog mjesta moraju biti osigurana sredstva u proračunu lokalne jedinice.
Natječaj
Javni natječaj mora sadržavati: naziv upravnog tijela u koje se osoba prima, naziv radnog mjesta, opće i posebne uvjete za prijam u službu i raspored na radno mjesto, trajanje probnog rada odnosno dužinu vježbeničkog staža (ako se primaju vježbenici), obvezu pristupanja prethodnoj provjeri znanja i sposobnosti kandidata, isprave koje se trebaju priložiti kao dokaz o ispunjavanju uvjeta, adresu na koju se mogu podnijeti prijave na javni natječaj, rok za podnošenje prijava i rok u kome će kandidati biti obaviješteni o rezultatima javnog natječaja.
U javnom natječaju se mora naznačiti da u službu ne može biti primljena osoba za čiji prijam postoje zapreke iz članka 15. i 16. ovoga Zakona.
U javnom natječaju se mora naznačiti web-stranica mrežne stranice na kojoj kojima su navedeni opis poslova i podaci o plaći radnog mjesta koje se popunjava, način obavljanja prethodne provjere znanja i sposobnosti kandidata i iz kojeg područja te pravni i drugi izvori za pripremanje kandidata za tu provjeru.
U javnom natječaju se mora naznačiti da će se na web-stranici mrežnim stranicama iz stavka 6. ovoga članka i na oglasnoj ploči upravnog tijela objaviti vrijeme održavanja prethodne provjere znanja i sposobnosti kandidata, najmanje pet dana prije održavanja provjere.
U javnom natječaju se mora naznačiti da se urednom prijavom smatra prijava koja sadrži sve podatke i priloge navedene u javnom natječaju.
U javnom natječaju mora se naznačiti da se rješenje o prijmu u službu izabranog kandidata odnosno rješenje o imenovanju pročelnika dostavlja javnom objavom na mrežnim stranicama lokalne jedinice, a ako općina odnosno grad nema svoje mrežne stranice, rješenje se dostavlja javnom objavom na mrežnim stranicama županije.
Kandidat koji ima pravo prednosti kod prijma u službu prema posebnom zakonu, dužan je u prijavi na javni natječaj pozvati se na to pravo i ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.
Lokalne jedinice u čijim upravnim tijelima nije osigurana zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina dužne su to navesti u tekstu natječaja.
U natječaju iz stavka 8. ovoga članka obvezno se navodi:
– da su kandidati u prijavi na natječaj dužni pozvati se na to pravo,
– da kandidat, pripadnik nacionalne manjine ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima javnog natječaja.
Rok za podnošenje prijava na javni natječaj ne smije biti kraći od osam niti duži od 15 dana od dana objave javnog natječaja u »Narodnim novinama«.

Članak 19.a dodanNN 17/2025: dodan člancima 14. i 53.

Posebne odredbe o raspisivanju javnog natječaja za imenovanje pročelnika

Općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan dužan je raspisati javni natječaj za imenovanje pročelnika novoustrojenog upravnog tijela lokalne jedinice ili upravnog tijela kojem je bitno promijenjen djelokrug u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu pravilnika o unutarnjem redu donesenog u skladu s novom odlukom o ustrojavanju upravnih tijela kojom je ustrojeno to upravno tijelo odnosno bitno promijenjen djelokrug upravnog tijela.

U slučaju razrješenja dotadašnjeg pročelnika općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan dužan je raspisati javni natječaj za imenovanje pročelnika u roku od 30 dana od dana kada je pročelnik razriješen.

Općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan dužan je donijeti rješenje o imenovanju pročelnika najkasnije u roku od 60 dana od isteka roka za podnošenje prijava na javni natječaj ili u tom roku donijeti odluku o poništenju javnog natječaja.

Iznimno od stavka 3. ovoga članka, gradonačelnik Grada Zagreba dužan je donijeti rješenje o imenovanju pročelnika najkasnije u roku od 90 dana od isteka roka za podnošenje prijava na javni natječaj ili u tom roku donijeti odluku o poništenju javnog natječaja.

Do imenovanja pročelnika upravnog tijela općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan može za obavljanje poslova pročelnika ovlastiti, najduže do šest mjeseci, službenika zaposlenog u istom ili drugom upravnom tijelu iste lokalne jedinice koji ispunjava propisane uvjete za radno mjesto pročelnika.

Službenik koji je privremeno ovlašten obavljati poslove pročelnika u skladu sa stavkom 5. ovoga članka ima sva prava, obveze i odgovornosti pročelnika upravnog tijela imenovanog na temelju javnog natječaja.

Članak 19.b dodanNN 17/2025: dodan člancima 14. i 53.

Imenovanje pročelnika na određeno vrijeme

U slučaju duže odsutnosti pročelnika upravnog tijela općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan može:
a) ovlastiti službenika istog ili drugog upravnog tijela iste lokalne jedinice za privremeno obavljanje poslova pročelnika, do povratka na rad odsutnog pročelnika
b) raspisati javni natječaj za imenovanje pročelnika na određeno vrijeme do povratka odsutnog pročelnika.

Ovlašteni službenik iz stavka 1. točke a) ovoga članka mora ispunjavati propisane uvjete za radno mjesto pročelnika.

Pročelniku upravnog tijela lokalne jedinice koji je imenovan na određeno vrijeme na temelju javnog natječaja iz stavka 1. točke b) ovoga članka služba prestaje povratkom na rad odsutnog pročelnika kojeg zamjenjuje.

U slučaju raspisivanja javnog natječaja iz stavka 1. točke b) ovoga članka općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan može za obavljanje poslova pročelnika privremeno ovlastiti službenika istog ili drugog upravnog tijela iste lokalne jedinice koji ispunjava propisane uvjete za radno mjesto pročelnika.

Službenik koji je privremeno ovlašten obavljati poslove pročelnika ima sva prava, obveze i odgovornosti pročelnika upravnog tijela imenovanog na temelju javnog natječaja.

Članak 20. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člankom 53.

Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja

Natječaj Javni natječaj provodi povjerenstvo koje imenuje pročelnik upravnog tijela.
Natječaj
Javni natječaj za imenovanje pročelnika upravnog tijela provodi povjerenstvo koje imenuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.
Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja mora imati neparan broj, a najmanje tri člana.
Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja obavlja sljedeće poslove:
– utvrđuje koje su prijave na javni natječaj pravodobne i potpune,
– utvrđuje listu kandidata prijavljenih na javni natječaj koji ispunjavaju formalne uvjete propisane javnim natječajem,
– kandidate s liste poziva na prethodnu provjeru znanja i sposobnosti,
– provodi postupak provjere znanja i sposobnosti,
– podnosi izvješće o provedenom postupku, uz koje prilaže rang-listu kandidata, s obzirom na rezultate provedene provjere znanja i sposobnosti.

Članak 21. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 6.

Prijave kandidata koji se ne upućuju u daljnji postupak

Nepravodobne i nepotpune prijave na natječaj neće se razmatrati.
Osobe koje podnesu nepotpune ili nepravodobne prijave na natječaj ne smatraju se kandidatima prijavljenim na natječaj.
Kandidati koji ne ispunjavaju formalne uvjete iz natječaja obavijestit će se o tome pisanim putem.
Obavijest iz stavka 3. ovoga članka nije upravni akt.

Osoba koja nije podnijela pravodobnu i urednu prijavu ili ne ispunjava formalne uvjete iz javnog natječaja, ne smatra se kandidatom prijavljenim na javni natječaj.

Osobi iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se pisana obavijest u kojoj se navode razlozi zbog kojih se ne smatra kandidatom prijavljenim na javni natječaj.

Osoba iz stavka 1. ovoga članka nema pravo podnošenja pravnog lijeka protiv obavijesti iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 22. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 7.; NN 17/2025: izmijenjen člancima 15. i 53.

Način provjere

Prethodnoj provjeri znanja i sposobnosti kandidata mogu pristupiti samo kandidati koji ispunjavaju formalne uvjete iz javnog natječaja.
Smatra se da je kandidat, koji nije pristupio prethodnoj provjeri znanja, povukao prijavu na javni natječaj.
Prethodna provjera znanja i sposobnosti kandidata obavlja se putem pisanog testiranja i intervjua, a po potrebi i putem provjere praktičnog rada na određenim poslovima.
Za svaki dio provjere iz stavka 3. ovoga članka kandidatima se dodjeljuje određeni broj bodova od 1 do 10.
Intervju se provodi samo s kandidatima koji su ostvarili najmanje 50% ukupnog broja bodova iz svakog dijela provjere znanja i sposobnosti kandidata na provedenom testiranju i provjeri praktičnog rada, ako je ta provjera provedena.

Smatra se da je kandidat zadovoljio ako je na intervjuu ostvario najmanje 5 bodova.

Ako je provedeno psihološko testiranje, pri izboru kandidata uzet će se u obzir i psihološka procjena kandidata.

Članak 23. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člancima 16., 17. i 53.

Rang-lista

Nakon prethodne provjere znanja i sposobnosti kandidata povjerenstvo za provedbu javnog natječaja utvrđuje rang-listu kandidata prema ukupnom broju ostvarenih bodova.
Izvješće o provedenom postupku i rang-listu kandidata povjerenstvo dostavlja pročelniku upravnog tijela, a kod natječaja za imenovanje pročelnika upravnog tijela izvješće i rang-listu dostavlja općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu.

Članak 23.a dodanNN 17/2025: dodan člancima 17. i 53.

Psihološka procjena

U postupku provedbe javnog natječaja može se provesti psihološko testiranje kandidata, ako je to propisano pravilnikom o unutarnjem redu.

Psihološko testiranje provodi se radi procjene sposobnosti kandidata za obavljanje poslova radnog mjesta (u daljnjem tekstu: psihološka procjena).

Na psihološko testiranje upućuje se do pet kandidata s rang-liste iz članka 23. ovoga Zakona, prema redoslijedu s rang-liste.

Psihološku procjenu daje psiholog zaposlen u lokalnoj jedinici ili drugi psiholog koji ima odgovarajuću dopusnicu sukladno posebnom zakonu.

Članak 23.b dodanNN 17/2025: dodan člancima 17. i 53.

Izvješće o provedenom postupku

Izvješće o provedenom postupku, rang-listu kandidata iz članka 23. ovoga Zakona i psihološku procjenu kandidata povjerenstvo za provedbu javnog natječaja dostavlja pročelniku upravnog tijela, a kod natječaja za imenovanje pročelnika upravnog tijela izvješće, rang-listu i psihološku procjenu kandidata dostavlja općinskom načelniku, gradonačelniku odnosno županu.

Članak 23.c dodanNN 17/2025: dodan člancima 17. i 53.

Provjera nepostojanja zapreka za prijam u službu

Lokalna jedinica pozvat će izabranog kandidata da u primjerenom roku, a prije donošenja rješenja o prijmu u službu, dostavi uvjerenje nadležnog suda da se protiv njega ne vodi kazneni postupak i uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta te dostavi na uvid izvornike dokaza o ispunjavanju formalnih uvjeta iz javnog natječaja, čije su preslike priložene uz prijavu na javni natječaj, uz upozorenje da se nedostavljanje traženih isprava smatra odustankom od prijma u službu.

Na zahtjev izabranog kandidata lokalna jedinica može produžiti rok za dostavu isprava iz stavka 1. ovoga članka iz opravdanih razloga.

Nakon izbora kandidata, a prije donošenja rješenja o prijmu u službu za izabranog kandidata upravno tijelo lokalne jedinice nadležno za službeničke odnose provjerit će po službenoj dužnosti postoji li zapreka za prijam u službu zbog pravomoćne osuđivanosti izabranog kandidata za kazneno djelo iz članka 15. ovoga Zakona te zapreke iz članka 16. ovoga Zakona.

Troškove izdavanja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti snosi lokalna jedinica.

Iznimno od stavka 4. ovoga članka, u slučaju odustanka kandidata od prijma u službu kandidat sam snosi troškove izdavanja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti.

Odredbe ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na izabranog kandidata za imenovanje pročelnika.

Članak 24. izmijenjenNN 112/2019: izmijenjen člankom 3.; NN 17/2025: izmijenjen člancima 18., 19. i 53.

Rješenje o prijmu u službu

Za izabranog kandidata donosi se rješenje o prijmu u službu, a kod javnog natječaja za imenovanje pročelnika upravnog tijela donosi se rješenje o imenovanju.
U rješenju o prijmu u službu obvezno se navode podaci o kandidatu koji se prima u službu (ime i prezime, stručna prema razina obrazovanja i struka, ukupni radni staž, radni staž u struci radno iskustvo na odgovarajućim poslovima), radno mjesto na koje se prima, vrijeme trajanja službe, trajanje probnog rada, podatak o položenom državnom stručnom ispitu propisane razine za radno mjesto, odnosno roku za polaganje državnoga stručnog ispita, ako ispit nije položen.
Na sadržaj rješenja o imenovanju pročelnika upravnog tijela odgovarajuće se primjenjuje odredba stavka 2. ovoga članka i odredba članka 27. stavka 2. ovoga Zakona.
Rješenja iz stavka 1. ovoga članka donose se najkasnije u roku od 60 dana od isteka roka za podnošenje prijava.
Nakon raspisanog natječaja ne mora se izvršiti izbor, ali se u tom slučaju donosi odluka o poništenju natječaja u roku iz stavka 4. ovoga članka. Protiv odluke o poništenju natječaja nije dopušteno podnošenje pravnih lijekova. Odluka se dostavlja svim kandidatima prijavljenim na natječaj.
Odluka o poništenju natječaja donosi se i u slučaju kada se na natječaj ne prijavi niti jedan kandidat na javni natječaj, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Postupak javnog natječaja obustavit će se kada se u roku određenom javnim natječajem nije prijavio nijedan kandidat ili prijavljeni kandidati ne ispunjavaju formalne uvjete za prijam i raspored na radno mjesto ili kandidati nisu postigli zadovoljavajuće rezultate na provedenom testiranju ili intervjuu ili za koje je na psihološkoj procjeni utvrđeno da nemaju sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta.
Postupak javnog natječaja može se obustaviti zbog bitno promijenjenih okolnosti koje su nastale nakon raspisivanja javnog natječaja.

Obavijest o obustavi postupka javnog natječaja objavljuje se na mrežnim stranicama lokalne jedinice, a ako općina odnosno grad nema svoje mrežne stranice, obavijest se objavljuje na mrežnim stranicama županije.

Članak 24.a dodanNN 17/2025: dodan člankom 19.

Dostava rješenja o prijmu u službu

Rješenje o prijmu u službu izabranog kandidata odnosno rješenje o imenovanju pročelnika upravnog tijela dostavlja se javnom objavom na mrežnim stranicama lokalne jedinice, a ako općina odnosno grad nema svoje mrežne stranice, rješenje se objavljuje na mrežnim stranicama županije.

Dostava rješenja svim kandidatima smatra se obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave rješenja na mrežnim stranicama iz stavka 1. ovoga članka.

Javno objavljeno rješenje uklanja se s mrežnih stranica iz stavka 1. ovoga članka nakon isteka roka od šest mjeseci od dana njegove objave.

Prilikom javne objave rješenja iz stavka 1. ovoga članka smiju se učiniti javno dostupnima podaci o izabranom kandidatu koji se odnose na naziv radnog mjesta, stručne kvalifikacije te ime, prezime i OIB izabranog kandidata u provedenom postupku zapošljavanja, dok se ostali osobni podaci moraju na odgovarajući način zaštititi.

Članak 25. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člancima 20. i 53.

Žalba protiv rješenja o prijmu

Rješenje o prijmu u službu izabranog kandidata, odnosno rješenje o imenovanju pročelnika upravnog tijela, dostavlja se kandidatima prijavljenim na javni natječaj javnom objavom u skladu s ovim Zakonom.
Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka kandidat koji nije primljen u službu može podnijeti žalbu općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu. Žalba odgađa izvršenje rješenja o prijmu u službu na neodređeno vrijeme.
Protiv rješenja o imenovanju pročelnika upravnog tijela žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostave rješenja o imenovanju.

Članak 26. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člankom 21.

Probni rad

U službu se u pravilu prima na neodređeno vrijeme i to uz obvezni probni rad.
Probni rad traje tri mjeseca.
Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako je službenik tijekom trajanja probnog rada bio odsutan s rada zbog privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili očinskog dopusta ili drugog opravdanog razloga, trajanje probnog rada može se produžiti razmjerno dužini trajanja odsutnosti s probnog rada.
Službeniku koji na probnom radu nije zadovoljio otkazuje se služba, o čemu se donosi rješenje u roku od osam dana od isteka probnog rada.
Ukoliko se rješenje o prestanku službe otkazom ne donese u roku iz stavka 3 4. ovoga članka, smatra se da je službenik zadovoljio na probnom radu.

Članak 27. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 29.; NN 112/2019: izmijenjen člankom 3.; NN 17/2025: izmijenjen člancima 22. i 53.

Rješenje o rasporedu

Po konačnosti izvršnosti rješenja o prijmu u službu donosi se rješenje o rasporedu.
U rješenju o rasporedu navode se podaci o kandidatu primljenom u službu (ime i prezime, stručna prema razina obrazovanja i struka, ukupni radni staž, radni staž u struci radno iskustvo na odgovarajućim poslovima), radno mjesto na koje se raspoređuje, vrijeme trajanja službe, trajanje probnog rada, datum početka rada, podaci o plaći, podatak o položenom državnom stručnom ispitu propisane razine za radno mjesto, odnosno rok za polaganje državnog stručnog ispita ako ga nije položio.
Kandidat primljen u službu postaje službenik i počinje ostvarivati prava u vezi sa službom danom početka rada, utvrđenim rješenjem o rasporedu.
Dan početka rada može se posebnim rješenjem iz opravdanih razloga odgoditi za određeno vrijeme.
Ako osoba primljena u službu ne počne raditi određenog dana, smatra se da je odustala od prijma u službu i rasporeda na radno mjesto.
U slučaju iz stavka 5. ovoga članka čelnik tijela može primiti u službu drugog kandidata s rang-liste kandidata prijavljenih na isti javni natječaj.

Članak 28. izmijenjenNN 4/2018: izmijenjen člankom 1.; NN 112/2019: izmijenjen člankom 2.; NN 17/2025: izmijenjen člancima 23. i 24.

Razlozi i trajanje službe na određeno vrijeme

Službenik može biti primljen u službu na određeno vrijeme radi:
– obavljanja privremenih poslova,
– poslova čiji se opseg privremeno povećao i
– zamjene duže vrijeme odsutnog službenika.
Služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao može trajati najduže šest mjeseci i može se produžiti za još šest mjeseci.
Kod prijma u službu na određeno vrijeme radi obavljanja poslova čiji se opseg privremeno povećao službenika se raspoređuje na odgovarajuće radno mjesto iz pravilnika o unutarnjem redu, neovisno o broju izvršitelja utvrđenom u pravilniku o unutarnjem redu.
Iznimno od stavka 2. ovoga članka, za potrebe rada na aktivnostima vezanim uz upravljanje projektom koji se financira iz fondova ili programa Europske unije osoba se može primiti u službu na određeno vrijeme za vrijeme trajanja projekta. Osobe koje se zapošljavaju na ostalim projektnim aktivnostima ne smatraju se službenicima i namještenicima lokalne jedinice te se na njih primjenjuju opći propisi o radu.
Služba na određeno vrijeme radi zamjene duže vrijeme odsutnog službenika može trajati do povratka odsutnog službenika na posao, odnosno prestanka njegove službe.
U slučaju predvidivog trajanja službe na određeno vrijeme od najmanje šest mjeseci, osobe se primaju uz obvezni probni rad u trajanju od dva mjeseca.
Služba na određeno vrijeme ne može postati služba na neodređeno vrijeme, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 28.a dodanNN 17/2025: dodan člankom 24.

Prijam korisnika mirovine u službu na određeno vrijeme

U postupku zapošljavanja u službu na određeno vrijeme do polovice punog radnog vremena može se primiti korisnik mirovine koji ima manje od 67 godina života.

Služba iz stavka 1. ovoga članka može trajati najduže do navršenih 67 godina života službenika.

Članak 29. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 8.; NN 17/2025: izmijenjen člankom 53.

Oglas

Osobe se u službu na određeno vrijeme primaju putem oglasa koji se obvezno objavljuje putem nadležne službe za zapošljavanje, a može se objaviti i u jednom dnevnom ili tjednom listu.
Rok za podnošenje prijava na oglas je osam dana od dana objave oglasa kod nadležne službe za zapošljavanje.
Glede sadržaja i provedbe postupka oglasa, donošenja i dostave rješenja o prijmu u službu odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o prijmu u službu putem javnog natječaja.
Kandidat koji nije primljen u službu može podnijeti žalbu općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu u roku od 8 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja o prijmu u službu.
Za popunjavanje slobodnoga radnog mjesta na određeno vrijeme oglas se ne mora objaviti ako u upravnim tijelima iste lokalne jedinice ima službenika primljenih u službu na određeno vrijeme koji ispunjavaju uvjete za to radno mjesto.

Članak 37.a dodanNN 17/2025: dodan člankom 25.

Osobno ponašanje službenika i namještenika

Službenik i namještenik mora se ponašati tako da ne umanji svoj ugled i ugled službe te ne dovede u pitanje svoju nepristranost u postupanju.

Pravila ponašanja službenika i namještenika lokalnih jedinica etičkim kodeksom uređuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 40. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 9.; NN 17/2025: izmijenjen člankom 26.

Dužnost prijavljivanja mogućeg sukoba interesa

Službenik je dužan pisanim putem obavijestiti pročelnika upravnog tijela o financijskom ili drugom interesu koji on, njegov bračni ili izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner, dijete, posvojenik, roditelj ili roditelj posvojitelj može imati u odlukama upravnog tijela u kojem radi.
Službenik je dužan pisanim putem obavijestiti pročelnika upravnog tijela o fizičkim i pravnim osobama te drugim organizacijskim oblicima gospodarskog subjekta s kojima je bio u poslovnom odnosu u razdoblju od dvije godine prije prijma u službu, a prema kojima upravno tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove.
Službenik je dužan pisanim putem obavijestiti pročelnika upravnog tijela o vlasništvu dionica i obveznica ili financijskim i drugim interesima u trgovačkim društvima prema kojima tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove, a što bi moglo predstavljati uzrok sukobu interesa.
Na dan početka rada u upravnom tijelu službenik
Službenik je dužan pisanim putem obavijestiti pročelnika upravnog tijela je obavlja li njegov bračni ili izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner, dijete, posvojenik, roditelj ili roditelj obavlja posvojitelj najviše dužnosti u političkoj stranci, udruzi, trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi koja odnosno drugom organizacijskom obliku gospodarskog subjekta koji je u poslovnom odnosu sa s upravnim tijelom u kojem službenik počinje raditi radi.
Pročelnik upravnog tijela ispitat će okolnosti navedene u pisanoj obavijesti iz stavka 1. – 4. ovoga članka, pa ako te okolnosti dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa, donijet će odluku o izuzimanju službenika od rada na određenim poslovima.
Pročelnik upravnog tijela je dužan o okolnostima iz stavka 1. – 4. ovoga članka pisanim putem obavijestiti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.
Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ispitat će okolnosti navedene u pisanoj obavijesti iz stavka 6. ovoga članka, pa ako te okolnosti dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa, donijet će odluku o izuzimanju pročelnika upravnog tijela od rada na određenim poslovima.
Podaci o mogućem sukobu interesa te odluka o izuzimanju službenika od rada na određenim poslovima zbog mogućeg sukoba interesa unose se u osobni očevidnik službenika.

Članak 41. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člancima 27. i 28.

Zabrana donošenja pojedinih odluka

Službenik ne smije donositi odluke, odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na njegov financijski ili drugi interes odnosno na financijski ili drugi interes:

a) njegovoga njegova bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera, djeteta, posvojenika, roditelja ili roditelja posvojitelja,

b) fizičkih, odnosno ili pravnih osoba odnosno drugih organizacijskih oblika gospodarskog subjekta s kojima ostvaruje ili je ostvarivao službene ili poslovne kontakte u posljednje dvije godine,

c) fizičkih, odnosno ili pravnih osoba koje odnosno drugih organizacijskih oblika gospodarskog subjekta koji su u posljednjih pet godina financirale financirali njegovu izbornu kampanju,

d) udruge ili pravne osobe u kojoj je na mjestu predsjednika, upravitelja ili člana upravnog odbora,

e) fizičke ili pravne osobe odnosno drugog organizacijskog oblika gospodarskog subjekta čiji je predstavnik, zakonski zastupnik ili stečajni upravitelj,

f) fizičke ili pravne osobe odnosno drugog organizacijskog oblika gospodarskog subjekta s kojima je službenik, njegov bračni ili izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner, dijete, posvojenik, roditelj ili roditelj posvojitelj u sporu ili je njihov dužnik.

Članak 41.a dodanNN 17/2025: dodan člankom 28.

Dužnost potpisivanja izjave o nepostojanju sukoba interesa

Službenik je dužan na dan početka rada potpisati izjavu kojom potvrđuje da se ne nalazi u sukobu interesa odnosno da:

‒ nema otvoren obrt, osnovano trgovačko društvo, drugu pravnu osobu u području djelatnosti na kojem je zaposlen kao službenik odnosno u području djelatnosti koje je povezano s poslovima iz djelokruga upravnog tijela u kojem je zaposlen,

‒ ne obavlja samostalne poslove niti poslove za druge pravne i fizičke osobe ili druge organizacijske oblike gospodarskog subjekta koji su u suprotnosti sa službom ili protivni zakonu te ne predstavljaju prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka niti štete ugledu službe.

Službenik je dužan potpisati novu izjavu iz stavka 1. ovoga članka u slučaju promjene okolnosti koje dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa propisanih ovim Zakonom.

Članak 42.a dodanNN 17/2025: dodan člankom 29.

Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu

Rad na izdvojenom mjestu rada je rad kod kojeg službenik obavlja svoje poslove od kuće ili u drugom prostoru slične namjene unutar teritorija Republike Hrvatske, koji je određen na temelju dogovora službenika i pročelnika, a koji nije prostor lokalne jedinice.

Rad službenika na daljinu je rad koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, pri čemu pročelnik i službenik utvrđuju pravo službenika da samostalno određuje gdje će taj rad obavljati unutar teritorija Republike Hrvatske, što može biti promjenjivo i ovisiti o njegovoj volji, zbog čega se takav rad ne smatra radom na mjestu rada odnosno na izdvojenom mjestu rada u smislu propisa o zaštiti na radu.

Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu mogu se obavljati kao privremeni ili povremeni (hibridni model rada).

Privremeni rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu je rad kod kojeg službenik u određenom razdoblju, a osobito u slučaju roditelja djeteta do navršene osme godine života ili pružatelja skrbi sukladno posebnom zakonu, obavlja poslove radnog mjesta na izdvojenom mjestu rada ili radom na daljinu.

Povremeni rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu je rad kod kojeg službenik određeni dio tjedna odnosno mjeseca obavlja poslove radnog mjesta na izdvojenom mjestu rada ili radom na daljinu, a preostali dio u prostoru upravnog tijela.

Mogućnost rada na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu detaljnije odlukom uređuje općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan.

Članak 42.b dodanNN 17/2025: dodan člankom 29.

Rad s nepunim radnim vremenom

Službenik se može primiti u službu i rasporediti na radno mjesto s nepunim radnim vremenom:

a) kada je pravilnikom o unutarnjem redu utvrđeno da se poslovi određenog radnog mjesta obavljaju s nepunim radnim vremenom,

b) kada postoji potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta s punim radnim vremenom, a na radno mjesto je raspoređen službenik koji radi s polovicom punog radnog vremena sukladno posebnim propisima i

c) kada postoji potreba za prijmom u službu na određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom radi obavljanja privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao.

Članak 43.a dodanNN 17/2025: dodan člankom 30.

Odgovornost sindikalnog povjerenika za povredu službene dužnosti

Sindikalni povjerenik ne može zbog obavljanja sindikalne aktivnosti biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike.

Obavljanje sindikalne aktivnosti sindikalnog povjerenika ne smije utjecati na uredno obavljanje poslova na kojima radi i ne može biti razlog za nepoštivanje propisa ili neizvršavanje zakonitih naloga i uputa pročelnika upravnog tijela ili nadređenog službenika.

Protiv sindikalnog povjerenika ne može se bez suglasnosti sindikata pokrenuti postupak zbog povrede službene dužnosti.

Ako se sindikat u roku od osam dana ne izjasni o davanju suglasnosti, smatra se da je suglasan s pokretanjem postupka zbog povrede službene dužnosti sindikalnog povjerenika.

Ako sindikat uskrati suglasnost iz stavka 3. ovoga članka, pročelnik upravnog tijela može u roku od 15 dana od dana dostave očitovanja sindikata zatražiti da suglasnost nadomjesti odluka nadležnog upravnog suda. Postupak pred upravnim sudom je hitan.

Članak 45. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člankom 31.

Lake povrede službene dužnosti

Lake povrede službene dužnosti su:
1. učestalo zakašnjavanje na posao ili raniji odlazak s posla,
2. napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja ili opravdanog razloga,
3. neuredno čuvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije,
4. neopravdan izostanak s posla jedan dan,
5. neobavješćivanje nadređenog službenika o spriječenosti dolaska na rad u roku 24 sata bez opravdanog razloga,
6. neizvršenje ili nepravodobno izvršenje službene obveze bez opravdanog razloga,
7. druge lake povrede službene dužnosti koje su propisane pravilnikom o unutarnjem redu.

Članak 46. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 10.

Teške povrede službene dužnosti

Teške povrede službene dužnosti su:
1. neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službeničkih obveza,
2. nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanje mjera ili radnji na koje je službenik ovlašten radi sprečavanja nezakonitosti,
3. davanje netočnih podataka kojima se utječe na donošenje odluka ili nastup štetnih posljedica,
4. zlouporaba položaja,
5. prekoračenje ovlasti u službi,
6. odbijanje izvršenja zadaće ako za to ne postoje opravdani razlozi,
7. neovlaštena posluga sredstvima povjerenima za izvršavanje poslova,
8. uništenje, otuđenje ili činjenje dostupnim podatka, u vezi s obavljanjem službe, s utvrđenim stupnjem tajnosti u skladu s posebnim zakonom,
9. obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog odobrenja pročelnika upravnog tijela, odnosno općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana,
10. onemogućavanje građana ili pravnih osoba u ostvarivanju prava na podnošenje zahtjeva, žalbi, prigovora i predstavki ili u ostvarivanju drugih zakonskih prava,
11. nedolično ponašanje koje nanosi štetu ugledu službe,
12. neopravdan izostanak s posla od dva do četiri dana uzastopno,
13. uporaba nevjerodostojne isprave radi ostvarivanja prava u vezi sa službom,
14. uzrokovanje veće materijalne štete u službi ili u vezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje,
15. ograničavanje ili uskraćivanje prava utvrđenih ovim Zakonom službeniku koji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima prijavi sumnju na korupciju ili zlostavljanje tog službenika,
16. ponašanje radi kojega je tri puta izrečena kazna za lake povrede službene dužnosti, u razdoblju od dvije godine,
17. druge teške povrede službene dužnosti propisane posebnim zakonom.

Članak 47. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 11.

Tijela za vođenje postupka

O lakim povredama službene dužnosti u prvom stupnju odlučuje pročelnik upravnog tijela ili osoba koju on za to pisano ovlasti službena osoba kojoj je rješavanje o tome utvrđeno opisom poslova radnog mjesta, sukladno pravilniku o unutarnjem redu, a u drugom stupnju nadležni službenički sud.
O lakim povredama službene dužnosti pročelnika upravnog tijela u prvom stupnju odlučuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.
O teškim povredama službene dužnosti u prvom stupnju odlučuje nadležni službenički sud, a u drugom stupnju Viši službenički sud ustrojen za državne službenike.

Članak 48. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 12.

Službenički sudovi

Službenički sudovi ustrojavaju se za područje županije i Grada Zagreba.
Predsjednika i članove službeničkog suda imenuje županijska skupština, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba.

Predsjednikom i članovima službeničkog suda iz stavka 2. ovoga članka ne može biti imenovan član predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, općinski načelnik, gradonačelnik i župan te pročelnik upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 50. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 13.

Službenički sud u velikom gradu

Veliki gradovi koji imaju više od 35.000 stanovnika i gradovi sjedišta županija mogu samostalno ustrojiti službenički sud nadležan za vođenje postupaka zbog teške povrede službene dužnosti protiv službenika upravnih tijela grada.
Predsjednika i članove službeničkog suda iz stavka 1. ovoga članka imenuje gradsko vijeće.

Predsjednikom i članovima službeničkog suda iz stavka 2. ovoga članka ne može biti imenovan član predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, općinski načelnik, gradonačelnik i župan te pročelnik upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 54. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 14.

Postupak zbog povrede službene dužnosti

Na postupak zbog povrede službene dužnosti primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak, ako ovim ili posebnim zakonom nije drukčije određeno.
Postupak zbog povrede službene dužnosti je hitan.

Članak 59. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člankom 32.

Odgovor na zahtjev za pokretanje postupka

Zahtjev za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti službenički sud dostavlja se službeniku, koji. Službenik može podnijeti odgovor na zahtjev u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva.
U odgovoru na zahtjev za pokretanje postupka službenik, njegov branitelj ili sindikat čiji je član, ukoliko ga službenik ovlasti za zastupanje, ima pravo predložiti izvođenje dokaza važnih za donošenje odluke.

Članak 61. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 15.

Odluke

U postupku zbog povrede službene dužnosti o odgovornosti službenika odlučuje se rješenjem, a o pitanjima postupka zaključkom.
Službenički sud kod odlučivanja o odgovornosti službenika nije vezan pravnom kvalifikacijom teške povrede službene dužnosti navedenom u zahtjevu za pokretanje postupka.

Članak 62. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 16.

Žalba u postupku zbog povrede službene dužnosti

Protiv prvostupanjske odluke donesene u postupku zbog lake povrede službene dužnosti može se podnijeti žalba nadležnom službeničkom sudu u roku od osam 15 dana od dana dostave odluke.
Protiv prvostupanjske odluke donesene u postupku zbog teške povrede službene dužnosti može se podnijeti žalba Višem službeničkom sudu u roku od osam 15 dana od dana dostave odluke.
Odluka o žalbi iz stavka 1. i 2. ovoga članka je konačna i izvršna.
Protiv drugostupanjske odluke u postupku zbog povrede službene dužnosti može se pokrenuti upravni spor.

Članak 63. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 29.; NN 17/2025: izmijenjen člankom 33.

Zastara pokretanja i vođenja postupka

Pravo na pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od tri mjeseca od dana saznanja za počinjenu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana kad kada je povreda počinjena. Ako u roku od šest mjeseci godine dana od dana pokretanja postupka ne bude donesena konačna izvršna odluka, postupak će se obustavlja obustaviti zbog zastare vođenja postupka.

Pravo na pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od godine dana od dana saznanja za počinjenu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku dvije od tri godine od dana kad kada je povreda počinjena. Ako u roku dvije od tri godine od dana pokretanja postupka ne bude donesena konačna izvršna odluka, postupak će se obustavlja obustaviti zbog zastare vođenja postupka.

Rokovi za donošenje izvršne odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne teku za vrijeme privremene spriječenosti službenika za rad.

Zastara pokretanja i vođenja postupka prekida se svakom postupovnom radnjom nadležnog tijela usmjerenom odlučivanju o odgovornosti za povredu službene dužnosti ili zakonitosti i ustavnosti rješenja te nakon svakog prekida zastarni rok počinje teći iznova.

Apsolutna zastara pokretanja i vođenja postupka nastupa protekom dvostrukog vremena koliko je prema zakonu propisana zastara vođenja postupka zbog povrede službene dužnosti.

Članak 65. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člancima 17. i 29.; NN 17/2025: izmijenjen člancima 34. i 53.

Kazne za teške povrede službene dužnosti

Za teške povrede službene dužnosti mogu se izreći sljedeće kazne:
1. novčana kazna na vrijeme od jednog do šest mjeseci, u mjesečnom iznosu do 20% ukupne plaće isplaćene u mjesecu u kojem je kazna izrečena,
2. premještaj na radno mjesto niže složenosti poslova, unutar iste stručne spreme razine obrazovanja,
3. uvjetna kazna prestanka službe,
4. prestanak službe.
Zbroj novčanih kazni izrečenih u jednom mjesecu za lake i teške povrede službene dužnosti ne može iznositi više od 30% ukupne plaće isplaćene službeniku u tom mjesecu.
Kazna premještaja na radno mjesto niže složenosti poslova može se izreći samo ako postoji slobodno radno mjesto u upravnom tijelu u kojem je službenik zaposlen ili u drugom upravnom tijelu iste lokalne jedinice.
Uvjetna kazna prestanka službe iz stavka 1. točke 3. ovoga članka izriče se kao kazna prestanka službe uz rok kušnje od jedne godine, s tim da se kazna neće izvršiti pod uvjetom da službenik u tom roku ne počini novu tešku povredu službene dužnosti.
Službeniku koji u roku kušnje iz stavka 4. ovoga članka počini novu tešku povredu službene dužnosti služba prestaje po sili zakona danom konačnosti izvršnosti odluke službeničkog suda kojom je utvrđena odgovornost službenika za novu tešku povredu službene dužnosti.
Službeniku se obvezno izriče kazna prestanka državne službe iz stavka 1. točke 4. ovoga članka ako bude proglašen odgovornim za tešku povredu službene dužnosti koja ima obilježja korupcije.
Kazne izrečene u postupku zbog povrede službene dužnosti izvršava pročelnik upravnog tijela ili osoba koju on za to pisano ovlasti službena osoba kojoj je rješavanje o tome utvrđeno opisom poslova radnog mjesta, sukladno pravilniku o unutarnjem redu.
Kaznu izrečenu pročelniku upravnog tijela izvršava općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.

Članak 66. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 29.

Određivanje i izvršenje kazne

Pri određivanju vrste kazne uzimaju se u obzir težina počinjene povrede i nastale posljedice, stupanj odgovornosti službenika, okolnosti u kojima je povreda počinjena te olakotne i otegotne okolnosti na strani službenika.
Kod izricanja kazne za tešku povredu službene dužnosti službenički sud nije vezan prijedlogom za izricanje kazne navedenim u zahtjevu za pokretanje postupka.
Izvršenje kazne za laku povredu službene dužnosti zastarijeva u roku jedne godine, a za tešku povredu službene dužnosti u roku dvije godine od konačnosti izvršnosti rješenja kojim je kazna izrečena.
Protekom roka od dvije godine, nakon pravomoćnosti izrečene kazne za laku povredu službene dužnosti, izrečena kazna briše se pod uvjetom da službenik nije počinio novu povredu službene dužnosti od pravomoćnosti izrečene kazne.
Protekom roka od četiri godine, nakon pravomoćnosti izrečene kazne za tešku povredu službene dužnosti, izrečena kazna briše se pod uvjetom da službenik nije počinio novu povredu službene dužnosti od pravomoćnosti izrečene kazne.

Članak 68. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 18.

Žalba protiv rješenja o udaljenju

Protiv rješenja o udaljenju iz službe službenik može podnijeti žalbu nadležnom službeničkom sudu u roku od osam 15 dana od dostave rješenja. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
Službenički sud dužan je odlučiti o žalbi najkasnije u roku od petnaest dana od dostave žalbe.
Odluka
Protiv odluke službeničkog suda o žalbi je konačna i protiv nje iz stavka 2. ovoga članka može se može pokrenuti upravni spor.

Članak 72. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 19.

Rješenje o naknadi štete

Nastanak štete, njezinu visinu i okolnosti pod kojima je nastala utvrđuje pročelnik upravnog tijela, odnosno osoba koju on za to ovlasti, rješenjem koje nije upravni akt.
Nastanak štete koju prouzroči pročelnik upravnog tijela, njenu visinu i okolnosti pod kojima je nastala utvrđuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ili osoba koju on za to ovlasti, rješenjem koje nije upravni akt.
Ako bi utvrđivanje visine štete prouzročilo nerazmjerne troškove, naknada štete može se odrediti u paušalnom iznosu.
Prema visini štete, a po zamolbi službenika, može se rješenjem dopustiti plaćanje u obrocima.

Članak 85. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člankom 53.

Vježbenici

Službenici se osposobljavaju za službu i obavljanjem vježbeničke prakse (vježbenički staž).
Vježbenici su osobe sa završenim obrazovanjem određene stručne spreme razine obrazovanja i struke, bez radnog iskustva na odgovarajućim poslovima ili s radnim iskustvom kraćim od vremena propisanog za vježbenički staž.

Članak 87. izmijenjenNN 112/2019: izmijenjen člankom 3.; NN 17/2025: izmijenjen člancima 35. i 53.

Mentor

Vježbenici se za vrijeme vježbeničkog staža osposobljavaju za obavljanje poslova u upravnim tijelima lokalne jedinice praktičnim radom i učenjem po utvrđenom programu koji utvrđuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, na prijedlog pročelnika upravnog tijela.
Vježbenik ima mentora koji prati rad vježbenika, daje mu potrebne upute i smjernice za rad te mu pomaže u pripremanju državnoga stručnog ispita.
Mentora imenuje pročelnik upravnog tijela iz reda službenika istoga upravnog odjela, koji ima najmanje istu stručnu spremu kao vježbenik razinu obrazovanja kao vježbenik.
Ako u upravnom tijelu nema službenika koji ispunjava uvjete za mentora iz stavka 3. ovoga članka, mentor može biti i službenik s nižom razinom obrazovanja od vježbenika.
Visinu naknade za rad mentora utvrđuje odlukom općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.

Članak 88. izmijenjenNN 112/2019: izmijenjen člankom 3.; NN 17/2025: izmijenjen člankom 36.

Državni stručni ispit vježbenika i produženje službe na neodređeno vrijeme

Vježbenik može pristupiti polaganju državnoga stručnog ispita najranije dva tri mjeseca prije isteka propisanoga vježbeničkog staža i dužan je ispit položiti najkasnije do isteka vježbeničkog staža.
Vježbeniku koji iz opravdanih razloga ne položi državni stručni ispit može se produžiti vježbenički staž za najviše tri mjeseca.
O produženju službe i vježbeničkog staža iz stavka 2. ovoga članka donosi se posebno rješenje.
Vježbeniku koji položi državni ispit služba se može produžiti na neodređeno vrijeme ako u upravnom tijelu postoji slobodno radno mjesto za koje ispunjava propisane uvjete.

Članak 89. izmijenjenNN 112/2019: izmijenjen člankom 3.; NN 17/2025: izmijenjen člankom 37.

Polaganje državnoga stručnog ispita

Državni stručni ispit polaže se pred državnom ispitnom komisijom koja se ustrojava pri središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.
Na program državnog stručnog ispita, te postupak i način polaganja ispita primjenjuju se propisi o državnim službenicima.

Obveza polaganja državnog ispita

Službenik koji je primljen u službu na neodređeno vrijeme dužan je položiti državni ispit propisane razine za radno mjesto na koje je raspoređen najkasnije u roku od godine dana od dana početka rada u službi utvrđenog rješenjem o rasporedu na radno mjesto.

Službenik koji se tijekom službe raspoređuje ili premješta na radno mjesto s položenim državnim ispitom niže razine od propisane za to radno mjesto dužan je položiti državni ispit propisane razine u roku od šest mjeseci od dana rasporeda ili premještaja na radno mjesto.

Službenik primljen u službu na određeno vrijeme u trajanju dužem od godinu dana dužan je položiti državni ispit u roku iz stavka 1. ovoga članka.

Službenik primljen u službu na određeno vrijeme u trajanju od godinu dana ili kraćem trajanju može polagati državni ispit nakon obavljenog probnog rada.

Odredba stavka 4. ovoga članka ne primjenjuje se na vježbenike.

Državni ispit I. razine propisan za radno mjesto na koje je službenik primljen u službu odnosno raspoređen nije dužan polagati službenik koji ima položen državni ispit II. razine.

Državni ispit nije dužan polagati službenik koji ima položen pravosudni ispit.

Članak 90. izmijenjenNN 112/2019: izmijenjen člankom 3.; NN 17/2025: izmijenjen člankom 38.

Troškovi polaganja

Troškove prvog polaganja državnoga stručnog ispita podmiruje lokalna jedinica u čijem je upravnom tijelu vježbenik zaposlen.

Razine državnog ispita

Državni ispit polaže se za I. ili II. razinu, ovisno o razini obrazovanja koja je uvjet za raspored na radno mjesto.

Državni ispit I. razine polaže se za obavljanje poslova radnog mjesta za koje je uvjet završena srednja škola.

Državni ispit II. razine polaže se za obavljanje poslova radnog mjesta za koje je uvjet završen sveučilišni diplomski studij, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, stručni diplomski studij, sveučilišni prijediplomski studij, stručni prijediplomski studij ili stručni kratki studij.

Članak 91. izmijenjenNN 112/2019: izmijenjen člankom 3.; NN 17/2025: izmijenjen člankom 39.

Produženje službe na neodređeno vrijeme

Vježbeniku koji položi državni stručni ispit služba se može produžiti na neodređeno vrijeme ako u upravnom tijelu postoji slobodno radno mjesto za koje ispunjava propisane uvjete.

Postupak i način polaganja državnog ispita

Državni ispit polaže se pri tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.

Na program državnog ispita, postupak i način polaganja državnog ispita te snošenje troškova polaganja državnog ispita odgovarajuće se primjenjuju propisi o državnim službenicima.

Članak 92. izmijenjenNN 112/2019: izmijenjen člankom 3.; NN 17/2025: izmijenjen člankom 40.

Obveza polaganja ispita službenika s radnim iskustvom

Službenik koji je primljen u službu s radnim iskustvom na odgovarajućim poslovima u trajanju dužem od vremena određenog za vježbenički staž, a nema položen državni stručni ispit, dužan je ispit položiti u roku od godine dana od prijma u službu.
Službenik koji ima položen pravosudni ispit nije dužan polagati državni stručni ispit.
Službeniku koji ne položi državni stručni ispit u roku iz stavka 1. ovoga članka prestaje služba istekom posljednjeg dana roka za polaganje ispita.
U slučaju privremene spriječenosti za rad zbog bolovanja, rodiljnog dopusta, odnosno drugoga opravdanog razloga, rok iz stavka 1. ovoga članka može se produžiti za onoliko vremena koliko je trajala privremena spriječenost za rad, odnosno drugi opravdani razlozi.

Obavijest o polaganju državnog ispita

Odlučivanje o osnovanosti zahtjeva za polaganje državnog ispita je upravna stvar.

Obavijest o mjestu, danu i vremenu polaganja državnog ispita dostavlja se javnom objavom na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. Dostava svim kandidatima smatra se obavljenom istekom osmoga dana od dana objave na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.

Članak 93. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člancima 20. i 21.; NN 112/2019: izmijenjen člankom 3.; NN 17/2025: izmijenjen člankom 41.

Volonteri

Radi stjecanja uvjeta radnog iskustva za polaganje državnoga stručnog ispita sukladno odredbama ovoga Zakona, kojima se propisuju prava i obveze vježbenika, u upravna tijela lokalnih jedinica mogu se primiti osobe u svojstvu volontera-vježbenika.
Osobe iz stavka 1. ovoga članka nemaju status službenika.
Volonterski rad obavlja se na temelju pisanog ugovora s pročelnikom upravnog odjela.
Na volonterski rad primjenjuju se opći propisi o radu Neizvršenje obveze polaganja državnog ispita

Službeniku iz članka 89. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona koji ne položi državni ispit u propisanom roku prestaje služba po sili zakona istekom posljednjeg dana roka za polaganje ispita.

Službenik koji ima položen državni ispit I. razine, a nakon rasporeda ili premještaja na radno mjesto za koje je propisana viša razina obrazovanja nije u roku iz članka 89. stavka 2. ovoga Zakona položio državni ispit II. razine rasporedit će se na radno mjesto za koje ispunjava uvjete i ima položen državni ispit odgovarajuće razine, a ako nema slobodnog radnog mjesta na koje se službenik može rasporediti, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stavljanju službenika na raspolaganje.

U slučaju privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili očinskog dopusta te drugog opravdanog razloga rok za polaganje državnog ispita produžit će se na zahtjev službenika za onoliko vremena koliko je trajala privremena nesposobnost za rad, rodiljni, roditeljski, posvojiteljski ili očinski dopust odnosno drugi opravdani razlozi.

Zahtjev za produženje roka za polaganje državnog ispita službenik može podnijeti pročelniku upravnog tijela, a pročelnik upravnog tijela općinskom načelniku, gradonačelniku odnosno županu najkasnije do isteka toga roka.

O produženju roka za polaganje državnog ispita donosi se rješenje.

Na vježbenika se odgovarajuće primjenjuju odredbe stavaka 3. i 4. ovoga članka.

Vježbeniku će se rješenjem o produženju roka za polaganje državnog ispita u slučaju iz stavka 3. ovoga članka produžiti služba do isteka roka za polaganje državnog ispita.

Članak 94. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člankom 42.

Razdoblje ocjenjivanja

Službenici se ocjenjuju svake godine najkasnije do 31. ožujka za prethodnu kalendarsku godinu.
Ne ocjenjuju se službenici primljeni u službu na određeno vrijeme te službenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci, bez obzira na razloge..

Razdoblje probnog rada ne uračunava se u razdoblje ocjenjivanja.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog, očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta trudne službenice, dopusta službenice koja je rodila ili službenice koja doji dijete te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama, smatraju se vremenom provedenim na radu u punom radnom vremenu.

Ako su razdoblja odsutnosti s rada iz stavka 4. ovoga članka trajala duže od šest mjeseci u kalendarskoj godini za koju se provodi ocjenjivanje, službenici će se ocijeniti ocjenom »dobar«.

Članak 95. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člankom 43.

Podaci bitni za ocjenjivanje

Službenike ocjenjuje pročelnik upravnog tijela.
Pročelnika upravnog tijela ocjenjuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.
Ocjena se temelji na podacima o stručnom znanju pokazanom u obavljanju poslova, učinkovitosti i kvaliteti rada te poštivanju službene dužnosti.
Kriteriji
Prilikom ocjenjivanja službenika uzet će se u obzir prigovori i pritužbe stranaka na rad i postupanje službenika.
Kriterije za ocjenjivanje službenika i način provođenja ocjenjivanja propisuju se općim aktom lokalne jedinice pravilnikom propisuje općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan.

Članak 97. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 29.; NN 17/2025: izmijenjen člankom 44.

Posljedice negativne ocjene

Službenika koji je ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava«, upućuje »zadovoljava« može se uputiti na dodatno stručno osposobljavanje ili se premješta premjestiti na drugo radno mjesto, u istoj razini obrazovanja.

Službeniku koji je dva puta uzastopce ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava«prestaje zadovoljava« prestaje služba po sili zakona danom konačnosti zadnjeg rješenja o ocjenjivanju dostave odluke o zahtjevu za zaštitu povrijeđenog prava u postupku ocjenjivanja, a ako zahtjev nije podnesen, istekom roka za podnošenje tog zahtjeva.

Članak 98. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člankom 45.

Potreba službe

Premještaj na neodređeno vrijeme

Službenika se može po potrebi službe premjestiti na neodređeno vrijeme na drugo radno mjesto u istom ili drugom upravnom tijelu iste lokalne jedinice, u istom ili drugom mjestu rada, ali samo na radno mjesto unutar iste stručne spreme, iste ili približne složenosti poslova za koje je propisana ista razina obrazovanja i potrebno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u jednakom trajanju.
Službenik se premješta u drugo upravno tijelo na temelju pisanog sporazuma pročelnika upravnog tijela u kojem je zaposlen i pročelnika upravnog tijela u koje se premješta, uz prethodni pristanak službenika.
Potreba službe mora biti obrazložena.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, službenika se uz njegov pristanak može premjestiti na radno mjesto niže složenosti poslova za koje ispunjava propisane uvjete je propisano radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u kraćem trajanju.
Službenika se ne može premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada bez njegove suglasnosti ako ima više od 20 godina radnog staža ili ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove obiteljske prilike.
Premještaj službenika iz jednog u drugo upravno tijelo provodi se na temelju pisanog sporazuma između pročelnika upravnog tijela u kojem službenik radi i pročelnika upravnog tijela u koje se službenik premješta.

Članak 98.a dodanNN 61/2011: dodan člankom 22.; NN 17/2025: izmijenjen člankom 46.

Privremeni premještaj

Službenika se po potrebi službe može privremeno premjestiti na drugo radno mjesto u istom ili drugom upravnom tijelu iste lokalne jedinice za koje ispunjava propisane uvjete, u istom ili drugom mjestu rada, najduže na godinu dana, odnosno do povratka odsutnog službenika kojeg premješteni službenik zamjenjuje.

Kod premještaja iz stavka 1. ovoga članka službenik ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.

Službenik koji je privremeno premješten u drugo upravno tijelo ostvaruje sva prava iz službe u upravnom tijelu iz kojeg je premješten.

Članak 100. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 23.

Žalba protiv rješenja o premještaju

Protiv rješenja o premještaju službenik može podnijeti žalbu u roku od osam 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba ne zadržava odgađa izvršenje rješenja.
Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan dužan je odlučiti o žalbi u roku od 15 dana od dana primitka žalbe.

Članak 101. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člankom 53.

Premještaj po zamolbi službenika

Službenika se može po njegovoj zamolbi premjestiti na drugo radno mjesto u istom ili drugom upravnom tijelu iste lokalne jedinice, u istom ili drugom mjestu rada, ali samo na radno mjesto unutar iste stručne spreme razine obrazovanja, iste ili približne složenosti poslova.
Službenika iz stavka 1. ovoga članka može se uz njegov pristanak premjestiti na radno mjesto niže složenosti poslova, za koje ispunjava propisane uvjete.

Članak 102. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člankom 47.

Napredovanje

Službenik može napredovati rasporedom na radno mjesto s višim koeficijentom za izačun izračun plaće od onog na koje je do tada bio raspoređen, u istom ili drugom upravnom tijelu iste lokalne jedinice, u istom ili drugom mjestu rada, ako:
a) postoji slobodno radno mjesto propisano pravilnikom o unutarnjem redu, na koje se službenik napredovanjem raspoređuje,
b) ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto,
c) njegov rad je najmanje dva puta uzastopno ocijenjen kao »odličan« ili »vrlo dobar«,
d) je službenik dao svoj pristanak na raspored je za prethodnu kalendarsku godinu ocijenjen ocjenom »dobar« ili višom ocjenom.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, službenik može napredovati na nerukovodeće radno mjesto za koje je propisana viša razina obrazovanja:

a) ako ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, osim potrebnog radnog iskustva na odgovarajućim poslovima koje je uvjet za raspored na radno mjesto,

b) ako na poslovima niže razine obrazovanja u upravnim tijelima lokalnih jedinica ima dvostruko više radnog iskustva od radnog iskustva propisanog kao uvjet za raspored na radno mjesto na koje se u postupku napredovanja raspoređuje i

c) ako u upravnom tijelu lokalne jedinice u kojoj je zaposlen radi neprekidno najmanje dvije godine.

Članak 103. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 24.

Ukidanje upravnog tijela

Kad se ukida upravno tijelo lokalne jedinice službenike preuzima upravno tijelo koje preuzima poslove ukinutoga upravnog tijela.
Do donošenja pravilnika o unutarnjem redu i rasporeda na radna mjesta prema tom pravilniku, preuzeti službenici iz stavka 1. ovoga članka obavljaju poslove koje su do tada obavljali, odnosno druge poslove po nalogu pročelnika upravnog tijela, a pravo na plaću i ostala prava iz službe ostvaruju prema dotadašnjim rješenjima.
Preuzeti službenici koji se po donošenju pravilnika o unutarnjem redu ne mogu rasporediti, jer nema slobodnih radnih mjesta za koje ispunjavaju stručne i druge uvjete za raspored, stavljaju se na raspolaganje.
Rješenja o rasporedu na radna mjesta ili rješenja o stavljanju na raspolaganje donose se najkasnije u roku od dva mjeseca od preuzimanja službenika stupanja na snagu pravilnika o unutarnjem redu iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 108. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člankom 53.

Premještaj za vrijeme raspolaganja

Za vrijeme trajanja raspolaganja službenika se može trajno premjestiti na radno mjesto u okviru njegove stručne spreme razine obrazovanja, u drugo upravno tijelo iste lokalne jedinice ili u upravno tijelo druge lokalne jedinice, odnosno na radno mjesto u ustanovi ili drugoj pravnoj osobi čiji je vlasnik ili osnivač lokalna jedinica, ako mjesto rada nije udaljeno više od 50 kilometara od mjesta stanovanja službenika.
Za vrijeme trajanja raspolaganja, službenika se može uz njegov pristanak trajno premjestiti u drugo mjesto rada, neovisno o udaljenosti od mjesta stanovanja.
Ako službenik odbije premještaj iz stavka 1. ovoga članka, prestaje mu služba na dan kad je trebao početi raditi na novom radnom mjestu sukladno rješenju o premještaju.

Članak 111. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 25.

Rješenje o prestanku službe

O prestanku službe donosi se rješenje u roku od osam dana od nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak službe.
Žalba protiv rješenja o prestanku službe ne zadržava odgađa izvršenje rješenja u slučaju kada je dan prestanka službe određen ovim Zakonom.

Članak 114. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 29.

Otkaz

Službeniku se otkazuje služba ako nije zadovoljio na probnom radu, a služba mu prestaje danom konačnosti izvršnosti rješenja o prestanku službe otkazom.
Služba može prestati i na temelju pisanog otkaza kojeg podnese službenik, a služba prestaje istekom otkaznog roka od mjesec dana.

Članak 115. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 29.; NN 112/2019: izmijenjen člankom 3.; NN 17/2025: izmijenjen člancima 48. i 49.

Prestanak službe po sili zakona

Službeniku prestaje služba po sili zakona:

a) smrću,

b) utvrđivanjem prava na mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad – danom pravomoćnosti rješenja danom dostave obavijesti lokalnoj jedinici o pravomoćnosti rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti,

c) kad navrši 65 godina života i najmanje 20 godina mirovinskog staža – posljednjeg dana godine u kojoj su ostvareni ti uvjeti 15 godina mirovinskog staža, osim ako se pročelnik upravnog tijela i službenik drukčije ne dogovore, vodeći računa o potrebama službe,

d) kad je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci – danom pravomoćnosti presude kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora ili djelomičnu uvjetnu osudu za kazneno djelo – danom saznanja za pravomoćnost presude, osim ako mu je pravomoćnom presudom izrečena uvjetna osuda ili mu je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro,

e) kad je osuđen za kazneno djelo iz članka 15. ovoga Zakona – danom pravomoćnosti presude,
f s obilježjima korupcije – danom saznanja za pravomoćnost presude,

f) kad je osuđen za kazneno djelo i izrečena mu je sigurnosna mjera zabrane potpunog obavljanja dužnosti službenika – danom saznanja za pravomoćnost presude,

g) kad neopravdano izostane s rada pet radnih dana uzastopce – danom napuštanja službe, odnosno prvoga prvog dana odsutnosti s rada,

h) ako ne položi državni stručni ispit u propisanom roku – istekom roka u kojem je bio obvezan položiti državni stručni ispit,
h ako ovim Zakonom nije drukčije propisano,

i) ako se sazna da u vrijeme prijma u službu nije ispunjavao uvjete za prijam u službu propisane ovim Zakonom – danom saznanja za to,
i) kad se sazna ili da je u vrijeme prijma u službu postojala zapreka za prijam u službu propisana ovim Zakonom – danom saznanja za to,

j) kad mu je izrečena kazna prestanka službe u postupku zbog teške povrede službene dužnosti – danom konačnosti izvršnosti odluke službeničkog suda,

k) kad bude utvrđena odgovornost službenika za tešku povredu službene dužnosti počinjenu u roku kušnje iz članka 65. stavka 4. ovoga Zakona – danom konačnosti izvršnosti odluke službeničkog suda,

l) ako se po premještaju neopravdano ne javi na dužnost u zakonskom roku – danom kojim se morao javiti na dužnost službenik odbije postupiti po rješenju o premještaju – danom kada je trebao početi raditi na novom radnom mjestu sukladno rješenju o premještaju,

m) ako je dva puta uzastopce ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava« – danom konačnosti posljednjeg rješenja o ocjenjivanju dostave odluke o zahtjevu za zaštitu prava u postupku ocjenjivanja, a ako zahtjev nije podnesen, istekom roka za podnošenje zahtjeva sukladno općem propisu o radu,

n) u drugim slučajevima utvrđenim zakonom.
Iznimno od

Službenika koji ispuni uvjete iz stavka 1. točke c) ovoga članka može se, uz njegovu prethodnu suglasnost, zadržati u službi s punim ili nepunim radnim vremenom dok traje potreba službe, a najduže do navršenih 67 godina života.

Službenika se može zadržati u službi s nepunim radnim vremenom nakon stjecanja uvjeta iz stavka 1. točke c) ovoga članka, radi dovršenja poslova ili drugih opravdanih razloga, može se donijeti rješenje o zadržavanju na radu službenika, ali ne duže od dvije godine.
Rješenje iz neovisno o tome što je pravilnikom o unutarnjem redu utvrđeno da se na istom radnom mjestu obavljaju poslovi u punom radnom vremenu.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka može se donijeti samo uz suglasnost službenika., pročelnik se može zadržati u službi s nepunim radnim vremenom ako je pravilnikom o unutarnjem redu utvrđeno da se poslovi pročelnika obavljaju s nepunim radnim vremenom.

Službeniku iz stavka 1. točke d) ovoga članka kojem je izrečena uvjetna osuda te sud donese odluku o opozivu izrečene uvjetne osude služba prestaje danom saznanja za pravomoćnost odluke o opozivu uvjetne osude.

Službeniku iz stavka 1. točke d) ovoga članka kojem je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro te sud donese odluku kojom određuje izvršenje izrečene kazne zatvora u neizvršenom dijelu ili u cijelosti služba prestaje danom saznanja za pravomoćnost odluke o izvršenju izrečene kazne zatvora.

Članak 115.a dodanNN 17/2025: dodan člankom 49.

Zadržavanje u službi službenika koji ispunjava uvjete za starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika

Službenika koji ispunjava uvjete za starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika može se zadržati u službi do polovice punog radnog vremena, neovisno o tome što je pravilnikom o unutarnjem redu utvrđeno da se na istom radnom mjestu obavljaju poslovi s punim radnim vremenom.

Zadržavanje u službi iz stavka 1. ovoga članka može trajati najduže do navršenih 67 godina života službenika.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pročelnika se može zadržati u službi do polovice punog radnog vremena ako je pravilnikom o unutarnjem redu utvrđeno da se poslovi pročelnika obavljaju s nepunim radnim vremenom.

Članak 116. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 26.; NN 112/2019: izmijenjen člankom 3.; NN 17/2025: izmijenjen člancima 50. i 53.

Propisi koji se primjenjuju na namještenike

Na prijam, i prestanak službe te prava, obveze i odgovornosti namještenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o prijmu, i prestanku službe te pravima, obvezama i odgovornosti odgovornostima službenika, osim odredaba o vježbeničkom stažu i obvezi polaganja državnoga stručnog ispita te odredaba o raspolaganju. državnog ispita.

U postupku javnog natječaja za prijam namještenika u službu izbor kandidata obavlja se na temelju rezultata provedenog intervjua i, prema potrebi, provjere znanja i sposobnosti kandidata ovisno o vrsti radnog mjesta.

U postupku javnog natječaja za prijam namještenika provest će se psihološko testiranje kandidata, ako je to propisano pravilnikom o unutarnjem redu.

Namještenik se ne može rasporediti odnosno premjestiti na radno mjesto službenika bez provedbe javnog natječaja za prijam u službu.

Članak 117. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člankom 53.

Osobni očevidnici službenika i namještenika

Upravno tijelo lokalne jedinice nadležno za službeničke odnose vodi osobne očevidnike službenika i namještenika koji su zaposleni u upravnim tijelima lokalne jedinice.
Upravno tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je na zahtjev središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose dostaviti podatke o broju i strukturi službenika i namještenika u upravnim tijelima lokalne jedinice.

Članak 118. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člankom 53.

Podaci iz osobnih očevidnika i popisa

Podaci iz osobnih očevidnika i popisa službenika i namještenika predstavljaju profesionalnu tajnu.
Službenik i namještenik ima pravo uvida u podatke iz svoga osobnog očevidnika.
O davanju podataka iz osobnih očevidnika odlučuje čelnik tijela u kojima se ti očevidnici vode.
Sadržaj i način vođenja osobnih očevidnika službenika i namještenika propisuje pravilnikom čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.

Članak 119. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člankom 53.

Upravni i inspekcijski nadzor

Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona kao i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.
Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona te drugih zakona i propisa koji se primjenjuju na službenike i namještenike te njihova prava iz službe, provodi upravna inspekcija središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
U obavljanju inspekcijskog nadzora upravni inspektor ovlašten je:
a) izvršiti uvid u akt o ustrojavanju upravnih tijela lokalne jedinice, pravilnik o unutarnjem redu upravnih tijela, osobne očevidnike i popis službenika i namještenika te drugu dokumentaciju koja se odnosi na radno-pravni status službenika i namještenika,
b) tražiti podatke koji se odnose na radno-pravni status službenika i namještenika i od drugih pravnih i fizičkih osoba,
c) izvršiti kontrolu postupka prijma u službu,
d) izvršiti kontrolu zakonitosti rješenja o rasporedu na radno mjesto, premještaju, stavljanju na raspolaganje, prestanku službe i o drugim pravima i obvezama iz službe.

Članak 120. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člancima 27. i 28.; NN 17/2025: izmijenjen člankom 51.

Prijedlog za ukidanje ili poništenje nezakonitoga upravnog akta rješenja

Ako upravni inspektor prilikom nadzora utvrdi nezakonitosti ili nepravilnosti rješenja o prijmu u službu odnosno imenovanju pročelnika i rješenja kojima se odlučuje o pravima i obvezama službenika, sačinit će zapisnik kojim će i narediti otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. Zapisnik se dostavlja pročelniku upravnog tijela najkasnije u određenom roku od 30 dana od dana obavljenog inspekcijskog nadzora.
Ako pročelnik upravnog tijela se u ostavljenom roku određenom u zapisniku ne otkloni utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti iz stavka 1. ovoga članka ne otklone utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti, središnje tijelo upravni inspektor predložit će tijelu državne uprave nadležno nadležnom za službeničke odnose ukinut će nezakoniti upravni akt ukidanje nezakonitog rješenja, ako je prilikom donošenja toga akta rješenja izvršena očita povreda ovoga Zakona, odnosno poništiti upravni akt poništenje rješenja, ako ocijeni postojanje pretpostavki za tu upravnu mjeru.
Središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose može poništiti ili ukinuti upravni akt iz stavka 2. ovoga članka u roku od pet godina od dana konačnosti rješenja.

Članak 121. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člancima 52. i 53.

Prekršaji

Novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna 700,00 do 1300,00 eura kaznit će se za prekršaj općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan ako:

1. ne raspiše javni natječaj za imenovanje pročelnika novoustrojenog upravnog tijela ili upravnog tijela kojem je bitno promijenjen djelokrug u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu pravilnika o unutarnjem redu donesenog u skladu s novom odlukom o ustrojavanju upravnih tijela, a u slučaju razrješenja dotadašnjeg pročelnika u roku od 30 dana od dana kada je pročelnik razriješen (članak 19.a stavci 1. i 2.),

2. ne imenuje pročelnika u roku od 60 dana odnosno pročelnika u Gradu Zagrebu u roku od 90 dana od isteka roka za podnošenje prijava na javni natječaj ili u tom roku ne donese odluku o poništenju javnog natječaja (članak 19.a stavci 3. i 4.),

3. imenuje pročelnika bez raspisanoga javnog natječaja (članak 19.a stavci 1. i 2.),

4. za pročelnika imenuje osobu koja ne ispunjava propisane uvjete (članak 12.),

5. za pročelnika imenuje osobu za koju je znao ili mogao znati da postoje zapreke za prijam u službu sukladno odredbama ovoga Zakona (članci 15. i 16.),

6. ne postupi po pravomoćnoj i ovršnoj odluci suda o vraćanju pročelnika na rad.

Novčanom kaznom od 660,00 do 1320,00 eura kaznit će se za prekršaj pročelnik upravnog tijela odnosno osoba ovlaštena za donošenje rješenja sukladno u skladu s odredbama članka 5. ovoga Zakona ako:

1. primi osobu u službu i rasporedi na radno mjesto koje nije predviđeno pravilnikom o unutarnjem redu (članci 4. i 28.),

2. primi osobu u službu i rasporedi na radno mjesto čije popunjavanje nije planirano u planu prijma u službu za tekuću godinu, osim u slučaju potrebe prijma u službu na određeno vrijeme i popune radnog mjesta koje je ostalo upražnjeno nakon donošenja plana,
2 (članak 8.),

3. primi osobu u službu i rasporedi na radno mjesto koje nije predviđeno pravilnikom o unutarnjem redu, osim u slučaju prijma osobe na određeno vrijeme radi obavljanja privremenih poslova,
3 za koje ne ispunjava propisane uvjete (članak 12.),

4. primi u službu osobu za koju je znao ili mogao znati da postoje zapreke za prijam u službu sukladno odredbama ovoga Zakona,
4 (članci 15. i 16.),

5. primi osobu u službu bez raspisanoga javnog natječaja, osim u slučaju kad je ovim Zakonom propisano da se natječaj ne provodi,
5 javni natječaj ne provodi (članak 17.),

6. primi osobu u službu na određeno vrijeme bez raspisanog oglasa, osim kad je ovim Zakonom propisano da se oglas ne provodi (članak 29. stavak 1.),

7. primi u službu osobu na radno mjesto za koje nisu osigurana sredstva u proračunu lokalne jedinice,
6 (članak 19. stavak 3.),

8. rasporedi službenika ili namještenika na radno mjesto za koje ne ispunjava propisane uvjete,
7 (članak 105.),

9. ne postupi po pravomoćnoj i ovršnoj odluci suda o vraćanju službenika ili namještenika na rad.

Članak 122. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člankom 53.

Rok za donošenje provedbenih propisa

Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu iz članka 79. ovoga Zakona najkasnije u roku od 30 dana od stupanja na snagu posebnog zakona kojim će se urediti plaće službenika i namještenika.
Obvezuje se čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose da pravilnik iz članka 118. stavka 4. ovoga Zakona donese u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 124. izmijenjenNN 17/2025: izmijenjen člankom 53.

Status zatečenih službenika i namještenika

Službenici i namještenici zatečeni na radu u upravnim tijelima lokalnih jedinica na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavljaju raditi na svojim dotadašnjim radnim mjestima te zadržavaju plaće i druga prava prema dotadašnjim rješenjima, do donošenja rješenja o rasporedu na radna mjesta u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu usklađenim s odredbama ovoga Zakona i uredbe iz članka 79. ovoga Zakona.
Nakon donošenja pravilnika o unutarnjem redu iz stavka 1. ovoga članka, zatečeni službenici i namještenici, koji nemaju propisanu stručnu spremu razinu obrazovanja za obavljanje poslova radnog mjesta, rasporedit će se na radna mjesta u skladu sa stručnom spremom razinom obrazovanja koju stvarno imaju, osim službenika i namještenika iz stavka 3. ovoga članka.
Zatečeni službenici i namještenici koji imaju za jedan stupanj stručnu spremu razinu obrazovanja nižu od stručne spreme razine obrazovanja koja je propisana za radno mjesto na kojem su zatečeni na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, mogu i dalje obavljati poslove koji odgovaraju poslovima radnog mjesta na kojem su zatečeni ako na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju najmanje deset godina radnog staža.

Članak 125. izmijenjenNN 112/2019: izmijenjen člankom 3.

Obveza polaganja državnoga stručnog ispita

Službenici koji do stupanja na snagu ovoga Zakona nisu položili državni stručni ispit, a nisu oslobođeni obveze polaganja ispita po ranijim propisima, dužni su položiti državni stručni ispit u roku godine dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na vježbenike.