Izmjene: NN 34/2025

Članak 5. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

(1) Novčane potpore ostvarene prema ovom Zakonu ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim prema sudskoj odluci ili rješenju nadležnog centra za socijalnu skrb radi koristi djeteta za koje su ostvarene.

(2) Novčane potpore ostvarene prema ovom Zakonu ne mogu iznositi manje od 70 114 % proračunske osnovice utvrđene zakonom o izvršavanju državnog proračuna (u daljnjem tekstu: proračunska osnovica).

Članak 8. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

(1) Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora prema ovom Zakonu je djetetov roditelj, ili njemu izjednačena osoba, koji:

1. na temelju zapošljavanja prema propisima o radu ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju (u daljnjem tekstu: zaposleni roditelj), što obuhvaća:

a) osobe u radnom odnosu, službenike i namještenike i s njima prema posebnom propisu izjednačene osobe zaposlene na državnom području Republike Hrvatske

b) osobe s prebivalištem, odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja, odnosno koje nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima na način kako je to određeno međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju i propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti

2. na temelju samozapošljavanja ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju (u daljnjem tekstu: samozaposleni roditelj), što obuhvaća:

a) osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti

b) osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a nisu osigurane po osnovi rada ili kao korisnici prava na mirovinu

c) osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, a nisu osigurane po osnovi rada ili kao korisnici prava na mirovinu ili se nalaze na redovitom školovanju

d) svećenike i druge službenike vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada

3. ostvaruje drugi dohodak na koji su plaćeni doprinosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja te koji je s te osnove stekao status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju (u daljnjem tekstu: roditelj koji ostvaruje drugi dohodak)

4. je poljoprivrednik koji u Republici Hrvatskoj obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje ako je vlasnik, posjednik ili zakupac odnosno ako poljoprivrednu djelatnost obavlja u obliku samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva te ako je s te osnove stekao status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju, a nije obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit i nije zdravstveno osiguran po osnovi rada ili kao korisnik prava na mirovinu (u daljnjem tekstu: poljoprivrednik)

5. u skladu s propisima o tržištu rada ima priznat status nezaposlene osobe (u daljnjem tekstu: nezaposleni roditelj)

6. je korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju ili korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti odnosno zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske ili osoba koja se prema propisima o socijalnoj skrbi ne smatra sposobnom za rad ili se prema drugim propisima smatra uzdržavanom osobom ili je redoviti učenik odnosno redoviti student ili korisnik koji nema uvjete za ostvarenje statusa korisnika iz točaka 1. do 5. ovoga stavka, a ima priznat status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju (u daljnjem tekstu: roditelj izvan sustava rada).

(2) Zaposlenim roditeljem u smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se i roditelj, odnosno s njim izjednačena osoba, koji je:

– izabran ili imenovan na dužnosti u tijelima državne vlasti ili u tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad prima plaću i ako po toj osnovi ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju

– član uprave odnosno izvršni direktor trgovačkog društva, likvidator ili upravitelj zadruge, ako po toj osnovi ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju

– osoba na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa odnosno koja se stručno osposobljava za rad uz mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja sukladno posebnom propisu, i koja po toj osnovi ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju

– roditelj njegovatelj odnosno njegovatelj sukladno zakonu kojim se uređuje socijalna skrb, koji po toj osnovi ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju

– osoba koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata te po toj osnovi ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju.

(3) Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora iz ovoga Zakona je i posvojitelj koji ima utvrđen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, prema svom radnopravnom statusu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(4) Korisnik je, prema odredbama ovoga Zakona i pod uvjetima iz ovoga Zakona, i skrbnik maloljetnog djeteta kojem je rješenjem nadležnog tijela to dijete povjereno na svakodnevnu skrb ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na svakodnevnu skrb, ili koja na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruje roditeljsku skrb, prema svom radnopravnom statusu, pod uvjetom da ima status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju i ako s tim djetetom živi u zajedničkom kućanstvu.

(5) Korisnik je, prema odredbama ovoga Zakona i pod uvjetima iz ovoga Zakona je i udomitelj maloljetnog djeteta, prema svom radnopravnom statusu, i zaposleni ili samozaposleni udomitelj koji obavlja udomiteljstvo sukladno propisima kojima se uređuje udomiteljstvo, pod uvjetom da ima status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju i ako s tim djetetom živi u zajedničkom kućanstvu tom djetetu pruža uslugu smještaja.

(6) Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora prema odredbama ovoga Zakona je i stranac s odobrenim stalnim boravkom odnosno dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj koji ima priznat status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju.

Članak 9. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

(1) Korisnik iz članka 8. stavka 1. točaka 1. i 2. i stavka 2. ovoga Zakona ima pravo na:

1. rodiljni dopust

2. očinski dopust

3. roditeljski dopust

4. rad s polovicom punog radnog vremena

5. rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta

6. stanku za dojenje djeteta

7. dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete

8. slobodan radni dan za prenatalni pregled

9. dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s teškoćama u razvoju

10. mirovanje radnog odnosa odnosno djelatnosti na temelju koje je stekao status osiguranika do treće godine života djeteta.

(2) Korisnik iz članka 8. stavka 1. točaka 3., 4. i 5. ovoga Zakona ima pravo na:

1. rodiljnu poštedu od rada

2. roditeljsku poštedu od rada.

(3) Korisnicima iz članka 8. stavka 1. točaka 1. do 5. i stavka 2. ovoga Zakona za vrijeme korištenja propisanih prava, ovisno o njihovu radnopravnom statusu, pripada pravo na naknadu plaće ili novčanu naknadu prema odredbama ovoga Zakona.

(4) Korisnik iz članka 8. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona po rođenju djeteta ima pravo na novčanu pomoć radi rodiljne ili roditeljske brige o novorođenom djetetu prema odredbama ovoga Zakona.

(5) Korisnik iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona osnovom pravomoćnog rješenja o posvojenju ima pravo, prema svom radnopravnom statusu, na posvojiteljski dopust, dopust drugog posvojitelja ili posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu te, za vrijeme korištenja jednog od tih prava, pravo na naknadu plaće ili novčanu naknadu ili novčanu pomoć prema odredbama ovoga Zakona.

(6) Korisnik iz članka 8. stavka 4. ovoga Zakona, na temelju pravomoćnog rješenja o skrbništvu odnosno pravomoćne odluke nadležnog tijela kojom mu je dijete povjereno na svakodnevnu skrb ili kojom ostvaruje roditeljsku skrb, ostvaruje prava prema ovom Zakonu, sukladno svome radnopravnom statusu i pod uvjetom da ta prava roditelj djeteta nije iskoristio.

(7) Korisnik iz članka 8. stavka 5. ovoga Zakona, na temelju pravomoćnog izvršnog rješenja nadležnog tijela o smještaju djeteta u udomiteljsku obitelj, ostvaruje pravo na udomiteljski dopust i vremenske potpore iz ovoga Zakona sukladno svom radnopravnom statusu vremenske potpore tijekom korištenja udomiteljskog dopusta, prava na roditeljski dopust, prava na roditeljski dopust kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena, prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta te prava na dopust ili prava na rad s polovicom punog radnog vremena za njegu djeteta s teškoćama u razvoju.

(8) Korisnik iz članka 8. stavka 5. ovoga Zakona ne ostvaruje pravo na novčane potpore prema ovom Zakonu.

(9) Korisnici iz članka 8. ovoga Zakona, osim novčanih potpora iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka, pod uvjetima iz ovoga Zakona, imaju pravo i na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete.

Članak 16. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

(1) Zaposleni ili samozaposleni otac ima pravo, nakon rođenja djeteta, na očinski dopust u neprekidnom trajanju, ovisno o broju rođene djece:

– od deset 20 radnih dana za jedno dijete

– od 15 30 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istodobnog rođenja više djece.

(2) Zaposleni ili samozaposleni otac pravo iz stavka 1. ovoga članka može koristiti do navršenih šest mjeseci života djeteta pod uvjetom da u isto vrijeme ne koristi jedno od prava propisanih ovim Zakonom.

(3) Zaposleni ili samozaposleni otac može koristiti pravo iz stavka 1. ovoga članka neovisno o radnopravnom statusu majke.

(4) Pravo na očinski dopust je neprenosivo.

Članak 21. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

(1) Ako zaposlena ili samozaposlena majka rodi mrtvo dijete prije nego što je započela koristiti rodiljni dopust odnosno ako dijete umre prije nego što je protekao rodiljni ili roditeljski dopust, ima pravo na rodiljni dopust odnosno ima pravo nastaviti koristiti pravo na rodiljni odnosno roditeljski dopust još tri mjeseca računajući od idućeg dana od dana rođenja mrtvog djeteta odnosno od dana smrti djeteta. (2), a najduže do isteka osme godine od dana rođenja djeteta.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na zaposlenog i samozaposlenog oca djeteta koji u trenutku smrti djeteta koristi rodiljni ili roditeljski dopust.

(3) Zaposleni ili samozaposleni otac koji u slučaju rođenja mrtvog djeteta nije započeo koristiti očinski dopust ili ako dijete umre prije nego što je protekao istekao očinski dopust, ili prije nego što je započeo koristiti očinski dopust ima pravo na očinski dopust odnosno ima pravo nastaviti koristiti pravo na očinski dopust u preostalom trajanju najkasnije do isteka šest mjeseci od rođenja djeteta, s tim da pravo koristi računajući od idućeg dana od dana rođenja mrtvog djeteta odnosno od dana smrti djeteta.

Članak 32. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

(1) Za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz članka 15. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 19. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona naknada plaće iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

(2) Za vrijeme korištenja prava na očinski dopust iz članka 16. ovoga Zakona naknada plaće iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

(3) Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona naknada plaće za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja iznosi 100 % osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, a koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 225,5 680 % proračunske osnovice mjesečno.

(4) Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena iz članka 19. stavka 4. ovoga Zakona naknada plaće iznosi 110 220 % proračunske osnovice mjesečno.

(5) Za vrijeme korištenja prava iz članka 20. ovoga Zakona novčana naknada iznosi 125 159 % proračunske osnovice mjesečno.

(6) Za vrijeme korištenja dopusta u slučaju smrti djeteta iz članka 21. ovoga Zakona naknada plaće za puno radno vrijeme iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, a koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 225,5 680 % proračunske osnovice mjesečno.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili ako dijete umre za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili očinski dopust, zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta u slučaju smrti djeteta iz članka 21. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće, koja za puno radno vrijeme iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

(8) Zaposleni ili samozaposleni roditelj koji na dan koji prethodi danu započinjanja prava ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja u trajanju od najmanje šest mjeseci neprekidno ili devet mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja prava prema ovom Zakonu ima pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu 125 159 % proračunske osnovice.

(9) Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju naknada plaće odnosno novčana naknada utvrđena ovim člankom ne može iznositi manje od 70 159 % proračunske osnovice, neovisno o tome pod uvjetom da radi li u punom ili nepunom radnom vremenu.

(10) Zaposleni roditelj, korisnik prava iz članka 8. stavka 2. podstavaka 3., 4. i 5. ovoga Zakona za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz članka 15. ovoga Zakona ili prava na roditeljski dopust iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 19. ovoga Zakona ili za vrijeme korištenja dopusta u slučaju smrti djeteta iz članka 21. ovoga Zakona ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od 125 159 % proračunske osnovice.

(11) Pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 125 182 % proračunske osnovice mjesečno, odnosno u iznosu od 136 % proračunske osnovice ako se pravo koristi u polovici punog radnog vremena iz članka 19. stavka 4. ovoga Zakona, ima zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za blizance, treće i svako sljedeće dijete iz članka 18. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona nakon isteka šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj odnosno osam mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, kao i za vrijeme dopusta u slučaju smrti djeteta iz članka 21. ovoga Zakona ako je smrt djeteta nastupila tijekom korištenja toga prava.

(12) Kada rodiljni dopust odnosno roditeljski dopust nastupa neposredno, bez ijednog dana prekida, nakon korištenja privremene nesposobnosti za rad zbog komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom odnosno rodiljnog dopusta, za izračun naknade plaće primjenjuje se ista osnovica za obračun naknade plaće utvrđena za privremenu nesposobnost za rad zbog komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom odnosno za rodiljni dopust koji su prethodili rodiljnom odnosno roditeljskom dopustu, ako se osnovica za naknadu plaće ne može utvrditi na temelju prosjeka plaće u skladu s propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja.

(13) Osnovica iz stavka 12. ovoga članka odnosno zadnja utvrđena osnovica za roditeljski dopust primjenjuje se i u slučajevima korištenja rodiljnog dopusta na koji korisnica nastupa neposredno nakon završetka odnosno prekida roditeljskog dopusta ili dopusta radi njege djeteta s teškoćama u razvoju, kojem su prethodili rodiljni ili roditeljski dopust, ako se osnovica za naknadu plaće ne može utvrditi na temelju prosjeka plaće u skladu s propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Članak 34. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

(1) Zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta s teškoćama u razvoju iz članka 28. stavka 1. ovoga Zakona za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života ili produženog korištenja prava iz članka 30. stavka 5. ovoga Zakona ima pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 125 182 % proračunske osnovice mjesečno.

(2) Zaposleni roditelj djeteta s teškoćama u razvoju koji koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, sukladno članku 28. stavku 2. ovoga Zakona, ima pravo na novčanu naknadu obračunanu u visini iznosa isplaćene plaće umanjene za obračunane i obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno posebnim propisima, a koju je ostvario radeći taj mjesec u polovici punog radnog vremena, a sve prema ovjerenoj ispravi poslodavca o isplaćenoj plaći.

(3) Samozaposleni roditelj djeteta s teškoćama u razvoju koji koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, sukladno članku 28. stavku 2. ovoga Zakona, ima pravo na novčanu naknadu obračunanu u visini 50 % od osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za osnovu po kojoj je roditelj prijavljen na obvezno zdravstveno osiguranje i za razdoblje na koje se naknada odnosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja odnosno 50 % od izabrane više mjesečne osnovice za obračun doprinosa pod uvjetom da je početak primjene više osnovice najmanje šest mjeseci prije početka korištenja ovoga prava, prema podacima Ministarstva financija, Porezne uprave.

(4) Poslodavac je dužan pri isplati plaće izdati ovjerenu ispravu o isplaćenoj plaći zaposlenom roditelju.

(5) Zaposleni roditelj iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona kojem poslodavac ne izda ovjerenu ispravu o isplaćenoj plaći do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, ima pravo na novčanu naknadu za taj mjesec u iznosu od 70 114 % proračunske osnovice.

(6) Zavod će korisniku isplatiti razliku između pripadajućeg iznosa za isplatu iskazanu na ispravi poslodavca iz stavka 4. ovoga članka i isplaćenog iznosa iz stavka 5. ovoga članka u roku od 30 dana od dana dostave ovjerene isprave poslodavca.

(7) Ako zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena u kalendarskom mjesecu koristi godišnji odmor ili privremenu nesposobnost odnosno spriječenost za rad prema propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja, neovisno o tome da li za cijeli ili dio toga mjeseca, pripada mu isti iznos novčane naknade kao i u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kojem je koristio godišnji odmor ili privremenu nesposobnost odnosno spriječenost za rad, ako je to za korisnika povoljnije.

(8) Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju naknada plaće odnosno novčana naknada utvrđena ovim člankom ne može iznositi manje od 70 114 % proračunske osnovice.

(9) Čelnik tijela državne uprave nadležnog za demografiju, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije i uz prethodno pribavljeno mišljenje Zavoda, pravilnikom propisuje način obračunavanja i isplate naknade plaće za vrijeme korištenja prava iz članka 28. ovoga Zakona.

Članak 40. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

(1) Korisnik prava iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od 70 114 % proračunske osnovice mjesečno te prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima.

(2) Korisniku prava iz stavka 1. ovoga članka kojem tijekom korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada umre dijete isplata novčane naknade iz stavka 1. ovoga članka nastavit će se isplaćivati još tri mjeseca računajući od idućeg dana od dana smrti djeteta.

Članak 43. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

(1) Korisnik prava iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku brigu o novorođenom djetetu ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od 70 114 % proračunske osnovice mjesečno.

(2) Korisniku prava iz stavka 1. ovoga članka kojem tijekom korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku brigu o novorođenom djetetu umre dijete isplata novčane naknade iz stavka 1. ovoga članka nastavit će se isplaćivati još tri mjeseca računajući od idućeg dana od dana smrti djeteta.

Članak 45. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

Posvojiteljski dopust i dopust drugog posvojitelja

(1) Zaposleni i samozaposleni posvojitelj, pod uvjetom da supružnik posvojitelja djeteta nije roditelj posvojenika, ima pravo na posvojiteljski dopust u neprekidnom trajanju od šest mjeseci za dijete do 18 godina života.

(2) U slučaju posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja ili djeteta koje se prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja smatra djetetom s teškoćama u razvoju, posvojiteljski dopust iz stavka 1. ovoga članka produžuje se za 60 dana.

(3) Ako su posvojitelji djeteta bračni drugovi zajednički, prava s osnova posvojenja ostvaruju oba posvojitelja i koriste ga, u pravilu, u jednakom dijelu, osim ako se posvojitelji pisano izjasne da će prava s osnova posvojenja koristiti samo jedan od posvojitelja te u tom slučaju prava s osnova posvojenja koristi samo jedan od posvojitelja, neovisno o broju posvojene djece.

(4) Pravo na posvojiteljski dopust zaposleni ili samozaposleni posvojitelj stječe s danom pravomoćnosti rješenja o posvojenju, a može ga započeti koristiti od dana kojeg sam odredi u zahtjevu za korištenje prava.

(5) Zaposleni i samozaposleni posvojitelj ima pravo na dopust drugog posvojitelja do isteka šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o posvojenju u neprekidnom trajanju od:

– deset 20 radnih dana u slučaju posvojenja jednog djeteta

– 15 30 radnih dana u slučaju posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja ili posvojenja djeteta koje se prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja smatra djetetom s teškoćama u razvoju.

(6) Pravo iz stavka 5. ovoga Zakona korisnik može koristiti neovisno o radnopravnom statusu posvojitelja s kojim ima zajednički posvojeno dijete te pod uvjetom da u isto vrijeme ne koristi jedno od prava propisanih ovim Zakonom.

(7) Korisnici iz ovoga članka za vrijeme korištenja prava prema ovom Zakonu imaju prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima.

Članak 49. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

Posvojiteljska pošteda od rada i posvojiteljska briga o djetetu

(1) Osoba iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona, koja ostvaruje drugi dohodak ili je poljoprivrednik ili nezaposlena osoba i koja je pravomoćnim rješenjem o posvojenju postala posvojitelj, pod uvjetom da supružnik posvojitelja nije roditelj posvojenika i ako na dan pravomoćnosti rješenja o posvojenju ispunjava uvjete propisane za stjecanje prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada iz članka 38. ovoga Zakona, ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada.

(2) Osoba iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona, koja je osoba izvan sustava rada i koja je pravomoćnim rješenjem o posvojenju postala posvojitelj, pod uvjetom da supružnik posvojitelja nije roditelj posvojenika i ako na dan pravomoćnosti rješenja o posvojenju ispunjava uvjete propisane za stjecanje prava na rodiljnu i roditeljsku brigu o novorođenom djetetu iz članka 41. ovoga Zakona, ima pravo na posvojiteljsku brigu o djetetu.

(3) Posvojitelj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu za posvojenika do 18. godine u neprekidnom trajanju od 12 mjeseci.

(4) U slučaju posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji posvojitelja ili posvojenja djeteta koje se prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja smatra djetetom s teškoćama u razvoju, posvojiteljska pošteda od rada ili posvojiteljska briga o djetetu iz stavka 2. ovoga članka produžuje se za 60 dana.

(5) Posvojitelj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može, radi zaposlenja ili samozaposlenja, prekinuti korištenje prava iz stavaka 3. i 4. ovoga članka ili to pravo prenijeti na bračnog druga koji je posvojenjem postao roditelj posvojenog djeteta koji to pravo nastavlja koristiti sukladno njegovu radnopravnom statusu.

(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka posvojitelj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, zahtjev za prijenos prava na bračnog druga koji je posvojenjem postao roditelj posvojenog djeteta podnosi zajedno sa zahtjevom za prekid korištenja prava na posvojiteljsku poštedu od rada odnosno posvojiteljsku brigu o djetetu kojem prilaže zahtjev bračnog druga za nastavak korištenja preostalog neiskorištenog prava.

(7) Posvojitelj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, koji je radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuo korištenje prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu, pod uvjetom da nije pravo prenio na bračnog druga, može započeti ili nastaviti koristiti preostali neiskorišteni dio posvojiteljske poštede od rada ili posvojiteljske brige o djetetu kao zaposleni ili samozaposleni posvojitelj pod uvjetima iz ovoga Zakona ako je proveo na radu neprekidno šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištenog prava.

(8) Posvojitelj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, koji na radu nije proveo najmanje šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištene posvojiteljske poštede od rada ili posvojiteljske brige o djetetu zbog toga što mu je prestao radni odnos ili je prestao obavljati djelatnost iz članka 7. točke 2. ovoga Zakona, ima pravo nastaviti koristiti preostali dio prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o novorođenom djetetu, kao posvojitelj iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka ako i dalje ispunjava uvjete iz članaka 38. ili 41. ovoga Zakona te pod uvjetom da pravo nije prenio na bračnog druga u skladu sa stavkom 5. ovoga članka.

Članak 50. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

Pravo na novčanu naknadu

Posvojitelj iz članka 49. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona za vrijeme korištenja prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili prava na posvojiteljsku brigu o djetetu ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od 70 114 % proračunske osnovice mjesečno.

Članak 51. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

(1) Udomitelj djeteta, pod uvjetom da je zdravstveno osiguran prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ima pravo na pripadajuće vremenske potpore, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(2) Opseg prava udomitelja iz stavka 1. ovoga članka ovisi o radnopravnom statusu korisnika prava i životnoj dobi udomljenog djeteta.

Članak 52. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

(1) Zaposleni i samozaposleni udomitelj ima pravo na udomiteljski dopust u neprekidnom trajanju od šest mjeseci za dijete do sedme godine života odnosno pravo na udomiteljski dopust u neprekidnom trajanju od mjesec dana za dijete do 14. godine života.

(2) U slučaju istodobnog smještaja dvoje ili više djece ili djeteta koje se prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja smatra djetetom s teškoćama u razvoju udomiteljski dopust iz stavka 1. ovoga članka produžuje se za 60 dana.

(3) Pravo na udomiteljski dopust zaposleni ili samozaposleni udomitelj stječe na dan izvršnosti rješenja o priznavanju prava na smještaj djeteta, a može ga započeti koristiti od dana koji sam odredi u zahtjevu za korištenje prava, u roku od tri mjeseca od dana smještaja djeteta u udomiteljsku obitelj.

(4) Korisnici iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme korištenja prava prema ovome Zakonu imaju prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima.

Članak 55. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

(1) Jednokratna novčana potpora iz članka 53. ovoga Zakona iznosi 70 140 % proračunske osnovice.

(2) Pravo na novčanu potporu iz stavka 1. ovoga članka, pod uvjetima iz članka 54. ovoga Zakona, ima i korisnik za posvojeno dijete, osim ako novčana potpora za to dijete nije prije isplaćena drugom korisniku.

Članak 59. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

(1) Zaposleni roditelj koji namjerava započeti koristiti pravo na roditeljski dopust prema ovom Zakonu, koji se ne nastavlja koristiti neposredno nakon korištenja rodiljnog dopusta ili koji tijekom korištenja prava prema ovom Zakonu namjerava mijenjati način korištenja prava, obvezan je najmanje 30 dana prije početka korištenja prava odnosno nastanka promjene ili prije ponovnog uspostavljanja neiskorištenog pripadajućeg prava pisano obavijestiti svog poslodavca o toj namjeri, ako se ovim Zakonom ne određuje drukčije.

(2) Zaposleni otac koji namjerava koristiti pravo na očinski dopust iz članka 16. ovoga Zakona obvezan je najmanje 15 dana prije dana očekivanog poroda, ako pravo namjerava koristiti od dana rođenja djeteta odnosno najmanje 15 dana prije namjere korištenja toga prava pisano obavijestiti poslodavca o toj namjeri.

(3) Na pisanu obavijest iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je obvezan u roku od osam dana od dana zaprimanja obavijesti izdati pisanu suglasnost o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja.

(4) Ako poslodavac ne postupi u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, Zavod će zaposlenom roditelju donijeti rješenje kojim mu priznaje pravo s odgodom početka korištenja od 30 dana u odnosu na dan koji je zaposleni roditelj naznačio u obavijesti poslodavcu.

(5) Pri utvrđivanju rasporeda dnevnog odnosno tjednog radnog vremena zaposlenog roditelja korisnika prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta iz članka 20. ovoga Zakona ili zaposlenog roditelja djeteta s teškoćama u razvoju koji pravo iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena poslodavac mora uzeti u obzir svrhu korištenja pripadajućeg prava u skladu s ovim Zakonom, osim ako to zbog organizacije rada nije moguće.

(6) Zaposleni roditelj obvezan je u obavijesti svom poslodavcu iz stavka 1. ovoga članka navesti predviđeni početak i očekivano trajanje korištenja prava iz članaka 17. i 18. ovoga Zakona.

(7) Zaposleni posvojitelj koji namjerava koristiti pravo na dopust drugog posvojitelja iz članka 45. ovoga Zakona obvezan je najmanje 15 dana prije namjere korištenja prava pisano obavijestiti poslodavca o toj namjeri.

(8) Zaposleni i samozaposleni udomitelj koji namjerava koristiti pravo na udomiteljski dopust iz članka 52. ovoga Zakona obvezan je najmanje 15 dana prije namjere korištenja prava pisano obavijestiti poslodavca o toj namjeri.

Članak 71. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

(1) Poslodavac korisnika prava iz ovoga Zakona kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 6630,00 eura ako:

1. priječi zaposlenoj trudnici ili zaposlenoj majci korištenje prava na obvezni dopust sukladno članku 15. stavcima 2. i 4. ovoga Zakona

2. priječi zaposlenoj trudnici ili zaposlenoj majci ili ocu korištenje prava na dodatni rodiljni dopust sukladno članku 15. stavku 5. ovoga Zakona

3. priječi zaposlenoj majci korištenje produljenog rodiljnog dopusta iz članka 15. stavka 6. ovoga Zakona

4. priječi zaposlenom ocu korištenje očinskog dopusta iz članka 16. ovoga Zakona

5. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na roditeljski dopust sukladno članku 17. ovoga Zakona

6. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 19. ovoga Zakona

7. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta iz članka 20. ovoga Zakona

8. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na dopust u slučaju smrti djeteta sukladno članku 21. ovoga Zakona

9. priječi radnici koja doji dijete korištenje prava na stanku za dojenje iz članka 23. ovoga Zakona

10. ne osigura ili na bilo koji drugi način priječi korištenje prava na dopust trudne radnice, dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete sukladno članku 24. stavcima 4. i 6. ovoga Zakona

11. priječi zaposlenoj trudnoj radnici korištenje prava na slobodan radni dan za prenatalni pregled sukladno članku 26. ovoga Zakona

12. priječi zaposlenom roditelju pravo na mirovanje radnog odnosa do treće godine djetetova života sukladno članku 27. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona

13. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života iz članka 28. stavka 1. ovoga Zakona

14. priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona

15. priječi zaposlenom posvojitelju korištenje prava na posvojiteljski dopust sukladno članku 45. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona odnosno korištenje prava na dopust drugog posvojitelja sukladno članku 45. stavku 5. ovoga Zakona

16. priječi zaposlenom posvojitelju korištenje prava na roditeljski dopust sukladno članku 46. ovoga Zakona te sva druga prava zaposlenog posvojitelja prema ovom Zakonu

16.a priječi zaposlenom udomitelju korištenje prava na udomiteljski dopust sukladno članku 52. ovoga Zakona te sva druga prava zaposlenog udomitelja prema ovom Zakonu

17. uskratom podataka i činjenica ili na neki drugi način radniku, korisniku prava iz ovoga Zakona onemogući korištenje prava prema ovom Zakonu

18. Zavodu onemogući provjeru osobnih podataka, ostvarene plaće/dohotka, ispunjavanja pravnih i drugih uvjeta za ostvarivanje i korištenje prava na rodiljne i roditeljske potpore za korisnike prava odnosno onemogući postupanje propisano člankom 58. ovoga Zakona.

(2) Odgovorna osoba poslodavca, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 1320,00 eura.

(3) Odgovorna osoba nadležnog tijela državne uprave ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove odnosno drugog nadležnog tijela ili pravne osobe koja Zavodu uskrati dostavu ili stavljanje na raspolaganje podataka po zahtjevu iz članka 58. ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 190,00 do 660,00 eura.

(4) Novčanom kaznom iz stavka 3. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba Zavoda ako ne dostavi ili ne stavi na raspolaganje podatke iz elektroničkog očevidnika, uvažavajući propise o zaštiti osobnih podataka iz članka 69. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Korisnik iz ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 1320,00 eura ako u propisanom roku ne prijavi svaku promjenu koja utječe na gubitak ili promjenu osnova za korištenje bilo kojeg prava iz ovoga Zakona (članak 64. stavak 1.).