Izmjene: NN 39/2015

Članak 2. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

– Uredbom Vijeća (Euratom) br. 1493/93 od 8. lipnja 1993. o pošiljkama radioaktivnih tvari između država članica (SL L 148, 19. 6. 1993.)

– Uredbom Komisije (Euratom) br. 302/2005 od 8. veljače 2005. o primjeni nadzora sigurnosti Euratoma (SL L 54, 28. 2. 2005.)

– Uredbom Komisije (Euratom) br. 66/2006 od 16. siječnja 2006. o izuzeću prijenosa malih količina ruda, sirovina i posebnih fisibilnih materijala od primjene pravila poglavlja o opskrbi (SL L 11, 17. 1. 2006.)

– Direktivom Vijeća br. 89/618/Euratom od 27. studenoga 1989. o obavješćivanju stanovništva o mjerama zdravstvene zaštite koje treba primijeniti i koracima koje treba poduzeti u slučaju radiološke opasnosti (SL L 357, 7. 12. 1989.)

– Direktivom Vijeća br. 90/641/Euratom od 4. prosinca 1990. o operativnoj zaštiti vanjskih radnika, koji su tijekom svoga djelovanja u područjima pod nadzorom izloženi opasnosti od ionizirajućeg zračenja (SL L 349, 13. 12. 1990.)

– Direktivom Vijeća br. 96/29/Euratom od 13. svibnja 1996. o utvrđivanju osnovnih sigurnosnih normi za zaštitu zdravlja radnika i stanovništva od opasnosti od ionizirajućeg zračenja (SL L 159, 29. 6. 1996.)

– Direktivom Vijeća 97/43/Euratom od 30. lipnja 1997. o zaštiti zdravlja pojedinaca od opasnosti od ionizirajućeg zračenja u vezi s medicinskim izlaganjem i o stavljanju izvan snage Direktive 84/466/Euratom (SL L 180, 9. 7. 1997.)

– Direktivom Vijeća br. 2003/122/Euratom od 22. prosinca 2003. o kontroli visokoaktivnih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora bez posjednika (SL L 346, 31. 12. 2003.)

– Direktivom Vijeća br. 2006/117/Euratom od 20. studenoga 2006. o nadzoru i kontroli pošiljaka radioaktivnog otpada i istrošenog goriva (SL L 337, 5. 12. 2006.)

– Direktivom Vijeća br. 2009/71/Euratom od 25. lipnja 2009. o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 172, 2. 7. 2009.)

– Direktivom Vijeća br. 2011/70/Euratom od 19. srpnja 2011. o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada (SL L 199, 2. 8. 2011.). 2011.)

– Direktivom Vijeća 2013/59/Euratom od 5. prosinca 2013. o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju, i o stavljanju izvan snage direktiva 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom i 2003/122/Euratom (SL L 13, 17. 1. 2014.).

Članak 3. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Isključenje od primjene Zakona

Ovaj se Zakon ne odnosi na prirodnu razinu ionizirajućeg zračenja podrijetlom iz svemira, Zemljine kore ili ljudi ako nije promijenjena ljudskom djelatnošću:

– izlaganje prirodnoj razini ionizirajućeg zračenja, kao što su radionuklidi sadržani u ljudskom tijelu i svemirsko zračenje koje je uobičajeno na razini tla

– izlaganje stanovništva ili radnika svemirskom zračenju tijekom leta zrakoplovom ili u svemiru, isključujući posadu zrakoplova ili svemirskog vozila

– izlaganje iznad razine tla radionuklidima prisutnima u nedirnutoj Zemljinoj kori,

osim u slučaju aktivnosti iz članka 9. stavka 5. ovoga Zakona.

Članak 4. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Pojmovi

Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada jest ustrojstvena jedinica Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, a uključuje objekte za obradu, kondicioniranje, manipuliranje, dugoročno skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora podrijetlom s teritorija Republike Hrvatske, uključivo i središnje skladište, te radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva koji nisu nastali na teritoriju Republike Hrvatske, a čija obveza zbrinjavanja proizlazi iz bilateralnih ugovora sklopljenih prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona

djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja jest ljudska aktivnost tijekom koje može doći do povećanja ozračenja pojedinca od umjetnog izvora ionizirajućeg zračenja ili od prirodnih izvora ionizirajućeg zračenja kada se obrađuju zbog fisijskih ili fertilnih svojstava, osim u slučaju ozračenja pri izvanrednom događaju

dozvola za uporabu izvora ionizirajućeg zračenja jest rješenje kojim Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost (u daljnjem tekstu: Zavod) nositelju odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja dopušta uporabu određenog izvora ionizirajućeg zračenja

fisija jest proces cijepanja jezgre atoma na dva dijela sličnih masa tijekom kojeg dolazi do oslobađanja energije i emisije nekoliko neutrona

fizički inventar jest zbroj svih izmjerenih ili procijenjenih količina nuklearnog materijala u šaržama koji je na raspolaganju u određenom vremenu unutar pojedine zone materijalne bilance

fizičko osiguranje podrazumijeva mjere sprječavanja neovlaštenog pristupa ili oštećivanja, gubitka, krađe ili neovlaštenog prijenosa izvora ionizirajućeg zračenja, nuklearnog materijala ili posebne opreme

INES ljestvica jest kategorizacija nuklearnih i radioloških događaja, nezgoda i nesreća kako je odredila Međunarodna agencija za atomsku energiju

intervencije jesu sustavne, unaprijed planirane mjere kojima se smanjuje već postojeća razina izlaganja ionizirajućem zračenju ili mogućnost ozračenja ionizirajućim zračenjem koje je posljedica izvanrednog događaja

intervencijske razine jesu razine očekivanoga ozračenja koje bi moglo nastati kao posljedica izvanrednoga događaja ili kroničnoga izlaganja ionizirajućem zračenju u okolišu, kod kojih se poduzimaju posebne zaštitne mjere

ionizirajuće zračenje jest elektromagnetsko i čestično zračenje čijim prolazom u tvari izravno ili neizravno nastaju parovi pozitivno i negativno električki nabijenih čestica – iona

iskorišteni izvor jest onaj radioaktivni izvor koji se ne koristi ili se ne namjerava koristiti za obavljanje prethodno odobrene djelatnosti

istrošeno nuklearno gorivo jest nuklearno gorivo koje je bilo ozračeno u reaktorskoj jezgri i iz nje je trajno uklonjeno; istrošeno gorivo može se smatrati uporabljivim izvorom koji se može ponovno preraditi ili ga se može namijeniti za odlaganje ako ga se smatra radioaktivnim otpadom

izloženi radnik jest radnik koji se tijekom obavljanja djelatnosti nalazi u području izloženosti osoba za koju postoji vjerojatnost da tijekom obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ili nuklearne djelatnosti bude ozračena iznad granica ozračenja propisanih za pojedinog stanovnika

izvanredni događaj jest događaj u vezi s izvorima ionizirajućeg zračenja ili sigurnošću nuklearnih postrojenja prouzročen okolnostima koje više nisu pod nadzorom, a čija posljedica može biti ili je povećano ozračenje pojedinca ili grupe ljudi ili radioaktivno onečišćenje okoliša

izvor bez posjednika jest radioaktivni izvor koji nije pod nadzorom u smislu ovoga Zakona, bez obzira na to je li bio pod nadzorom ili je ostavljen, izgubljen, premješten, ukraden ili je predmet djelatnosti bez odobrenja

izvor ionizirajućeg zračenja jest svaki uređaj, instalacija ili tvar koja proizvodi ili odašilje ionizirajuće zračenje, a koji nisu isključeni od primjene ovoga Zakona, uključujući i nuklearni materijal

izvorni materijal je uranij koji sadržava mješavinu izotopa koja se pojavljuje u prirodi, uranij čiji je sadržaj izotopa uranija-235 manji od prirodnog, torij, sve prethodno navedene tvari u obliku metala, legure, kemijskih spojeva ili koncentrata, ostale tvari koje sadržavaju jednu od prethodno navedenih tvari ili više njih, u koncentraciji koju određuje Zavod

korisnik jest pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo ili tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojoj za uporabu izvora ionizirajućeg zračenja nije potrebno odobrenje za obavljanje određene djelatnosti s izvorom ionizirajućeg zračenja

načelo opravdanosti u odnosu na djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, odnosno nuklearnih djelatnosti ostvaruje se ako djelatnost koja uključuje ozračenje ljudi daje korist izloženim pojedincima ili društvu koja je u svim okolnostima veća od štetnosti zbog izlaganja ionizirajućem zračenju, uvažavajući gospodarske, socijalne i druge čimbenike. Načelo opravdanosti u odnosu na intervencije postiže se tako da svaka intervencija mora ublažiti posljedice izvanrednoga događaja, a posebno smanjiti izlaganje ljudi ionizirajućem zračenju zbog izvanrednog događaja

načelo optimizacije zaštite od ionizirajućeg zračenja u odnosu na djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, odnosno nuklearnih djelatnosti ostvaruje se provedbom mjera zaštite kojima se izlaganje radnika i drugih osoba ionizirajućem zračenju od svih djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, nuklearnih djelatnosti i svih izvora ionizirajućeg zračenja smanjuje toliko nisko koliko je razumno moguće unutar propisanih granica, uvažavajući tehničke, organizacijske, gospodarske, zdravstvene i socijalne čimbenike. Načelo optimizacije u odnosu na intervencije ostvaruje se tako da provedba, opseg i trajanje svake intervencije mora postići najveći razumno moguć pozitivan učinak

načelo ograničenja ozračenja provodi se tako da izloženost pojedinca od djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, odnosno nuklearne djelatnosti mora biti ograničena, a primijenjene mjere radiološke i nuklearne sigurnosti određene ovim Zakonom moraju osigurati da izlaganje osoba ionizirajućem zračenju neće prijeći utvrđene granice

nositelj odobrenja jest pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo ili tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojem je dano odobrenje i koji je odgovoran za obavljanje određene djelatnosti s izvorom ionizirajućeg zračenja ili nuklearne djelatnosti ili djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora ili istrošenog nuklearnog goriva ili obavljanje aktivnosti koje se ne ubrajaju u djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, a pri kojima može doći do povećanja ozračenja radnika i stanovnika od prirodnih izvora ionizirajućeg zračenja

nuklearna sigurnost obuhvaća postizanje odgovarajućih pogonskih uvjeta radi sprječavanja izvanrednog događaja ili umanjivanja posljedica izvanrednog događaja, radi zaštite radnika, javnosti i okoliša od štetnih posljedica ionizirajućeg zračenja

nuklearne djelatnosti su:

a) korištenje nuklearnog materijala u energetske svrhe (nuklearni reaktor u nuklearnoj elektrani, nuklearnoj toplani i nuklearnoj propulziji)

b) korištenje nuklearnog materijala u istraživačke svrhe (istraživački reaktor)

c) obogaćivanje i proizvodnja nuklearnog goriva

d) prerada istrošenog goriva

e) skladištenje radioaktivnog otpada na lokaciji nuklearnog postrojenja u svrhu pogona nuklearnog postrojenja

f) skladištenje istrošenog nuklearnog goriva.

nuklearni gorivni ciklus podrazumijeva sve djelatnosti u proizvodnji nuklearne energije uključujući: nalaženje sirovina i proizvodnju nuklearnoga goriva, uporabu nuklearnoga goriva u nuklearnome reaktoru, prestanak rada i razgradnju nuklearnoga postrojenja, zbrinjavanje radioaktivnoga otpada podrijetlom iz nuklearnih postrojenja, zbrinjavanje istrošenog nuklearnog goriva te sva istraživanja u svezi s tim djelatnostima

nuklearni materijal uključuje posebni fisibilni materijal, izvorni materijal i rude. Za potrebe fizičkog osiguranja nuklearni materijal uključuje samo onaj posebni fisibilni materijal i izvorni materijal koji podliježe mjerama fizičke zaštite u skladu s Konvencijom o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, br. 5/01.) i pravilnikom kojim se regulira fizička zaštita nuklearnog materijala

nuklearno postrojenje jest:

a) postrojenje za obogaćivanje, postrojenje za proizvodnju nuklearnog goriva, nuklearna elektrana, postrojenje za preradu ozračenog nuklearnog goriva, istraživački reaktor, postrojenje za skladištenje istrošenog nuklearnog goriva i

b) postrojenje za skladištenje radioaktivnog otpada koje se nalazi na lokaciji i izravno je u vezi s radom nuklearnog postrojenja navedenog pod točkom a) ove definicije.

obogaćeni uranij jest uranij obogaćen izotopom 235 ili 233, znači uranij koji sadrži izotop 235 ili 233 ili oba u takvoj količini da je omjer zbroja tih izotopa prema izotopu 238 veći od omjera izotopa 235 prema izotopu 238 koji se pojavljuje u prirodi

obogaćenje jest odnos zajedničke težine uranija-233 i uranija-235 prema težini ukupnog uranija o kojem je riječ

odlagalište jest objekt čija svrha je odlaganje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora ili istrošenog nuklearnog goriva

odlaganje jest djelatnost kontroliranog, trajnog smještaja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva u odlagalište bez namjere da se ponovno uključe u bilo koju djelatnost s radioaktivnim tvarima

odobrenje za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja jest rješenje kojim Zavod pravnoj ili fizičkoj osobi, tijelu državne uprave i drugom državnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dopušta obavljanje određene djelatnosti s izvorom ionizirajućeg zračenja, isključujući nuklearne djelatnosti

odobrenje za obavljanje nuklearne djelatnosti jest rješenje kojim Zavod pravnoj ili fizičkoj osobi, tijelu državne uprave i drugom državnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dopušta obavljanje nuklearne djelatnosti

odobrenje za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i/ili istrošenog nuklearnog goriva jest rješenje kojim Zavod pravnoj ili fizičkoj osobi, tijelu državne uprave i drugom državnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dopušta obavljanje određene djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i/ili istrošenog nuklearnog goriva

osiromašeni uranij jest uranij koji sadrži manje izotopa uranija-235 nego prirodni uranij, tj. manje od 0,72 %

otvoreni radioaktivni izvor jest radioaktivni izvor koji nije zatvoreni radioaktivni izvor, a može biti u krutom, tekućem ili plinovitom stanju

ovlašteni izvršitelj za nuklearnu sigurnost jest pravna ili fizička osoba koju je Zavod rješenjem ovlastio za obavljanje određenih stručnih poslova iz područja nuklearne sigurnosti

ovlašteni stručni tehnički servis jest pravna osoba koju je Zavod rješenjem ovlastio za obavljanje određenih poslova radiološke sigurnosti

ozračenje jest izlaganje ionizirajućem zračenju. Ono može biti vanjsko ili unutarnje, ovisno o tome je li izvor ionizirajućeg zračenja izvan ili unutar tijela

podaci o šarži su ukupna masa svakog elementa nuklearnog materijala, a za plutonij i uranij i izotopni sastav

područje izloženosti jest područje na kojem postoji mogućnost da pojedinac ili grupa ljudi bude izložena ionizirajućem zračenju iznad granice ozračenja propisane za pojedinog stanovnika. Područje izloženosti dijeli se na područje nadgledanja i područje posebnog nadgledanja

područje nadgledanja jest dio područja izloženosti koje se nadzire radi zaštite od ionizirajućeg zračenja

područje posebnog nadgledanja jest dio područja izloženosti u kojem se primjenjuju posebna pravila zaštite od ionizirajućeg zračenja ili sprečavanja širenja radioaktivnog onečišćenja, a kojem je pristup kontroliran i/ili ograničen

pojedini stanovnik jest fizička osoba, isključujući izložene radnike i osobe koje se obučavaju ili školuju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja za vrijeme rada i obrazovanja

ponovna prerada jest postupak ili djelatnost čija je namjena izdvojiti fisibilne i oplodne materijale iz istrošenog goriva za daljnju uporabu

posebna oprema jest oprema i nenuklearni materijal koji se koriste za nuklearne djelatnosti u mirnodopske svrhe, a mogu se iskoristiti i za proizvodnju nuklearnog oružja

posebni fisibilni materijal je plutonij-239, uranij-233, uranij obogaćen izotopom uranija-235 ili uranija-233 i svaka tvar koja sadržava jedan ili više gore navedenih izotopa te drugi fisibilni materijali koje određuje Zavod

postrojenje za zbrinjavanje istrošenog goriva jest objekt ili postrojenje čija je primarna svrha zbrinjavanje istrošenog goriva

postrojenje za zbrinjavanje radioaktivnog otpada jest objekt ili postrojenje čija je primarna svrha zbrinjavanje radioaktivnog otpada

prirodna radioaktivna tvar sa svojstvima promijenjenim korištenjem tehnoloških postupaka jest prirodna tvar u kojoj je koncentracija pojedinih radionuklida promijenjena ljudskim djelovanjem izvan nuklearnog gorivnog ciklusa tako da je aktivnost ili koncentracija aktivnosti radionuklida koje sadrži takva radioaktivna tvar iznad granice koju pravilnikom propisuje ravnatelj Zavoda

prouzročitelj radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora, odnosno istrošenog nuklearnog goriva jest pravna ili fizička osoba čijom djelatnošću nastaje radioaktivni otpad, iskorišteni izvori, odnosno istrošeno nuklearno gorivo

radioaktivne tvari jesu tvari koje sadrže, osim ostalih, i atome s nestabilnim jezgrama koje svojim raspadom proizvode ionizirajuće zračenje

radioaktivni izvor jest radioaktivna tvar koja nije izuzeta

radioaktivni otpad jest otpadna tvar u plinovitom, tekućem ili krutom stanju nastala obavljanjem djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva te obavljanjem djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, nuklearnom djelatnošću ili tijekom pogona nuklearnog postrojenja za koju nije predviđena daljnja uporaba, bez obzira na fizički oblik i kemijska svojstva, koja sadrži radioaktivne tvari čija je aktivnost, koncentracija ili zračenje iznad granice koju pravilnikom propisuje ravnatelj Zavoda

radioaktivno onečišćenje jest onečišćenje bilo kojeg materijala, površine, okoliša ili pojedinog stanovnika radioaktivnim tvarima. Ako se radi o organizmu, radioaktivno onečišćenje uključuje i vanjsko onečišćenje kože i unutarnje onečišćenje bez obzira na način unošenja radionuklida

radiološka sigurnost podrazumijeva mjere kojima je svrha smanjenje ozračenja izloženog radnika i pojedinog stanovnika, povećanje operativne sigurnosti pri radu s izvorima ionizirajućeg zračenja, sprječavanje okolnosti koje mogu prouzročiti izvanredni događaj i svođenje mogućih štetnih posljedica na minimum

radionuklid jest atom s karakterističnim brojem protona i neutrona i energijskim stanjem jezgre koja ima svojstvo radioaktivnosti, tj. nije stabilna

rude u smislu primjene mjera jamstva propisanih ovim Zakonom su sve rude koje sadržavaju prosječnu koncentraciju tvari iz kojih se prikladnom kemijskom ili fizičkom obradom može dobiti izvorni materijal i to su sve uranijeve rude koje sadržavaju najmanje 0,1 % uranija, torijeve rude koje sadržavaju najmanje 3 % torija i monaziti koji sadržavaju najmanje 10 % torija ili 0,1 % uranija

sanacija podrazumijeva uklanjanje radioaktivnog onečišćenja, zbrinjavanje radioaktivnog izvora, odnosno poduzimanje svih drugih prijeko potrebnih mjera radi smanjenja štete za ljude i okoliš ili uklanjanja daljnjih rizika, opasnosti ili šteta

središnje skladište jest objekt za skladištenje radioaktivnog otpada i/ili iskorištenih izvora nastalih na teritoriju Republike Hrvatske za potrebe cjelokupnog teritorija Republike Hrvatske

skladište jest objekt za skladištenje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora, ili istrošenog nuklearnog goriva za potrebe obavljanja djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva

skladištenje jest djelatnost kontroliranog smještanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva u građevinu namijenjenu skladištenju s namjerom da se taj radioaktivni otpad, istrošeno nuklearno gorivo i iskorišteni izvori ponovno uključe u neku od djelatnosti

šarža jest dio nuklearnog materijala koji se uzima kao jedinica za evidenciju na ključnoj točki mjerenja i za koji se sastav i količina definiraju jednim jedinim skupom specifikacija ili mjerenja

trajno izloženo područje jest područje koje je onečišćeno radioaktivnim materijalima u tolikoj mjeri da uklanjanje onečišćenja ne bi bilo tehnički i financijski opravdano

zatvaranje jest okončanje svih djelatnosti u određenom trenutku nakon smještanja istrošenog goriva ili radioaktivnog otpada u odlagalište, uključujući završne inženjerske ili druge radove koji su potrebni kako bi se u odlagalištu stvorili uvjeti koji su dugoročno sigurni

zatvoreni radioaktivni izvor jest radioaktivni izvor zatvoren u nepropusnoj ovojnici od neradioaktivne tvari tako da radioaktivna tvar ne može doći u dodir s okolišem

zbrinjavanje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva podrazumijeva sve administrativne i operativne postupke koji su uključeni u djelatnost obrade, kondicioniranja, manipuliranja, prijevoza, skladištenja i odlaganja, isključujući prijevoz izvan lokacije zbrinjavanja

zona materijalne bilance jest prostor u kojem je u određeno vrijeme (kad je to potrebno) moguće obaviti fizičku inventuru nuklearnog materijala i u svako vrijeme odrediti količinu tog materijala unesenog u zonu, odnosno iznesenog iz zone.

Članak 5. brisančlankom 4. ovoga akta

Vijeće za radiološku i nuklearnu sigurnost

Radi davanja ocjene o stanju radiološke i nuklearne sigurnosti u Republici Hrvatskoj i radi praćenja rada Zavoda u području obavljanja poslova skladištenja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora porijeklom s teritorija Republike Hrvatske u središnjem skladištu osniva se Vijeće za radiološku i nuklearnu sigurnost (u daljnjem tekstu: Vijeće) kao savjetodavno tijelo Hrvatskoga sabora.

Članak 6. brisančlankom 4. ovoga akta

(1) Vijeće iz članka 5. ovoga Zakona obavlja sljedeće poslove:

a) daje mišljenje na prijedloge zakona kojima se regulira radiološka i nuklearna sigurnost

b) daje prijedloge i mišljenja Hrvatskome saboru o:

– stanju radiološke i nuklearne sigurnosti u Republici Hrvatskoj

– organizaciji radiološke i nuklearne sigurnosti u Republici Hrvatskoj

– pristupanju i provedbi međunarodnih ugovora iz područja radiološke i nuklearne sigurnosti

– drugim aspektima radiološke i nuklearne sigurnosti u Republici Hrvatskoj.

(2) Vijeće ima sedam članova, od kojih je jedan predsjednik Vijeća.

(3) Predsjednika i ostale članove Vijeća imenuje i razrješuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Članovi Vijeća biraju se iz redova stručnjaka s područja radiološke i nuklearne sigurnosti na razdoblje od četiri godine.

(4) Zamjenika predsjednika, na prijedlog predsjednika Vijeća, bira Vijeće većinom glasova.

(5) Način rada Vijeća uređuje se poslovnikom.

(6) Stručni i tehnički poslovi za Vijeće obavljaju se u Zavodu.

Članak 7. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Nadležnosti Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost

(1) Zavod kao tijelo državne uprave nadležan je za poslove radiološke i nuklearne sigurnosti te obavlja poslove skladištenja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora podrijetlom s teritorija Republike Hrvatske u središnjem skladištu.

(2) U svrhu provedbe mjera radiološke i nuklearne sigurnosti Zavod:

1. odobrava obavljanje nuklearne djelatnosti

2. odobrava obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja

3. odobrava nabavu, uvoz, izvoz, prijevoz i provoz izvora ionizirajućeg zračenja

4. odobrava uporabu izvora ionizirajućeg zračenja

5. provodi nezavisne analize sigurnosti i izdaje rješenja i suglasnosti za smještaj, projektiranje, gradnju, uporabu te razgradnju postrojenja u kojem će se obavljati nuklearna djelatnost

6. sudjeluje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, građevinske dozvole i u postupku izdavanja uporabne dozvole za građevine u kojima su smješteni izvori ionizirajućeg zračenja ili se obavlja djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja u skladu s posebnim propisom

7. ovlašćuje i nadzire stručni rad ovlaštenih stručnih tehničkih servisa i ovlaštenih izvršitelja za nuklearnu sigurnost

8. organizira i nadzire, a po potrebi i provodi ispitivanja prisutnosti vrste i jakosti ionizirajućeg zračenja u okolišu, hrani i hrani za životinje i predmetima opće uporabe u redovitim uvjetima te u slučaju sumnje na izvanredni događaj

9. vodi očevidnike o dozvolama, suglasnostima, rješenjima i potvrdama, koje izdaje u okviru svojih ovlasti, te vodi i nadzire očevidnike o izvorima ionizirajućeg zračenja, nositeljima odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja i nuklearne djelatnosti, korisnicima, izloženim radnicima, stupnju ozračenosti izloženih radnika te stupnju ozračenosti osoba izloženih medicinskom ozračenju i drugih osoba

10. obavlja inspekcijske poslove vezane uz nadzor provedbe odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

11. izrađuje stručne podloge za nastavne programe i planove za redovito i dopunsko obrazovanje te obnovu znanja iz područja radiološke sigurnosti

12. osigurava stručnu pomoć za provođenje uredbe o mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednoga događaja

13. obavješćuje sredstva javnog informiranja, nadležna tijela, organizacije, udruge i međunarodne institucije o izvanrednim događajima vezanim uz izvore ionizirajućeg zračenja

14. osigurava stručnu pomoć i suradnju u poslovima suzbijanja nedozvoljenog prometa nuklearnog i drugog radioaktivnog materijala tijelima državne uprave nadležnim za te poslove

15. prati stanje sigurnosti nuklearnih elektrana u regiji i provodi procjenu opasnosti od mogućih nuklearnih nesreća u njima, a osobito za Nuklearnu elektranu Krško u Sloveniji i Nuklearnu elektranu Paks u Mađarskoj

16. daje dozimetrijske procjene izlaganja ionizirajućem zračenju izloženih radnika, stanovništva od medicinskog ozračenja te od izlaganja ionizirajućem zračenju od radionuklida iz okoliša

17. provodi obveze koje je Republika Hrvatska preuzela prema međunarodnim konvencijama, ugovorima i sporazumima, a odnose se na zaštitu od ionizirajućeg zračenja, nuklearnu sigurnost, nuklearnu štetu i primjenu mjera zaštite u svrhu neširenja nuklearnog oružja

18. surađuje s međunarodnim i domaćim organizacijama i društvima s područja radiološke i nuklearne sigurnosti te imenuje svoje stručne predstavnike koji sudjeluju u radu tih organizacija i društava ili prate njihov rad

19. koordinira poslove tehničke suradnje s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju za sve sudionike iz Republike Hrvatske

20. potiče i podupire znanstveni i razvojnoistraživački rad, potiče stručna, statistička i druga istraživanja u skladu sa zahtjevima i potrebama razvoja radiološke i nuklearne sigurnosti u Republici Hrvatskoj

21. izdaje upute za provođenje međunarodnih preporuka i normi te oblikuje standarde i metode u praćenju stanja radiološke i nuklearne sigurnosti

22. obavlja poslove upravljanja središnjim skladištem

22. organizira dopunsko stručno obrazovanje te obnovu znanja o primjeni mjera radiološke sigurnosti

23. obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti na temelju ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa.

Članak 28. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Mjerenje osobnog ozračenja

(1) Mjerenje osobnog ozračenja izloženih radnika ili osoba koje se obučavaju ili obrazuju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja provodi se sustavno individualnim mjerenjem vanjskog ozračenja, a kod radnika koji rade s otvorenim radioaktivnim izvorima mora se i izmjeriti i/ili procijeniti i unutarnje ozračenje.

(2) Način Mjerenje osobnog ozračenja osoba iz stavka 1. ovoga članka mora se provoditi na način, u opsegu, trajanju i rokovima koji će biti propisani pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Način, trajanje, opseg i rokove mjerenja osobnog ozračenja iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ravnatelj Zavoda u suradnji s ministrom nadležnim za zdravlje.

Članak 29. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

Zdravstvena sposobnost

(1) Učenici, studenti i specijalizanti koji se obrazuju za rad u području izloženosti, pripravnici koji rade u području izloženosti i izloženi radnici moraju udovoljavati posebnim zdravstvenim uvjetima.

(1) Zdravstvena sposobnost za rad u području izloženosti mora se provjeravati za učenike, studente i specijalizante prije početka obrazovanja za rad u području izloženosti te za pripravnike i izložene radnike prije početka rada u području izloženosti u okviru prethodnog zdravstvenog pregleda.

(3) Zdravstvena sposobnost osoba iz stavka 1. ovoga članka provjerava se u okviru redovitog ili izvanrednog zdravstvenog pregleda.

(2) Zdravstveni uvjeti kojima moraju udovoljavati osobe iz stavka 1. ovoga članka, učestalost pregleda te sadržaj, način i rokovi čuvanja podataka o tim pregledima propisat će se pravilnikom koji donosi ravnatelj Zavoda u suradnji s ministrom nadležnim za zdravlje i ravnateljem Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.

Članak 35. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Obveza provođenja mjera samozaštite

Izloženi radnici obvezni su tijekom rada provoditi sve propisane i uobičajene mjere samozaštite od ionizirajućeg zračenja, kao i zaštite drugih osoba, koristiti propisanu zaštitnu opremu i uređaje za mjerenje osobnoga ozračenja te koristiti i provoditi sve druge potrebne mjere za zaštitu od ionizirajućeg zračenja., a osobne dozimetre na način, u opsegu, trajanju i rokovima kako će biti propisano pravilnikom iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 47. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

(1) Radnici koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja moraju imati posebno stručno obrazovanje za rukovanje izvorima ionizirajućeg zračenja.

(2) Izloženi radnici i radnici koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja moraju imati posebno stručno obrazovanje o primjeni mjera radiološke sigurnosti.

(3) Obrazovanje iz stavka 2. ovoga članka o primjeni mjera radiološke sigurnosti izloženi radnici i radnici koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja stječu tijekom redovitog obrazovanja ili dopunskim obrazovanjem.

(4) Izloženi radnici i radnici koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja moraju periodično obnavljati znanje o primjeni mjera radiološke sigurnosti.

(5) Dopunsko obrazovanje iz stavka 3. ovoga članka i obnovu znanja iz stavka 4. ovoga članka organiziraju i provode pravne osobe kojima je Zavod izdao potvrdu o udovoljavanju propisanim uvjetima.

(5) Uvjeti, rokovi i način stjecanja posebnog stručnog obrazovanja iz stavka 1. ovoga članka, posebnog stručnog obrazovanja iz stavka 2. ovoga članka te obnove znanja o primjeni mjera radiološke sigurnosti i uvjeti iz stavka 5. ovoga članka propisat će se pravilnikom koji donosi ravnatelj Zavoda.

Članak 51. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

Odlaganje te skladištenje temeljem bilateralnih obveza

(1) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Zavoda odlukom će odrediti pravnu osobu koje će obavljati poslove odlaganja.

(2) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Zavoda odlukom će odrediti pravnu osobu koja će obavljati poslove skladištenja radioaktivnog otpada Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada

(1) Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada osnovat će i njime upravljati Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško.

(2) Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško za svoj je rad odgovoran Vladi Republike Hrvatske.

(3) Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško smije započeti sa zbrinjavanjem radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva koji nisu nastali na teritoriju Republike Hrvatske, a čija obveza zbrinjavanja proizlazi iz bilateralnih ugovora sklopljenih prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona. nakon ishođenja odobrenja iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Pravna osoba iz stavaka 1. i 2. ovoga članka je za svoj rad odgovorna Vladi Republike Hrvatske.

(4) Način financiranja pravne osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka propisat će uredbom Vlada Republike Hrvatske.

Članak 52. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

Financiranje zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva

(1) Rad pravne osobe koja će obavljati poslove odlaganja Poslovi iz članka 51. stavka 1. ovoga Zakona financirat će financiraju se iz:

– naknada zbrinjavanja koje plaćaju prouzročitelji radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva

− namjenskog fonda koji je ustanovljen Zakonom o fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško.

(2) Uspostavljanje središnjeg skladišta radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora nastalih na teritoriju Republike Hrvatske financirat će se iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske

(2) (3) Visine Način financiranja poslova iz članka 51. stavka 1. ovoga Zakona i visinu naknada zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora podrijetlom s teritorija Republike Hrvatske propisat će pravilnikom ravnatelj Zavoda te visinu naknade i način financiranja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem području se nalazi Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada propisat će uredbom Vlada Republike Hrvatske.

Članak 57. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

Nacionalni program provedbe Strategije iz članka 54. ovoga Zakona donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Zavoda.

(2) Vlada Republike Hrvatske će o bitnim promjenama Nacionalnog programa provedbe Strategije iz članka 54. ovoga Zakona obavijestiti Europsku komisiju.

(3) Vlada Republike Hrvatske će u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja očitovanja Europske komisije dostaviti Europskoj komisiji tražena objašnjenja i/ili Europsku komisiju obavijestiti o izmjenama Nacionalnog programa provedbe Strategije iz članka 54. ovoga Zakona.

Članak 69. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

Obveza izvješćivanja

(1) Ravnatelj Zavoda svake dvije godine, a po potrebi i češće, podnosi Vladi Republike Hrvatske izvješće o zaštiti od ionizirajućeg zračenja i nuklearnoj sigurnosti za prethodno razdoblje.

(2) Nakon prihvaćanja u Vladi Republike Hrvatske izvješće iz stavka 1. ovoga članka Zavod objavljuje na način kojim se osigurava dostupnost javnosti.

(3) Ravnatelj Zavoda obvezan je izvijestiti Europsku komisiju o provedbi Direktive 2011/70/EURATOM, Zavod će Europskoj komisiji prvi put podnijeti izvješće o provedbi Direktive Vijeća br. 2011/70/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada do 23. kolovoza 2015., a nakon toga svake tri godine, pri čemu će koristiti preglede i izvješćivanje u skladu sa Zajedničkom konvencijom o sigurnosti zbrinjavanja istrošenog goriva i sigurnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada.

Članak 77. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

Inspektori

(1) Poslove inspektora u Zavodu mogu obavljati osobe koje su završile sveučilišni diplomski studij iz područja prirodnih, tehničkih i tehničkih biotehničkih znanosti te iz područja biomedicine i zdravstva.

(2) Inspektore Zavoda imenuje ravnatelj Zavoda.

(3) Poslovi inspektora iz stavka 1. ovoga članka poslovi su s posebnim uvjetima rada.

(4) Protiv prvostupanjskog rješenja koje je donio inspektor može se izjaviti žalba posebnom povjerenstvu čije članove imenuje Vlada Republike Hrvatske, a protiv rješenja donesenog u drugom stupnju može se nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Povjerenstvo iz stavka 4. ovoga članka čine tri člana.

(6) Povjerenstvo iz stavka 4. ovoga članka donosi poslovnik o radu.

(5) Nadzor vezan uz posude pod tlakom, protupožarnu zaštitu i fizičku sigurnost u nuklearnim postrojenjima i u objektima s izvorima zračenja inspektori za radiološku i nuklearnu sigurnost provode u suradnji s tijelima državne uprave nadležnima za te poslove.

Članak 89. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

(1) Izvršno rješenje inspektora kojem je predmet nenovčana obveza i koje se prema naravi obveze može izvršiti neposrednom prisilom, izvršit će se pečaćenjem prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme ili na drugi pogodan način.

(2) Ako se rješenje ne može izvršiti u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, inspektor će prinuditi izvršenika na ispunjenje obveze novčanim kaznama.

(3) Ako se inspektora ometa ili postoji opravdana sumnja da bi moglo doći do ometanja u postupku izvršenja rješenja, on može zatražiti pomoć nadležnoga tijela za unutarnje poslove.

(4) Ako pravna i/ili fizička osoba ne plati izrečenu kaznu u ostavljenome roku, kazna će se naplatiti preko tijela nadležnog za to.

(5) Ako pravna i/ili fizička osoba inspektoru, radi obavljanja inspekcijskog nadzora, onemogući ulazak u prostor u kojemu obavlja djelatnost ili postoji sumnja da u njemu obavlja djelatnost te postoje osnove sumnje da postupa protivno propisima u nadležnosti inspektora, inspektor će od nadležnoga suda zatražiti izdavanje pisanog naloga za pretragu tog prostora po žurnom postupku.

(6) Nadležni sud će o zahtjevu iz stavka 5. ovoga članka riješiti u roku od jednog dana od primitka tog zahtjeva.

Članak 92. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Prekršaji

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. obavlja djelatnost bez odobrenja (članak 9. stavak 1., članak 13. stavak 1. i članak 50. stavak 1.)

2. obavlja aktivnosti ne poštujući propisane uvjete (članak 9.) 9. stavak 5.)

3. koristi izvor ionizirajućeg zračenja bez dozvole (članak 10. stavak 1.)

4. ne najavi Zavodu namjeru obavljanja djelatnosti iz članka 12. u propisanom roku (članak 12.)

5. pusti nuklearno postrojenje u pokusni rad bez suglasnosti Zavoda (članak 17. stavak 2.)

6. počne ili prekine pogon nuklearnog postrojenja, počne ili završi razgradnju nuklearnog postrojenja bez suglasnosti Zavoda (članak 18. stavak 1.)

7. ne osigura provedbu mjera radiološke sigurnosti i mjera nuklearne sigurnosti (članak 20.)

8. uvozi, izvozi, prevozi i provozi izvore ionizirajućeg zračenja, posebnu opremu te radioaktivni otpad, istrošeno nuklearno gorivo, iskorištene izvore bez odobrenja, odnosno dozvole Zavoda (članak 21. stavak 1.)

9. na poslovima na kojima mogu biti ozračene iznad granice propisane člankom 24. ovoga Zakona zaposli osobe mlađe od 18 godina (članak 25.) 25. stavak 1.)

10. trudnici ne osigura uvjete rada propisane ovim Zakonom ili ženi koja doji ne omogući rad na radnom mjestu na kojem ne postoji mogućnost radioaktivnog onečišćenja (članak 26.) 26. stavci 2. i 3.)

11. namjerno dodaje radioaktivne tvari u predmete opće uporabe te uvozi i izvozi takvu robu (članak 37. stavak 1.)

12. gradi, ispituje, pušta u pogon ili na bilo koji drugi način upotrebljava nuklearno postrojenje bez izdanih suglasnosti ili odobrenja prema ovom Zakonu (članak 38. stavak 1.)

13. ne osigura redovito, cjelovito i sustavno ocjenjivanje i provjeru mjera nuklearne sigurnosti postrojenja s povremenim sigurnosnim pregledima (članak 40.)

14. ne izvješćuje redovito Zavod o pogonu postrojenja (članak 41. stavak 1.)

15. obavlja stručne poslove iz područja nuklearne sigurnosti članka 43. ovoga Zakona bez ovlaštenja Zavoda ili protivno odredbama ovoga Zakona i pravilnika donesenih na temelju ovoga Zakona (članak 43.)

16. radioaktivni otpad, iskorištene izvore, odnosno istrošeno nuklearno gorivo ne zbrinjava na propisan način (članak 49. stavak 3. podstavak 1.)

17. ne osigura da otpadne radioaktivne tvari nastaju u najmanjim mogućim količinama (članak 49. stavak 4.)

18. uveze, radioaktivni otpad, iskorišteni izvor ili istrošeno nuklearno gorivo, a koje nije nastalo u Republici Hrvatskoj (članak 53.)

19. svojim djelovanjem prouzroči radioaktivno onečišćenje okoliša, prostorija, površina, predmeta i osoba radioaktivnim tvarima iznad granica utvrđenih pravilnikom ili zbog gubitka kontrole nad izvorom ili nekog drugog razloga prouzroči štetu, a ne provede sanaciju (članak 63. stavak 1.)

20. ne provede fizičko osiguranje izvora ionizirajućeg zračenja te nuklearnih postrojenja (članak 66. stavak 1.)

21. upotrebljava nuklearne materijale i posebnu opremu za konstrukciju nuklearnog oružja ili druge eksplozivne naprave ili za istraživanje i razvoj nuklearnog naoružanja ili sličnih uređaja (članak 67. stavak 1.)

22. proizvodi, posjeduje ili koristi posebnu opremu bez dozvole Zavoda (članak 67. stavak 2.)

23. ne dozvoli pregled predstavnicima međunarodnih organizacija, ako ga oni obavljaju u skladu s međunarodnim sporazumima te ne surađuje s predstavnicima navedenih organizacija pri pregledu nuklearnih materijala i posebne opreme u skladu s međunarodnim sporazumima (članak 67. stavak 4.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna.

Članak 93. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. koristi izvor ionizirajućeg zračenja protivno načelima radiološke sigurnosti (članak 23.)

2. ne osigura da ozračenje pojedinog stanovnika, izloženog radnika, određenih organa ili tkiva čovjekova tijela, osoba koje se obučavaju ili obrazuju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja bude niže od propisane granice (članak 24.)

3. izvore ionizirajućeg zračenja primjenjuje u medicinske svrhe protivno propisanim uvjetima (članak 27.)

4. u području izloženosti rade osobe bez prethodnog zdravstvenog pregleda ili koje ne udovoljavaju posebnim zdravstvenim uvjetima (članak 29. stavak 1.)

5. ne osigura redoviti zdravstveni pregled izloženih radnika i/ili polaznika ili ne zabrani rad u području izloženosti (članak 29. stavak 3., članak 31. stavak 1. i članak 33. podstavak 1.)

6. provodi provjeru zdravstvene sposobnosti izloženih radnika, učenika i studenata te izloženih pripravnika bez ovlaštenja ministra nadležnog za zdravstvo (članak 30.)

7. upišu kandidate koji ne ispunjavaju propisane uvjete (članak 31. stavak 2.)

8. ne osigura ispitivanje izvora ionizirajućeg zračenja i uvjeta rada te mjerenje propisanih parametara (članak 33. podstavak 5.)

9. ne osigura osobna zaštitna sredstva i zaštitnu opremu za izložene radnike te redovitu provjeru ispravnosti tih sredstava (članak 33. podstavak 8.)

10. ne osigura redovito umjeravanje i provjeru ispravnosti mjernih instrumenata te načina njihova korištenja (članak 33. podstavak 9.)

11. ne osigura provjeru radioaktivnog onečišćenja osoba, predmeta, okoliša, prostorija i zraka u prostorijama u kojima se obavljaju djelatnosti ili su smješteni izvori ionizirajućeg zračenja (članak 33. podstavak 10.)

12. ne osigura program osiguranja kvalitete i/ili njegovo provođenje (članak 33. podstavak 6. i članak 46. stavak 2.)

13. na propisan način i u propisanom roku ne izvještava Zavod (članak 34., članak 39. stavak 3., članak 40. stavak 2., članak 41. stavak 1., članak 63. stavak 3., članak 72. stavak 3.)

14. ne osigura da izloženi radnici tijekom rada provode sve propisane i uobičajene mjere samozaštite od ionizirajućeg zračenja, kao i zaštite drugih osoba, koriste zaštitnu opremu i uređaje za mjerenje osobnoga ozračenja te koriste sve druge potrebne mjere za zaštitu od ionizirajućeg zračenja (članak 35.)

15. ne imenuje osobu odgovornu za zaštitu od ionizirajućeg zračenja odgovarajućeg stručnog obrazovanja (članak 36.) 36. stavak 2.)

16. ne osigura mjerenje osobnog ozračenja izloženih radnika ili polaznika (članak 28. i članak 33. podstavak 2.)

17. obavlja poslove radiološke sigurnosti bez ovlaštenja Zavoda ili protivno odredbama ovoga Zakona i pravilnika donesenih na temelju ovoga Zakona (članak 42.) 42. stavci 1. i 3.)

18. izvorima ionizirajućeg zračenja rukuju radnici koji nemaju posebno stručno obrazovanje za rukovanje izvorima ionizirajućeg zračenja (članak 47. stavak 1.)

19. izloženi radnici i radnici koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja nemaju posebno stručno obrazovanje o primjeni mjera radiološke sigurnosti (članak 47. stavak 2. i članak 33. podstavak 3.)

20. izloženi radnici i radnici koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja periodično ne obnavljaju znanje o primjeni mjera radiološke sigurnosti (članak 47. stavak 4.)

21. ne izradi Plan i program mjera za slučaj izvanrednog događaja (članak 61. stavak 1.)

22. o važnim činjenicama iz Plana i programa iz članka 61. stavka 1. ovoga Zakona ne izvješćuje javnost (članak 61. stavak 3.)

23. ne vodi propisane očevidnike (članak 72. stavak 1.)

24. ne izvrši naređene mjere iz članka 86. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.

Članak 94. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. upotrebljava radne i životne prostore te uvozi, izvozi ili stavlja u promet i upotrebu vodu, hranu, stočnu hranu i proizvode koji su onečišćeni radionuklidima iznad propisanih granica (članak 37. stavci 2. i 3.)

2. ne osigura provođenje programa skupljanja i analiziranja pogonskih iskustava nuklearnog postrojenja (članak 39.)

3. ne osigura dovoljan broj kvalificiranih radnika s odgovarajućim obrazovanjem, osposobljenim i dodatno školovanim za obavljanje svih nuklearnih djelatnosti koje se obavljaju u postrojenju i provođenje mjera nuklearne sigurnosti za sva pogonska razdoblja nuklearnog postrojenja (članak 48. stavak 1.)

4. poslove i zadatke upravljanja tehnološkim procesom u nuklearnom postrojenju i nadzora nad tim upravljanjem obavljaju radnici koji ne ispunjavaju propisane uvjete vezano uz stručnu osposobljenost, psihofizičke karakteristike i ovisnosti od alkohola i droga (članak 48. stavak 2.)

5. ne osigura redovito obnavljanje stručnog znanja kvalificiranih radnika te provjeru njihove osposobljenosti, psihofizičkih karakteristika i ovisnosti o alkoholu i drogama (članak 48. stavak 3.)

6. zaposli radnika bez valjane dozvole (članak 48. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 5. 000,00 do 8. 000,00 kuna.

Članak 95. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

(1) Vlada Republike Hrvatske će u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti uredbu iz članka 51. stavka 4. i članka 60. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Vlada Republike Hrvatske će do 1. kolovoza 2015. donijeti Nacionalni program iz članka 57. ovoga Zakona i o tome obavijestiti Europsku komisiju.

(3) Hrvatski sabor će do 1. kolovoza 2014. donijeti Strategiju iz članka 54. ovoga Zakona.

(4) Uredba o mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencijama u slučaju izvanrednoga događaja (»Narodne novine«, br. 102/12.) ostaje na snazi do donošenja uredbe iz članka 60. ovoga Zakona.

(5) Uredba o uvjetima te načinu zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti (»Narodne novine«, br. 44/08.) ostaje na snazi do donošenja pravilnika iz članka 49. stavka 8. i pravilnika iz članka 50. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 100. brisančlankom 20. ovoga akta

Vijeće za nuklearnu sigurnost osnovano na temelju članka 25. Zakona o nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine«, br. 173/03.) prestaje s radom danom osnivanja Vijeća za radiološku i nuklearnu sigurnost temeljem ovoga Zakona.