Što se promijenilo od NN 98/2019

Članak 3. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 1.

Pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. psiholog je osoba koja je završila dodiplomski ili preddiplomski i diplomski studij psihologije u Republici Hrvatskoj ili ima priznatu inozemnu stručnu kvalifikaciju za obavljanje regulirane profesije – psihologa, sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima

2. ovlašteni psiholog je psiholog kojem je priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti i koji je upisan u Imenik psihologa

3. korisnik psiholoških usluga je osoba ili skupina osoba prema kojoj se provode stručni postupci psihološke djelatnosti

4. naručitelj psiholoških usluga je fizička ili pravna osoba koja naručuje psihološku uslugu zbog procjene osobe ili skupine osoba u svrhu objašnjavanja i predviđanja njihova ponašanja, pronalaženja uzroka nedjelotvornosti ili poremećaja te planiranja i provođenja psiholoških programa i tretmana zahtijeva stručni postupak ili postupke psihološke djelatnosti nad korisnicima psiholoških usluga, a koja za taj zahtjev ima valjanu pravnu osnovu ili privolu korisnika psiholoških usluga

5. primijenjena psihologija je sustav psiholoških disciplina koje se bave primjenom psihologijskih spoznaja i postupaka radi unaprjeđenja zdravlja, kvalitete života i učinkovitosti u različitim područjima ljudske djelatnosti

6. privatna psihološka praksa je obavljanje psihološke djelatnosti kao samostalne profesionalne djelatnosti.

Članak 4. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 2.

Psihološka djelatnost je sustav pojedinačno ili skupno usmjerenih stručnih postupaka utemeljen na načelima i spoznajama psihološke znanosti i prakse koji obuhvaća:

– prevenciju, kao psihološke postupke provedene radi zaštite mentalnog zdravlja, povećanja sposobnosti za suočavanje sa svakodnevnim zahtjevima i kriznim situacijama te smanjenja rizika od obolijevanja, ozljeđivanja i psihosocijalnih problema

– psihološku procjenu i psihodijagnostiku kognitivnih i psihomotoričkih sposobnosti, osobina ličnosti, emocionalnog i socijalnog funkcioniranja korisnika psiholoških usluga, u svrhu objašnjavanja i predviđanja njihova ponašanja, pronalaženja uzroka nedjelotvornosti ili poremećaja te planiranja i provođenja psiholoških programa i tretmana

– psihološke postupke namijenjene profesionalnom usmjeravanju, utvrđivanju i poboljšanju kvalitete profesionalnog funkcioniranja korisnika psiholoških usluga radi optimalnog iskorištavanja osobnih potencijala, poboljšanja skupne i organizacijske djelotvornosti te unaprjeđenja specifične zdravstvene zaštite radnika

– psihološko i psihoterapijsko savjetovanje, kao postupke namijenjene postupak namijenjen zaštiti, održavanju i poboljšanju mentalnog zdravlja korisnika psiholoških usluga te poboljšanju unaprjeđenju kvalitete života i rada, optimalnom iskorištavanju osobnih potencijala i poboljšanju skupne i organizacijske djelotvornosti

– izobrazbu u ovladavanju specifičnim psihološkim znanjima i vještinama

– stručna istraživanja psihičkih procesa, stanja, sposobnosti, osobina i ponašanja

– psihološku evaluaciju svih psiholoških i drugih postupaka, programa i tretmana koji se tiču korisnika psiholoških usluga i koji mogu imati psihičke ili psihosocijalne posljedice

– psihološka vještačenja.

Članak 5. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 3.

Svrha obavljanja psihološke djelatnosti je unaprjeđivanje zdravlja i kvalitete života korisnika psiholoških usluga, razvoj i društva u cjelini, razvoja i unaprjeđenja unaprjeđenje organizacija i institucija te društva u cjelini.

Članak 6. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 4.

Psihološka djelatnost obavlja se u svim društvenim područjima koja utječu na zdravlje, kvalitetu života i učinkovitost korisnika psiholoških usluga, razvoj i unaprjeđenje organizacija i institucija, kao i društvo u cjelini, a posebice u onima koja se odnose na zdravstvo, odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb, rad i organizaciju rada, zapošljavanje i profesionalnu orijentaciju, komunikaciju i tržište, sport, promet, turizam, pravosuđe, vojsku, policiju, nove tehnologije i ekologiju, a provodi se u javnom, civilnom i privatnom sektoru.

Članak 8. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 5.

(1) Psihologu će se priznati pravo na obavljanje psihološke djelatnosti ako:

1. je poslovno sposoban 2. ima završen dodiplomski ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij psihologije ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij psihologije u Republici Hrvatskoj ili kojem mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – psihologa psiholog, sukladno ovom Zakonu u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima

3 2. ima položen psihološki stručni ispit

4 3. je član Hrvatske psihološke komore (u daljnjem tekstu: Komora)

5 4. nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela:

a) kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII.), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII.), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV.) (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka USRH, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka USRH, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)

b) protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX.), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX.) odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII.) (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 101/17.) 6 84/21.)

5. mu nije pravomoćno izrečena prekršajna pravna sankcija za nasilje u obitelji

7 6. se protiv njega ne vodi postupak pred nadležnim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

(2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka nema hrvatsko državljanstvo, mora znati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom psihološke djelatnosti.

(3) Pravo na obavljanje psihološke djelatnosti priznaje se na zahtjev psihologa nakon završenog jednogodišnjeg vježbeničkog staža i položenog psihološkog stručnog ispita.

(4) O zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.

(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.

(6) Komora na temelju rješenja iz stavka 4. ovoga članka upisuje psihologa u Imenik psihologa.

Članak 10. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 6.

(1) Ovlašteni psiholog ne smije obavljati psihološku djelatnost u slučaju:

– lišenja poslovne sposobnosti, od dana pravomoćnosti odluke o lišenju poslovne sposobnosti

– izricanja prekršajne pravne sankcije za nasilje u obitelji, od dana pravomoćnosti odluke suda

– osude na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci, od dana pravomoćnosti odluke suda

– zabrane obavljanja psihološke djelatnosti, od dana pravomoćnosti odluke o zabrani obavljanja psihološke djelatnosti

– prestanka prava na obavljanje psihološke djelatnosti, od dana pravomoćnosti odluke o prestanku prava na obavljanje psihološke djelatnosti.

(2) U ostalim slučajevima ovlašteni psiholog ne smije obavljati psihološku djelatnost od dana izvršnosti rješenja Komore o prestanku prava na obavljanje psihološke djelatnosti.

Članak 14. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 7.

(1) Ovlašteni psiholog ima pravo i obvezu stručnog usavršavanja koje obuhvaća kontinuirano praćenje razvoja psihološke znanosti i stjecanje novih kompetencija radi održavanja i unaprjeđenja kvalitete provođenja stručnih postupaka i mjera, kao i pravo na stjecanje specijaliziranih stručnih kompetencija potrebnih za pojedino područje primijenjene psihologije.

(2) Poslodavac je dužan omogućiti ovlaštenom psihologu sudjelovanje na stručnom usavršavanju iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Program stručnog usavršavanja ovlaštenih psihologa Komora je dužna izraditi i provoditi u suradnji s tijelima državne uprave i javnim ustanovama nadležnim za stručno usavršavanje koje ovlaštenim psiholozima u okviru svoga djelokruga organiziraju stručno usavršavanje donosi Komora.

(4) Način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka uređuju se općim aktom Komore., uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Članak 16. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 8.

(1) Psihološke testove i mjerne instrumente (u daljnjem tekstu: psihodijagnostička sredstva) koje je Komora uvrstila na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava može samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati samo ovlašteni psiholog, sukladno standardima koje određuje Komora.

(2) Postupak dodavanja posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava utvrđuje Komora općim aktom.

(3) Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava vodi Komora.

(4) Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva zabranjeno je u cjelini ili dijelovima preslikavati i na bilo koji način davati na uvid neovlaštenim osobama.

(5) Zabrana iz stavka 3. ovoga članka odnosi se na sve psihologe, izdavače i distributere psihodijagnostičkih sredstava, psihotehničare, pomoćno osoblje, korisnike psiholoških usluga i druge sudionike u psihodijagnostičkom procesu.

(6) Neovlaštenim osobama iz stavka 3. ovoga članka smatraju se osobe koje nisu psiholozi te ne sudjeluju u procesu izrade, distribucije, primjene i interpretacije psihodijagnostičkih sredstava.

Članak 24. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 9.

(1) Članom Komore komore može biti psiholog koji ispunjava uvjete iz članka 8. stavka 1. točke 2 1. ovoga Zakona.

(2) O zahtjevu za upis u upisnik članova Komore i brisanju iz tog upisnika odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.

(4) Član Komore dužan je podmirivati obveze prema Komori.

(5) Visina članarine utvrđuje se odlukom Skupštine Komore jednom godišnje, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Ministarstva.

(6) Komora je dužna do 31. listopada tekuće godine dostaviti odluku o visini članarine za iduću godinu na suglasnost Ministarstvu.

(7) Ako se uskrati suglasnost na odluku iz stavka 5. ovoga članka ili se odluka o visini članarine ne donese za tekuću godinu, obveza plaćanja članarine iz stavka 4. ovoga članka prestaje do donošenja nove odluke.

(8) Opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore donosi Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Članak 26. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 10.

(1) Skupština Komore najviše je tijelo odlučivanja Komore koje odlučuje u skladu s ovlaštenjima danima ovim Zakonom i čine je svi članovi statutom Komore.

(2) Skupštinu Komore saziva čine predstavnici članova Komore izabrani u skladu sa statutom Komore.

(3) Skupštinu Komore saziva, njome predsjeda te akte Skupštine potpisuje predsjednik Komore.

Članak 27. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 11.

Skupština Komore donosi:

– statut

– godišnji program rada

– financijski plan

– odluku o godišnjem izvješću o radu

– odluku o financijskom izvješću

– odluku o visini članarine

– druge opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore

– etički kodeks psihološke djelatnosti

– opće akte kojima se provode javne ovlasti Komore

– druge opće akte kojima se uređuju pitanja ustrojstva i rada Komore.

Članak 30. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 12.

(1) Skupština Komore razriješit će predsjednika ili zamjenika predsjednika Komore ili predsjednika ili člana Upravnog ili Nadzornog odbora i prije isteka mandata za koji je imenovan ako:

– to osobno zatraži

– krši propise i opće akte Komore

– ne provodi odluke tijela Komore

– nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči Komori veću štetu

– više ne ispunjava uvjete iz članka 8. ovoga Zakona

– Skupština Komore iz drugih razloga ocijeni da više ne može izvršavati povjerene ovlasti.

(2) Skupština Komore će, osim u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, razriješiti predsjednika Komore i ako ne postupi u skladu sa člankom 34. stavkom 2. ovoga Zakona, a u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu i/ili financijskog izvješća Komore razriješiti predsjednika Komore, zamjenika predsjednika i članove Upravnog odbora.

(3) Postupak i način razrješenja iz stavka 1. ovoga članka pobliže će se urediti statutom Komore.

Članak 34. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 13.

(1) Godišnji program rada, financijski plan, godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće, prije upućivanja Skupštini Komore, predsjednik Komore podnosi Ministarstvu na prethodno mišljenje.

(2) Uskrati li Ministarstvo pozitivno mišljenje na koji od akata iz stavka 1. ovoga članka, Komora će otkloniti nedostatke na koje je uputilo Ministarstvo i navedene akte podnijeti Ministarstvu na ponovno prethodno mišljenje u roku od 30 dana od primitka obavijesti Ministarstva o uskrati pozitivnog mišljenja.

(3) Akti iz stavka 1. ovoga članka mogu se uputiti Skupštini Komore samo po prethodno pribavljenom pozitivnom mišljenju Ministarstva.

(4) Godišnji program rada i financijski plan iz stavka 1. ovoga članka podnose se do 30. studenoga tekuće godine za iduću godinu.

(5) Godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće iz stavka 1. ovoga članka podnose se do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

(6) Sadržaj godišnjeg izvješća o radu pravilnikom propisuje ministar.

Članak 36. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 14.

(1) Pravo na obavljanje vježbeničkog staža stječe se upisom u Imenik psihologa vježbenika.

(2) Pravo na upis u Imenik psihologa vježbenika ima psiholog koji ispunjava uvjete iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 4., 5., 6. i 7. ovoga Zakona.

Članak 38. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 15.

(1) Nakon uspješno završenog vježbeničkog staža u trajanju od godine dana i stečenih kompetencija utvrđenih planom i programom vježbeničkog staža psiholog vježbenik može polagati psihološki stručni ispit.

(2) Psihološki stručni ispit provodi ispitno povjerenstvo Komore.

(3) Sadržaj i način provođenja psihološkog stručnog ispita uređuju se općim aktom Komore.

(4) Psihologa vježbenika briše se iz Imenika psihologa vježbenika ako u roku od tri godine od stjecanja prava na polaganje psihološkog stručnog ispita ne položi taj ispit Psiholog kojem je prestalo pravo na obavljanje psihološke djelatnosti zbog neispunjavanja obveze stručnog usavršavanja iz članka 14. ovoga Zakona dužan je položiti psihološki stručni ispit prije podnošenja zahtjeva za priznavanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti.

Članak 41. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 16.

(1) Članu Komore za teške povrede dužnosti psihologa mogu se izreći ove mjere:

– ukor

– javni ukor

– novčana kazna

– mjera privremene zabrane obavljanja psihološke djelatnosti od mjesec dana do godinu dana

– prestanak prava na obavljanje psihološke djelatnosti

– prestanak članstva u Komori.

(2) Članu Komore za lakše povrede dužnosti psihologa može se izreći ukor ili novčana kazna.

Članak 44. izmijenjenNN 18/2022: izmijenjen člankom 17.

(1) Stručni nadzor nad radom ovlaštenih psihologa provodi Komora.

(2) Stručni nadzor nad radom ovlaštenih psihologa koji obavljaju psihološku djelatnost u ustanovama s javnim ovlastima, obrani, policiji te tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu provoditi i ovlašteni psiholozi nadležnih ministarstava u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima kojima se uređuje stručni nadzor u tim tijelima.

(3) Stručni nadzor provodi se redovito, na zahtjev Ministarstva nadležnog ministarstva ili po službenoj dužnosti u slučaju saznanja o nekim važnim činjenicama zbog kojih je opravdano provođenje stručnog nadzora.

(4) Stručni nadzor može se provesti i povodom prigovora pravnih i fizičkih osoba, ako za to postoji opravdani razlog.

(5) Stručni nadzor obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja psihološke djelatnosti te kakvoće i opsega izvršenih psiholoških usluga, primjerenosti uvjeta i sredstava za obavljanje psihološke djelatnosti.

(6) Ovlašteni psiholog ili odgovorna osoba u pravnoj osobi koja obavlja psihološku djelatnost mora omogućiti nesmetano obavljanje stručnog nadzora i staviti na raspolaganje sva sredstva i potrebnu dokumentaciju.

(7) Obavijest o provedenom stručnom nadzoru sa zahtjevom i rokom za otklanjanje utvrđenih nedostataka Komora mora dostaviti ovlaštenom psihologu i njegovu poslodavcu u roku od 30 dana od provođenja nadzora.

(8) Komora je dužna izvijestiti podnositelja prigovora ili zahtjeva o utvrđenom činjeničnom stanju te o poduzetim mjerama, osim u slučaju anonimne predstavke.

(9) Postupak, troškovi, naknada za provođenje stručnog nadzora i način provođenja stručnog nadzora propisuje Komora općim aktom. uređuje Komora općim aktom, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(10) Troškovi obavljanja nadzora po zahtjevu nadležnog ministarstva sufinanciraju se iz državnog proračuna, a način sufinanciranja odlukom utvrđuje ministar.