Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima
Povijest članaka
Svaki članak koji je neki akt izmijenio, dodao, brisao ili ukinuo, u svakoj verziji u kojoj je stajao: 10 članaka.
Prva je verzija članka prikazana u cijelosti, a svaka sljedeća s označenim razlikama prema prethodnoj; uz svaku stoji akt koji ju je donio i razdoblje u kojem je vrijedila.
Tekstovi su neslužbeni i izrađeni strojno. Mjerodavne su objave u Narodnim novinama.
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Članak 1.a 1 verzija
NN 46/2020 dodan člankom 1. vrijedi od 23. travnja 2020.
Pravo Europske unije
(1) Ovim Zakonom se u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (Tekst značajan za EGP).
(2) Ovim Zakonom osigurava se provedba Uredbe (EU) 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 806/2014.).
Članak 3. 2 verzije
NN 68/2018 temeljni tekst vrijedio od 4. kolovoza 2018. do 22. travnja 2020.
Pojmovi
U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1. osnova za plaćanje jest ovršna odluka domaćeg suda ili upravnog tijela koja ima potvrdu ovršnosti, ovršna nagodba sklopljena pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršna nagodba postignuta u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. i 89/14.), zadužnica, bjanko-zadužnica, nalog za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europski ovršni naslov i europski platni nalog, a koji glase na ispunjenje određene novčane tražbine, obračun poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, rješenje o ovrsi, rješenje o osiguranju, nalog Ministarstva financija za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu, nalog za pljenidbu u postupku prisilnog izvršenja pravomoćno izrečene novčane kazne u kaznenom i prekršajnom postupku i svaka druga odluka nadležnog tijela kojom se u cijelosti ili djelomice prihvaća prijedlog za provedbu ovrhe
2. nadležno tijelo jest tijelo koje je na temelju zakona ovlašteno donositi, odnosno izdavati osnovu za plaćanje i voditi postupak radi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima
3. ovrhovoditelj jest osoba koja je podnijela zahtjev Agenciji za prisilnu naplatu novčane tražbine te osoba u čiju je korist takav zahtjev podnesen
4. ovršenik jest osoba protiv koje se tražbina ostvaruje
5. banka jest kreditna institucija, osnovana prema zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, pod kojom se podrazumijeva banka, štedna banka i podružnica strane banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
6. institucija za platni promet jest pravna osoba koja na temelju zakona koji uređuje platni promet može pružati usluge platnog prometa u Republici Hrvatskoj
7. poslovni subjekt je pravna osoba, fizička osoba koja obavlja registriranu gospodarsku djelatnost i fizička osoba koja se bavi slobodnim zanimanjem
8. potrošač je fizička osoba koja ne obavlja registriranu gospodarsku djelatnost i koja se ne bavi slobodnim zanimanjem
9. nalog jest nalog koji Agencija na temelju osnove za plaćanje daje banci i Hrvatskoj narodnoj banci da prema podacima sadržanima u tom nalogu izvrši pljenidbu novčanih sredstava na računu ovršenika, izvrši plaćanje s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja ili drugi račun naveden u osnovi za plaćanje, provede odluku nadležnog tijela kojom je određena mjera osiguranja na novčanim sredstvima po računima i oročenim novčanim sredstvima, izvrši blokadu, odnosno deblokadu računa ovršenika ili obavi drugu radnju radi izvršenja osnove za plaćanje
10. račun jest transakcijski račun u smislu zakona kojim se uređuje platni promet na kojem se u banci vode novčana sredstva u domaćoj i stranoj valuti, odnosno na kojem se u Hrvatskoj narodnoj banci vode novčana sredstva Republike Hrvatske u domaćoj i stranoj valuti, račun na kojem se u Hrvatskoj narodnoj banci vode novčana sredstva banke, novčani polog i ulog na štednju po viđenju
11. oročena novčana sredstva jesu novčana sredstva po ugovoru o oročenom novčanom pologu i oročenom ulogu na štednju
12. blokada računa jest zabrana isplate i prijenosa novčanih sredstava s računa ovršenika, osim izvršenja naloga na temelju ovoga Zakona
13. račun specifične namjene jest račun odnosno oročena novčana sredstva na kojima se na temelju posebnog propisa vode novčana sredstva odvojeno od imovine osobe koja upravlja tim sredstvima i koji je odgovarajuće označen u Jedinstvenom registru računa
14. donositelj osnove za plaćanje jest ovlašteno tijelo koje je donijelo odluku odnosno izdalo ili potvrdilo ispravu koja se smatra osnovom za plaćanje
15. podnositelj osnove za plaćanje jest ovrhovoditelj, odnosno osoba koja je podnijela osnovu za plaćanje
16. jedinstveni identifikacijski podatak jest jedinstveni matični broj građana, matični broj koji dodjeljuje Državni zavod za statistiku, matični broj subjekta iz sudskog registra odnosno drugi brojčani identifikacijski podatak koji je jedinstven za određenu fizičku ili pravnu osobu, pomoću kojega Agencija može na temelju dostupnih joj podataka iz službenih evidencija nedvojbeno utvrditi osobni identifikacijski broj te osobe.
NN 46/2020 izmijenjen člankom 2. vrijedi od 23. travnja 2020.
Pojmovi
U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1. osnova za plaćanje jest ovršna odluka domaćeg suda ili upravnog tijela koja ima potvrdu ovršnosti, ovršna nagodba sklopljena pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršna nagodba postignuta u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. i 89/14.), zadužnica, bjanko-zadužnica, nalog za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europski ovršni naslov i europski platni nalog, a koji glase na ispunjenje određene novčane tražbine, obračun poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, rješenje o ovrsi, rješenje o osiguranju, nalog Ministarstva financija za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu, nalog za pljenidbu u postupku prisilnog izvršenja pravomoćno izrečene novčane kazne u kaznenom i prekršajnom postupku, nalog za prisilnu naplatu novčane kazne izrečene izvršnim rješenjem Hrvatske narodne banke, nalog za izvršenje odluke Jedinstvenog sanacijskog odbora o izricanju novčane kazne i periodičnih penala i svaka druga odluka nadležnog tijela kojom se u cijelosti ili djelomice prihvaća prijedlog za provedbu ovrhe
2. nadležno tijelo jest tijelo koje je na temelju zakona ovlašteno donositi, odnosno izdavati osnovu za plaćanje i voditi postupak radi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima
3. ovrhovoditelj jest osoba koja je podnijela zahtjev Agenciji za prisilnu naplatu novčane tražbine te osoba u čiju je korist takav zahtjev podnesen
4. ovršenik jest osoba protiv koje se tražbina ostvaruje
5. banka jest kreditna institucija, osnovana prema zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, pod kojom se podrazumijeva banka, štedna banka i podružnica strane banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
6. institucija za platni promet jest pravna osoba koja na temelju zakona koji uređuje platni promet može pružati usluge platnog prometa u Republici Hrvatskoj
7. poslovni subjekt je pravna osoba, fizička osoba koja obavlja registriranu gospodarsku djelatnost i fizička osoba koja se bavi slobodnim zanimanjem
8. potrošač je fizička osoba koja ne obavlja registriranu gospodarsku djelatnost i koja se ne bavi slobodnim zanimanjem
9. nalog jest nalog koji Agencija na temelju osnove za plaćanje daje banci i Hrvatskoj narodnoj banci da prema podacima sadržanima u tom nalogu izvrši pljenidbu novčanih sredstava na računu ovršenika, izvrši plaćanje s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja ili drugi račun naveden u osnovi za plaćanje, provede odluku nadležnog tijela kojom je određena mjera osiguranja na novčanim sredstvima po računima i oročenim novčanim sredstvima, izvrši blokadu, odnosno deblokadu računa ovršenika ili obavi drugu radnju radi izvršenja osnove za plaćanje
10. račun jest transakcijski račun u smislu zakona kojim se uređuje platni promet na kojem se u banci vode novčana sredstva u domaćoj i stranoj valuti, odnosno na kojem se u Hrvatskoj narodnoj banci vode novčana sredstva Republike Hrvatske u domaćoj i stranoj valuti, račun na kojem se u Hrvatskoj narodnoj banci vode novčana sredstva banke, novčani polog i ulog na štednju po viđenju
11. oročena novčana sredstva jesu novčana sredstva po ugovoru o oročenom novčanom pologu i oročenom ulogu na štednju
12. blokada računa jest zabrana isplate i prijenosa novčanih sredstava s računa ovršenika, osim izvršenja naloga na temelju ovoga Zakona
13. račun specifične namjene jest račun odnosno oročena novčana sredstva na kojima se na temelju posebnog propisa vode novčana sredstva odvojeno od imovine osobe koja upravlja tim sredstvima i koji je odgovarajuće označen u Jedinstvenom registru računa
14. donositelj osnove za plaćanje jest ovlašteno tijelo koje je donijelo odluku odnosno izdalo ili potvrdilo ispravu koja se smatra osnovom za plaćanje
15. podnositelj osnove za plaćanje jest ovrhovoditelj, odnosno osoba koja je podnijela osnovu za plaćanje
16. jedinstveni identifikacijski podatak jest jedinstveni matični broj građana, matični broj koji dodjeljuje Državni zavod za statistiku, matični broj subjekta iz sudskog registra odnosno drugi brojčani identifikacijski podatak koji je jedinstven za određenu fizičku ili pravnu osobu, pomoću kojega Agencija može na temelju dostupnih joj podataka iz službenih evidencija nedvojbeno utvrditi osobni identifikacijski broj te osobe
17. Jedinstveni sanacijski odbor je odbor koji je osnovan u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 806/2014.
Članak 5. 2 verzije
NN 68/2018 temeljni tekst vrijedio od 4. kolovoza 2018. do 22. travnja 2020.
Podnošenje osnove za plaćanje
(1) Nadležno tijelo, odnosno ovrhovoditelj podnosi osnovu za plaćanje Agenciji, u izvorniku, otpravku, ovjerenom presliku ili ovjerenom prijepisu neposrednom dostavom, preporučenom pošiljkom s povratnicom, odnosno na drugi način uređen posebnim propisom.
(2) Zadužnica i bjanko-zadužnica se uvijek dostavljaju u izvorniku.
(3) Osnova za plaćanje može se podnijeti i kao elektronička isprava u skladu s propisima kojima se uređuje uporaba elektroničke isprave, a na način propisan pravilnikom kojim se uređuju tehnički uvjeti.
(4) Pismena na temelju kojih se zahtijeva postupanje po osnovi za plaćanje podnose se na način iz stavka 1., 2. ili 3. ovoga članka.
(5) Odredbe ovoga Zakona koje uređuju postupanje s osnovom za plaćanje primjenjuju se na svaki pojedinačni zahtjev kojim se traži provedba ovrhe za određeni iznos iz osnove za plaćanje.
(6) Ovrhovoditelj uz osnovu za plaćanje za izravnu naplatu novčane tražbine na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko-zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine koju podnosi Agenciji, prilaže i zahtjev za izravnu naplatu na propisanom obrascu s podacima potrebnim za provedbu ovrhe prema odredbama ovoga Zakona.
(7) Ovrhovoditelj uz pravomoćno i ovršno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Agenciji podnosi i zahtjev za naplatu na propisanom obrascu, osim ako se ovrha provodi za poreze, doprinose i druga javna davanja.
(8) Zahtjev za opoziv zahtjeva za izravnu naplatu i zahtjev za opoziv zahtjeva za naplatu ovrhovoditelj podnosi na propisanom obrascu.
(9) Ako osnovu za plaćanje podnosi punomoćnik, dužan je dostaviti i punomoć za zastupanje pred Agencijom u izvorniku ili u ovjerenom presliku.
(10) Prijenos novčanih sredstava može se zahtijevati isključivo u korist računa koji pripada ovrhovoditelju.
(11) Iznimno od odredbe stavka 10. ovoga članka, prijenos novčanih sredstava može se zahtijevati u korist računa zakonskog zastupnika fizičke osobe koja je ovrhovoditelj iz osnove za plaćanje te u korist računa odvjetnika koji u tom postupku zastupa ovrhovoditelja kao punomoćnik za iznos troškova postupka iz osnove za plaćanje.
(12) Ovrhovoditelj koji ima prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj može tražiti prijenos novčanih sredstava isključivo u korist računa otvorenog u banci sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osim ako je osnovom za plaćanje drugačije određeno.
(13) Ako banka zaprimi osnovu za plaćanje kojom je sud naložio banci provedbu ovrhe ili osiguranja na novčanim sredstvima po računu ovršenika, banka će tu osnovu za plaćanje dostaviti Agenciji isti ili najkasnije idući radni dan preporučenom pošiljkom ili neposrednom dostavom.
(14) Ministar financija detaljnije pravilnikom uređuje način i postupak podnošenja osnova za plaćanje, postupanje Agencije povodom podnesene osnove za plaćanje, oblik i sadržaj zahtjeva za naplatu iz stavka 7. ovoga članka te oblik i sadržaj zahtjeva za opoziv iz stavka 8. ovoga članka.
NN 46/2020 izmijenjen člankom 3. vrijedi od 23. travnja 2020.
Podnošenje osnove za plaćanje
(1) Nadležno tijelo, odnosno ovrhovoditelj podnosi osnovu za plaćanje Agenciji, u izvorniku, otpravku, ovjerenom presliku ili ovjerenom prijepisu neposrednom dostavom, preporučenom pošiljkom s povratnicom, odnosno na drugi način uređen posebnim propisom.
(2) Zadužnica i bjanko-zadužnica se uvijek dostavljaju u izvorniku.
(3) Osnova za plaćanje može se podnijeti i kao elektronička isprava u skladu s propisima kojima se uređuje uporaba elektroničke isprave, a na način propisan pravilnikom kojim se uređuju tehnički uvjeti.
(4) Sud ili drugo nadležno tijelo može, po osiguranju tehničkih uvjeta, podnijeti osnovu za plaćanje Agenciji elektroničkim putem, na način propisan pravilnikom kojim se uređuju tehnički uvjeti.
(5) Pismena na temelju kojih se zahtijeva postupanje po osnovi za plaćanje podnose se na način iz stavka 1., 2. ili 3. ovoga članka.
(6) Odredbe ovoga Zakona koje uređuju postupanje s osnovom za plaćanje primjenjuju se na svaki pojedinačni zahtjev kojim se traži provedba ovrhe za određeni iznos iz osnove za plaćanje.
(7) Ovrhovoditelj uz osnovu za plaćanje za izravnu naplatu novčane tražbine na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko-zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine koju podnosi Agenciji, prilaže i zahtjev za izravnu naplatu na propisanom obrascu s podacima potrebnim za provedbu ovrhe prema odredbama ovoga Zakona.
(8) Ovrhovoditelj uz pravomoćno i ovršno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Agenciji podnosi i zahtjev za naplatu na propisanom obrascu, osim ako se ovrha provodi za poreze, doprinose i druga javna davanja.
(9) Zahtjev za opoziv zahtjeva za izravnu naplatu i zahtjev za opoziv zahtjeva za naplatu ovrhovoditelj podnosi na propisanom obrascu.
(10) Ako osnovu za plaćanje podnosi punomoćnik, dužan je dostaviti i punomoć za zastupanje pred Agencijom u izvorniku ili u ovjerenom presliku.
(11) Prijenos novčanih sredstava može se zahtijevati isključivo u korist računa koji pripada ovrhovoditelju.
(12) Iznimno od odredbe stavka 10. ovoga članka, prijenos novčanih sredstava može se zahtijevati u korist računa zakonskog zastupnika fizičke osobe koja je ovrhovoditelj iz osnove za plaćanje te u korist računa odvjetnika koji u tom postupku zastupa ovrhovoditelja kao punomoćnik za iznos troškova postupka iz osnove za plaćanje.
(13) Ovrhovoditelj koji ima prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj može tražiti prijenos novčanih sredstava isključivo u korist računa otvorenog u banci sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osim ako je osnovom za plaćanje drugačije određeno.
(14) Ako banka zaprimi osnovu za plaćanje kojom je sud naložio banci provedbu ovrhe ili osiguranja na novčanim sredstvima po računu ovršenika, banka će tu osnovu za plaćanje dostaviti Agenciji isti ili najkasnije idući radni dan preporučenom pošiljkom ili neposrednom dostavom.
(15) Ministar financija detaljnije pravilnikom uređuje način i postupak podnošenja osnova za plaćanje, postupanje Agencije povodom podnesene osnove za plaćanje, oblik i sadržaj zahtjeva za naplatu iz stavka 7. ovoga članka te oblik i sadržaj zahtjeva za opoziv iz stavka 8. ovoga članka.
Članak 22. 2 verzije
NN 68/2018 temeljni tekst vrijedio od 4. kolovoza 2018. do 22. travnja 2020.
(1) Ovrhovoditelj je dužan predujmiti Agenciji iznos propisane naknade za provedbu osnove za plaćanje, a Agencija će taj iznos upisati u Očevidnik zajedno s tražbinom iz osnove za plaćanje te provesti ovrhu u korist ovrhovoditelja.
(2) Agencija neće upisati osnovu za plaćanje u Očevidnik niti poduzimati radnje po osnovi za plaćanje ako ovrhovoditelj nije platio iznos predujma.
(3) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, ovrhovoditelj nije dužan Agenciji predujmiti naknadu u slučaju kada se ovrha/osiguranje provodi:
1. radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja djeteta
2. radi naplate tražbine po osnovi privremenog uzdržavanja
3. radi naplate tražbine po osnovi neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine
4. radi naplate tražbina Republike Hrvatske te tražbina s osnove poreza, doprinosa i drugih javnih davanja
5. radi naplate novčane kazne, oduzete imovinske koristi i troškova u prekršajnom i kaznenom postupku
6. radi izvršenja mjera osiguranja iz kaznenog, prekršajnog ili poreznog postupka
7. radi naplate tražbine u korist Agencije.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, naknadu za provedbu ovrhe Agenciji dužan je platiti ovršenik, a Agencija će iznos naknade upisati u Očevidnik prije tražbine iz osnove za plaćanje za koju se naplaćuje i za taj iznos provesti ovrhu sukladno odredbama ovoga Zakona.
(5) Naknadu za vraćanje osnove za plaćanje, promjenu ovrhovoditelja i druge radnje koje Agencija poduzima na zahtjev ovrhovoditelja plaća ovrhovoditelj, a Agencija nije dužna poduzeti traženu radnju prije plaćanja naknade.
(6) Ovršenik je dužan Agenciji platiti naknadu za vraćanje naplaćene zadužnice te naknadu za druge radnje koje Agencija poduzima na zahtjev ovršenika.
(7) Naknadu za davanje podataka, preslika i potvrda iz Očevidnika na novčanim sredstvima plaća podnositelj zahtjeva, a Agencija nije dužna dati podatke, preslike niti potvrde prije plaćanja naknade.
(8) Na iznos naknada koje Agencija naplaćuje za poduzimanje radnji pri provedbi ovrhe ne plaća se porez na dodanu vrijednost.
(9) Ministar financija propisuje vrste i visine naknada za obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom te način naplate naknade.
NN 46/2020 izmijenjen člankom 4. vrijedi od 23. travnja 2020.
(1) Ovrhovoditelj je dužan predujmiti Agenciji iznos propisane naknade za provedbu osnove za plaćanje, a Agencija će taj iznos upisati u Očevidnik zajedno s tražbinom iz osnove za plaćanje te provesti ovrhu u korist ovrhovoditelja.
(2) Agencija neće upisati osnovu za plaćanje u Očevidnik niti poduzimati radnje po osnovi za plaćanje ako ovrhovoditelj nije platio iznos predujma.
(3) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, ovrhovoditelj nije dužan Agenciji predujmiti naknadu u slučaju kada se ovrha/osiguranje provodi:
1. radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja djeteta
2. radi naplate tražbine po osnovi privremenog uzdržavanja
3. radi naplate tražbine po osnovi neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine
4. radi naplate tražbina Republike Hrvatske te tražbina s osnove poreza, doprinosa i drugih javnih davanja
5. radi naplate novčane kazne, oduzete imovinske koristi i troškova u prekršajnom i kaznenom postupku
6. radi naplate novčane kazne izrečene izvršnim rješenjem Hrvatske narodne banke
7. radi izvršenja odluke Jedinstvenog sanacijskog odbora o izricanju novčane kazne i periodičnih penala
8. radi izvršenja rješenja o ovrsi i rješenja o osiguranju koje se ne odnosi na tražbine iz točaka 1. do 5. te 9. i 10. ovoga stavka, kada sud koji je donio rješenje Agenciji izričito naloži provedbu osnove za plaćanje bez predujmljivanja naknade iz stavka 1. ovoga članka.
9. radi izvršenja mjera osiguranja iz kaznenog, prekršajnog ili poreznog postupka
7 10. radi naplate tražbine u korist Agencije.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, naknadu za provedbu ovrhe Agenciji dužan je platiti ovršenik, a Agencija će iznos naknade upisati u Očevidnik prije tražbine iz osnove za plaćanje za koju se naplaćuje i za taj iznos provesti ovrhu sukladno odredbama ovoga Zakona.
(5) Naknadu za vraćanje osnove za plaćanje, promjenu ovrhovoditelja i druge radnje koje Agencija poduzima na zahtjev ovrhovoditelja plaća ovrhovoditelj, a Agencija nije dužna poduzeti traženu radnju prije plaćanja naknade.
(6) Ovršenik je dužan Agenciji platiti naknadu za vraćanje naplaćene zadužnice te naknadu za druge radnje koje Agencija poduzima na zahtjev ovršenika.
(7) Naknadu za davanje podataka, preslika i potvrda iz Očevidnika na novčanim sredstvima plaća podnositelj zahtjeva, a Agencija nije dužna dati podatke, preslike niti potvrde prije plaćanja naknade.
(8) Na iznos naknada koje Agencija naplaćuje za poduzimanje radnji pri provedbi ovrhe ne plaća se porez na dodanu vrijednost.
(9) Ministar financija propisuje vrste i visine naknada za obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom te način naplate naknade.
Članak 23. 3 verzije
NN 68/2018 temeljni tekst vrijedio od 4. kolovoza 2018. do 3. siječnja 2020.
Vođenje i dostava podataka
(1) Agencija vodi Jedinstveni registar računa.
(2) Jedinstveni registar računa jest elektronička baza podataka koja sadrži podatke o svim računima i oročenim novčanim sredstvima te podatke o stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama svih fizičkih i pravnih osoba.
(3) Obveznici dostave podataka u Jedinstveni registar računa jesu banke, Hrvatska narodna banka, stambene štedionice i kreditne unije.
(4) Obveznici dostave podataka iz stavka 3. ovoga članka dužni su dnevno dostavljati u Jedinstveni registar računa podatke o otvorenim računima i oročenim novčanim sredstvima, podatke o stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama, kao i podatke o naknadno nastalim promjenama po tim računima, oročenim novčanim sredstvima, stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama.
(5) Podaci koje obveznici iz stavka 3. ovoga članka dostavljaju u Jedinstveni registar računa ne sadrže podatke o stanju na računu niti podatke o stanju oročenih novčanih sredstava odnosno stambene štednje.
(6) Na dostavu podataka iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se obveza čuvanja bankovne tajne sukladno zakonu kojim se uređuju kreditne institucije, odnosno obveza čuvanja povjerljivih podataka sukladno zakonu kojim se uređuju kreditne unije.
(7) Agencija u Jedinstveni registar računa upisuje podatke o oznaci blokade računa i zabrani raspolaganja oročenim novčanim sredstvima te podatke dobivene od nadležnog tijela koje je na temelju propisa nadležno za postupak dodjeljivanja osobnog identifikacijskog broja i za vođenje evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima.
(8) Obveznik iz stavka 3. ovoga članka dužan je uskladiti podatke koje je dostavio u Jedinstveni registar računa s podacima koje je u Jedinstveni registar računa upisala Agencija sukladno stavku 7. ovoga članka.
(9) Podatke koje je Agencija u Jedinstveni registar računa upisala za račune, oročena novčana sredstva, stambene štednje i depozite obveznici dostave iz stavka 3. ovoga članka mogu koristiti isključivo za potrebe postupanja sukladno ovome Zakonu.
(10) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj Jedinstvenog registra računa, obuhvat podataka, način i rokove dostave i usklađivanja podataka, davanje, korištenje i uporabu podataka, uvid u podatke iz Jedinstvenog registra računa te postupanje obveznika dostave podataka s podacima koje u Jedinstveni registar računa upisuje Agencija.
NN 2/2020 izmijenjen člankom 1. vrijedio od 4. siječnja 2020. do 22. travnja 2020.
Vođenje i dostava podataka
(1) Agencija vodi Jedinstveni registar računa.
(2) Jedinstveni registar računa jest elektronička baza podataka koja sadrži podatke o svim računima i oročenim novčanim sredstvima te o sefovima svih fizičkih i pravnih osoba, kao i podatke o stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama svih fizičkih i pravnih osoba.
(3) Obveznici dostave podataka u Jedinstveni registar računa jesu banke, Hrvatska narodna banka, stambene štedionice i kreditne unije.
(4) Obveznici dostave podataka iz stavka 3. ovoga članka dužni su dnevno dostavljati u Jedinstveni registar računa podatke o otvorenim računima i oročenim novčanim sredstvima te o sefovima svih fizičkih i pravnih osoba, kao i podatke o stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama, kao i te podatke o naknadno nastalim promjenama po tim računima, oročenim novčanim sredstvima, stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama.
(5) Podaci koje obveznici iz stavka 3. ovoga članka dostavljaju u Jedinstveni registar računa ne sadrže podatke o stanju na računu niti podatke o stanju oročenih novčanih sredstava odnosno stambene štednje.
(6) Na dostavu podataka iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se obveza čuvanja bankovne tajne sukladno zakonu kojim se uređuju kreditne institucije, odnosno obveza čuvanja povjerljivih podataka sukladno zakonu kojim se uređuju kreditne unije.
(7) Agencija u Jedinstveni registar računa upisuje podatke o oznaci blokade računa i zabrani raspolaganja oročenim novčanim sredstvima te podatke dobivene od nadležnog tijela koje je na temelju propisa nadležno za postupak dodjeljivanja osobnog identifikacijskog broja i za vođenje evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima.
(8) Obveznik iz stavka 3. ovoga članka dužan je uskladiti podatke koje je dostavio u Jedinstveni registar računa s podacima koje je u Jedinstveni registar računa upisala Agencija sukladno stavku 7. ovoga članka.
(9) Podatke koje je Agencija u Jedinstveni registar računa upisala za račune, oročena novčana sredstva, stambene štednje i depozite obveznici dostave iz stavka 3. ovoga članka mogu koristiti isključivo za potrebe postupanja sukladno ovome Zakonu.
(10) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj Jedinstvenog registra računa, obuhvat podataka, način i rokove dostave i usklađivanja podataka, davanje, korištenje i uporabu podataka, uvid u podatke iz Jedinstvenog registra računa te postupanje obveznika dostave podataka s podacima koje u Jedinstveni registar računa upisuje Agencija.
NN 46/2020 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 23. travnja 2020.
Vođenje i dostava podataka
(1) Agencija vodi Jedinstveni registar računa.
(2) Jedinstveni registar računa jest elektronička baza podataka koja sadrži podatke o:
– svim računima i oročenim novčanim sredstvima te o sefovima svih fizičkih i pravnih osoba, kao i podatke o
– stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama
– sefovima svih fizičkih i pravnih osoba
– stvarnim vlasnicima pravnih osoba imatelja računa, oročenih novčanih sredstava i sefova, kako su određeni zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma
– fizičkim osobama ovlaštenim za raspolaganje sa sredstvima po računima, oročenim novčanim sredstvima, stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama te fizičkim osobama korisnicima sefova.
(3) Obveznici dostave podataka u Jedinstveni registar računa jesu banke, Hrvatska narodna banka, stambene štedionice i kreditne unije.
(4) Obveznici dostave podataka iz stavka 3. ovoga članka dužni su dnevno dostavljati u Jedinstveni registar računa podatke o otvorenim računima i oročenim novčanim sredstvima te o sefovima svih fizičkih i pravnih osoba, kao i podatke o stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama te podatke o naknadno nastalim promjenama po tim računima, oročenim novčanim sredstvima, stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama iz stavka 2. ovoga članka, kao i naknadno nastale promjene po tim podacima.
(5) Podaci koje obveznici iz stavka 3. ovoga članka dostavljaju u Jedinstveni registar računa ne sadrže podatke o stanju na računu niti podatke o stanju oročenih novčanih sredstava odnosno stambene štednje.
(6) Na dostavu podataka iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se obveza čuvanja bankovne tajne sukladno zakonu kojim se uređuju kreditne institucije, odnosno obveza čuvanja povjerljivih podataka sukladno zakonu kojim se uređuju kreditne unije.
(7) Agencija u Jedinstveni registar računa upisuje podatke o oznaci blokade računa i zabrani raspolaganja oročenim novčanim sredstvima te podatke dobivene od nadležnog tijela koje je na temelju propisa nadležno za postupak dodjeljivanja osobnog identifikacijskog broja i za vođenje evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima te podatke o stvarnom vlasniku pravnog subjekta koji je obveznik upisa podataka u Registar stvarnih vlasnika sukladno propisu koji uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(8) Obveznik iz stavka 3. ovoga članka dužan je uskladiti podatke koje je dostavio u Jedinstveni registar računa s podacima koje je u Jedinstveni registar računa upisala Agencija sukladno stavku 7. ovoga članka.
(9) Podatke koje je Agencija u Jedinstveni registar računa upisala za račune, oročena novčana sredstva, stambene štednje i depozite obveznici dostave iz stavka 3. ovoga članka mogu koristiti isključivo za potrebe postupanja sukladno ovome Zakonu.
(10) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj Jedinstvenog registra računa, obuhvat podataka, način i rokove dostave i usklađivanja podataka, davanje, korištenje i uporabu podataka, uvid u podatke iz Jedinstvenog registra računa te postupanje obveznika dostave podataka s podacima koje u Jedinstveni registar računa upisuje Agencija.
Članak 24. 3 verzije
NN 68/2018 temeljni tekst vrijedio od 4. kolovoza 2018. do 3. siječnja 2020.
Javni podaci, uvid i davanje podataka
(1) Javni podaci u Jedinstvenom registru računa jesu podaci o poslovnom subjektu, a to su:
1. osobni identifikacijski broj
2. tvrtka ili naziv odnosno ime i prezime
3. sjedište i adresa
4. broj računa i oročenih novčanih sredstava odnosno depozita u kreditnoj uniji i naziv banke koja vodi račun odnosno oročena novčana sredstva odnosno kreditne unije u kojoj se vodi depozit
5. oznaka blokade računa odnosno zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima
6. datum otvaranja i zatvaranja računa i oročenih novčanih sredstava u banci odnosno depozita u kreditnoj uniji
7. datum isteka ugovora o oročenju
8. drugi podaci o računu i oročenim novčanim sredstvima odnosno depozitu u kreditnoj uniji poslovnog subjekta koji su propisani pravilnikom iz članka 23. stavka 10. ovoga Zakona.
(2) U odnosu na poslovnog subjekta koji je fizička osoba javni podaci u smislu stavka 1. ovoga članka su samo podaci o računima koji su otvoreni radi obavljanja gospodarske ili druge djelatnosti ili slobodnog zanimanja.
(3) Agencija će podnositelju na temelju njegova pisanog zahtjeva osigurati uvid u javne podatke u Jedinstvenom registru računa ili će mu ih dati u pisanom obliku.
(4) Podaci iz Jedinstvenog registra računa koji se odnose na potrošače, a koje upisuju obveznici dostave podataka iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona nisu javni i na njih se na odgovarajući način primjenjuje zakon kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, osim podatka o tome ima li potrošač prema podacima iz Jedinstvenog registra računa otvoren račun te podataka o računima specifične namjene.
(5) Podatke koji nisu javni Agencija daje na temelju pisanog zahtjeva sudu i drugom nadležnom tijelu te banci, Hrvatskoj narodnoj banci, stambenoj štedionici i kreditnoj uniji za njihove klijente i potrošaču podatke koji se na njega odnose.
(6) Ministar financija pravilnikom propisuje naknadu za uvid i davanje podataka iz Jedinstvenog registra računa.
NN 2/2020 izmijenjen člankom 2. vrijedio od 4. siječnja 2020. do 22. travnja 2020.
Javni podaci, uvid i davanje podataka
(1) Javni podaci u Jedinstvenom registru računa jesu podaci o poslovnom subjektu, a to su:
1. osobni identifikacijski broj
2. tvrtka ili naziv odnosno ime i prezime
3. sjedište i adresa
4. broj računa i oročenih novčanih sredstava odnosno depozita u kreditnoj uniji i naziv banke koja vodi račun odnosno oročena novčana sredstva odnosno kreditne unije u kojoj se vodi depozit
5. oznaka blokade računa odnosno zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima
6. datum otvaranja i zatvaranja računa i oročenih novčanih sredstava u banci odnosno depozita u kreditnoj uniji
7. datum isteka ugovora o oročenju
8. drugi podaci o računu i oročenim novčanim sredstvima odnosno depozitu u kreditnoj uniji poslovnog subjekta koji su propisani pravilnikom iz članka 23. stavka 10. ovoga Zakona.
(2) U odnosu na poslovnog subjekta koji je fizička osoba javni podaci u smislu stavka 1. ovoga članka su samo podaci o računima koji su otvoreni radi obavljanja gospodarske ili druge djelatnosti ili slobodnog zanimanja.
(3) Agencija će podnositelju na temelju njegova pisanog zahtjeva osigurati uvid u javne podatke u Jedinstvenom registru računa ili će mu ih dati u pisanom obliku.
(4) Podaci iz Jedinstvenog registra računa koji se odnose na potrošače, a koje upisuju obveznici dostave podataka iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona nisu javni i na njih se na odgovarajući način primjenjuje zakon kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, osim podatka o tome ima li potrošač prema podacima iz Jedinstvenog registra računa otvoren račun te podataka o računima specifične namjene.
(5) Podatke koji nisu javni Agencija daje na temelju pisanog zahtjeva sudu i drugom nadležnom tijelu te banci, Hrvatskoj narodnoj banci, stambenoj štedionici i kreditnoj uniji za njihove klijente i potrošaču podatke koji se na njega odnose.
(6) Uredu za sprječavanje pranja novca kao financijsko-obavještajnoj jedinici Republike Hrvatske izravno su elektroničkim putem i bez naknade dostupni svi podaci koji se nalaze u Jedinstvenom registru računa, u skladu s propisom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(7) Ministar financija pravilnikom propisuje naknadu za uvid i davanje podataka iz Jedinstvenog registra računa.
NN 46/2020 izmijenjen člankom 6. vrijedi od 23. travnja 2020.
Javni podaci, uvid i davanje podataka
(1) Javni podaci u Jedinstvenom registru računa jesu podaci o poslovnom subjektu, a to su:
1. osobni identifikacijski broj
2. tvrtka ili naziv odnosno ime i prezime
3. sjedište i adresa
4. broj računa i oročenih novčanih sredstava odnosno depozita u kreditnoj uniji i naziv banke koja vodi račun odnosno oročena novčana sredstva odnosno kreditne unije u kojoj se vodi depozit
5. oznaka blokade računa odnosno zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima
6. datum otvaranja i zatvaranja računa i oročenih novčanih sredstava u banci odnosno depozita u kreditnoj uniji
7. datum isteka ugovora o oročenju
8. drugi podaci o računu i oročenim novčanim sredstvima odnosno depozitu u kreditnoj uniji poslovnog subjekta koji su propisani pravilnikom iz članka 23. stavka 10. ovoga Zakona.
(2) U odnosu na poslovnog subjekta koji je fizička osoba javni podaci u smislu stavka 1. ovoga članka su samo podaci o računima koji su otvoreni radi obavljanja gospodarske ili druge djelatnosti ili slobodnog zanimanja.
(3) Agencija će podnositelju na temelju njegova pisanog zahtjeva osigurati uvid u javne podatke u Jedinstvenom registru računa ili će mu ih dati u pisanom obliku.
(4) Podaci iz Jedinstvenog registra računa koji se odnose na potrošače, a koje upisuju preuzimaju obveznici dostave podataka iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona nisu javni i na njih se na odgovarajući način primjenjuje zakon kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, osim podatka o tome ima li potrošač prema podacima iz Jedinstvenog registra računa otvoren račun te podataka o računima specifične namjene.
(5) Podatke koji nisu javni Agencija daje na temelju pisanog zahtjeva sudu i drugom nadležnom tijelu te banci, Hrvatskoj narodnoj banci, stambenoj štedionici i kreditnoj uniji za njihove klijente i potrošaču podatke koji se na njega odnose.
(6) Obveznici dostave podataka iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona dužni su u svojim evidencijama brisati podatke koje su dostavili u Jedinstveni registar računa i podatke koje su preuzeli sukladno članku 23. stavku 7. ovoga Zakona iz Jedinstvenog registra računa istekom roka od deset godina nakon završetka poslovnog odnosa između obveznika dostave podataka i poslovnog subjekta ili potrošača.
(7) Uredu za sprječavanje pranja novca kao financijsko-obavještajnoj jedinici Republike Hrvatske i tijelima nadležnim za nadzor obveznika primjene zakona kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma izravno su elektroničkim putem i bez naknade dostupni svi podaci koji se nalaze u Jedinstvenom registru računa, u skladu s propisom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(8) Ministar financija pravilnikom propisuje naknadu za uvid i davanje podataka iz Jedinstvenog registra računa.
Članak 25.a 1 verzija
NN 47/2020 dodan člankom 1. vrijedi od 18. travnja 2020.
Postupanje Agencije u posebnim okolnostima
(1) Posebne okolnosti podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.
(2) Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti iz stavka 1. ovoga članka Agencija će zastati s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na ovršenike fizičke osobe.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Agencija neće zastati s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na ovršenike fizičke osobe ako se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te u slučaju ovrhe po računu specifične namjene.
(4) Ako ovršenik fizička osoba nakon zastoja provedbe ovrhe iz stavka 2. ovoga članka nema niti jednu osnovu za plaćanje temeljem koje Agencija nastavlja s provedbom ovrhe, Agencija će bankama ovršenika poslati nalog za deblokadu računa u roku od deset radnih dana.
(5) Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti Agencija će zaprimati nove osnove za plaćanje i po njima postupati na način da će ih evidentirati u Očevidnik, ali u odnosu na ovršenike fizičke osobe neće slati naloge bankama za izvršenje, odnosno nakon evidentiranja u Očevidnik zastat će s daljnjim postupanjem.
(6) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ako za vrijeme posebnih okolnosti nastupi uvjet za prijenos sredstava koja su zaplijenjena prije nastupa posebnih okolnosti, Agencija će izdati naloge bankama radi prijenosa zaplijenjenih sredstava ovrhovoditelju.
(7) Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti ne teku rokovi propisani ovim Zakonom ili posebnim zakonom vezani za trajanje blokade računa odnosno postojanje neizvršenih osnova za plaćanje, osim roka za prijenos zaplijenjenih sredstava koji se računa od primitka osnove za plaćanje u Agenciju.
(8) Nakon prestanka posebnih okolnosti Agencija će nastaviti s provedbom ovrhe sukladno odredbama ovoga Zakona, a rokovi iz stavka 7. nastavljaju teći.
Članak 25.b 1 verzija
NN 47/2020 dodan člankom 1. vrijedi od 18. travnja 2020.
Zastoj tijeka zateznih kamata u posebnim okolnostima
(1) Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti iz članka 25.a ovoga Zakona ne teče zatezna kamata.
(2) Agencija neće obračunati zateznu kamatu koja je određena u osnovi za plaćanje za razdoblje trajanja posebnih okolnosti.
Članak 28. 2 verzije
NN 68/2018 temeljni tekst vrijedio od 4. kolovoza 2018. do 22. travnja 2020.
Prekršaji banke
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj banka odnosno Hrvatska narodna banka:
1. ako u roku ne izvrši nalog u visini raspoloživih sredstva na računima do iznosa određenog u nalogu Agencije i ako o tome ne obavijesti Agenciju (članak 9. stavak 1.)
2. ako odobreno prekoračenje na računu ovršenika na temelju kredita banke dostavi kao priljev novčanih sredstava na račun, osim ako su ovršenik i banka tako ugovorili ili je ovršenik nakon početka provedbe ovrhe dao izričitu suglasnost banci da se ovrha može provesti iz tih sredstava (članak 9. stavak 3.)
3. ako u slučaju kada nalog Agencije nije izvršen u cijelosti ne zabrani raspolaganje novčanim sredstvima po računima i oročenim novčanim sredstvima do visine određene u nalogu Agencije (članak 9. stavak 4.)
4. ako ne blokira sve ovršenikove račune i ne zabrani raspolaganje oročenim novčanim sredstvima na temelju naloga Agencije u slučaju kada osnova za plaćanje nije izvršena u cijelosti (članak 9. stavak 6.)
5. ako nakon blokade ovršenikovih računa i zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima ne dostavi obavijest o svakom priljevu novčanih sredstava na račun ovršenika, sve do naloga Agencije za deblokadu računa ovršenika i slobodno raspolaganje novčanim sredstvima (članak 9. stavak 8.)
6. ako priljev novčanih sredstava na blokirani račun ovršenika koristi za izvršenje bilo kojeg drugog naloga osim za izvršenje neizvršenih osnova za plaćanje, sve do izvršenja svih neizvršenih osnova za plaćanje pojedinog ovršenika (članak 9. stavak 9.)
7. ako ne osigura tehničke uvjete za razmjenu naloga i podataka (članak 9. stavak 13.)
8. ako promijeni ili produži ugovor o oročenju za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima (članak 10. stavak 3.)
9. ako za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima ne doznači kao priljev na račun ovršenika oročena novčana sredstva po isteku ugovora o oročenju odnosno dospjele kamate koje se prema ugovoru o oročenju isplaćuju za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima (članak 10. stavci 1. i 2.)
10. ako novčana sredstva po ugovoru o oročenju koji je otkazan ili raskinut za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima isplati ovršeniku umjesto da ih doznači kao priljev na račun ovršenika (članak 10. stavak 3.)
11. ako po nalogu ne tereti ovršenikov račun u skladu sa standardima korištenja bankovnih tehnologija i o tome ne obavijesti Agenciju bez odgađanja (članak 11. stavak 1. i 2.)
12. ako isti dan ne tereti račun ovršenika i ne odobri račun ovrhovoditelja, u slučaju da ovršenik ima račun u istoj banci u kojoj ovrhovoditelj ima otvoren račun (članak 11. stavak 3.)
13. ako ne odobri isti radni dan ili najkasnije sljedeći radni dan račun banke u kojoj ovrhovoditelj ima otvoren račun, u slučaju da su račun ovršenika i račun ovrhovoditelja u različitim bankama (članak 11. stavak 4.)
14. ako po nalogu ne zaplijeni novčana sredstva na računu ovršenika i/ili oročena novčana sredstva i o tome ne obavijesti Agenciju bez odgađanja (članak 11. stavci 5. i 6.)
15. ako po nalogu ne zabrani, odnosno uskrati isplatu s računa i/ili oročenih novčanih sredstva ovršeniku ili trećoj osobi na temelju naloga ovršenika kada je određena pljenidba novčanih sredstava ili zabrana raspolaganja odnosno uskrata isplate (članak 11. stavak 5.)
16. ako zatvori račun pravne osobe koji u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade, a ta osoba nema otvoren niti jedan drugi račun u banci (članak 19. stavak 1.)
17. ako podatke iz Očevidnika odnosno druge podatke o pravnim osobama do kojih je došla na temelju odredaba ovoga Zakona ne koristi isključivo za potrebe provedbe ovoga Zakona, već iste koristi u druge svrhe, prosljeđuje odnosno ugrađuje u svoje proizvode i usluge, a za to nije pribavila izričitu suglasnost klijenta na kojeg se podaci odnose (članak 20. stavak 9.)
18. ako dnevno ne dostavi podatke o otvorenim računima i promjenama po računima i oročenim novčanim sredstvima u Jedinstveni registar računa (članak 23. stavak 4.)
19. ako podatke dostavljene u Jedinstveni registar računa ne uskladi s podacima koje je u Jedinstveni registar računa upisala Agencija (članak 23. stavak 8.)
20. ako na zahtjev nadzornih tijela ne dostavi izvješća, podatke i druge obavijesti o svim pitanjima važnima za provođenje nadzora (članak 26. stavak 3.)
21. ako ne dostavi Agenciji isti ili najkasnije sljedeći radni dan osnovu za plaćanje kojom je sud naložio banci provedbu ovrhe ili osiguranja na novčanim sredstvima po računu ovršenika (članak 5. stavak 13.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u banci.
NN 46/2020 izmijenjen člankom 7. vrijedi od 23. travnja 2020.
Prekršaji banke
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj banka odnosno Hrvatska narodna banka:
1. ako u roku ne izvrši nalog u visini raspoloživih sredstva na računima do iznosa određenog u nalogu Agencije i ako o tome ne obavijesti Agenciju (članak 9. stavak 1.)
2. ako odobreno prekoračenje na računu ovršenika na temelju kredita banke dostavi kao priljev novčanih sredstava na račun, osim ako su ovršenik i banka tako ugovorili ili je ovršenik nakon početka provedbe ovrhe dao izričitu suglasnost banci da se ovrha može provesti iz tih sredstava (članak 9. stavak 3.)
3. ako u slučaju kada nalog Agencije nije izvršen u cijelosti ne zabrani raspolaganje novčanim sredstvima po računima i oročenim novčanim sredstvima do visine određene u nalogu Agencije (članak 9. stavak 4.)
4. ako ne blokira sve ovršenikove račune i ne zabrani raspolaganje oročenim novčanim sredstvima na temelju naloga Agencije u slučaju kada osnova za plaćanje nije izvršena u cijelosti (članak 9. stavak 6.)
5. ako nakon blokade ovršenikovih računa i zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima ne dostavi obavijest o svakom priljevu novčanih sredstava na račun ovršenika, sve do naloga Agencije za deblokadu računa ovršenika i slobodno raspolaganje novčanim sredstvima (članak 9. stavak 8.)
6. ako priljev novčanih sredstava na blokirani račun ovršenika koristi za izvršenje bilo kojeg drugog naloga osim za izvršenje neizvršenih osnova za plaćanje, sve do izvršenja svih neizvršenih osnova za plaćanje pojedinog ovršenika (članak 9. stavak 9.)
7. ako ne osigura tehničke uvjete za razmjenu naloga i podataka (članak 9. stavak 13.)
8. ako promijeni ili produži ugovor o oročenju za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima (članak 10. stavak 3.)
9. ako za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima ne doznači kao priljev na račun ovršenika oročena novčana sredstva po isteku ugovora o oročenju odnosno dospjele kamate koje se prema ugovoru o oročenju isplaćuju za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima (članak 10. stavci 1. i 2.)
10. ako novčana sredstva po ugovoru o oročenju koji je otkazan ili raskinut za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima isplati ovršeniku umjesto da ih doznači kao priljev na račun ovršenika (članak 10. stavak 3.)
11. ako po nalogu ne tereti ovršenikov račun u skladu sa standardima korištenja bankovnih tehnologija i o tome ne obavijesti Agenciju bez odgađanja (članak 11. stavak 1. i 2.)
12. ako isti dan ne tereti račun ovršenika i ne odobri račun ovrhovoditelja, u slučaju da ovršenik ima račun u istoj banci u kojoj ovrhovoditelj ima otvoren račun (članak 11. stavak 3.)
13. ako ne odobri isti radni dan ili najkasnije sljedeći radni dan račun banke u kojoj ovrhovoditelj ima otvoren račun, u slučaju da su račun ovršenika i račun ovrhovoditelja u različitim bankama (članak 11. stavak 4.)
14. ako po nalogu ne zaplijeni novčana sredstva na računu ovršenika i/ili oročena novčana sredstva i o tome ne obavijesti Agenciju bez odgađanja (članak 11. stavci 5. i 6.)
15. ako po nalogu ne zabrani, odnosno uskrati isplatu s računa i/ili oročenih novčanih sredstva ovršeniku ili trećoj osobi na temelju naloga ovršenika kada je određena pljenidba novčanih sredstava ili zabrana raspolaganja odnosno uskrata isplate (članak 11. stavak 5.)
16. ako zatvori račun pravne osobe koji u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade, a ta osoba nema otvoren niti jedan drugi račun u banci (članak 19. stavak 1.)
17. ako podatke iz Očevidnika odnosno druge podatke o pravnim osobama do kojih je došla na temelju odredaba ovoga Zakona ne koristi isključivo za potrebe provedbe ovoga Zakona, već iste koristi u druge svrhe, prosljeđuje odnosno ugrađuje u svoje proizvode i usluge, a za to nije pribavila izričitu suglasnost klijenta na kojeg se podaci odnose (članak 20. stavak 9.)
18. ako dnevno ne dostavi podatke o otvorenim računima i promjenama po računima i oročenim novčanim sredstvima u Jedinstveni registar računa (članak 23. stavak 4.)
19. ako podatke dostavljene u Jedinstveni registar računa ne uskladi s podacima koje je u Jedinstveni registar računa upisala Agencija (članak 23. stavak 8.)
20. ako nakon isteka roka od deset godina nakon prestanka važenja podataka ne izbriše podatke koje je dostavila u Jedinstveni registar računa ili preuzela iz Jedinstvenog registra računa (članak 24. stavak 6.)
21. ako na zahtjev nadzornih tijela ne dostavi izvješća, podatke i druge obavijesti o svim pitanjima važnima za provođenje nadzora (članak 26. stavak 3.)
21 22. ako ne dostavi Agenciji isti ili najkasnije sljedeći radni dan osnovu za plaćanje kojom je sud naložio banci provedbu ovrhe ili osiguranja na novčanim sredstvima po računu ovršenika (članak 5. stavak 13.). 14).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u banci.
Članak 29. 2 verzije
NN 68/2018 temeljni tekst vrijedio od 4. kolovoza 2018. do 22. travnja 2020.
Prekršaji stambene štedionice ili kreditne unija
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj stambena štedionica ili kreditna unija:
1. ako dnevno ne dostavi podatke o otvorenim stambenim štednim ulozima i depozitima i podatke o naknadno nastalim promjenama po štednim ulozima i depozitima u Jedinstveni registar računa (članak 23. stavak 4.)
2. ako podatke dostavljene u Jedinstveni registar računa ne uskladi s podacima koje je u Jedinstveni registar računa upisala Agencija (članak 23. stavak 8.)
3. ako na zahtjev nadzornih tijela ne dostavi izvješća, podatke i druge obavijesti o svim pitanjima važnima za provođenje nadzora (članak 26. stavak 3).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u stambenoj štedionici ili kreditnoj uniji.
NN 46/2020 izmijenjen člankom 8. vrijedi od 23. travnja 2020.
Prekršaji stambene štedionice ili kreditne unija
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj stambena štedionica ili kreditna unija:
1. ako dnevno ne dostavi podatke o otvorenim stambenim štednim ulozima i depozitima i podatke o naknadno nastalim promjenama po štednim ulozima i depozitima u Jedinstveni registar računa (članak 23. stavak 4.)
2. ako podatke dostavljene u Jedinstveni registar računa ne uskladi s podacima koje je u Jedinstveni registar računa upisala Agencija (članak 23. stavak 8.)
3. ako nakon isteka roka od deset godina nakon prestanka važenja podataka ne izbriše podatke koje je dostavila u Jedinstveni registar računa ili preuzela iz Jedinstvenog registra računa (članak 24. stavak 6.)
4. ako na zahtjev nadzornih tijela ne dostavi izvješća, podatke i druge obavijesti o svim pitanjima važnima za provođenje nadzora (članak 26. stavak 3).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u stambenoj štedionici ili kreditnoj uniji.