Povijest članaka

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 4. svibnja 2018.

(1) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju stječe osoba s invaliditetom kojoj je nadležno tijelo vještačenja utvrdilo preostalu radnu sposobnost.

(2) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju je pravo osobe s invaliditetom na korištenje usluga centra za profesionalnu rehabilitaciju utvrđenih individualnim planom profesionalne rehabilitacije.

(3) Osoba s invaliditetom ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju po općim programima, a ako je to potrebno zbog vrste i težine invaliditeta ili uspješnosti rehabilitacijskog procesa i u posebnim školama i ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju, po prilagođenim ili posebnim programima.

(4) Profesionalna rehabilitacija, po općim programima, obuhvaća sljedeće mjere i aktivnosti:

– sudjelovanje u utvrđivanju preostalih radnih i općih sposobnosti

– profesionalno informiranje, savjetovanje i procjenu profesionalnih mogućnosti

– analizu tržišta rada, mogućnosti zapošljavanja i uključivanja u rad

– procjenu mogućnosti izvođenja, razvoja i usavršavanja programa profesionalnog osposobljavanja

– radno osposobljavanje, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju i programe za održavanje i usavršavanje radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju do zapošljavanja

– informiranje i savjetovanje o pomoćnoj tehnologiji u učenju i radu

– pojedinačne i skupne programe za unaprjeđenje radno-socijalne uključenosti u zajednicu

– savjetodavne prijedloge o primjeni različitih tehnologija i tehnika u učenju i radu uz procjenu mogućnosti primjene

– pretprofesionalno učenje, planiranje i primjenu odabrane tehnologije

– razvoj motivacije i osposobljavanje osobe s invaliditetom u korištenju odabrane tehnologije

– tehničku pomoć, podršku, praćenje i procjenu rezultata

– informiranje i podršku u izvorima financiranja.

(5) Trajanje profesionalne rehabilitacije ovisi o preostalim radnim sposobnostima i složenosti njezinog organiziranja i izvođenja.

(6) Profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom organizira i izvodi centar za profesionalnu rehabilitaciju samostalno ili u suradnji sa srednjoškolskom ustanovom ili drugom pravnom osobom koja ispunjava uvjete za osposobljavanje propisane ovim i drugim zakonom.

(7) Praktični dio osposobljavanja za rad u tijeku profesionalne rehabilitacije izvodi se kod poslodavca, prvenstveno na otvorenom tržištu rada, u centru za profesionalnu rehabilitaciju, a iznimno u specijaliziranoj obrazovnoj ustanovi.

(8) Ministar nadležan za rad pravilnikom će propisati uvjete korištenja prava na profesionalnu rehabilitaciju, način izvođenja, cijenu usluge te nadzor nad provođenjem profesionalne rehabilitacije.

NN 39/2018 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju stječe osoba s invaliditetom kojoj je nadležno tijelo vještačenja utvrdilo preostalu radnu sposobnost. može ostvariti osoba kojoj je prema posebnom propisu utvrđen status osobe s invaliditetom te time ispunjava uvjete za upis u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom iz članka 13. ovoga Zakona.

(2) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju je pravo osobe s invaliditetom na korištenje usluga centra za profesionalnu rehabilitaciju utvrđenih individualnim planom profesionalne rehabilitacije.

(3) Osoba s invaliditetom ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju po općim programima, a ako je to potrebno zbog vrste i težine invaliditeta ili uspješnosti rehabilitacijskog procesa i u posebnim školama i ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju, po prilagođenim ili posebnim programima.

(4) Profesionalna rehabilitacija, po općim programima, obuhvaća usluge koje uključuju sljedeće mjere i aktivnosti:

‒ sudjelovanje u utvrđivanju preostalih radnih i općih sposobnosti

‒ profesionalno informiranje, savjetovanje i procjenu profesionalnih mogućnosti

‒ analizu tržišta rada, mogućnosti zapošljavanja i uključivanja u rad

‒ procjenu mogućnosti izvođenja, razvoja i usavršavanja programa profesionalnog osposobljavanja

‒ radno osposobljavanje, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju obrazovanje i programe za održavanje održavanja i usavršavanje usavršavanja radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju do zapošljavanja

‒ informiranje i savjetovanje o pomoćnoj tehnologiji mogućnostima koje asistivna tehnologija pruža u učenju i radu

‒ pojedinačne i skupne programe za unaprjeđenje unapređenje radno-socijalne uključenosti u zajednicu

– savjetodavne prijedloge ‒ informiranje i savjetovanje o primjeni različitih tehnologija i učinkovitih tehnika u učenju i radu uz procjenu mogućnosti primjene

– pretprofesionalno učenje, planiranje i primjenu odabrane tehnologije

‒ razvoj motivacije i osposobljavanje osobe s invaliditetom u korištenju odabrane tehnologije

‒ tehničku pomoć, i podršku u provedbi usluga profesionalne rehabilitacije, praćenje i procjenu rezultata – profesionalne rehabilitacije

‒ informiranje i podršku u izvorima financiranja.

(5) Trajanje profesionalne rehabilitacije ovisi o preostalim radnim sposobnostima i složenosti njezinog organiziranja i izvođenja.

(5) Profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom organizira i izvodi centar za profesionalnu rehabilitaciju samostalno ili u suradnji sa srednjoškolskom ustanovom ili drugom pravnom osobom koja ispunjava uvjete za osposobljavanje propisane ovim i drugim zakonom.

(6) Praktični dio osposobljavanja za rad u tijeku profesionalne rehabilitacije izvodi se kod poslodavca, prvenstveno na otvorenom tržištu rada, u centru za profesionalnu rehabilitaciju, a iznimno u specijaliziranoj obrazovnoj ustanovi.

(7) Ministar nadležan za rad pravilnikom će propisati uvjete korištenja prava na profesionalnu rehabilitaciju, način izvođenja, cijenu usluge standarde usluga profesionalne rehabilitacije te nadzor nad provođenjem profesionalne rehabilitacije.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 4. svibnja 2018.

(1) O pravu na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom odlučuje u prvom stupnju područna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u kojoj je nezaposlena osoba s invaliditetom prijavljena kao nezaposlena.

(2) Postupak za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka pokreće se na zahtjev osobe s invaliditetom, njezinih roditelja, zakonskog zastupnika ili skrbnika. Zahtjevu se prilaže dokaz o utvrđenom invaliditetu i o preostaloj radnoj sposobnosti.

(3) O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja područne ustrojstvene jedinice iz stavka 1. ovoga članka odlučuje ministarstvo nadležno za rad.

NN 39/2018 izmijenjen člankom 2. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) O pravu na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom odlučuje rješenjem u prvom stupnju regionalna odnosno područna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u kojoj je nezaposlena osoba s invaliditetom prijavljena kao nezaposlena.

(2) Postupak za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka pokreće se na zahtjev osobe s invaliditetom, njezinih roditelja, ili njezina zakonskog zastupnika ili skrbnika. Zahtjevu se prilaže dokaz o utvrđenom invaliditetu i o preostaloj radnoj sposobnosti na temelju kojega se osoba može upisati u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom.

(3) O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja područne ustrojstvene jedinice iz stavka 1. ovoga članka odlučuje ministarstvo nadležno središnja ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za rad zapošljavanje.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 4. svibnja 2018.

(1) Uvjeti i način provedbe profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom uređuju se ugovorom između naručitelja usluge i centra za profesionalnu rehabilitaciju.

(2) Postupak profesionalne rehabilitacije pokreće i financira naručitelj usluge, koji može biti:

– Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

– Hrvatski zavod za zapošljavanje

– Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

– ministarstvo nadležno za socijalnu politiku putem centara za socijalnu skrb

– osiguravajuće društvo

– poslodavac

– jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

– privatni naručitelj (osoba s invaliditetom, roditelj, zakonski zastupnik, skrbnik).

(3) Postupak profesionalne rehabilitacije može pokrenuti i financirati jedan ili više naručitelja usluge.

(4) U slučaju kada više naručitelja usluge pokreće i financira postupak profesionalne rehabilitacije, dužni su sklopiti ugovor o međusobnim pravima i obvezama za svakog korisnika posebno.

(5) Naručitelj usluge kontrolira troškove usluge i odlučuje o provođenju daljnjih mjera i aktivnosti profesionalne rehabilitacije.

NN 39/2018 izmijenjen člankom 3. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) Uvjeti i način provedbe profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom uređuju se ugovorom između naručitelja usluge i centra za profesionalnu rehabilitaciju.

(1) (2) Postupak profesionalne rehabilitacije pokreće i financira naručitelj usluge, koji Naručitelj usluge profesionalne rehabilitacije može biti:

– Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

– Hrvatski zavod za zapošljavanje

– Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

– Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

– ministarstvo nadležno za socijalnu politiku putem centara za socijalnu skrb

– osiguravajuće društvo

– poslodavac

– jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

– privatni naručitelj (osoba s invaliditetom, roditelj, zakonski zastupnik, skrbnik). (3) Postupak profesionalne rehabilitacije može pokrenuti zakonski zastupnik).

(2) Naručitelj usluge iz stavka 1. ovoga članka dužan je financirati profesionalnu rehabilitaciju.

(3) Profesionalnu rehabilitaciju može naručiti i financirati jedan ili više naručitelja usluge.

(4) U slučaju kada više naručitelja usluge pokreće i financira postupak profesionalne rehabilitacije, dužni su sklopiti ugovor o međusobnim pravima i obvezama Međusobna prava i obveze između centra za profesionalnu rehabilitaciju i jednog ili više naručitelja usluge uređuju se ugovorom koji se sklapa za svakog korisnika posebno.

(5) Naručitelj usluge kontrolira troškove usluge i odlučuje o provođenju daljnjih mjera i aktivnosti profesionalne rehabilitacije.

(6) Cijene usluga profesionalne rehabilitacije utvrđuju se cjenikom koji donosi ministar nadležan za rad odlukom.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 4. svibnja 2018.

(1) Osobe s invaliditetom mogu se zaposliti na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima uz obvezu osiguranja razumne prilagodbe radnog mjesta od strane poslodavca.

(2) Razumna prilagodba radnog mjesta znači potrebnu i odgovarajuću prilagodbu i podešavanja, koja ne predstavljaju nerazmjerno ili neprimjereno opterećenje, da bi se u pojedinačnom slučaju, tamo gdje je to potrebno, osobama s invaliditetom osiguralo zapošljavanje i rad na ravnopravnoj osnovi s drugima.

(3) Na otvorenom tržištu rada osoba s invaliditetom može se zaposliti:

– bez korištenja financijske potpore ili stručne podrške jer je u cijelosti osposobljena za rad na određenom radnom mjestu u odnosu na njezin invaliditet i utvrđenu preostalu radnu sposobnost (zapošljavanje bez potpore ili podrške)

– uz korištenje određene financijske potpore, radi prevladavanja teškoća vezanih uz njezin invaliditet, što je utvrđeno nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju (zapošljavanje uz potporu)

– uz korištenje određene stručne podrške, radi prevladavanja teškoća vezanih uz njezin invaliditet, što je utvrđeno nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju (zapošljavanje uz podršku)

– uz korištenje određene financijske potpore i stručne podrške, radi prevladavanja teškoća vezanih uz njezin invaliditet, što je utvrđeno nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju (zapošljavanje uz potporu i podršku).

(4) Pod posebnim uvjetima zapošljavanja osoba s invaliditetom može se zaposliti:

– u ustanovi ili trgovačkom društvu osnovanom radi zapošljavanja osoba s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada (u daljnjem tekstu: integrativna radionica) temeljem nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju

– u ustanovi ili trgovačkom društvu osnovanom radi zapošljavanja osoba s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti u integrativnoj radionici (u daljnjem tekstu: zaštitna radionica) temeljem nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju.

NN 39/2018 izmijenjen člankom 4. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) Osobe s invaliditetom mogu se zaposliti na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima, uz obvezu osiguranja razumne prilagodbe od strane poslodavca prilikom provedbe testiranja i/ili intervjua u okviru natječajnog postupka te obvezu osiguranja razumne prilagodbe radnog mjesta od strane poslodavca, uvjeta i organizacije rada.

(2) Razumna prilagodba radnog mjesta iz stavka 1. ovoga članka znači potrebnu i odgovarajuću prilagodbu i podešavanja, koja ne predstavljaju nerazmjerno ili neprimjereno opterećenje, da bi se u pojedinačnom slučaju, tamo gdje je to potrebno, osobama s invaliditetom osiguralo zapošljavanje i rad na ravnopravnoj osnovi s drugima.

(3) Na otvorenom tržištu rada osoba s invaliditetom može se zaposliti:

– bez korištenja financijske potpore ili stručne podrške jer je u cijelosti osposobljena za rad na određenom radnom mjestu u odnosu na njezin invaliditet i utvrđenu preostalu radnu sposobnost (zapošljavanje bez potpore ili podrške)

– uz korištenje određene financijske potpore, radi prevladavanja teškoća vezanih uz njezin invaliditet, što je utvrđeno nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju (zapošljavanje uz potporu)

– uz korištenje određene stručne podrške, radi prevladavanja teškoća vezanih uz njezin invaliditet, što je utvrđeno nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju (zapošljavanje uz podršku)

– uz korištenje određene financijske potpore i stručne podrške, radi prevladavanja teškoća vezanih uz njezin invaliditet, što je utvrđeno nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju (zapošljavanje uz potporu i podršku).

(4) Pod posebnim uvjetima zapošljavanja osoba s invaliditetom može se zaposliti:

– u ustanovi ili trgovačkom društvu osnovanom radi zapošljavanja osoba s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada (u daljnjem tekstu: integrativna radionica) temeljem nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju

– u ustanovi ili trgovačkom društvu osnovanom radi zapošljavanja osoba s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti u integrativnoj radionici (u daljnjem tekstu: zaštitna radionica) temeljem nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 29. prosinca 2014.

(1) Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integrativnih radionica i zaštitnih radionica, dužni su zaposliti, na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavljaju.

(2) Kvota iz stavka 1. ovoga članka može biti različita, ali ne može biti manja od 2% niti veća od 6% od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslodavca koji je obveznik kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom.

(3) U slučaju da izračun kvote iz stavka 2. ovoga članka ne predstavlja cijeli broj, vrijednosti do 0,5% zaokružuju se na manji broj, a vrijednosti iznad 0,5% uključujući i 0,5% zaokružuju se na veći broj.

(4) U ispunjavanje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ubrajaju se zaposlene osobe s invaliditetom, učenici s teškoćama u razvoju i studenti s invaliditetom na praksi kod poslodavca, rehabilitanti na praksi kod poslodavca, studenti s invaliditetom zaposleni temeljem ugovora o djelu redovitog studenta, osobe s invaliditetom na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa te osobe s invaliditetom čije redovno obrazovanje poslodavac stipendira.

(5) U ispunjavanje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ubraja se i sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava.

(6) Dokaze o ispunjavanju obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavaka 4. i 5. ovoga članka poslodavci su dužni dostaviti Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u roku od sedam dana od dana ispunjenja te obveze.

(7) Obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na novoosnovanog poslodavca, u vremenu uvođenja u rad, a najduže 24 mjeseca od dana početka rada.

(8) Poslodavci koji nemaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka, a imaju zaposlene osobe s invaliditetom, kao i poslodavci koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote iz stavka 2. ovoga članka, mogu ostvariti novčanu nagradu propisanu pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka.

(9) Ministar nadležan za rad će pravilnikom propisati kvotni sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka.

(10) Radi praćenja ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i ministarstvo nadležno za financije će, prema posebnom propisu o zaštiti osobnih podatka, dostavljati podatke Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

NN 152/2014 izmijenjen člankom 1. vrijedio od 30. prosinca 2014. do 4. svibnja 2018.

(1) Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim predstavništava stranih osoba, stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integrativnih radionica i zaštitnih radionica, dužni su zaposliti, na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavljaju.

(2) Kvota iz stavka 1. ovoga članka može biti različita, ali ne može biti manja od 2% niti veća od 6% od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslodavca koji je obveznik kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom.

(3) U slučaju da izračun kvote iz stavka 2. ovoga članka ne predstavlja cijeli broj, vrijednosti do 0,5% zaokružuju se na manji broj, a vrijednosti iznad 0,5% uključujući i 0,5% zaokružuju se na veći broj.

(4) U ispunjavanje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ubrajaju se zaposlene osobe s invaliditetom, učenici s teškoćama u razvoju i studenti s invaliditetom na praksi kod poslodavca, rehabilitanti na praksi kod poslodavca, studenti s invaliditetom zaposleni temeljem ugovora o djelu redovitog studenta, osobe s invaliditetom na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa te osobe s invaliditetom čije redovno obrazovanje poslodavac stipendira.

(5) U ispunjavanje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ubraja se i sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji sa zaštitnom radionicom i integrativnom radionicom, odnosno trgovačkim društvom, zadrugom ili udrugom u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom, odnosno s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava sukladno članku 11. podstavcima 4. do 7. ovoga Zakona.

(6) Dokaze o ispunjavanju obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavaka 4. i 5. ovoga članka poslodavci su dužni dostaviti Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u roku od sedam dana od dana ispunjenja te obveze.

(7) Obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na novoosnovanog poslodavca, u vremenu uvođenja u rad, a najduže 24 mjeseca od dana početka rada.

(8) Poslodavci koji nemaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka, a imaju zaposlene osobe s invaliditetom, kao i poslodavci koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote iz stavka 2. ovoga članka, mogu ostvariti novčanu nagradu propisanu pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka.

(9) Ministar nadležan za rad će pravilnikom propisati kvotni sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka.

(10) Radi praćenja ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i ministarstvo nadležno za financije će, prema posebnom propisu o zaštiti osobnih podatka, dostavljati podatke Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

NN 39/2018 izmijenjen člankom 5. vrijedio od 5. svibnja 2018. do 19. ožujka 2020.

(1) Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim predstavništava stranih osoba, stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integrativnih radionica i zaštitnih radionica, dužni su zaposliti, na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavljaju.

(2) Kvota iz stavka 1. ovoga članka može biti različita, ali ne može biti manja od 2% niti veća od 6% od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslodavca koji je obveznik kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom.

(3) U slučaju da izračun kvote iz stavka 2. ovoga članka ne predstavlja cijeli broj, vrijednosti do 0,5% zaokružuju se na manji broj, a vrijednosti iznad 0,5% uključujući i 0,5% zaokružuju se na veći broj.

(4) U ispunjavanje obveze Obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ubrajaju se zaposlene osobe s invaliditetom, poslodavac može ispuniti tako da ima zaposlen propisani broj osoba s invaliditetom upisanih u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom i/ili zamjenskom kvotom u koju se ubrajaju:

‒ učenici s teškoćama u razvoju i studenti s invaliditetom na praksi praktičnoj nastavi kod poslodavca

‒ rehabilitanti na praksi kod poslodavca

‒ studenti s invaliditetom zaposleni temeljem ugovora o djelu redovitog studenta, prema posebnom propisu

‒ osobe s invaliditetom na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa te i

‒ osobe s invaliditetom čije redovno redovito obrazovanje poslodavac stipendira.

(5) U ispunjavanje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom zamjensku kvotu ubraja se i sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji sa zaštitnom radionicom i integrativnom radionicom, odnosno trgovačkim društvom, zadrugom ili udrugom u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom, odnosno s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava sukladno članku 11. podstavcima 4. do 7. ovoga Zakona.

(6) Dokaze o ispunjavanju obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavaka 4. i 5. ovoga članka poslodavci su dužni dostaviti Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u roku od sedam dana od dana ispunjenja te obveze.

(6) (7) Obveza Obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na novoosnovanog poslodavca, nema novoosnovani poslodavac u vremenu uvođenja u rad, a najduže razdoblju od 24 mjeseca od dana početka rada upisa u odgovarajući registar odnosno dana ustrojavanja prema posebnom propisu.

(7) Poslodavci koji nemaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka, a imaju zaposlene osobe s invaliditetom, kao i poslodavci koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote iz stavka 2. ovoga članka, mogu ostvariti novčanu nagradu propisanu pravilnikom iz stavka 9 8. ovoga članka.

(8) Ministar nadležan za rad će pravilnikom propisati kvotni sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka.

(9) Radi praćenja ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i ministarstvo nadležno za financije će, prema posebnom propisu o zaštiti osobnih podatka, dostavljati podatke Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

NN 32/2020 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 20. ožujka 2020.

(1) Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim predstavništava stranih osoba, stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integrativnih radionica i zaštitnih radionica, dužni su zaposliti, na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavljaju.

(2) Obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na:

– predstavništva stranih osoba

– strana diplomatska i konzularna predstavništva

– integrativne radionice i zaštitne radionice

– poslodavce u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja i

– novoosnovane poslodavce.

(3) Novoosnovani poslodavci iz stavka 2. podstavka 5. ovoga članka oslobođeni su obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka u razdoblju od 24 mjeseca od dana upisa u odgovarajući registar odnosno dana ustrojavanja prema posebnom propisu.

(4) Kvota iz stavka 1. ovoga članka može biti različita, ali ne može biti manja od 2% niti veća od 6% od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslodavca koji je obveznik kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom.

(3) U slučaju da (5) Ako izračun kvote iz stavka 2 4. ovoga članka ne predstavlja cijeli broj, vrijednosti do 0,5% zaokružuju se na manji broj, a vrijednosti iznad 0,5% 0,5%, uključujući i 0,5% 0,5%, zaokružuju se na veći broj.

(6) Obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom poslodavac može ispuniti tako da ima zaposlen propisani broj osoba s invaliditetom upisanih u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom i/ili zamjenskom kvotom u koju se ubrajaju:

‒ učenici s teškoćama u razvoju i studenti s invaliditetom na praktičnoj nastavi kod poslodavca

‒ rehabilitanti na praksi kod poslodavca

‒ studenti s invaliditetom zaposleni prema posebnom propisu

‒ osobe s invaliditetom na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa i

‒ osobe s invaliditetom čije redovito obrazovanje poslodavac stipendira.

(7) U zamjensku kvotu ubraja se i sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji sa zaštitnom radionicom i integrativnom radionicom, odnosno trgovačkim društvom, zadrugom ili udrugom u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom, odnosno s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava sukladno članku 11. podstavcima 4. do 7. ovoga Zakona.

(6) Obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka nema novoosnovani poslodavac u razdoblju od 24 mjeseca od dana upisa u odgovarajući registar odnosno dana ustrojavanja prema posebnom propisu.

(8) Poslodavci koji nemaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka, a imaju zaposlene osobe s invaliditetom, kao i poslodavci koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote iz stavka 2 4. ovoga članka, mogu ostvariti novčanu nagradu propisanu pravilnikom iz stavka 8 9. ovoga članka.

(9) Ministar nadležan za rad pravilnikom će pravilnikom propisati kvotni sustav utvrđivanje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka.

(10) Radi praćenja ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će, prema posebnom će propisu o zaštiti osobnih podatka, dostavljati podatke Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 29. prosinca 2014.

(1) Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima dužni su prilikom zapošljavanja osobi s invaliditetom dati prednost pod jednakim uvjetima.

(2) Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba s invaliditetom dužna je uz prijavu, odnosno ponudu na natječaj ili oglas, pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i dokaz o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom.

(3) Ako poslodavac nema obvezu objave natječaja ili oglasa, osoba s invaliditetom mora zadovoljiti uvjete za obavljanje poslova određenog radnog mjesta propisane internim aktom poslodavca.

(4) U slučaju kada dvije ili više osoba ispunjavaju uvjete propisane natječajem ili oglasom, a ostvaruju pravo na prednost pri zapošljavanju prema ovom ili drugom zakonu, poslodavac samostalno donosi odluku o izboru kandidata, uzimajući u obzir potrebe posla, rezultate postignute u postupku ocjenjivanja kandidata, te interes i motivaciju kandidata.

NN 152/2014 izmijenjen člankom 2. vrijedio od 30. prosinca 2014. do 4. svibnja 2018.

(1) Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, (u daljnjem tekstu: tijela javne uprave) te javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima dužni su prilikom zapošljavanja osobi s invaliditetom dati prednost pod jednakim uvjetima.

(2) Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba s invaliditetom dužna je uz prijavu, odnosno ponudu na javni natječaj ili oglas, pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i dokaz o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom. (3) Ako poslodavac nema obvezu objave natječaja ili oglasa, osoba s invaliditetom mora zadovoljiti uvjete za obavljanje poslova određenog radnog mjesta propisane internim aktom poslodavca invaliditetu.

(3) Dokazom o invaliditetu, u smislu ovoga Zakona, smatraju se javne isprave o invaliditetu na temelju kojih se osoba može upisati u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom iz članka 13. ovoga Zakona.

(4) U slučaju kada dvije ili više osoba ispunjavaju uvjete propisane javnim natječajem ili oglasom, a ostvaruju pravo na prednost pri zapošljavanju prema ovom ili drugom zakonu Zakonu, poslodavac samostalno donosi odluku o izboru kandidata, uzimajući u obzir potrebe posla, rezultate postignute u postupku ocjenjivanja kandidata, te interes i motivaciju kandidata.

(5) Provedbu odredbe stavka 1. ovoga članka za tijela javne uprave nadzire upravna inspekcija, a za pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka nadležna inspekcija koja je po posebnim propisima ovlaštena za nadzor u vezi sa zapošljavanjem.

(6) Osoba s invaliditetom koja ne bude primljena u tijela javne uprave, ako smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju, može podnijeti žalbu na rješenje o prijmu u službu izabranog kandidata.

(7) Osoba s invaliditetom koja smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju u tijelu javne uprave može u roku od 15 dana od dana podnošenja žalbe iz stavka 6. ovoga članka podnijeti zahtjev upravnoj inspekciji za provedbu inspekcijskog nadzora.

(8) Upravna inspekcija obvezna je u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva za nadzor obavijestiti donositelja rješenja o prijmu u službu o pokretanju postupka inspekcijskog nadzora radi ostvarenja prava prednosti pri zapošljavanju.

(9) Rješenje o rasporedu doneseno prije okončanja postupka inspekcijskog nadzora upravna inspekcija oglasit će ništavim.

(10) Upravna inspekcija, po provedbi inspekcijskog nadzora, ovlaštena je u slučaju postojanja povrede prava prednosti pri zapošljavanju rješenjem poništiti rješenje o prijmu u službu. Protiv rješenja upravnog inspektora žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(11) Ako upravna inspekcija utvrdi da u postupku prijma nije izvršena povreda prava, pisano će izvijestiti podnositelja zahtjeva za nadzor i čelnika tijela o rezultatima provedenog inspekcijskog nadzora u roku od osam dana od dana provedbe inspekcijskog nadzora.

(12) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka obvezna je u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu s izabranim kandidatom o istome obavijestiti osobu s invaliditetom koja je po raspisanom javnom natječaju ili oglasu podnijela prijavu, odnosno ponudu za to radno mjesto, te se pozvala na pravo prednosti pri zapošljavanju, a udovoljavala je uvjetima iz objavljenog javnog natječaja, odnosno oglasa.

(13) Osoba s invaliditetom koja smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju u pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti zahtjev nadležnoj inspekciji za provedbu nadzora u roku od 15 dana od dana dostave obavijesti iz stavka 12. ovoga članka.

(14) U slučaju zasnivanja radnog odnosa sklapanjem ugovora o radu s izabranim kandidatom, nadležna inspekcija obvezna je razmotriti zahtjev osobe s invaliditetom iz stavka 13. ovoga članka u roku predviđenom zakonom kojim je reguliran upravni postupak.

(15) Ako nadležna inspekcija utvrdi da je sklapanjem ugovora o radu povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju osobe s invaliditetom, rješenjem će utvrditi povredu prava prednosti pri zapošljavanju. Izvršno rješenje kojim je utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju predstavlja osnovu za otkaz ugovora o radu čijim je sklapanjem to pravo povrijeđeno.

(16) U slučaju iz stavka 15. ovoga članka, pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka obvezna je s osobom kojoj je rješenjem iz stavka 15. ovoga članka utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju sklopiti ugovor o radu u roku od osam dana od otkaza ugovora čijim je sklapanjem povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju.

(17) Ako pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka u roku iz stavka 16. ovoga članka ne sklopi ugovor o radu s osobom kojoj je rješenjem iz stavka 15. ovoga članka utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju, smatra se da je ugovor o radu sklopljen po sili zakona.

(18) Prednost pri zapošljavanju ne mogu ostvariti osobe s invaliditetom kojima je radni odnos kod posljednjeg poslodavca prestao krivnjom radnika ili im je služba neposredno prije prijave na javni natječaj ili oglas prestala temeljem izvršnog rješenja o:

– izrečenoj kazni prestanka službe

– otkazu službe ako nisu zadovoljile na probnom radu

– izvanrednom otkazu službe.

(19) Pod pojmom prestanka radnog odnosa kod posljednjeg poslodavca krivnjom radnika smatra se otkaz ugovora o radu zbog nezadovoljavanja na probnom radu, otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika i izvanredni otkaz ugovora o radu zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice.

NN 39/2018 izmijenjen člankom 6. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: tijela javne uprave) te javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima dužni su prilikom zapošljavanja osobi s invaliditetom dati prednost pod jednakim uvjetima.

(2) Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba s invaliditetom dužna je uz prijavu u prijavi, odnosno ponudu ponudi na javni natječaj ili oglas pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i dokaz o invaliditetu.

(3) Dokazom o invaliditetu, u smislu ovoga Zakona, smatraju se javne isprave o invaliditetu na temelju kojih se osoba može upisati u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom iz članka 13. ovoga Zakona.

(4) U slučaju kada dvije ili više osoba ispunjavaju uvjete propisane javnim natječajem ili oglasom, a ostvaruju pravo na prednost pri zapošljavanju prema ovom Zakonu, poslodavac samostalno donosi odluku o izboru kandidata, uzimajući u obzir potrebe posla, rezultate postignute u postupku ocjenjivanja kandidata te interes i motivaciju kandidata.

(5) Provedbu odredbe stavka 1. ovoga članka za tijela javne uprave nadzire upravna inspekcija, a za pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka nadležna inspekcija koja je po posebnim propisima ovlaštena za nadzor u vezi sa zapošljavanjem.

(6) Osoba s invaliditetom koja ne bude primljena u tijela javne uprave, ako smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju, može podnijeti žalbu na rješenje o prijmu u službu izabranog kandidata.

(7) Osoba s invaliditetom koja smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju u tijelu javne uprave može u roku od 15 30 dana od dana podnošenja žalbe iz stavka 6. ovoga članka podnijeti zahtjev upravnoj inspekciji za provedbu inspekcijskog nadzora.

(8) Upravna inspekcija obvezna je u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva za nadzor obavijestiti donositelja rješenja o prijmu u službu o pokretanju postupka inspekcijskog nadzora radi ostvarenja prava prednosti pri zapošljavanju.

(9) Rješenje o rasporedu doneseno prije okončanja postupka inspekcijskog nadzora upravna inspekcija oglasit će ništavim ukinuti.

(10) Upravna inspekcija, po provedbi inspekcijskog nadzora, ovlaštena je u slučaju postojanja povrede prava prednosti pri zapošljavanju rješenjem poništiti donijeti rješenje kojim će ukinuti rješenje o prijmu u službu. Protiv rješenja upravnog inspektora žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(11) Ako upravna inspekcija utvrdi da u postupku prijma nije izvršena povreda prava, pisano će izvijestiti podnositelja zahtjeva za nadzor i čelnika tijela o rezultatima provedenog inspekcijskog nadzora u roku od osam dana od dana provedbe inspekcijskog nadzora.

(12) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka obvezna je u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu s izabranim kandidatom o istome obavijestiti osobu s invaliditetom koja je po raspisanom javnom natječaju ili oglasu podnijela prijavu, odnosno ponudu za to radno mjesto, te se pozvala na pravo prednosti pri zapošljavanju, a udovoljavala je uvjetima iz objavljenog javnog natječaja, odnosno oglasa.

(13) Osoba s invaliditetom koja smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju u pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti zahtjev nadležnoj inspekciji za provedbu nadzora u roku od 15 30 dana od dana dostave obavijesti iz stavka 12. ovoga članka ili u roku od 30 dana od dana saznanja o sklapanju ugovora o radu s izabranim kandidatom, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana sklapanja ugovora o radu s izabranim kandidatom.

(14) U slučaju zasnivanja radnog odnosa sklapanjem ugovora o radu s izabranim kandidatom, nadležna inspekcija obvezna je razmotriti zahtjev osobe s invaliditetom iz stavka 13. ovoga članka u roku predviđenom zakonom kojim je reguliran upravni postupak od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

(15) Ako nadležna inspekcija utvrdi da je sklapanjem ugovora o radu povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju osobe s invaliditetom, rješenjem će utvrditi povredu prava prednosti pri zapošljavanju. Izvršno Pravomoćno rješenje kojim je utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju predstavlja osnovu za otkaz ugovora o radu čijim je sklapanjem to pravo povrijeđeno.

(16) U slučaju iz stavka 15. ovoga članka, pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka obvezna je s osobom kojoj je rješenjem iz stavka 15. ovoga članka utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju sklopiti ugovor o radu u roku od osam dana od otkaza ugovora čijim je sklapanjem povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju.

(17) Ako pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka u roku iz stavka 16. ovoga članka ne sklopi ugovor o radu s osobom kojoj je rješenjem iz stavka 15. ovoga članka utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju, smatra se da je ugovor o radu sklopljen po sili zakona.

(18) Prednost pri zapošljavanju ne mogu ostvariti osobe s invaliditetom kojima je radni odnos kod posljednjeg poslodavca prestao krivnjom radnika ili im je služba neposredno prije prijave na javni natječaj ili oglas prestala temeljem izvršnog rješenja o:

– izrečenoj kazni prestanka ‒ prestanku službe po sili zakona

– otkazu službe ako nisu zadovoljile na probnom radu

– izvanrednom otkazu službe.

(19) Pod pojmom prestanka radnog odnosa kod posljednjeg poslodavca krivnjom radnika smatra se otkaz ugovora o radu zbog nezadovoljavanja na probnom radu, otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika i izvanredni otkaz ugovora o radu zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice..

(20) Pravo prednosti pri zapošljavanju iz ovoga članka ne odnosi se na zapošljavanje putem mjere javnih radova.

(21) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na postupak popunjavanja slobodnih radnih mjesta putem internog oglasa.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 29. prosinca 2014.

(1) Poslodavci iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom obveznici su novčane naknade te obveznici obračunavanja i plaćanja novčane naknade.

(2) Osnovica za obračun novčane naknade jest umnožak broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposliti i iznosa minimalne plaće za razdoblje na koje se obveza odnosi, a visina naknade obračunava se po stopi od 30 %.

(3) Novčana naknada se obračunava i dospijeva na naplatu do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.

(4) O iznosu obračunate novčane naknade obveznik je dužan sastaviti izvješće i dostaviti ga Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

(5) Na obvezu podnošenja izvješća iz stavka 4. ovoga članka, obvezu plaćanja zatezne kamate u slučaju neplaćanja novčane naknade u propisanom roku i ostale obveze poslodavca vezane uz novčanu naknadu te na mjerodavnost zaprimanja izvješća, evidentiranje, naplatu, nadzor, zastaru prava na naplatu novčane naknade, vođenje prekršajnog postupka primjenjuju se posebni propisi koji uređuju doprinose za obvezna osiguranja, kao i opći porezni propisi te provedbeni propisi doneseni na temelju istih, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(6) Novčana naknada uplaćuje se u korist uplatnog računa propisanog provedbenim propisom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, doprinosa za obvezna osiguranja te prihoda za financiranje drugih javnih potreba koje donosi ministar financija.

NN 152/2014 izmijenjen člankom 3. vrijedio od 30. prosinca 2014. do 4. svibnja 2018.

(1) Poslodavci iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom obveznici su novčane naknade te obveznici obračunavanja i plaćanja novčane naknade.

(2) Osnovica za obračun novčane naknade jest umnožak broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposliti i iznosa minimalne plaće za razdoblje na koje se obveza odnosi, a visina naknade obračunava se po stopi od 30 %.

(3) Novčana naknada se obračunava i dospijeva na naplatu do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.

(4) O iznosu obračunate novčane naknade obveznik je dužan sastaviti izvješće i dostaviti ga Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom podnijeti izvješće putem obrasca propisanog provedbenim propisom o porezu na dohodak.

(5) Na obvezu podnošenja izvješća iz stavka 4. ovoga članka, obvezu plaćanja zatezne kamate u slučaju neplaćanja novčane naknade u propisanom roku i ostale obveze poslodavca vezane uz novčanu naknadu te na mjerodavnost zaprimanja izvješća, evidentiranje, naplatu, nadzor,, zastaru prava na obračun novčane naknade te zastaru prava na naplatu novčane naknade, vođenje prekršajnog postupka primjenjuju se posebni propisi koji kojima se uređuju doprinose doprinosi za obvezna osiguranja, kao i opći porezni propisi te provedbeni propisi doneseni na temelju istih, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(6) Novčana naknada uplaćuje se u korist uplatnog računa propisanog provedbenim propisom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, doprinosa za obvezna osiguranja te prihoda za financiranje drugih javnih potreba koje donosi ministar financija.

(7) Sredstva uplaćena s osnove novčane naknade koristit će se u svrhu isplate poticaja i nagrada pri zapošljavanju osoba s invaliditetom te za provođenje projekata i programa za zapošljavanje osoba s invaliditetom, a koja osigurava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

(8) Obveznicima novčane naknade, koji obvezu novčane naknade nisu utvrdili i/ili ispunili na način i u rokovima propisanim ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na temelju njega, obvezu novčane naknade utvrđuje i iznos novčane naknade obračunava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom rješenjem.

(9) O žalbi protiv rješenja iz stavka 8. ovoga članka odlučuje ministarstvo nadležno za rad.

(10) Žalba protiv rješenja iz stavka 8. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

(11) Rješenje iz stavka 8. ovoga članka ovršna je isprava.

NN 39/2018 izmijenjen člankom 7. vrijedio od 5. svibnja 2018. do 19. ožujka 2020.

(1) Poslodavci iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom obveznici su novčane naknade te obveznici obračunavanja i plaćanja novčane naknade.

(2) Osnovica za obračun novčane naknade jest umnožak broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposliti i iznosa minimalne plaće za razdoblje na koje se obveza odnosi, a visina naknade obračunava se po stopi od 30 %.

(3) Novčana naknada se obračunava i dospijeva na naplatu do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.

(4) O iznosu obračunate novčane naknade obveznik je dužan podnijeti izvješće putem obrasca propisanog provedbenim propisom o porezu na dohodak.

(4) (5) Na obvezu podnošenja izvješća iz stavka 4. ovoga članka, Na obvezu plaćanja zatezne kamate u slučaju neplaćanja novčane naknade u propisanom roku, zastaru prava na obračun novčane naknade te zastaru prava na naplatu novčane naknade primjenjuju se posebni propisi kojima se uređuju doprinosi za obvezna osiguranja, kao i opći porezni propisi te provedbeni propisi doneseni na temelju istih, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(5) Novčana naknada uplaćuje se u korist uplatnog računa propisanog provedbenim propisom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, doprinosa za obvezna osiguranja te prihoda za financiranje drugih javnih potreba koje donosi ministar financija.

(6) Sredstva uplaćena s osnove novčane naknade koristit će se u svrhu isplate poticaja i nagrada koriste se za:

‒ održivost i razvoj sustava profesionalne rehabilitacije

‒ poticaje i nagrade pri zapošljavanju osoba s invaliditetom te za provođenje projekata i programa za zapošljavanje osoba s invaliditetom, a koja osigurava koje isplaćuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

‒ projekte i programe za zapošljavanje osoba s invaliditetom koje provodi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

‒ poticaje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom koje isplaćuju korisnici utvrđeni Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisnika i

‒ projekte i programe za zapošljavanje osoba s invaliditetom koje provode korisnici utvrđeni Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

(7) Ministar nadležan za rad donosi odluku o korištenju i raspodjeli sredstava iz stavka 6. ovoga članka, najkasnije do 1. rujna tekuće godine za sljedeću godinu.

(8) Obveznicima novčane naknade, koji obvezu novčane naknade nisu utvrdili i/ili ispunili na način i u rokovima propisanim ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na temelju njega, obvezu novčane naknade utvrđuje i iznos novčane naknade obračunava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom rješenjem.

(9) O žalbi protiv rješenja iz stavka 8. ovoga članka odlučuje ministarstvo nadležno za rad.

(10) Žalba protiv rješenja iz stavka 8. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

(11) Rješenje iz stavka 8. ovoga članka ovršna je isprava.

NN 32/2020 izmijenjen člankom 2. vrijedi od 20. ožujka 2020.

(1) Poslodavci iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom obveznici su novčane naknade te obveznici obračunavanja i plaćanja novčane naknade.

(2) Osnovica za obračun novčane naknade jest umnožak broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposliti i iznosa minimalne plaće za razdoblje na koje se obveza odnosi, a visina naknade obračunava se po stopi od 30 20 %.

(3) Novčana naknada se obračunava i dospijeva na naplatu do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.

(4) Na obvezu plaćanja zatezne kamate u slučaju neplaćanja novčane naknade u propisanom roku, zastaru prava na obračun novčane naknade te zastaru prava na naplatu novčane naknade primjenjuju se posebni propisi kojima se uređuju doprinosi za obvezna osiguranja, kao i opći porezni propisi te provedbeni propisi doneseni na temelju istih, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(5) Novčana naknada uplaćuje se u korist uplatnog računa propisanog provedbenim propisom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, doprinosa za obvezna osiguranja te prihoda za financiranje drugih javnih potreba koje donosi ministar financija.

(6) Sredstva uplaćena s osnove novčane naknade koriste se za:

‒ održivost i razvoj sustava profesionalne rehabilitacije

‒ poticaje i nagrade pri zapošljavanju osoba s invaliditetom koje isplaćuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

‒ projekte i programe za zapošljavanje osoba s invaliditetom koje provodi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

‒ poticaje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom koje isplaćuju korisnici utvrđeni Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisnika i

‒ projekte i programe za zapošljavanje osoba s invaliditetom koje provode korisnici utvrđeni Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

(7) Ministar nadležan za rad donosi odluku o korištenju i raspodjeli sredstava iz stavka 6. ovoga članka, najkasnije do 1. rujna tekuće godine za sljedeću godinu.

(8) U slučaju posebnih okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožavaju život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušavaju okoliš, narušavaju gospodarsku aktivnost ili uzrokuju znatnu gospodarsku štetu, ministar nadležan za rad može posebnom odlukom utvrditi da se:

– sredstva uplaćena s osnove novčane naknade mogu, osim za namjene propisane stavkom 6. ovoga članka, koristiti i za druge namjene u svrhu očuvanja radnih mjesta i zadržavanja u zaposlenosti

– obveza plaćanja novčane naknade iz stavka 3. ovoga članka može odgoditi za vrijeme trajanja posebnih okolnosti.

(9) Obveznicima novčane naknade, koji obvezu novčane naknade nisu utvrdili i/ili ispunili na način i u rokovima propisanim ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na temelju njega, obvezu novčane naknade utvrđuje i iznos novčane naknade obračunava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom rješenjem.

(10) O žalbi protiv rješenja iz stavka 8 9. ovoga članka odlučuje ministarstvo nadležno za rad.

(11) Žalba protiv rješenja iz stavka 8 9. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

(12) Rješenje iz stavka 8 9. ovoga članka ovršna je isprava.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 29. prosinca 2014.

Pod samozapošljavanjem osoba s invaliditetom, u smislu ovoga Zakona, smatra se:

– osnivanje trgovačkog društva i zapošljavanje u tom trgovačkom društvu

– osnivanje zadruge i zapošljavanje u toj zadruzi

– osnivanje udruge i zapošljavanje u toj udruzi

– obavljanje obrta

– obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja

– obavljanje djelatnosti slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnosti) te

– obavljanje djelatnosti poljoprivrede i šumarstva.

NN 152/2014 izmijenjen člankom 4. vrijedi od 30. prosinca 2014.

Pod samozapošljavanjem osoba s invaliditetom, u smislu ovoga Zakona, smatra se:

– osnivanje trgovačkog društva i zapošljavanje u tom trgovačkom društvu

– osnivanje zadruge i zapošljavanje u toj zadruzi

– osnivanje udruge i zapošljavanje u toj udruzi

– obavljanje obrta

– obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja na temelju kojega je osoba osigurana na mirovinsko osiguranje

– obavljanje djelatnosti slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnosti) te

– obavljanje djelatnosti poljoprivrede i šumarstva.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 4. svibnja 2018.

(1) Osoba s invaliditetom zasniva radni odnos sklapanjem ugovora o radu ili na drugi način predviđen posebnim propisima i time stječe prava i preuzima obveze iz radnog odnosa i u vezi s radnim odnosom iz ovoga Zakona, općih propisa o radu i drugih propisa.

(2) Najmanje trajanje otkaznog roka propisano općim propisom o radu za osobu s invaliditetom dodatno se uvećava za mjesec dana, osim ako je otkaz skrivila ta osoba.

(3) Osoba s invaliditetom ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

(4) Poslodavac je dužan osigurati odgovarajuće oblike razumne prilagodbe u vezi s prilagođavanjem radnog mjesta, radnog vremena, dužine trajanja i načina praćenja prilagođavanja, stručnog nadzora te ocjenjivanja radnih sposobnosti individualnim potrebama osobe s invaliditetom koja se zapošljava.

NN 39/2018 izmijenjen člankom 8. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) Osoba s invaliditetom zasniva radni odnos sklapanjem ugovora o radu ili na drugi način predviđen posebnim propisima i time stječe prava i preuzima obveze iz radnog odnosa i u vezi s radnim odnosom iz ovoga Zakona, općih propisa o radu i drugih propisa.

(2) Najmanje trajanje otkaznog roka propisano općim propisom o radu za osobu s invaliditetom dodatno se uvećava za mjesec dana, osim ako je otkaz skrivila ta osoba.

(3) Osoba s invaliditetom ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

(4) Poslodavac je, ovisno o radnim sposobnostima, karakteristikama i individualnim potrebama osobe s invaliditetom koja se zapošljava, dužan osigurati odgovarajuće oblike razumne prilagodbe u vezi s prilagođavanjem radnog mjesta, radnog vremena, dužine trajanja i načina praćenja prilagođavanja, stručnog nadzora te ocjenjivanja radnih sposobnosti individualnim potrebama osobe s invaliditetom koja se zapošljava prilagodbom organizacijskih, psihofizičkih i socijalnih aspekata radnog mjesta i radnog okoliša, kao i potrebne prilagodbe vezane uz učinkovitost i trajanje rada.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 29. prosinca 2014.

(1) Centar za profesionalnu rehabilitaciju je prema ovom Zakonu ustanova osnovana u svrhu organiziranja i izvođenja profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom prema odredbi članka 4. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Centar za profesionalnu rehabilitaciju zajednički osnivaju Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s jednakim osnivačkim pravima.

(3) Iznimno, centar za profesionalnu rehabilitaciju mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i druga pravna osoba.

(4) Međusobna prava i obveze osnivača uređuju se aktom o osnivanju ili ugovorom.

(5) Centar za profesionalnu rehabilitaciju može osnovati integrativnu radionicu i zaštitnu radionicu.

(6) Centar za profesionalnu rehabilitaciju može posredovati pri zapošljavanju korisnika tijekom i nakon provedene profesionalne rehabilitacije.

(7) Centar za profesionalnu rehabilitaciju može u posebno izdvojenim organizacijskim jedinicama provoditi i programe socijalnog uključivanja za osobe s invaliditetom.

(8) Ministar nadležan za rad pravilnikom iz članka 4. stavka 8. ovoga Zakona će propisati uvjete za osnivanje i rad centra za profesionalnu rehabilitaciju.

NN 152/2014 izmijenjen člankom 5. vrijedio od 30. prosinca 2014. do 4. svibnja 2018.

(1) Centar za profesionalnu rehabilitaciju je prema ovom Zakonu ustanova osnovana u svrhu organiziranja i izvođenja profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom prema odredbi članka 4. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Centar za profesionalnu rehabilitaciju osnivaju zajednički osnivaju Republika Hrvatska i jedinica jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s jednakim osnivačkim pravima.

(3) Iznimno, centar za profesionalnu rehabilitaciju mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i druga pravna osoba.

(4) Međusobna prava i obveze osnivača uređuju se aktom o osnivanju ili ugovorom.

(5) Centar za profesionalnu rehabilitaciju može osnovati integrativnu radionicu i zaštitnu radionicu.

(6) Centar za profesionalnu rehabilitaciju može posredovati pri zapošljavanju korisnika tijekom i nakon provedene profesionalne rehabilitacije.

(7) Centar za profesionalnu rehabilitaciju može u posebno izdvojenim organizacijskim jedinicama provoditi i programe socijalnog uključivanja za osobe s invaliditetom.

(8) Ministar nadležan za rad pravilnikom iz članka 4. stavka 8. ovoga Zakona će propisati uvjete za osnivanje i rad centra za profesionalnu rehabilitaciju.

NN 39/2018 izmijenjen člankom 9. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) Centar za profesionalnu rehabilitaciju je prema ovom Zakonu ustanova osnovana u svrhu organiziranja i izvođenja profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom prema odredbi članka 4. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Osnivač centra za profesionalnu rehabilitaciju je Republika Hrvatska, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača obavlja Vlada Republike Hrvatske putem ministarstva nadležnog za rad.

(3) Centar za profesionalnu rehabilitaciju osnivaju zajednički Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (4) Međusobna osniva se uredbom Vlade Republike Hrvatske.

(3) Iznimno, centar za profesionalnu rehabilitaciju mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i druga pravna osoba.

(4) Uredbom iz stavka 3. ovoga članka uređuju se: naziv i sjedište centra za profesionalnu rehabilitaciju, djelatnost, tijela i područje njihova rada, sredstva za rad, imovina, međusobna prava i obveze osnivača uređuju se aktom o osnivanju ili ugovorom i centra za profesionalnu rehabilitaciju te druga pitanja značajna za osnivanje i rad centra za profesionalnu rehabilitaciju.

(5) Centar za profesionalnu rehabilitaciju može osnovati integrativnu radionicu i zaštitnu radionicu.

(6) Centar za profesionalnu rehabilitaciju može posredovati pri zapošljavanju korisnika tijekom i nakon provedene profesionalne rehabilitacije.

(7) Centar za profesionalnu rehabilitaciju može u posebno izdvojenim organizacijskim jedinicama provoditi i programe socijalnog uključivanja za osobe s invaliditetom.

(8) Ministar nadležan za rad pravilnikom iz članka 4. stavka 8 7. ovoga Zakona će propisati uvjete za osnivanje i rad centra za profesionalnu rehabilitaciju.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 4. svibnja 2018.

Statutom centra za profesionalnu rehabilitaciju uređuju se sva značajna pitanja vezana uz organizaciju i rad centra, a osobito: unutarnje ustrojstvo, sastav i djelokrug upravnog vijeća, sastav i djelokrug stručnog vijeća, te ovlaštenja ravnatelja.

NN 39/2018 izmijenjen člancima 10. i 11. vrijedi od 5. svibnja 2018.

Statutom Tijela centra za profesionalnu rehabilitaciju uređuju se sva značajna pitanja vezana uz organizaciju i rad centra, a osobito: unutarnje ustrojstvo, sastav i djelokrug upravnog vijeća, sastav i djelokrug stručnog vijeća, te ovlaštenja ravnatelja su upravno vijeće i ravnatelj.

NN 39/2018 dodan člankom 11. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) Centrom za profesionalnu rehabilitaciju upravlja upravno vijeće koje ima pet članova.

(2) U upravno vijeće imenuju se:

1. dva predstavnika osnivača na prijedlog ministra nadležnog za rad

2. jedan predstavnik radnika izabran sukladno propisima o radu

3. jedan predstavnik jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba

4. jedan predstavnik udruga osoba s invaliditetom.

(3) Članove upravnog vijeća imenuje i razrješuje ministar nadležan za rad.

(4) Predsjednika upravnog vijeća biraju članovi iz redova članova upravnog vijeća iz stavka 2. točke 1. ovoga članka.

(5) Način imenovanja člana upravnog vijeća iz stavka 2. točaka 3. i 4. ovoga članka propisat će se aktom o osnivanju.

(6) Mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine.

NN 39/2018 dodan člankom 11. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) Voditelj centra za profesionalnu rehabilitaciju je ravnatelj.

(2) Ravnatelj je odgovoran za zakonitost rada centra za profesionalnu rehabilitaciju.

(3) Ravnatelja imenuje i razrješuje upravno vijeće uz suglasnost ministra nadležnog za rad.

(4) Ravnatelj se imenuje na temelju provedenog javnog natječaja.

(5) Mandat ravnatelja traje četiri godine.

NN 39/2018 dodan člankom 11. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) Centar za profesionalnu rehabilitaciju može imati stručna i savjetodavna tijela.

(2) Sastav, osnivanje i poslovi tijela iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se statutom.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 29. prosinca 2014.

(1) Sredstva za rad centra za profesionalnu rehabilitaciju osiguravaju osnivači.

(2) Pod sredstvima za rad iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se sredstva za prostor i opremu potrebnu za rad centra za profesionalnu rehabilitaciju.

(3) Rad centra za profesionalnu rehabilitaciju financira se naplatom izvršene usluge profesionalne rehabilitacije.

(4) Centar za profesionalnu rehabilitaciju može ostvariti prihode i pružanjem ugovorenih usluga korisnicima, prodajom proizvoda nastalih u tijeku profesionalne rehabilitacije, te od darova.

NN 152/2014 izmijenjen člankom 6. vrijedio od 30. prosinca 2014. do 4. svibnja 2018.

(1) Sredstva za rad centra za profesionalnu rehabilitaciju osiguravaju osnivači. (3), sukladno aktu, odnosno ugovoru o osnivanju.

(2) Pod sredstvima za rad iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se sredstva za prostor i opremu potrebnu za rad centra za profesionalnu rehabilitaciju.

(2) Rad centra za profesionalnu rehabilitaciju financira se i naplatom izvršene usluge profesionalne rehabilitacije.

(3) Centar za profesionalnu rehabilitaciju može ostvariti prihode i pružanjem ugovorenih usluga korisnicima, prodajom proizvoda nastalih u tijeku profesionalne rehabilitacije, te od darova.

NN 39/2018 izmijenjen člankom 12. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) Centar za profesionalnu rehabilitaciju je proračunski korisnik državnog proračuna u nadležnosti ministarstva nadležnog za rad.

(2) Sredstva za rad centra za profesionalnu rehabilitaciju osiguravaju osnivači, sukladno aktu, odnosno ugovoru o osnivanju. (2) Rad centra za profesionalnu rehabilitaciju financira se i naplatom izvršene usluge profesionalne rehabilitacije se u državnom proračunu.

(3) Centar za profesionalnu rehabilitaciju može ostvariti prihode pružanjem se financirati iz namjenskih prihoda uplaćenih s osnove novčane naknade i iz ostalih namjenskih prihoda i primitaka.

(4) Centar za profesionalnu rehabilitaciju može ostvariti prihode od pružanja ugovorenih usluga korisnicima, prodajom prodaje proizvoda nastalih u tijeku profesionalne rehabilitacije, te od darova i ostalih vlastitih prihoda.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 4. svibnja 2018.

(1) Integrativnu radionicu mogu pojedinačno ili zajednički osnovati jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačko društvo, centar za profesionalnu rehabilitaciju, Hrvatski zavod za zapošljavanje, udruga osoba s invaliditetom, udruga poslodavaca, sindikat, humanitarna udruga, vjerska zajednica ili druga fizička i pravna osoba, uz pribavljeno mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i uz suglasnost ministarstva nadležnog za rad.

(2) Ako su integrativnu radionicu osnovala dva ili više osnivača, njihova međusobna prava i obveze uređuju se aktom o osnivanju ili ugovorom.

(3) Sredstva za rad integrativne radionice osiguravaju osnivači.

NN 39/2018 izmijenjen člankom 13. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) Integrativnu radionicu mogu pojedinačno ili zajednički osnovati jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačko društvo, centar za profesionalnu rehabilitaciju, Hrvatski zavod za zapošljavanje, udruga osoba s invaliditetom, udruga poslodavaca, sindikat, humanitarna udruga, vjerska zajednica ili druga fizička i pravna osoba, uz pribavljeno mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i uz suglasnost ministarstva nadležnog za rad.

(2) Ako su integrativnu radionicu osnovala dva ili više osnivača, njihova međusobna prava i obveze uređuju se aktom o osnivanju ili ugovorom.

(3) Sredstva za rad integrativne radionice osiguravaju osnivači.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 4. svibnja 2018.

(1) Zaštitna radionica je ustanova ili trgovačko društvo koja se osniva radi zapošljavanja osoba s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti u integrativnim radionicama, te ispunjava kadrovske, tehničke, organizacijske uvjete propisane pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona, a zapošljava najmanje 51% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupni broj zaposlenih, isključivo na zaštitnim radnim mjestima.

(2) Osobe s invaliditetom zapošljavaju se u zaštitnoj radionici temeljem nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju.

NN 39/2018 izmijenjen člankom 14. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) Zaštitna radionica je ustanova ili trgovačko društvo koja se osniva radi zapošljavanja osoba s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti u integrativnim radionicama, te ispunjava kadrovske, tehničke, organizacijske uvjete propisane pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona, a zapošljava najmanje 51% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupni broj zaposlenih, od čega 20% isključivo na zaštitnim radnim mjestima.

(2) Osobe s invaliditetom zapošljavaju se u zaštitnoj radionici temeljem nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 4. svibnja 2018.

(1) Zaštitnu radionicu mogu pojedinačno ili zajednički osnovati jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačko društvo, centar za profesionalnu rehabilitaciju, Hrvatski zavod za zapošljavanje, udruga osoba s invaliditetom, udruga poslodavaca, sindikat, humanitarna udruga, vjerska zajednica ili druga fizička i pravna osoba, uz pribavljeno mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i uz suglasnost ministarstva nadležnog za rad.

(2) Ako su zaštitnu radionicu osnovala dva ili više osnivača, njihova međusobna prava i obveze uređuju se aktom o osnivanju ili ugovorom.

(3) Sredstva za rad zaštitne radionice osiguravaju osnivači.

NN 39/2018 izmijenjen člankom 15. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) Zaštitnu radionicu mogu pojedinačno ili zajednički osnovati jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačko društvo, centar za profesionalnu rehabilitaciju, Hrvatski zavod za zapošljavanje, udruga osoba s invaliditetom, udruga poslodavaca, sindikat, humanitarna udruga, vjerska zajednica ili druga fizička i pravna osoba, uz pribavljeno mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i uz suglasnost ministarstva nadležnog za rad.

(2) Ako su zaštitnu radionicu osnovala dva ili više osnivača, njihova međusobna prava i obveze uređuju se aktom o osnivanju ili ugovorom.

(3) Sredstva za rad zaštitne radionice osiguravaju osnivači.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 29. prosinca 2014.

(1) Domaći i strani poslodavac može osnovati posebnu radnu jedinicu za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

(2) Radna jedinica za zapošljavanje osoba s invaliditetom ostvarit će status zaštitne radionice ako zapošljava najmanje 51% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupni broj radnika u radnoj jedinici, odnosno najmanje šest osoba s invaliditetom, te ako je aktom poslodavca osnovana kao posebna obračunska jedinica.

(3) U slučaju da radna jedinica ostvari status zaštitne radionice, na nju se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona i drugih propisa koji se odnose na zaštitnu radionicu.

NN 152/2014 izmijenjen člankom 7. vrijedi od 30. prosinca 2014.

(1) Domaći i strani poslodavac Poslodavac može osnovati posebnu radnu jedinicu za zapošljavanje osoba s invaliditetom ako je aktom poslodavca osnovana kao posebna obračunska jedinica.

(2) Radna jedinica za zapošljavanje osoba s invaliditetom ostvarit će status zaštitne radionice ako zapošljava najmanje 51% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupni broj radnika u radnoj jedinici, odnosno najmanje šest osoba s invaliditetom, te ako je aktom poslodavca osnovana kao posebna obračunska jedinica, odnosno integrativne radionice ako ispunjava uvjete za zaštitnu, odnosno integrativnu radionicu propisane ovim Zakonom te ako zapošljava najmanje pet osoba s invaliditetom.

(3) U slučaju da radna jedinica ostvari status zaštitne, odnosno integrativne radionice, na nju se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona i drugih propisa koji se odnose na zaštitnu, odnosno integrativnu radionicu.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 4. svibnja 2018.

(1) Radom centra za profesionalnu rehabilitaciju, integrativne radionice i zaštitne radionice osnovane kao ustanova upravlja upravno vijeće.

(2) Broj i sastav članova upravnog vijeća utvrđuje se aktom o osnivanju ili statutom.

(3) Predsjednika i članove upravnog vijeća imenuje osnivač.

(4) Upravno vijeće imenuje se na vrijeme od četiri godine.

(5) Radom integrativne radionice i zaštitne radionice osnovane kao trgovačko društvo upravlja se na način propisan posebnim propisom.

NN 39/2018 izmijenjen člankom 16. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) Radom centra za profesionalnu rehabilitaciju, integrativne radionice i zaštitne radionice osnovane kao ustanova upravlja upravno vijeće.

(2) Broj i sastav članova upravnog vijeća utvrđuje se aktom o osnivanju ili statutom.

(3) Predsjednika i članove upravnog vijeća imenuje osnivač.

(4) Upravno vijeće imenuje se na vrijeme od četiri godine.

(5) Radom integrativne radionice i zaštitne radionice osnovane kao trgovačko društvo upravlja se na način propisan posebnim propisom.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 4. svibnja 2018.

(1) Upravno vijeće raspravlja i odlučuje o svim pitanjima predviđenim zakonom i aktom o osnivanju.

(2) Rad upravnog vijeća je javan, osim kada se raspravlja i odlučuje o pitanjima vezanim uz osobne podatke, kao i o pitanjima i činjenicama čijim bi iznošenjem u javnost moglo doći do nanošenja moralne, poslovne i materijalne štete centru za profesionalnu rehabilitaciju, integrativnoj radionici, zaštitnoj radionici ili drugoj fizičkoj i pravnoj osobi.

NN 39/2018 izmijenjen člankom 17. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) Upravno vijeće raspravlja i odlučuje o svim pitanjima predviđenim zakonom i aktom o osnivanju.

(2) Rad upravnog vijeća je javan, osim kada se raspravlja i odlučuje o pitanjima vezanim uz osobne podatke, kao i o pitanjima i činjenicama čijim bi iznošenjem u javnost moglo doći do nanošenja moralne, poslovne i materijalne štete centru za profesionalnu rehabilitaciju, integrativnoj radionici, zaštitnoj radionici ili drugoj fizičkoj i pravnoj osobi.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 4. svibnja 2018.

(1) Stručno vijeće obvezno se osniva u centru za profesionalnu rehabilitaciju, integrativnoj radionici i zaštitnoj radionici osnovanoj kao ustanova ako je broj osoba s invaliditetom na profesionalnoj rehabilitaciji ili radu veći od 30 i ako su zaposlena više od tri stručnjaka.

(2) Članovi stručnog vijeća mogu biti: liječnik primarne zdravstvene zaštite, psiholog i edukacijsko-rehabilitacijski stručnjak, a prema potrebi specifičnog slučaja i drugi specijalisti.

(3) Sastav, osnivanje i poslovi stručnog vijeća utvrđuju se aktom o osnivanju ili statutom.

(4) Rad stručnog vijeća je javan, osim kad se raspravlja i odlučuje o pitanjima vezanim uz osobne podatke osobe s invaliditetom, kao i u slučajevima utvrđenim statutom.

NN 39/2018 izmijenjen člankom 18. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) Stručno vijeće obvezno se osniva u centru za profesionalnu rehabilitaciju, integrativnoj radionici i zaštitnoj radionici osnovanoj kao ustanova ako je broj osoba s invaliditetom na profesionalnoj rehabilitaciji ili radu veći od 30 i ako su zaposlena više od tri stručnjaka.

(2) Članovi stručnog vijeća mogu biti: liječnik primarne zdravstvene zaštite, psiholog i edukacijsko-rehabilitacijski stručnjak, a prema potrebi specifičnog slučaja i drugi specijalisti.

(1) Integrativna radionica i zaštitna radionica osnovana kao ustanova mogu imati stručno vijeće.

(2) Sastav, osnivanje i poslovi stručnog vijeća utvrđuju se aktom o osnivanju ili statutom. statutom.

(4) Rad stručnog vijeća je javan, osim kad se raspravlja i odlučuje o pitanjima vezanim uz osobne podatke osobe s invaliditetom, kao i u slučajevima utvrđenim statutom.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 4. svibnja 2018.

(1) Ravnatelj organizira, vodi rad i poslovanje te predstavlja i zastupa centar za profesionalnu rehabilitaciju, integrativnu radionicu i zaštitnu radionicu osnovanu kao ustanovu.

(2) Ravnatelja imenuje upravno vijeće na vrijeme od četiri godine uz suglasnost osnivača, na temelju provedenog javnog natječaja. Ista osoba može se ponovo imenovati za ravnatelja.

NN 39/2018 izmijenjen člankom 19. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) Ravnatelj organizira, vodi rad i poslovanje te predstavlja i zastupa centar za profesionalnu rehabilitaciju, integrativnu radionicu i zaštitnu radionicu osnovanu kao ustanovu.

(2) Ravnatelja imenuje upravno vijeće na vrijeme od četiri godine uz suglasnost osnivača, na temelju provedenog javnog natječaja. Ista osoba može se ponovo imenovati za ravnatelja.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 4. svibnja 2018.

(1) Centar za profesionalnu rehabilitaciju, integrativna radionica i zaštitna radionica osnovana kao ustanova odgovaraju za obveze cijelom svojom imovinom.

(2) Osnivač ustanove iz stavka 1. ovoga članka solidarno i neograničeno odgovara za njezine obveze.

NN 39/2018 izmijenjen člankom 20. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) Centar za profesionalnu rehabilitaciju, integrativna Integrativna radionica i zaštitna radionica osnovana kao ustanova odgovaraju za obveze cijelom svojom imovinom.

(2) Osnivač ustanove iz stavka 1. ovoga članka solidarno i neograničeno odgovara za njezine obveze.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 29. prosinca 2014.

(1) Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom, odnosno osoba s invaliditetom koja se samozapošljava može ostvariti pravo na olakšice, i to:

1. pravo na porezne olakšice predviđene posebnim propisima

2. pravo na poticaje predviđene posebnim ugovorom o zapošljavanju osoba s invaliditetom sklopljenim s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, nadležnom službom socijalne skrbi, jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave ili s drugim poslodavcem

3. pravo na poticaje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom koje osigurava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i

4. pravo na druge novčane poticaje.

(2) Ministar nadležan za rad pravilnikom će propisati vrstu, visinu, uvjete i način ostvarivanja poticaja iz stavka 1. točke 3. ovoga članka.

NN 152/2014 izmijenjen člankom 8. vrijedio od 30. prosinca 2014. do 4. svibnja 2018.

(1) Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom, odnosno osoba s invaliditetom koja se samozapošljava može ostvariti pravo na olakšice, i to:

1. pravo na porezne olakšice predviđene posebnim propisima

2. pravo na poticaje predviđene posebnim ugovorom o zapošljavanju osoba s invaliditetom sklopljenim s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, nadležnom službom socijalne skrbi, jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave ili s drugim poslodavcem

3. pravo na poticaje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom koje osigurava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i

4. pravo na druge novčane poticaje.

(2) Ministar nadležan za rad pravilnikom će propisati vrstu, visinu, uvjete i način ostvarivanja poticaja iz stavka 1. točke 3. ovoga članka.

(3) Radi utvrđivanja ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na poticaje iz stavka 1. točke 3. ovoga članka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i ministarstvo nadležno za financije će, prema posebnom propisu o zaštiti osobnih podataka, dostavljati podatke Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

NN 39/2018 izmijenjen člancima 21. i 22. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom, odnosno osoba s invaliditetom koja se samozapošljava može ostvariti pravo na olakšice, i to: 3. pravo na poticaje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom poticaje koje osigurava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i 4. pravo na druge novčane poticaje, pod uvjetom da je osoba s invaliditetom upisana u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom.

1. pravo na porezne olakšice predviđene posebnim propisima

2. pravo na poticaje predviđene posebnim ugovorom o zapošljavanju osoba s invaliditetom sklopljenim s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, nadležnom službom socijalne skrbi, jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave ili s drugim poslodavcem

(2) Ministar nadležan za rad pravilnikom će propisati vrstu, visinu, uvjete i način ostvarivanja poticaja iz stavka 1. točke 3. ovoga članka.

(3) Radi utvrđivanja ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na poticaje iz stavka 1. točke 3. ovoga članka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i ministarstvo nadležno za financije će, prema posebnom propisu o zaštiti osobnih podataka, dostavljati podatke Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 4. svibnja 2018.

(1) Integrativne radionice i zaštitne radionice mogu ostvariti pravo na subvenciju plaće po svakoj zaposlenoj osobi s invaliditetom koju isplaćuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

(2) Visina, uvjeti i način ostvarivanja subvencije plaće iz stavka 1. ovoga članka propisuju se pravilnikom iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona.

NN 39/2018 brisan člankom 23. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) Integrativne radionice i zaštitne radionice mogu ostvariti pravo na subvenciju plaće po svakoj zaposlenoj osobi s invaliditetom koju isplaćuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

(2) Visina, uvjeti i način ostvarivanja subvencije plaće iz stavka 1. ovoga članka propisuju se pravilnikom iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 4. svibnja 2018.

Korisnik sredstava propisanih člankom 29. stavkom 1. točkom 3. i člankom 30. stavkom 1. ovoga Zakona dužan je vratiti sredstva na jedinstveni račun državnog proračuna:

– ako se utvrdi da je sredstva ostvario na osnovi neistinitih ili netočnih podataka ili na drugi protupravni način, odnosno u većem opsegu nego što mu pripadaju

– ako se utvrdi da je sredstva koristio protivno namjeni radi koje su mu odobrena.

NN 39/2018 izmijenjen člankom 24. vrijedi od 5. svibnja 2018.

Korisnik sredstava propisanih člankom 29. stavkom 1. točkom 3. i člankom 30. stavkom 1. ovoga Zakona dužan je vratiti sredstva na jedinstveni račun državnog proračuna:

– ako se utvrdi da je sredstva ostvario na osnovi neistinitih ili netočnih podataka ili na drugi protupravni način, odnosno u većem opsegu nego što mu pripadaju

– ako se utvrdi da je sredstva koristio protivno namjeni radi koje su mu odobrena.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 4. svibnja 2018.

(1) Centar za profesionalnu rehabilitaciju, integrativna radionica i zaštitna radionica mogu primati pomoć i darove u novcu ili materijalnim sredstvima.

(2) Namjenu pomoći, odnosno dara iz stavka 1. ovoga članka određuje darovatelj.

(3) Pomoć i darovi u novcu ne smiju se koristiti za isplate radnicima koje se prema poreznim propisima smatraju dohotkom.

(4) Pomoć i darove u novcu ili drugim materijalnim sredstvima centar za profesionalnu rehabilitaciju, integrativna radionica i zaštitna radionica vodi i koristi kao sredstva posebne namjene.

(5) Sredstva posebne namjene vode se na posebnom računu. Korisnici sredstava posebnog računa iz stavka 1. ovoga članka dužni su za svaku financijsku godinu donijeti i dostaviti Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom financijsko izvješće o prihodima i rashodima sredstava posebne namjene.

(6) Novčana sredstva posebne namjene iz stavka 1. ovoga članka koja nisu iskorištena za namjene iz stavka 2. ovoga članka moraju se utrošiti u poboljšanje uvjeta rada osoba s invaliditetom ili stvaranje uvjeta za otvaranje radnih mjesta za osobe s invaliditetom.

NN 39/2018 izmijenjen člankom 25. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) Centar za profesionalnu rehabilitaciju, integrativna Integrativna radionica i zaštitna radionica mogu primati pomoć i darove u novcu ili materijalnim sredstvima.

(2) Namjenu pomoći, odnosno dara iz stavka 1. ovoga članka određuje darovatelj.

(3) Pomoć i darovi u novcu ne smiju se koristiti za isplate radnicima koje se prema poreznim propisima smatraju dohotkom.

(4) Pomoć i darove u novcu ili drugim materijalnim sredstvima centar za profesionalnu rehabilitaciju, integrativna radionica i zaštitna radionica vodi i koristi kao sredstva posebne namjene.

(5) Sredstva posebne namjene vode se na posebnom računu. Korisnici sredstava posebnog računa iz stavka 1. ovoga članka dužni su za svaku financijsku godinu donijeti i dostaviti Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom financijsko izvješće o prihodima i rashodima sredstava posebne namjene.

(6) Novčana sredstva posebne namjene iz stavka 1. ovoga članka koja nisu iskorištena za namjene iz stavka 2. ovoga članka moraju se utrošiti u poboljšanje uvjeta rada osoba s invaliditetom ili stvaranje uvjeta za otvaranje radnih mjesta za osobe s invaliditetom.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 29. prosinca 2014.

Zavod obavlja sljedeće poslove:

– vještačenje u prvom i drugom stupnju u postupcima radi ostvarivanja prava iz područja socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, zdravstva, obrazovanja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, zaštite ratnih i civilnih žrtava rata, te drugim područjima u kojima se ostvaruju određena prava na temelju vještačenja, odnosno na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja

– davanje prijedloga i stručnih mišljenja vezanih uz provođenje vještačenja

– praćenje, organiziranje i unapređivanje poslova vještačenja

– izobrazba s područja vještačenja

– provođenje politike razvitka i unapređivanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom

– organiziranje izobrazbe i seminara za poslodavce i stručne osobe za radno osposobljavanje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

– kontinuirana suradnja s poslodavcima u svrhu analiziranja i utvrđivanja mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom

– isplata poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom iz članka 29. stavka 1. točke 3. i subvencija plaća iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: poticaji pri zapošljavanju osoba s invaliditetom)

– financiranje ili sufinanciranje programa i projekata za poticanje zapošljavanja i za održavanje zaposlenosti osoba s invaliditetom

– vođenje evidencije o poslodavcima koji su obveznici kvotnog sustava zapošljavanja osoba s invaliditetom

– stručni nadzor nad radom centra za profesionalnu rehabilitaciju, integrativne radionice i zaštitne radionice

– druge poslove utvrđene odredbama ovoga Zakona, posebnih propisa, Statutom i aktima Zavoda.

NN 152/2014 izmijenjen člankom 9. vrijedio od 30. prosinca 2014. do 4. svibnja 2018.

Zavod obavlja sljedeće poslove:

– vještačenje u prvom i drugom stupnju u postupcima radi ostvarivanja prava iz područja socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, zdravstva, obrazovanja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, zaštite ratnih i civilnih žrtava rata, te drugim područjima u kojima se ostvaruju određena prava na temelju vještačenja, odnosno na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja

– davanje prijedloga i stručnih mišljenja vezanih uz provođenje vještačenja

– praćenje, organiziranje i unapređivanje poslova vještačenja

– izobrazba s područja vještačenja

– provođenje politike razvitka i unapređivanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom

– organiziranje izobrazbe i seminara za poslodavce i stručne osobe za radno osposobljavanje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

– kontinuirana suradnja s poslodavcima u svrhu analiziranja i utvrđivanja mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom

– isplata poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom iz članka 29. stavka 1. točke 3. i subvencija plaća iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: poticaji pri zapošljavanju osoba s invaliditetom)

– financiranje ili sufinanciranje programa i projekata za poticanje zapošljavanja i za održavanje zaposlenosti osoba s invaliditetom

– vođenje evidencije o poslodavcima koji su obveznici kvotnog sustava zapošljavanja osoba s invaliditetom

– utvrđivanje obveze i obračunavanje iznosa novčane naknade

– provođenje kampanje i senzibiliziranje javnosti na potrebu zapošljavanja osoba s invaliditetom i ukazivanje na njihovu ravnopravnost s drugima

– organiziranje godišnjeg stručnog skupa s ciljem analiziranja funkcioniranja sustava

– razvijanje međunarodne suradnje i razmjene iskustva na područjima svog djelovanja.

– stručni nadzor nad radom centra za profesionalnu rehabilitaciju, integrativne radionice i zaštitne radionice

– druge poslove utvrđene odredbama ovoga Zakona, posebnih propisa, Statutom i aktima Zavoda.

NN 39/2018 izmijenjen člankom 26. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) Zavod obavlja sljedeće poslove:

– vještačenje u prvom i drugom stupnju u postupcima radi ostvarivanja prava iz područja socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, zdravstva, obrazovanja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, zaštite ratnih i civilnih žrtava rata, te drugim područjima u kojima se ostvaruju određena prava na temelju vještačenja, odnosno na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja – isplata prema posebnim propisima radi utvrđivanja tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti, razine potpore te radne sposobnosti osobe

– davanje prijedloga i stručnih mišljenja vezanih uz provođenje vještačenja

– praćenje, organiziranje i unapređivanje poslova vještačenja

– izobrazba s područja vještačenja

– provođenje politike razvitka i unapređivanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom

– organiziranje izobrazbe i seminara za poslodavce i stručne osobe za radno osposobljavanje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

– kontinuirana suradnja s poslodavcima u svrhu analiziranja i utvrđivanja mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom

– isplatu poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom iz članka 29. stavka 1. točke 3. i subvencija plaća iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: poticaji pri zapošljavanju osoba s invaliditetom) ovoga Zakona

– financiranje ili sufinanciranje programa i projekata za poticanje zapošljavanja i za održavanje zaposlenosti osoba s invaliditetom

– vođenje evidencije o poslodavcima koji su obveznici kvotnog sustava zapošljavanja osoba s invaliditetom

– utvrđivanje obveze i obračunavanje iznosa novčane naknade

– izdavanje uvjerenja o utvrđenom invaliditetu u odnosu na rad na temelju nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju.

(2) Osim poslova iz stavka 1. ovoga članka, Zavod obavlja i sljedeće poslove:

– provođenje politike razvitka i unapređivanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom

– organiziranje izobrazbe i seminara za poslodavce i stručne osobe iz područja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom

– kontinuiranu suradnju s poslodavcima u svrhu analiziranja i utvrđivanja mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom

– provođenje kampanje i senzibiliziranje javnosti na potrebu zapošljavanja osoba s invaliditetom i ukazivanje na njihovu ravnopravnost s drugima

– organiziranje godišnjeg stručnog skupa s ciljem analiziranja funkcioniranja sustava

– razvijanje međunarodne suradnje i razmjene iskustva na područjima svog djelovanja

– stručni nadzor nad radom centra za profesionalnu rehabilitaciju, integrativne radionice i zaštitne radionice

– analizu financijskog poslovanja integrativnih radionica i zaštitnih radionica te

– druge poslove utvrđene odredbama ovoga Zakona, posebnih propisa, Statutom i aktima Zavoda.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 4. svibnja 2018.

(1) Zavodom upravlja upravno vijeće u skladu s odredbama ovoga Zakona, statuta i drugih općih akata Zavoda.

(2) Upravno vijeće čini sedam članova koje imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske, i to:

1. dva člana na prijedlog ministra nadležnog za rad

2. dva člana na prijedlog ministra nadležnog za socijalnu politiku

3. dva člana na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijeća, od kojih je jedan predstavnik sindikata i jedan predstavnik poslodavaca

4. jednog člana na prijedlog udruga osoba s invaliditetom.

(3) Predsjednika upravnog vijeća biraju članovi iz redova članova upravnog vijeća iz stavka 2. točke 1. ovoga članka.

(4) Mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine.

(5) Djelokrug rada, ovlaštenja i odgovornost upravnog vijeća utvrđuju se statutom Zavoda.

NN 39/2018 izmijenjen člankom 27. vrijedi od 5. svibnja 2018.

(1) Zavodom upravlja upravno vijeće u skladu s odredbama ovoga Zakona, statuta i drugih općih akata Zavoda.

(2) Upravno vijeće čini sedam devet članova koje imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske, i to:

1. dva člana na prijedlog ministra nadležnog za rad

2. dva člana na prijedlog ministra nadležnog za socijalnu politiku

3. dva tri člana na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijeća, od kojih je jedan predstavnik sindikata i jedan predstavnik poslodavaca 4 sukladno zastupljenosti Vlade i socijalnih partnera u Gospodarsko-socijalnom vijeću

4. jednog člana, predstavnika radnika Zavoda, izabranog sukladno propisima o radu i

5. jednog člana na prijedlog udruga osoba s invaliditetom.

(3) Predsjednika upravnog vijeća biraju članovi iz redova članova upravnog vijeća iz stavka 2. točke 1. ovoga članka.

(4) Mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine.

(5) Djelokrug rada, ovlaštenja i odgovornost upravnog vijeća utvrđuju se statutom Zavoda.

NN 152/2014 dodan člankom 10. vrijedi od 30. prosinca 2014.

(1) Zavod može imati nadzorna, stručna i savjetodavna tijela.

(2) Sastav, osnivanje i poslovi tijela iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se statutom.

NN 152/2014 dodan člankom 10. vrijedi od 30. prosinca 2014.

Sredstva za financiranje poslovanja Zavoda osiguravaju se u državnom proračunu i iz drugih izvora.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 29. prosinca 2014.

(1) Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja ministarstvo nadležno za rad, ako drugim zakonom nije drukčije određeno.

(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada, ako drugim zakonom nije drukčije određeno.

NN 152/2014 izmijenjen člankom 11. vrijedi od 30. prosinca 2014.

(1) Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja ministarstvo nadležno za rad, ako drugim zakonom nije drukčije određeno.

(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada, ako drugim zakonom nije drukčije određeno obavljaju inspekcije tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti.

NN 157/2013 temeljni tekst objavljen 24. prosinca 2013.; vrijedio do 29. prosinca 2014.

(1) Novčanom kaznom od 5000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:

1. ako prilikom zapošljavanja ne da prednost osobi s invaliditetom (članak 9. stavak 1.)

2. ako je obveznik novčane naknade, a ne obračuna i ne uplati novčanu naknadu u visini i roku propisanim ovim Zakonom (članak 10. stavci 1., 2. i 3.)

3. ako prema osobi s invaliditetom postupi protivno odredbama članka 12. ovoga Zakona

4. ako sredstva posebne namjene koristi protivno namjeni koju odredi darovatelj (članak 32. stavak 2.)

5. ako sredstva posebne namjene koristi za isplate radnicima koje se prema poreznim propisima smatraju dohotkom (članak 32. stavak 3.)

6. ako sredstva posebne namjene ne vodi na posebnom računu (članak 32. stavak 5.)

7. ako ne donese ili ne dostavi godišnje financijsko izvješće o sredstvima posebne namjene (članak 32. stavak 5.)

8. ako neiskorištena novčana sredstva posebne namjene ne utroši u poboljšanje uvjeta rada osoba s invaliditetom ili stvaranje uvjeta za otvaranje radnih mjesta za osobe s invaliditetom (članak 32. stavak 6.).

(2) Novčanom kaznom od 1000,00 do 5000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

NN 152/2014 izmijenjen člankom 12. vrijedi od 30. prosinca 2014.

(1) Novčanom kaznom od 5000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:

1. ako prilikom zapošljavanja ne da prednost osobi s invaliditetom (članak 9. stavak 1.)

2. ako u roku od 15 dana nakon sklapanja ugovora o radu s izabranim kandidatom o istome ne obavijesti osobu s invaliditetom koja je po raspisanom javnom natječaju ili oglasu podnijela prijavu, odnosno ponudu za to radno mjesto, te se pozvala na pravo prednosti pri zapošljavanju, a udovoljavala je uvjetima iz objavljenog javnog natječaja, odnosno oglasa (članak 9. stavak 12.)

3. ako s osobom kojoj je rješenjem iz članka 9. stavka 15. ovoga Zakona utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju ne sklopi ugovor o radu u roku od osam dana od otkaza ugovora čijim je sklapanjem povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju (članak 9. stavak 16.)

4. ako je obveznik novčane naknade, a ne obračuna i ne uplati novčanu naknadu u visini i roku propisanim ovim Zakonom (članak 10. stavci 1., 2. i 3.)

3 5. ako prema osobi s invaliditetom postupi protivno odredbama članka 12. ovoga Zakona

4 6. ako sredstva posebne namjene koristi protivno namjeni koju odredi darovatelj (članak 32. stavak 2.)

5 7. ako sredstva posebne namjene koristi za isplate radnicima koje se prema poreznim propisima smatraju dohotkom (članak 32. stavak 3.)

6 8. ako sredstva posebne namjene ne vodi na posebnom računu (članak 32. stavak 5.)

7 9. ako ne donese ili ne dostavi godišnje financijsko izvješće o sredstvima posebne namjene (članak 32. stavak 5.)

8 10. ako neiskorištena novčana sredstva posebne namjene ne utroši u poboljšanje uvjeta rada osoba s invaliditetom ili stvaranje uvjeta za otvaranje radnih mjesta za osobe s invaliditetom (članak 32. stavak 6.).

(2) Novčanom kaznom od 1000,00 do 5000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i.

(3) Novčanom kaznom od 1000,00 do 5000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba pravne osobe.

(4) Novčanom kaznom od 1000,00 do 5000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. točke 1. ovoga članka kaznit će se odgovorne osobe u tijelima javne uprave.