Što se promijenilo od NN 143/2012

Članak 1. izmijenjenNN 53/2022: izmijenjen člankom 1.

(1) Ovim Zakonom uređuju se pravne posljedice osude, ustrojstvo, vođenje, dostupnost, davanje i brisanje podataka iz kaznene evidencije i međunarodna razmjena podataka iz kaznenih evidencija te rehabilitacija.

(2) Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su Ovim Zakonom u skladu sa sljedećim aktima hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

– Okvirna Odluka Vijeća 2009/315/PUP od 26. veljače 2009., 2009. o organizaciji i sadržaju razmjene informacija iz kaznene evidencije između država članica,

– Odluka Vijeća 2009/316/PUP od 6. travnja 2009., 2009. o uspostavi Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS) na temelju članka 11. Okvirne Odluke 2009/315/PUP.,

– Direktiva (EU) 2019/884 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP u vezi s razmjenom podataka o državljanima trećih zemalja i u vezi s Europskim informacijskim sustavom kaznene evidencije (ECRIS) te o zamjeni Odluke Vijeća 2009/316/PUP (SL L 151. 7. 6. 2019.).

(3) Ovim Zakonom osigurava se provedba Uredbe (EU) 2019/816 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije te o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726 (SL L 135. 22. 5. 2019.).

Članak 6. izmijenjenNN 53/2022: izmijenjen člankom 2.

Sadržaj evidencije

Kaznena evidencija sadržava:

a) podatke o istovjetnosti osuđene osobe, i to u pravilu: ime i prezime, rođeno prezime, osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB), ime i prezime oca i majke, rođeno prezime majke, datum, mjesto i država rođenja, državljanstvo, ili državljanstva osuđene osobe ako je ona i državljanin druge države članice Europske unije ili državljanin treće zemlje, spol, biometrijski podaci (otisci prstiju i prikaz lica ako ga ima), prebivalište i boravište, a za pravnu osobu: tvrtka, odnosno puni naziv pravne osobe, sjedište i OIB,

b) podatke o presudi, kaznenom djelu te kaznenopravnim sankcijama, i to: naziv suda, broj i datum donošenja te datum pravomoćnosti presude, vrsta, visina ili trajanje kaznenopravnih sankcija i drugih mjera, podaci o zamjeni kazne zatvora radom za opće dobro na slobodi, odluka o oslobođenju od kazne, podaci o izdržanoj, zastarjeloj i oproštenoj kazni te drugim mjerama,

c) podatke o izmjenama osude, i to: ispravak presude, odluka povodom izvanrednih pravnih lijekova, odluka o zamjeni neplaćene novčane kazne kaznom zatvora, uvjetnom otpustu, amnestiji i pomilovanju te opozivu uvjetne osude ili uvjetnog otpusta.

Članak 9. izmijenjenNN 53/2022: izmijenjen člankom 3.

Neposredan pristup podacima iz kaznene evidencije

(1) Ministarstvo osigurava sudovima i državnim odvjetništvima neposredan pristup podacima upisanim u kaznenu evidenciju u odnosu na osobu za koju je započeo kazneni progon ili se vodi prekršajni postupak za prekršaj s elementima nasilja ili prekršaj za koji se može izreći kazna zatvora.

(2) Ministarstvo osigurava policiji i državnom odvjetništvu neposredan pristup podacima o pravomoćno osuđenim osobama, radi sprječavanja, otkrivanja i progona kaznenih djela.

(3) Ministar unutarnjih poslova i Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske će posebnom odlukom odrediti osobe ovlaštene za neposredan pristup podacima iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Neposredan pristup podacima iz Kaznene evidencije osigurava se sudovima i u području obiteljsko-pravne zaštite vezano uz zaštitu prava i interesa djece.

Članak 10. izmijenjenNN 53/2022: izmijenjen člankom 4.

Dostavljanje podataka iz kaznene evidencije

(1) Ministarstvo dostavlja podatke iz kaznene evidencije izdavanjem uvjerenja i potvrda o podacima iz kaznene evidencije.

(2) Uvjerenje iz stavka 1. ovoga članka sadržava cjelovite podatke iz kaznene evidencije za određenu osobu (opće uvjerenje) ili djelomične podatke iz kaznene evidencije za određenu osobu (posebno uvjerenje). Potvrda iz stavka 1. ovoga članka sadržava cjelovite podatke iz Kaznene evidencije za određenu osobu, a izdaje se u svrhu ostvarivanja prava u inozemstvu ili međunarodnoj organizaciji.

(3) Podaci iz kaznene evidencije su neklasificirani podaci u smislu posebnog zakona i smiju se koristiti samo u službene svrhe, a u odnosu na te podatke ne može se ostvariti pravo na pristup informaciji prema zakonu koji određuje to pravo.

(4) Podaci iz kaznene evidencije smiju se uporabiti samo u svrhu za koju su izdani.

Članak 11. izmijenjenNN 53/2022: izmijenjen člankom 5.

Dostavljanje općeg uvjerenja o podacima iz kaznene evidencije

Ministarstvo dostavlja opće uvjerenje na zahtjev:

a) policije, u odnosu na osobu za koju policija poduzima izvide kaznenih djela,

b) tijela nadležnog za izvršavanje kaznenopravne sankcije, za osobu u odnosu na koju se odnosi izvršavanje kaznenopravne sankcije,

c) nadležnog državnog tijela, u odnosu na osobu za koju je u tijeku postupak pomilovanja ili uvjetnog otpusta,

d) nadležnog državnog tijela, kada se radi o povjeravanju određenih poslova i zadataka u državnoj službi osobi za koju se traže ti podaci,

e) tijela sigurnosno-obavještajnog sustava, kada traže podatak na temelju posebnih propisa po kojima postupaju,

f) tijela nadležnog za boravak, rad ili azil stranaca, za stranca koji traži boravak, rad ili azil u Republici Hrvatskoj,

g) tijela nadležnog za odlučivanje o stjecanju hrvatskog državljanstva, za osobu koja je podnijela zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva,

h) tijela nadležnog za izdavanje odobrenja za nabavu, držanje, nošenje, sakupljanje, proizvodnju, popravljanje i prepravljanje, promet te prijevoz oružja, u odnosu na osobu koja je podnijela zahtjev za izdavanje nekog od navedenih odobrenja,

i) tijela nadležnog za davanje odobrenja za obavljanje djelatnosti proizvodnje, prometa, uporabe ili zbrinjavanja otrova, u odnosu na osobu koja je zatražila izdavanje nekog od navedenih odobrenja,

j) tijela nadležnog za davanje odobrenja za proizvodnju i promet lijekovima, za osobu koja traži odobrenje za proizvodnju i promet lijekovima,

k) tijela nadležnog za odlučivanje o zahtjevu za promjenu osobnog imena,

l) tijela nadležnog za izdavanje dozvola za obavljanje udomiteljstva, imenovanje skrbnika ili posebnog skrbnika i u području obiteljsko-pravne zaštite djece vezano uz zaštitu prava i interesa djece.

Članak 13. izmijenjenNN 53/2022: izmijenjen člankom 6.

Dostavljanje posebnog uvjerenja o podacima iz kaznene evidencije

(1) Posebno uvjerenje sadržava ograničene podatke iz kaznene evidencije koje se izdaje za posebnu svrhu ili kada je to predviđeno posebnim zakonom. Ograničeni podaci su samo oni podaci koji su potrebni za ispunjenje svrhe zbog koje su zatraženi ili koji su predviđeni u posebnom zakonu.

(2) Ministarstvo će trgovačkim sudovima ovlaštenima za upis u sudski registar dostaviti posebno uvjerenje koje sadrži podatke o izrečenoj sigurnosnoj mjeri zabrane obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti osobi osnivača ili osobi ovlaštenoj za zastupanje i predstavljanje subjekta upisa, kada dobije podatak o izvršnosti te sigurnosne mjere.

(3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka u odnosu na obrtnika ili osobu ovlaštenu za zastupanje ili predstavljanje drugih pravnih osoba koje nisu upisane u sudski registar trgovačkih sudova Ministarstvo može posebnim uvjerenjem dostaviti nadležnom tijelu za vođenje registra na njegov zahtjev.

(4) Sudovima, tijelima javne vlasti i ustanovama u postupcima zaštite prava i interesa djece kao i u postupcima povjeravanja određenih poslova i zadataka u radu s djecom mogu se na obrazloženi zahtjev posebnim uvjerenjem dostaviti podaci iz kaznene evidencije o pravomoćno osuđenim osobama koje su počinitelji:

– kaznenih djela iz glave XVII. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11.),

– kaznenih djela iz članka 154. stavka 1. točke 2; članka 154. stavka 3., članka 155. stavka 2 3. i članka 156. stavka 1. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11.) kada su počinjena prema žrtvi posebno ranjivoj zbog njezine dobi,

– kaznenog djela iz članka 106. stavka 2. i 3. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11.),

– kaznenih djela iz članka 175. stavka 2., članka 178. stavka 3., članka 188. stavka 4. i 5., članka 191. stavka 2., članka 192., članka 193. stavka 2., članka 194., članka 195. stavka 1., stavka 4., stavka 5. i stavka 6., članka 196., članka 197., članka 197.a i članka 198. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 11/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.).

(5) Ministarstvo može omogućiti elektronski pristup podacima iz kaznene evidencije nadležnim tijelima javne vlasti kad postupaju po posebnim zakonima.

(6) Javni naručitelji koji provode postupak javne nabave sukladno zakonu kojim se uređuje postupak provođenja javne nabave zatražit će od Ministarstva posebno uvjerenje iz kaznene evidencije elektronskim putem.

Članak 14. izmijenjenNN 53/2022: izmijenjen člankom 7.

(1) Nitko nema pravo zahtijevati od građana da podnesu dokaze o svojoj osuđivanosti ili neosuđivanosti.

(2) Iznimno, kada se radi o zasnivanju radnog odnosa ili povjeravanju poslova čije obavljanje podrazumijeva redovite kontakte s djecom, poslodavac može mora, uz suglasnost osobe za koju se podaci traže, zatražiti izdavanje posebnog uvjerenja o podacima iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona.

(3) Osoba ima pravo od Ministarstva ili preko sustava e-Građani tražiti podatke iz kaznene evidencije za sebe ako su joj ti podaci potrebni radi ostvarivanja nekog prava u inozemstvu ili u međunarodnoj organizaciji.

Članak 14.a dodanNN 105/2015: dodan člankom 1.; NN 53/2022: izmijenjen člankom 8.

(1) Osoba može za sebe u sjedištu općinskog suda ili u njegovoj stalnoj službi ili preko sustava e-Građani zatražiti izdavanje potvrde iz kaznene evidencije radi kandidiranja za zastupnika u Hrvatski sabor.

(2) Izdavanje potvrde iz stavka 1. ovog članka može se zatražiti nakon stupanja na snagu Odluke o raspisivanju izbora do predlaganja kandidacijskih lista za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

(3) Općinski sud ili njegova stalna služba će bez odgode izvršiti provjeru podataka iz kaznene evidencije te podnositelju zahtjeva izdati potvrdu o tome nalazi li se podnositelj zahtjeva u kaznenoj evidenciji. Općinski sud izdaje potvrdu prema podacima iz kaznene evidencije kojima raspolaže na dan izdavanja potvrde. Sadržaj potvrde propisuje se Pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona.

(4) Ako se osoba nalazi u kaznenoj evidenciji, općinski sud ili njegova stalna služba će na njezin zahtjev bez odgode zatražiti od Ministarstva izdavanje posebnog uvjerenja u svrhu propisanu člankom 9. stavkom 4. i 5. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (»Narodne novine«, br. 116/99., 109/00., 53/03., 69/03., 167/03., 44/06., 19/07., 20/09., 145/10., 24/11., 93/11., 120/11. i 19/15.). Ministarstvo će izdati posebno uvjerenje bez odgode, a najkasnije u roku od tri dana od dana zaprimanja zahtjeva.

(5) Zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnosi se na obrascu propisanom Pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona. Zahtjev mora sadržavati ime i prezime osobe za koju se podaci traže, OIB, ime oca, datum i mjesto rođenja te potpis osobe za koju se podaci traže.

(6) Izdavanje potvrde i uvjerenja iz ovoga članka oslobođeno je plaćanja sudskih i upravnih pristojbi.

Članak 14.b dodanNN 105/2015: dodan člankom 1.

(1) Radi provedbe izbora zastupnika u Hrvatski sabor, Ministarstvo osigurava Državnom izbornom povjerenstvu neposredan pristup podacima upisanim u kaznenu evidenciju u odnosu na kandidate navedene na kandidacijskim listama u razdoblju od stupanja na snagu Odluke o raspisivanju izbora do objave kandidacijskih lista, sukladno članku 23. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (»Narodne novine«, br. 116/99., 109/00., 53/03., 69/03., 167/03., 44/06., 19/07., 20/09., 145/10., 24/11., 93/11., 120/11. i 19/15.).

(2) Ako Državno izborno povjerenstvo utvrdi da se kandidat nalazi u kaznenoj evidenciji, bez odgode će od Ministarstva zatražiti izdavanje posebnog uvjerenja u svrhu propisanu člankom 9. stavkom 4. i 5. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (»Narodne novine«, br. 116/99., 109/00., 53/03., 69/03., 167/03., 44/06., 19/07., 20/09., 145/10., 24/11., 93/11., 120/11. i 19/15.). Ministarstvo će izdati posebno uvjerenje bez odgode.

Članak 14.c dodanNN 105/2015: dodan člankom 1.

Ministarstvo izdaje uvjerenja iz članaka 14.a i 14.b ovoga Zakona prema podacima iz kaznene evidencije kojima raspolaže na dan izdavanja uvjerenja.

Članak 14.d dodanNN 32/2017: dodan člankom 1.

(1) Osoba može u sjedištu općinskog suda ili u njegovim stalnim službama ili preko sustava e-Građani za sebe zatražiti izdavanje potvrde iz kaznene evidencije radi kandidiranja za člana predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihova zamjenika, kao i za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda.

(2) Izdavanje potvrde iz stavka 1. ovoga članka može se zatražiti nakon stupanja na snagu Odluke o raspisivanju izbora do predlaganja kandidacijskih lista za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i kandidatura za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike, kao i za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda.

(3) Općinski sud odnosno stalna služba će bez odgode izvršiti provjeru podataka iz kaznene evidencije te podnositelju zahtjeva izdati potvrdu o tome nalazi li se podnositelj zahtjeva u kaznenoj evidenciji. Općinski sud i stalna služba izdaju potvrdu prema podacima iz kaznene evidencije kojima raspolažu na dan izdavanja potvrde. Sadržaj potvrde propisuje se Pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona.

(4) Ako se osoba nalazi u kaznenoj evidenciji, općinski sud i stalna služba će na njezin zahtjev bez odgode zatražiti od Ministarstva izdavanje posebnog uvjerenja u svrhu propisanu člankom 13. stavkom 2. Zakona o lokalnim izborima (»Narodne novine«, br. 144/12. i 121/16.). Ministarstvo će izdati posebno uvjerenje bez odgode, a najkasnije u roku od tri dana od dana zaprimanja zahtjeva.

(5) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se na obrascu propisanom Pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona. Zahtjev mora sadržavati ime i prezime osobe za koju se podaci traže, OIB, ime oca, datum i mjesto rođenja te potpis osobe za koju se podaci traže.

(6) Izdavanje potvrde i uvjerenja iz ovoga članka oslobođeno je plaćanja sudskih i upravnih pristojbi.

Članak 14.e dodanNN 32/2017: dodan člankom 1.

Ministarstvo izdaje uvjerenje iz članka 14.d ovoga Zakona prema podacima iz kaznene evidencije kojima raspolaže na dan izdavanja uvjerenja.

Članak 19. izmijenjenNN 53/2022: izmijenjen člankom 9.

Nastupanje rehabilitacije

(1) Nakon izdržane, oproštene ili zastarjele kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetničkog zatvora, odnosno plaćene novčane kazne, osuđene osobe imaju sva prava građanina utvrđena Ustavom, zakonom ili drugim propisima te mogu stjecati sva prava osim onih koja su im ograničena sigurnosnom mjerom ili nastupanjem pravne posljedice osude.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na počinitelja kaznenog djela prema kojem je izrečena posebna obveza, zaštitni nadzor ili ga je sud oslobodio kazne.

(3) Odredba iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na osobe na uvjetnom otpustu ako njihova prava nisu ograničena posebnim propisima o uvjetnom otpustu.

(4) Pod uvjetom da počinitelj kaznenog djela nije ponovno osuđen zbog novoga kaznenog djela, rehabilitacija nastupa po sili zakona kad proteknu ovi rokovi:

– dvadeset godina od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne kod osude na kaznu dugotrajnog zatvora,

– petnaest godina od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne kod osude na kaznu zatvora od deset godina ili težu kaznu,

– deset godina od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne kod osude na kaznu zatvora od tri godine ili težu kaznu,

– pet godina od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne kod osude na kaznu zatvora od jedne godine ili teže kazne te kazne maloljetničkog zatvora,

– tri godine od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne kod osude na kaznu zatvora do ili kaznu maloljetničkog zatvora manju od jedne godine, od dana plaćanja novčane kazne, od dana isteka roka provjeravanja kod uvjetne osude, i od dana izvršenja rada za opće dobro i,

– jedna godina od dana pravomoćnosti odluke o oslobođenju od kazne.

(5) Ako je novčana kazna izrečena kao sporedna kazna, rehabilitacija nastupa istekom rokova za glavnu kaznu propisanih u stavcima 4. i 6. ovog članka i uz uvjet da je sporedna novčana kazna izvršena.

(6) Ako je izrečena djelomična uvjetna osuda, rehabilitacija nastupa nakon izdržane kazne zatvora i protekom tri godine od dana isteka roka provjeravanja od uvjetne osude.

(7) Protekom rokova određenih u stavku 4 stavcima 4., 5. i 6. ovoga članka počinitelj kaznenog djela smatra se neosuđivanim i svaka uporaba podataka o osobi kao počinitelju kaznenog djela zabranjena je, a uporaba tih podataka nema pravni učinak. Rehabilitirana osoba ima pravo nijekati prijašnju osuđivanost i zbog toga ne smije biti pozvana na odgovornost niti imati bilo kakve pravne posljedice.

(8) Rehabilitacija za počinitelje kaznenih djela iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona nastupa po sili zakona protekom dvostrukih rokova iz stavka 4 stavaka 4., 5. i 6. ovoga članka.

(9) Iznimno od članka 17. stavka 1. ovoga Zakona, ako rehabilitacija nastupi za vrijeme trajanja sigurnosne mjere, podaci o osuđivanosti će se brisati s datumom nastupa rehabilitacije, a podaci o sigurnosnoj mjeri brisat će se istekom roka trajanja sigurnosne mjere.

Članak 24. izmijenjenNN 53/2022: izmijenjen člankom 10.

Način dostave podataka iz kaznene evidencije

(1) Podaci iz kaznene evidencije dostavljaju se drugim državama članicama EU elektroničkim putem korištenjem baze podataka kaznene evidencije povezane u Europski informacijski sustav kaznenih evidencija (ECRIS).

(2) Podaci iz kaznene evidencije dostavljaju se državama članicama EU prema obrascima i kategorizacijama (standardiziranim formatima) utvrđenim propisima EU.

(3) Referentni implementacijski računalni program za ECRIS je računalni program koji je Europska komisija razvila i stavila na raspolaganje državama članicama za razmjenu podataka iz kaznenih evidencija putem ECRIS-a.

Članak 27. izmijenjenNN 53/2022: izmijenjen člankom 11.

(1) Prilikom postupanja u skladu sa člankom 26. ovoga Zakona, Ministarstvo dostavlja podatke iz članka 6. ovog Zakona.

(2) Ministarstvo će, ako su uneseni u kaznenu evidenciju, dostaviti i sljedeće podatke: imena roditelja osuđenika, klasifikacijski broj i oznaku presude, mjesto počinjenja kaznenog djela i pravne posljedice osude.

(3) Ministarstvo će, ako su dostupni dostaviti sljedeće podatke: broj i vrstu identifikacijske isprave osuđenika, otiske prstiju osuđenika, nadimak, pseudonim ili drugo ime kojim se koristi osuđenik.

(4) Podaci o otiscima prstiju su podaci koji se odnose na ravne otiske i otiske uzete zakretanjem svih prstiju osobe.

(5) Prikaz lica znači digitalni prikaz lica osobe.

Članak 29. izmijenjenNN 53/2022: izmijenjen člankom 12.

Zahtjev za podacima iz kaznene evidencije druge države članice

(1) Na traženje suda ili državnog odvjetništva u svrhu vođenja kaznenog postupka ili postupka izvršenja kaznenopravnih sankcija prema osobi koja je državljanin države članice EU, Ministarstvo upućuje središnjem tijelu te države članice zahtjev za podacima iz kaznene evidencije.

(2) Kada zaprimi zahtjev za dostavom općeg ili posebnog uvjerenja iz članka 11. i 13. ovoga Zakona u odnosu na osobu koja je državljanin države članice EU, Ministarstvo upućuje središnjem tijelu te države članice zahtjev za podacima iz kaznene evidencije.

(3) Fizička osoba koja je državljanin Republike Hrvatske može zahtijevati od Ministarstva da uputi središnjem tijelu države članice zahtjev za podacima i povezanim informacijama iz kaznene evidencije koji se odnose na nju.

(4) Fizička osoba koja je državljanin države članice EU može zahtijevati od Ministarstva da uputi središnjem tijelu države članice njezina državljanstva zahtjev za podacima i povezanim informacijama iz kaznene evidencije koji se odnose na nju.

(5) Osobe iz stavka 3. i 4. ovoga članka imaju pravo za sebe tražiti razgledavanje podataka iz kaznene evidencije država članica EU na način predviđen u članku 12. ovoga Zakona.

(6) Zahtjev za podacima iz kaznene evidencije i podacima iz članka 27. stavka 2. i 3. ovoga Zakona podnosi se na propisanom obrascu.

(7) Ako su podaci iz kaznene evidencije o osuđujućim presudama izrečenima protiv državljanina treće zemlje zatraženi na temelju članka 6. Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP za potrebe kaznenog postupka, država članica koja zaprima zahtjev dostavlja podatke o svim osuđujućim presudama izrečenima u državi članici koja zaprima zahtjev i unesenima u kaznenu evidenciju te o svim osuđujućim presudama izrečenima u trećim zemljama koje su joj naknadno dostavljene i unesene u kaznenu evidenciju.

(8) Ako državljanin treće zemlje zatraži od središnjeg tijela države članice podatke o vlastitoj kaznenoj evidenciji, to središnje tijelo podnosi zahtjev za podacima i povezanim informacijama iz kaznene evidencije samo onim središnjim tijelima država članica koje posjeduju podatke iz kaznene evidencije o toj osobi te uključuje podatke i povezane informacije u izvadak koji treba izdati dotičnoj osobi.

(9) Ako su podaci iz kaznene evidencije o osuđujućim presudama izrečenima protiv državljanina države članice zatraženi na temelju članka 6. Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP od središnjeg tijela države članice koja nije država članica čiji je osoba državljanin, država članica koja zaprima zahtjev dostavlja takve podatke u istom opsegu kako je predviđeno člankom 13. Europske konvencije o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima.

(10) Ako se podaci iz stavaka 7. do 9. ovog članka traže u bilo koju drugu svrhu osim u svrhu kaznenog postupka, na odgovarajući način primjenjuje se stavak 2. ovog članka.

Članak 32. izmijenjenNN 53/2022: izmijenjen člankom 13.

Ograničenja u posebnim situacijama

(1) Kada zaprimi zahtjev treće države za podacima iz kaznene evidencije koji se odnose na državljanina Republike Hrvatske, Ministarstvo može dostaviti podatke u vezi s osuđujućim presudama koje su dostavile države članice EU samo uz poštivanje ograničenja iz članka 30. i 31. ovoga Zakona.

(2) Kada zaprimi zahtjev središnjeg tijela države članice EU za podacima iz kaznene evidencije koji se odnose na osobu koja nije njezin državljanin, Ministarstvo dostavlja sukladno članku 13. Europske konvencije o uzajamnoj pomoći u kaznenim stvarima:

a) podatke iz kaznene evidencije o osuđujućim presudama izrečenim na području Republike Hrvatske,

b) podatke iz kaznene evidencije o osuđujućim presudama izrečenim protiv državljanina treće države ili osobe bez državljanstva.

(3) Državljanin treće zemlje je osoba koja nije građanin Unije u smislu članka 20. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili koja je osoba bez državljanstva ili čije državljanstvo nije poznato.

Članak 33.a dodanNN 53/2022: dodan člankom 14.

(1) ECRIS se sastoji od sljedećih elemenata:

– referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS,

– zajedničke komunikacijske infrastrukture između država članica.

Svi podaci iz kaznenih evidencija pohranjuju se isključivo u bazama podataka kojima upravljaju države članice.

Središnja tijela država članica nemaju izravan pristup bazama podataka kaznene evidencije drugih država članica.

Za rad referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS i baza podataka za pohranjivanje, slanje i primanje podataka iz kaznenih evidencija odgovorna je dotična država članica. Agencija EU-LISA podupire države članice u skladu sa svojim zadaćama kako su utvrđene u Uredbi 2019/816 Europskog parlamenta i Vijeća.

(2) Komisija u provedbenim aktima utvrđuje:

– standardizirani format u pogledu podataka o kaznenom djelu,

– podatke o sadržaju osuđujuće presude,

– pravila o tehničkoj provedbi ECRIS-a i razmjeni podataka o otiscima prstiju,

– sva druga tehnička sredstva za organizaciju i olakšavanje razmjene podataka, kao što su:

a) sredstva za olakšavanje razumijevanja i automatski prijevod prenesenih podataka,

b) sredstva kojima se podaci mogu razmjenjivati u elektroničkom obliku, posebno u pogledu tehničkih specifikacija i primjenjivih postupaka razmjene.