Što se promijenilo od NN 151/2022

Članak 1. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 1.; NN 152/2024: izmijenjen člancima 1. i 13.

(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Porez na dohodak iz stavka 1. ovoga članka uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima.

(2) Pripadnost poreza na dohodak određuje se prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika. Kada porezni obveznik u Republici Hrvatskoj nema prebivalište niti uobičajeno boravište, pripadnost se određuje prema sjedištu odnosno prebivalištu/uobičajenom boravištu isplatitelja.

(3) Iznimno od stavka 3 2. ovoga članka, pripadnost poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po osnovi ostvarenog dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa nekretnina iz članka 57. stavka 1. ovoga Zakona i dohotka od iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova iz članka 57. stavka 2. ovoga Zakona određuje se prema mjestu gdje se nekretnina odnosno smještajna jedinica nalaze nalazi.

(4) Raspodjela prihoda od poreza na dohodak utvrđuje se posebnim zakonom.

Članak 9. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 2.

(1) Porez na dohodak ne plaća se na:

1. naknadu razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske

2. naknadu plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zaštite i zaštite od elementarnih nepogoda

3. naknadu plaće zbog privremene spriječenosti za rad isplaćenu na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, državnog proračuna i centara za socijalnu skrb

4. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja, do propisanog iznosa

5. nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima

6. primitke učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima, a do propisanog iznosa

7. naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu

8. naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj

9. primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 21. ovoga Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa, te primitke bivših radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa

10. primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 29. ovoga Zakona i drugih djelatnosti koje se oporezuju na način propisan za samostalnu djelatnost, do propisanih iznosa

11. primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje do trenutka isplate navedenih primitaka u istom poreznom razdoblju nisu ostvarile primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 21. ovoga Zakona ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 39. ovoga Zakona, u neprofitnim organizacijama uz naknadu, a do propisanog iznosa

12. primitke po osnovi službenih putovanja po osnovi prijevoza i noćenja koje isplatitelji – neprofitne organizacije isplaćuju fizičkim osobama koje za te organizacije obavljaju poslove iz njihovoga djelokruga odnosno za njihove potrebe i uz naknadu, a pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prijevoza i noćenja glase na isplatitelja – neprofitnu organizaciju

13. potpora djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, uz uvjet da bivši radnik ne ostvaruje primitke iz članka 21. ovoga Zakona, ukupno do propisanog iznosa

14. stipendije učenicima i studentima za redovito školovanje na srednjim školama te studentima u redovitom statusu na sveučilišnim prijediplomskim studijima, preddiplomskim sveučilišnim diplomskim studijima, diplomskim ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim prijediplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim stručnim prijediplomskim studijima i stručnim diplomskim stručnim studijima, ukupno do propisanog iznosa

15. stipendije studenata za redovito školovanje u redovitom statusu na preddiplomskim sveučilišnim prijediplomskim studijima, sveučilišnim diplomskim ili studijima, sveučilišnim integriranim preddiplomskim prijediplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim diplomskim stručnim prijediplomskim studijima i poslijediplomanata stručnim diplomskim studijima i studenata na poslijediplomskoj razini te poslijedoktoranata poslijedoktoranada za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske i stipendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna Europske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima, i to studentima za redovito školovanje na visokim učilištima

16. športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje, do propisanog iznosa

17. nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa

18. premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 66,37 67,00 eura za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 796,44 804,00 eura godišnje

19. stipendije studentima u redovitom statusu na visokim učilištima, izabranima na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovito školovanje na visokim učilištima koje isplaćuju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstvenoistraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja

20. novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, novčane pomoći i naknade troškova prijevoza koje isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje prema propisima o zapošljavanju

21. primitke koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske unije u Republici Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, u skladu s financijskom uredbom Europske komisije, do propisanih iznosa

22. primitke Primitke u visini razlike između primljenih bespovratnih novčanih sredstava isplaćenih iz fondova Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske za provedbu mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti uz uništenje plovila ili mjere trajnog ukidanja prava na obavljanje ribolova obalnim mrežama potegačama, malim plivaricama i gospodarskog sakupljanja crvenog koralja uz uništenje plovila ili ribolovnih alata, u skladu s posebnim propisima, i knjigovodstvene vrijednosti tog uništenog plovila odnosno ribolovnih alata

23. stipendije studenata na poslijediplomskim studijima u skladu s točkama 14., 15. i 19. ovoga stavka te primitke, osim primitaka iz članka 5. ovoga Zakona, koji se isplaćuju poslijediplomantima studentima na poslijediplomskoj razini, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima u skladu s točkama 15. i 19. ovoga stavka odnosno iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, odobrenih na temelju javnih natječaja, vjerodostojnih isprava i do propisanih iznosa

24. premije dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, osiguravatelju odnosno Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje prema propisu kojim je uređeno dobrovoljno zdravstveno osiguranje, do propisanog iznosa

25. nacionalnu naknadu za starije osobe prema posebnim propisima i/ili

26. primitke fizičkih osoba ostvarene po osnovi obavljanja nesamostalnog rada ili djelatnosti za poslodavca koji nije registriran u Republici Hrvatskoj temeljem stečenog statusa digitalnog nomada sukladno posebnom propisu i/ili

27. primitke, po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu primljene od strane trećih osoba (napojnice) evidentirane u sustavu fiskalizacije prema posebnom propisu o fiskalizaciji, do propisanog iznosa.

(2) Ministar financija pravilnikom propisuje visine neoporezivih iznosa i vrste porezno priznatih troškova, vjerodostojne isprave na temelju kojih se odobravaju troškovi te oblik i sadržaj evidencija i izvješća o ostvarenim primicima namijenjenih pokriću troškova iz stavka 1. točaka 4., 6., 9., 10., 11., 13., 14., 16., 17., 21 21., 23., 24. i 23 27. ovoga članka.

Članak 11. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 3.

Primici i izdaci

(1) Primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju.

(2) Izdacima se smatraju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Primici i izdaci utvrđuju se primjenom načela blagajne.

(4) Primici se pripisuju onoj osobi koja ih je ostvarila. U slučaju prestanka porezne obveze primici se pripisuju onoj osobi kojoj se na temelju njihovog priljeva povećava gospodarska snaga (pravnom sljedniku).

(5) Izdaci se pripisuju onoj fizičkoj osobi kojoj se pripisuju i primici od gospodarske djelatnosti prema stavku 4. ovoga članka, bez obzira tko ih je učinio.

(6) Primici i izdaci koji su nastali u ime i za račun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju se ni primitkom ni izdatkom i ne utječu na visinu dohotka.

(7) Izdacima se ne smatraju ni oni izdaci koji se ne mogu jasno odvojiti od osobnih izdataka niti izdaci koji su uzrokovani osobnim potrebama poreznog obveznika ili nisu nastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, kao što su:

1. porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi i/ili

2. izdaci za novčane kazne i prekršaje, izdaci za troškove sudskog ili upravnog postupka u osobnim predmetima i kamate na zakašnjela plaćanja osobnih izdataka.

(8) Ako se porezni obveznik zbog osobnih razloga odrekne tražbine po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao tražbine ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos tražbine utvrđuje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od tražbine.

(9) Primitak se ne utvrđuje po osnovi tražbina od nepovezane osobe koje su se pokazale nenaplativima nakon provedenoga sudskog postupka ili drugog postupka sukladno posebnim propisima.

(10) Primitak se ne utvrđuje po osnovi otpisanih tražbina koje su potvrđene u skladu s posebnim propisom o stečaju potrošača i propisom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja.

(11) Primitak se ne utvrđuje po osnovi otpisanih tražbina od nepovezane osobe ako porezni obveznik dokaže da troškovi pokretanja određenih postupaka (tražbine koje su utužene ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljene u stečajnom postupku nad dužnikom ili drugom postupku u skladu s posebnim propisima) premašuju iznos tražbine, ili ako dokaže da je pokrenuo određene radnje radi naplate tražbine pri čemu je utvrdio konačnu nemogućnost naplate otpisanog iznosa tražbine.

(12) Primicima se ne smatraju otpisi tražbina od nepovezanih osoba, koje su zastarjele i koje u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 663,61 euro 665,00 eura po pojedinom dužniku koji je obveznik poreza na dobit ili obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti. Primicima se ne smatraju otpisi tražbina do 26,54 40,00 eura od nepovezanih fizičkih osoba čiji dug nije nastao po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, ako ukupno utvrđena tražbina po pojedinoj osobi na zadnji dan poreznog razdoblja ne prelazi taj iznos.

(13) Ako se porezni obveznik odrekne tražbine za naknadu iz koje se predujam poreza plaća po odbitku (naknade po osnovi rada, djelatnosti, usluga i drugog), u korist neke druge osobe (fizičke ili pravne), smatra se da je primitak ostvaren u trenutku kada je donio odluku o odricanju, pa isplatitelji primitka imaju obvezu, ovisno o izvorima toga primitka, obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak na način propisan ovim Zakonom.

Članak 14. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 4.; NN 152/2024: izmijenjen člankom 2.

Utvrđivanje osobnog odbitka

(1) Osnovica osobnog odbitka iznosi 331,81 euro.

(1) (2) Osnovni osobni odbitak i dijelovi Poreznom obvezniku se ostvareni dohodak iz članka 13. ovoga Zakona umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 600,00 eura i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez na dohodak.

(2) Dijelovi osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje izračunavaju se primjenom propisanih koeficijenata i osnovice osnovnog osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Poreznom obvezniku se ostvareni dohodak iz članka 13. ovoga Zakona umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 530,90 eura, izračunat kao koeficijent 1,6 osnovice osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka, i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez na dohodak.

(3) Rezident može uvećati osnovni osobni odbitak iz stavka 2 1. ovoga članka u visini iznosa:

(4) Djecom se u smislu stavka 4 3. ovoga članka smatraju djeca koju roditelji, maćehe odnosno očusi, posvojitelji, udomitelji i skrbnici uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja.

(5) Uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu stavka 4 3. ovoga članka smatraju se bračni drug, roditelji poreznog obveznika, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.

(6) Osobama s invaliditetom u smislu stavka 4 3. ovoga članka smatraju se fizičke osobe – porezni obveznik i/ili uzdržavani članovi njegove uže obitelji i uzdržavana djeca kojima je rješenjem donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugim posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje.

(7) Osobni odbitak poreznog obveznika čini osnovni osobni odbitak uvećan za dijelove i iznose osobnog odbitka na koje porezni obveznik ostvaruje pravo pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Članak 15. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 5.

Dio osobnog odbitka za dana darovanja i doprinose za zdravstveno osiguranje

(1) Poreznom obvezniku se osobni odbitak uvećava i za iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje.

(2) Porezni obveznik može uvećati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u tekućoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak ili je proveden poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, osobni odbitak uvećava se uvećava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovitu djelatnost primatelja darovanja. za svrhe utvrđene strateškim projektima prema posebnim propisima ili strategijom nadležnih ministarstava na temelju odluke nadležnog ministarstva donesene uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje način ostvarivanja prava iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 16. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 6.

Osobni odbitak nerezidenta

(1) Nerezidentu se ostvareni dohodak iz članka 13. ovoga Zakona umanjuje za osnovni osobni odbitak iz članka 14. stavka 3 1. ovoga Zakona za mjesece u kojima ostvaruje dohodak u tuzemstvu.

(2) Nerezidentu se osobni odbitak može uvećati i za dio osobnog odbitka za dana darovanja i doprinose za zdravstveno osiguranje na način i pod uvjetima propisanim člankom 15. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, rezident države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, osim Republike Hrvatske koji u Republici Hrvatskoj ostvari dohodak prema članku 5. ovoga Zakona, može u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak koristiti i osobni odbitak iz članka 14. stavka 4 3. ovoga Zakona za cijelo porezno razdoblje, uz uvjet da vjerodostojnim ispravama dokaže da navedeni dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj čini najmanje 90% njegova ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju i da je isti izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident.

Članak 17. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 7.

Uvjeti za priznavanje osobnog odbitka

(1) U smislu ovoga Zakona, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom (dalje u tekstu: uzdržavani članovi) smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze šesterostruki iznos osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. stavka 3 1. ovoga Zakona na godišnjoj razini.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju se u obzir:

1. primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora

2. doplatak za djecu

3. novčane potpore utvrđene u iznosu koji je zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore propisan kao iznos ispod kojeg se ne može isplatiti novčana potpora

4. potpore za novorođenče, odnosno primitak za opremu novorođenog djeteta

5. obiteljske mirovine djece nakon smrti roditelja

6. primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji

7. darovanja od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu, prema članku 8. stavku 1. točki 4. ovoga Zakona

8. naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom i naknada troškova službenog putovanja do propisanih iznosa na koje se sukladno odredbama ovoga Zakona ne plaća porez na dohodak

9. odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti

10. stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata isplaćene iz proračuna i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, u svrhu obrazovanja i stručnog usavršavanja

11. potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koje poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, uz uvjet da bivši radnik ne ostvaruje primitke iz članka 21. ovoga Zakona

12. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja i/ili

13. nacionalna naknada za starije osobe.

(3) Osobni odbitak prema članku 15. ovoga Zakona priznaje se nakon osobnog odbitka iz članka 14. stavaka 3 1. i 4 3. ovoga Zakona, a u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave ili na temelju podnesenog zahtjeva za priznavanjem prava u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

(4) U slučaju promjena tijekom mjeseca u kojem se koristi osobni odbitak isti se zaokružuje u korist poreznog obveznika na pune mjesece.

(5) Ako više osoba uzdržava člana ili članove, osobni odbitak za te osobe ravnomjerno se raspoređuje na sve koji te članove uzdržavaju, osim ako se sporazume drukčije.

(6) Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član za kojeg porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema članku 14. stavku 4 3. ovoga Zakona ostvari primitke iz stavka 1. ovoga članka u iznosu većem od šesterostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka godišnje, porezni obveznik koji je po toj osnovi koristio osobni odbitak obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu ili će se izvršiti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, porezni obveznik nema pravo u godišnjoj poreznoj prijavi ili posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza koristiti osobni odbitak za tog uzdržavanog člana, a uzdržavani član koji je ostvario oporezive primitke od kojih se prema članku 5. ovoga Zakona utvrđuje dohodak može, u skladu s ovim Zakonom, u navedenim postupcima godišnjeg obračuna koristiti osobni odbitak iz članka 14. ovoga Zakona.

(8) Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član za kojeg porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema članku 14. stavku 4 3. ovoga Zakona ostvari primitke iz stavka 1. ovoga članka, u godišnjem iznosu do šesterostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka, godišnju poreznu prijavu za to porezno razdoblje može podnijeti, odnosno bit će obuhvaćen posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg poreza, u skladu s ovim Zakonom, i to:

1. porezni obveznik – uzdržavatelj po osnovi ostvarenog dohotka iz članka 5. ovoga Zakona i koristiti osobni odbitak za tog uzdržavanog člana i

2. porezni obveznik – uzdržavani član po osnovi ostvarenog dohotka iz članka 5. ovoga Zakona i koristiti pravo na osobni odbitak iz članaka 14. – 16. ovoga Zakona.

(9) Ministar financija pravilnikom propisuje načine korištenja i vjerodostojne isprave za korištenje osobnog odbitka za poreznog obveznika i uzdržavane članove.

Članak 19. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člancima 8. i 9.; NN 152/2024: izmijenjen člankom 3.

Godišnji porez na dohodak plaća se po nižoj stopi od 20% na poreznu osnovicu do visine 47.780,28 60.000,00 eura te po višoj stopi od 30% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 47.780,28 60.000,00 eura.

Članak 19.a dodanNN 114/2023: dodan člankom 9.; NN 152/2024: izmijenjen člankom 4.

(1) Visine poreznih stopa iz članka 19. ovoga Zakona određuju predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave svojom odlukom.

(2) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može svojom odlukom propisati visine poreznih stopa u granicama propisanim ovim Zakonom, i to:

1. općina − nižu stopu u granicama od 15 % do 20 % te višu stopu u granicama od 25 % do 30 %

2. grad − nižu stopu u granicama od 15 % do 21 % te višu stopu u granicama od 25 % do 31 %

3. veliki grad i grad sjedište županije − nižu stopu u granicama od 15 % do 22 % te višu stopu u granicama od 25 % do 32 %

4. Grad Zagreb − nižu stopu u granicama od 15 % do 23 % te višu stopu u granicama od 25 % do 33 %.

(3) Odluka predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«, donosi se najkasnije do kraja studenoga tekuće godine, sa stupanjem na snagu 1. siječnja iduće godine i primjenjuje se do donošenja nove odluke.

(4) Jedinice lokalne samouprave dužne su odluku svog predstavničkog tijela iz stavka 1. ovoga članka dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi u roku od osam dana od dana njezina donošenja radi objave na mrežnim stranicama Porezne uprave.

(5) Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku kojom će propisati visinu poreznih stopa u propisanom roku, određuje se stopa od 20 % na poreznu osnovicu do visine 60.000,00 eura i 30 % na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 60.000,00 eura.

(6) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku iz stavka 1. ovoga članka na prijedlog izvršnog tijela.

Članak 21. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 10.

Primici po osnovi nesamostalnog rada

(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se:

1. svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos, a to su:

a) plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u svezi sa sadašnjim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa bez obzira na sadašnji status te osobe – umirovljenik ili neki drugi status, i to ako se radi o plaći za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa i možebitne druge isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa neovisno kada je u toj godini prestao radni odnos, odnosno raskinut ugovor o radu ili budućim radom po osnovi sadašnjeg radnog odnosa

b) primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih iznosa

c) plaća koju radniku umjesto poslodavca isplati druga osoba

d) naknada članu uprave i/ili izvršnom direktoru koji kao radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi

e) premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi životnog osiguranja, osiguranja njihove imovine, privatnoga zdravstvenog osiguranja, dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja iznad propisanog iznosa i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad propisanog iznosa

f) svi drugi primici koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku vezano uz radni odnos i odnos poslodavca i radnika bez obzira na oblik i način isplate ili temelja za isplatu, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno

2. poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dobit

3. primici (plaća) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za rad u tim društvima

4. primici (plaća) članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji im se isplaćuju za rad u tim tijelima i jedinicama i/ili

5. naknade plaće osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine, prema posebnom propisu.

(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i:

1. mirovine ostvarene na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje

2. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine svojim radnicima u vrijeme njihovog umirovljenja, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja

3. mirovine koje se isplaćuju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost, poduzetnicima koji su plaćali porez na dobit i drugim osobama na temelju prijašnjih uplata doprinosa u propisano obvezno osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak ili rashod i/ili

4. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu.

(3) Primicima u naravi smatraju se korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće iz stavaka 1. i 2. ovoga članka daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 2% godišnje, osim kamata po kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne radnicima uprave.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, primicima od nesamostalnog rada (plaćom) ne smatraju se primici koje poslodavci i isplatitelji tih primitaka isplaćuju svojim radnicima i drugim fizičkim osobama koje ostvaruju primitke (plaću), i to:

1. primici po osnovi autorskih naknada pod uvjetom da se autorske naknade isplaćuju na temelju ugovora o autorskim pravima i srodnim pravima sklopljenih između poslodavca/isplatitelja primitaka od nesamostalnog rada (plaće) i tih osoba za autorsko djelo i drugim uvjetima u skladu s propisima koji uređuju autorska i srodna prava te pod uvjetom da autorsko djelo nije stvoreno radom u radnom odnosu izvršavajući svoje obveze prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu

2. primici po osnovi rada članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, pod uvjetom da radnik istodobno nije član uprave ili izvršni direktor kod poslodavca ili isplatitelja te da je primitak ostvaren temeljem rada predstavnika radnika u organu poslodavca sukladno odredbama zakona kojim se uređuju radni odnosi i drugih posebnih propisa i/ili

3. primici u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica te udjela u društvu po povoljnijim uvjetima koje poslodavci i isplatitelji primitka odnosno plaće iz stavaka 1. i 2. ovoga članka daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(5) Primici iz stavka 4. ovoga članka smatraju se drugim dohotkom prema članku 39. ovoga Zakona, osim primitaka iz stavka 4. točke 3. ovoga članka koji se smatraju dohotkom od kapitala iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona.

(6) Radnicima, u smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka, smatraju se i službenici, namještenici i druge osobe koje su u radnom odnosu, prema propisima koji uređuju radni odnos.

Članak 24. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 11.; NN 152/2024: izmijenjen člankom 5.

Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada

(1) Kod dohotka od nesamostalnog rada predujam poreza obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka ili plaće, odnosno mirovine ili sam porezni obveznik, prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.

(2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke prema članku 23. ovoga Zakona koji su uplaćeni i umanjen za iznos mjesečnog osobnog odbitka: za rezidenta u skladu s člankom 14. stavcima 3 1. i 4 3. ovoga Zakona, odnosno za nerezidenta u skladu s člankom 16. stavkom 1. ovoga Zakona, a na temelju porezne kartice iz članka 26. ovoga Zakona.

(3) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 20% od mjesečne porezne osnovice do visine 3981,69 eura te po stopi od 30% na poreznu osnovicu iznad 3981,69 primjenom stopa utvrđenih prema članku 19.a ovoga Zakona, i to:

– niže stope na mjesečnu poreznu osnovicu do visine 5000,00 eura te

– više stope na mjesečnu poreznu osnovicu koji prelazi iznos od 5000,00 eura.

(4) Na način propisan stavcima 1. – 3. ovoga članka, dužna je postupiti i inozemna organizacija, koja ne uživa diplomatski imunitet u Republici Hrvatskoj i službenici te organizacije sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj pri isplati primitaka od nesamostalnog rada radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju te primitke.

(5) Obračunani predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz stavaka 2. i 3. ovoga članka umanjuje se za 50% umirovljenicima po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine ili poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

Članak 25. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 12.

Posebni slučajevi utvrđivanja predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada

(1) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obvezan je obračunani i obustavljen predujam poreza na dohodak iz mirovina uplatiti najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za svaki mjesec.

(2) Predujam poreza na dohodak od ostvarene mirovine ili razlike mirovina iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona koje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ili isplatitelj inozemnih mirovina iz sustava socijalnog osiguranja isplaćuje u tijeku kalendarskog mjeseca za više proteklih mjeseci, odnosno poreznih razdoblja obavlja se na način:

1. u slučaju isplata za više proteklih mjeseci istoga poreznog razdoblja primjenjuju se propisi koji važe na dan isplate i osobni odbitak za svaki mjesec za koji se obavlja isplata, utvrđen prema propisima koji su važili u mjesecu kada je mirovina ili razlika mirovine trebala biti isplaćena i/ili

2. u slučaju isplate mirovina ili razlike mirovina koje se odnose na protekla porezna razdoblja (kalendarske godine), kod obračuna se primjenjuju propisi koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena, odnosno kada je mirovina prema rješenju dospjela za isplatu.

(3) Iz primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih u naravi iz članka 21. stavka 3. ovoga Zakona, predujam poreza na dohodak plaća se najkasnije do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je primitak ostvaren.

(4) Porezni obveznik zaposlen u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet, kada je porezni obveznik i po ovom Zakonu, dužan je sam obračunati predujam poreza od nesamostalnog rada na način iz članka 24. ovoga Zakona i uplatiti ga u roku od 30 dana od dana isplate. Na isti način postupaju i navedeni isplatitelji primitaka ako na vlastiti zahtjev preuzmu obvezu obračunavanja, obustavljanja i uplate predujma poreza na dohodak za svoje radnike.

(5) Prema primitku od kojeg se prema odredbama ovoga Zakona utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada, a poslodavac ili isplatitelj primitka ili plaće iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona na dan dospjelosti primitak nije isplatio, a istodobno je, sukladno odredbama zakona kojim se uređuju radni odnosi, obvezan dostaviti radniku obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se i dospijeva na naplatu istodobno s nastankom obveze dostave obračuna radniku o dospjelom, a neisplaćenom primitku.

(6) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi primitka (plaće) iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona, ostvarenog u proteklim poreznim razdobljima, a koji se isplaćuje po sudskoj presudi prema članku 433.a Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. i 89/14.), nagodbi u tijeku sudskog postupka, nagodbi sklopljenoj s nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema zakonu kojim je uređen postupak mirenja, kao i u postupcima pred nadležnim službeničkim sudovima, obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitka prema propisima koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena, uz primjenu godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak i uz korištenje podataka dostavljenih od Porezne uprave o iskorištenom iznosu osobnog odbitka i primijenjenim poreznim stopama na godišnjoj razini, pod uvjetom da utuženi iznos primitka (plaće), odnosno iznos primitka utvrđen nagodbom sadržava iznos doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. Ako se isplata provede u ovršnom postupku na način da je poreznom obvezniku isplaćen ukupan primitak, porezni obveznik obvezan je uplatiti porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

(7) Ministar financija pravilnikom propisuje način provedbe ovoga članka.

Članak 29. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 13.

Samostalne djelatnosti

(1) Samostalnom djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti (obrtničke djelatnosti), u smislu ovoga Zakona, smatraju se:

1. djelatnosti u smislu zakona kojim se uređuje obavljanje obrta i sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti i/ili

2. ustup uz naknadu ili konačna prodaja imovinskih prava u okviru obrtničke djelatnosti ili djelatnosti slobodnog zanimanja iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se profesionalne djelatnosti fizičkih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja, odnosno djelatnosti fizičkih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak. Djelatnostima slobodnih zanimanja osobito se smatraju:

1. samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i druge slične djelatnosti

2. samostalna djelatnost znanstvenika, književnika, izumitelja i druge slične djelatnosti

3. samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti i/ili

4. samostalna djelatnost novinara, umjetnika i športaša.

(3) Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu ili ako po toj osnovi u poreznom razdoblju ostvare ukupni godišnji primitak veći od 10.684,19 10.685,00 eura.

(4) Djelatnošću proizvodnje električne energije smatra se djelatnost proizvodnje električne energije od strane krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije uz ispunjenje ostalih uvjeta propisanih propisom kojim se uređuje preuzimanje električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu. Ako fizičke osobe, proizvođači električne energije koje kao krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom, a koje su prethodno bile proizvođači električne energije kao korisnici postrojenja za samoopskrbu, ostvare ukupan godišnji primitak veći od četverostrukog trostrukog iznosa osnovice osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona, obveznici su poreza na dohodak.

Članak 32. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 14.

Izdaci po osnovi samostalnih djelatnosti

(1) Izdaci po osnovi samostalnih djelatnosti (dalje u tekstu: poslovni izdaci) su svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja radi stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka. U poslovne izdatke poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti ulaze oni izdaci koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.

(2) U poslovne izdatke ulaze i knjigovodstvene vrijednosti pojedinačno ili ukupno prodanih ili izuzetih dobara dugotrajne imovine koja su se vodila ili trebala voditi u popisu dugotrajne imovine. Poslovnim izdacima smatraju se i troškovi otuđenja i likvidacije.

(3) Poslovnim izdacima smatraju se i ulaganja osim ulaganja financijske imovine i ulaganja u dugotrajnu imovinu.

(4) Primljeni krediti i zajmovi nisu poslovni primitak, a otplate kredita i zajmova nisu poslovni izdatak.

(5) Plaćene kamate po kreditima i zajmovima za obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim izdacima, a naplaćene kamate po sredstvima i plasmanima sredstava koja služe za obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim primicima, ako nisu oporezive po odbitku u skladu s člankom 65. i člankom 70. stavkom 1. ovoga Zakona.

(6) Poslovnim izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti smatraju se i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima.

(7) Poslovni izdaci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge, koji služe za stjecanje dohotka, priznaju se u visini cijene nabave ili troška proizvodnje.

(8) Poslovnim izdacima se smatraju izdaci za plaće i obvezni doprinosi na plaću radnika i fizičkih osoba koje ostvaruju primitke iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona (plaće s porezima i doprinosima) u visini stvarnih isplata.

(9) Poslovnim izdacima smatraju se i otpisi prema članku 35. stavku 4. ovoga Zakona na način i prema stopama propisanim zakonom kojim se uređuje porez na dobit.

(10) Poslovnim izdacima po osnovi otpisa ne smatraju se otpisi povećane vrijednosti dugotrajne imovine zbog revalorizacije.

(11) Poslovnim izdacima se smatraju i premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja uplaćene u korist radnika i/ili osobno poreznog obveznika koji obavlja samostalnu djelatnost, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, na koje se ne plaća porez na dohodak sukladno članku 9. točki 18. ovoga Zakona.

(12) Poslovnim izdacima se smatraju proizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika prilagođeni za te svrhe s oznakom »nije za prodaju« te drugi reklamni predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda i drugog oblika reklame (čaše, pepeljare, stolnjaci, podmetači, olovke, rokovnici, privjesci i slično) dani za uporabu u prodajnom prostoru kupca, a ako se daju potrošačima, smatraju se izdatkom ako je njihova pojedinačna vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost do 21,24 22,00 eura.

Članak 35. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 15.

Popis dugotrajne imovine

(1) Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. Dugotrajna se imovina i nakon što je u cijelosti otpisana zadržava u popisu dugotrajne imovine do trenutka prodaje, darovanja ili drugog načina otuđenja ili uništenja.

(2) U popis dugotrajne imovine unose se stvari i prava, ako su njihove nabavne cijene, odnosno troškovi proizvodnje (nabavna vrijednost) veći od 464,53 665,00 eura i ako je njihov vijek trajanja dulji od godinu dana. Prava ulaze u popis dugotrajne imovine samo ako je kod njihove nabave plaćena naknada.

(3) U popis dugotrajne imovine unosi se pojedinačna nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, vijek trajanja (korištenja), knjigovodstvena vrijednost i otpisi.

(4) Nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, koja su unesena u popis dugotrajne imovine, otpisuje se u skladu s propisima kojima se uređuje porez na dobit. Ako se dobro dugotrajne imovine zbog uništenja više ne može koristiti ili ako se proda, izuzme ili na drugi način otuđi, tada se njegova knjigovodstvena vrijednost otpisuje u cijelosti.

Članak 39. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 16.

Drugi dohodak

(1) Drugi dohodak je razlika između svakoga pojedinačnog primitka prema stavku 2., odnosno stavku 3. ovoga članka umanjen za propisane izdatke iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.

(2) Drugi dohodak ostvaruje se po osnovi primitaka koji se ne smatraju primicima određenim po osnovi:

1. nesamostalnog rada iz članka 21. ovoga Zakona

2. samostalne djelatnosti iz članka 29. ovoga Zakona

3. imovine i imovinskih prava iz članaka 56. – 59. ovoga Zakona

4. kapitala iz članaka 64. – 69. ovoga Zakona.

(3) Primicima prema stavcima 1. i 2. ovoga članka osobito se smatraju:

1. primici po osnovi djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu

2. autorske naknade isplaćene prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava

3. primici po osnovi djelatnosti športaša

4. primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenta, akvizitera, športskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te druge slične djelatnosti

5. primici u naravi – korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti prema članku 21. stavku 3. ovoga Zakona, a koje davatelji tih primitaka daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 21. ovoga Zakona

6. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja iz članka 9. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa

7. primici učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima iz članka 9. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa

8. stipendije učenicima i studentima za redovito školovanje na srednjim školama te studentima u redovitom statusu na sveučilišnim prijediplomskim studijima, preddiplomskim sveučilišnim diplomskim studijima, diplomskim ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim prijediplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim stručnim prijediplomskim studijima i stručnim diplomskim stručnim studijima iz članka 9. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa

9. športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima amaterima za njihovo športsko usavršavanje iz članka 9. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa

10. nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima amaterima prema posebnim propisima iz članka 9. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona, iznad propisanih iznosa i/ili

11. ostali posebno nenavedeni primici koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji.

(4) Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim propisima.

(5) Iznimno, pri utvrđivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka izdaci se, prije izdataka iz stavka 4. ovoga članka ako su obračunani i plaćeni prema posebnim propisima, priznaju u visini 30% ostvarenih primitaka fizičkim osobama po osnovi:

1. autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava, uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost

2. profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i športaša koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju i/ili

3. primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem i televizijom te zabavnim priredbama.

(6) Porezni obveznik koji ostvaruje drugi dohodak iz stavka 1. ovoga članka po osnovi djelatnosti može na vlastiti zahtjev, upisom u registar poreznih obveznika, utvrđivati dohodak u skladu s člancima 30. – 35. ovoga Zakona, odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti. Zahtjev za promjenom načina utvrđivanja i oporezivanja dohotka porezni obveznik obvezan je podnijeti na početku ostvarivanja dohotka, na početku obavljanja djelatnosti ili do kraja tekuće godine za iduću godinu.

(7) Porezni obveznik koji prema stavku 6. ovoga članka utvrđuje dohodak u skladu s člancima 30. – 35. ovoga Zakona ne može koristiti izdatke iz stavka 5. ovoga članka.

(8) Izdaci iz stavka 5. ovoga članka priznaju se pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka.

(9) Ministar financija pravilnikom propisuje vrste primitaka u naravi iz stavka 3. točke 5. ovoga članka i način njihova utvrđivanja.

Članak 40. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 17.; NN 152/2024: izmijenjen člankom 6.

Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

(1) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka prema članku 39. stavku 1. ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 20% primjenom niže stope utvrđene prema članku 19.a ovoga Zakona bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 14. ovoga Zakona.

(2) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji prilikom svake isplate i istodobno s isplatom. Na isti način isplatitelji obračunavaju i obustavljaju predujam poreza na dohodak koji ostvare nerezidenti obavljanjem djelatnosti iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, predujam poreza na dohodak od drugog dohotka prema članku 39. stavku 1. ovoga Zakona po osnovi primitaka učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga plaća se po odbitku, po nižoj stopi od 20% utvrđenoj prema članku 19.a ovoga Zakona od osnovice koju čini iznos primitka iznad propisanog neoporezivog iznosa primitaka učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga i iznosa godišnjeg osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. stavka 3 1. ovoga Zakona.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje način provedbe ovoga članka.

Članak 46. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 18.; NN 152/2024: izmijenjen člankom 7.

Godišnji porez na dohodak

(1) Godišnji porez na dohodak utvrđuje se prema poreznoj osnovici iz članka 18. ovoga Zakona te se tako utvrđen godišnji porez umanjuje za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na mirovinu ili za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na ostali dohodak od nesamostalnog rada ako porezni obveznik ima prebivalište i boravi na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

(2) Godišnji porez na dohodak koji se utvrđuje prema poreznoj osnovici iz članka 18. ovoga Zakona umanjuje se:

– fizičkim osobama do 25 godina života koje ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona) i to za 100% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice na koju se sukladno članku 19. ovoga Zakona plaća godišnji porez po nižoj stopi od 20%,, a koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona)

– fizičkim osobama od 26 do 30 godina života koje ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona) i to za 50% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice na koju se sukladno članku 19. ovoga Zakona plaća godišnji porez po nižoj stopi od 20%,, a koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona).

(3) Godišnji porez na dohodak koji se utvrđuje prema poreznoj osnovici iz članka 18. ovoga Zakona umanjuje se fizičkim osobama s prebivalištem i boravištem u Republici Hrvatskoj koje imaju državljanstvo Republike Hrvatske i koje su neprekidno, najmanje dvije godine boravile u inozemstvu prema podacima iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, a koje nisu po nalogu tuzemnog poslodavca izaslane na rad u inozemstvo, za 100 % razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona u razdoblju od pet godina.

(4) Umanjenje iz stavka 3. ovoga članka primjenjuje se na fizičke osobe hrvatske iseljenike i njihove potomke u prekomorske i europske države utvrđene u skladu s propisom kojim se uređuju odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i na fizičke osobe hrvatske iseljenike, članove obitelji hrvatskog iseljenika, potomke hrvatskog iseljenika ili članove obitelji potomka hrvatskog iseljenika u prekomorske države utvrđene u skladu s tim propisom, a kojima je odobren privremeni boravak u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva ili im je odobren stalni boravak sukladno propisu kojim se uređuju boravci stranaca u Republici Hrvatskoj.

(5) Razdoblje od pet godina iz stavka 3. ovoga članka primjenjuje se od 1. siječnja godine u kojoj su ispunjeni uvjeti iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.

(6) Porezni obveznik koji ostvaruje pravo na umanjenje iz stavka 3. ovoga članka, iznimno može isto dokazivati podnošenjem obrasca za priznavanjem prava u posebnom postupku na način iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona ili do propisanog roka za podnošenje prigovora iz članka 54. stavka 3. ovoga Zakona.

(7) Umanjenje iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se prije umanjenja iz stavka 1. ovoga članka.

(8) Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak iz stavka 2. ovoga članka koristi se za cijelo porezno razdoblje u kojem obveznik navršava određenu godinu života.

(9) Umanjenje iz stavka 3. ovoga članka isključuje korištenje umanjenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(10) Od utvrđenog i umanjenog godišnjeg poreza na dohodak, sukladno stavku stavcima 1. do 3. ovoga članka, odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza po svim iskazanim dohocima prema članku 13. ovoga Zakona te se utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza.

(11) Obveznicima poreza na dohodak porez se utvrđuje poreznim rješenjem, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.

(12) Porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku. Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost plaćaju porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi s sa zadnjim danom podnošenja roka za podnošenje godišnje porezne prijave.

(13) Ako je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja platio veći predujam od poreza na dohodak utvrđenog rješenjem, više plaćeni porez vraća se poreznom obvezniku. Iznimno, poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 29. ovoga Zakona i poreznim obveznicima koji dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 30. – 35. ovoga Zakona, više plaćeni porez vraća se na njihov zahtjev ili im se uračunava u predujam za iduće razdoblje.

(14) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje ostvarivanje prava na umanjenja i primjene umanjenja propisanih ovim člankom te način provedbe ovoga članka.

Članak 47. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 19.

Utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak od nesamostalnog rada

(1) Poslodavac i isplatitelj primitaka i mirovina iz članka 21. ovoga Zakona obvezan je za radnike i druge fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada iz članka 20. ovoga Zakona izvršiti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u mjesecu prosincu tekuće godine, a najkasnije do 31. prosinca, ako tijekom godine dohodak od nesamostalnog rada nije redovito mjesečno isplaćivan pa nije iskorišten osobni odbitak iz članka 14. stavaka 3 1. i 4 3. ovoga Zakona ili je po toj osnovi porezno opterećenje u pojedinim mjesecima bilo različito pa je porez uplaćen u većem iznosu.

(2) Poslodavac i isplatitelj primitaka i mirovina obvezan je izvršiti godišnji obračun iz stavka 1. ovoga članka za radnike i fizičke osobe koji su kod njega ostvarivali plaću, mirovinu ili primitke iz članka 21. ovoga Zakona u cijelom poreznom razdoblju, a nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak.

(3) Poslodavac i isplatitelj primitaka obvezan je postupiti na način iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ako je radnik i druga fizička osoba koja ostvaruje primitke iz članka 21. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona u tijeku poreznog razdoblja koristila pravo na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, bolovanje iznad 42 dana ili drugi dopust za koji se prema posebnim propisima isplaćuje naknada plaće na teret sredstava obveznih osiguranja, osim ako je to pravo koristila svih 12 mjeseci poreznog razdoblja, odnosno u svim ostalim slučajevima kada je porezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito te bi na temelju godišnjeg obračuna radnik i druga fizička osoba ostvarila razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog poreza zbog ravnomjernoga godišnjeg oporezivanja, odnosno izravnanja porezne osnovice.

(4) Poslodavac i isplatitelj primitaka i mirovina iz članka 21. ovoga Zakona u godišnjem obračunu iz stavka 1. ovoga članka isključivo koristi podatke kako su iskazani na poreznoj kartici uzimajući u obzir od kada vrijede iskazani podaci.

Članak 49. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 20.

Porezni obveznici koji ne podnose godišnju poreznu prijavu

(1) Godišnju poreznu prijavu ne podnosi, u skladu s ovim Zakonom, porezni obveznik za:

1. dohodak od imovine i imovinskih prava iz članaka 56. – 59. ovoga Zakona

2. dohodak od kapitala iz članaka 64. – 69. ovoga Zakona

3. drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa prema članku 75. ovoga Zakona

4. drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena prema članku 76. ovoga Zakona i, drugi dohodak po osnovi privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi prema članku 76.a ovoga Zakona i drugi dohodak po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) prema članku 76.b ovoga Zakona te

5. dohodak koji se u poreznom razdoblju oporezuje u paušalnom iznosu prema članku 82. ovoga Zakona.

(2) Godišnju poreznu prijavu ne podnose niti porezni obveznici na koje se primjenjuje poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza.

Članak 51. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 21.

Opće odredbe

(1) Posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak smatra se postupak utvrđivanja ukupnog godišnjeg dohotka i ukupnog godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koji provodi Porezna uprava po službenoj dužnosti, osim u slučajevima iz članka 52. ovoga Zakona.

(2) Godišnjim dohotkom na koji se primjenjuje poseban postupak iz stavka 1. ovoga članka smatra se ukupan dohodak od nesamostalnog rada i drugi dohodak koji se ne smatra konačnim ostvaren u poreznom razdoblju.

(3) Poseban postupak iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se na porezne obveznike koji u poreznom razdoblju ostvare dohodak iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 54. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 22.

Postupanje Porezne uprave u posebnom postupku, izdavanje privremenog poreznog rješenja i podnošenje prigovora

(1) Porezna uprava, primjenjujući poseban postupak iz članka 51. ovoga Zakona, obvezna je, na temelju evidencija i podataka kojima raspolaže, odnosno podataka koje je dostavio porezni obveznik, utvrditi poreznom obvezniku godišnji dohodak ostvaren u poreznom razdoblju te razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat, o čemu izdaje privremeno porezno rješenje.

(2) Privremeno porezno rješenje o utvrđenom godišnjem dohotku ostvarenom u poreznom razdoblju te razlici poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat Porezna uprava dostavit će poreznom obvezniku prema adresi njegova prebivališta ili uobičajenog boravišta iz službenih evidencija kojima raspolaže i to najkasnije do 30. lipnja tekuće za prethodnu godinu. Dostavom privremenog poreznog rješenja na navedenu adresu smatra se da je, u smislu ovoga Zakona, izvršena osobna dostava. Porezna uprava će temeljem dostavljenih privremenih poreznih rješenja izvršiti zaduženje poreznih obveznika za utvrđenu razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili poreznim obveznicima izvršiti povrat ako porezni obveznik ispunjava uvjete za povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno ovom Zakonu i propisu kojim je uređen opći porezni postupak.

(3) Protiv privremenog poreznog rješenja iz stavka 2. ovoga članka donesenog na temelju izračuna godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od strane Porezne uprave porezni obveznik može podnijeti prigovor najkasnije do 31. srpnja tekuće za prethodnu godinu, ako smatra da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni. Iznimno, porezni obveznici koji privremeno porezno rješenje zaprime nakon roka propisanog stavkom 2. ovoga članka mogu podnijeti prigovor u roku od 30 dana od dana primitka privremenog poreznog rješenja.

(4) O prigovoru iz stavka 3. ovoga članka odlučuje prvostupanjsko porezno tijelo rješenjem u roku od 30 dana od dana zaprimanja prigovora.

(5) Ako prvostupanjsko porezno tijelo po podnesenom prigovoru, a nakon izvršene provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješenju, utvrdi da postoji osnova za izmjenu privremenog poreznog rješenja u skladu s navodima iz prigovora, donosi porezno rješenje protiv kojeg nije dopuštena žalba, a porezna obveza utvrđena poreznim rješenjem smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom.

(6) Osnova za izmjenu privremenog poreznog rješenja ne može biti propuštanje roka za podnošenje obrasca za priznavanjem prava u posebnom postupku ili obrasca za pokretanje posebnog postupka, osim u slučaju opravdanih razloga sukladno odredbama zakona kojim je uređen opći porezni postupak.

(7) Ako prvostupanjsko porezno tijelo po podnesenom prigovoru, a nakon izvršene provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješenju, utvrdi da navodi iz prigovora nisu osnovani, donosi se porezno rješenje kojim se odbija prigovor te se protiv takvog rješenja može izjaviti žalba u roku od 30 dana od dana dostave poreznog rješenja.

(8) Za porezne obveznike koji ne postupe na način i u roku propisanom stavkom 3. ovoga članka, obveza utvrđena privremenim poreznim rješenjem iz stavka 2. ovoga članka smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom.

(9) Porezni obveznik kojem je na način propisan stavkom 2. ovoga članka izvršeno zaduženje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak obvezan je dužnu razliku uplatiti u roku od 15 dana od isteka roka za prigovor iz stavka 3. ovoga članka.

(10) Porezni obveznik kojem je na način propisan stavkom 7. ovoga članka izvršeno zaduženje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak obvezan je dužnu razliku uplatiti u roku od 15 dana od dana osobne dostave u smislu ovoga Zakona.

(11) U slučaju provedbe posebnog postupka iz članka 51. ovoga Zakona, kojim je utvrđeno da razlike godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili povrat nema ili da bi troškovi utvrđivanja i naplate poreza ili povrata poreza bili nerazmjerni naplaćenom porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak, Porezna uprava neće poreznim obveznicima dostavljati privremeno porezno rješenje.

(12) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj privremenog poreznog rješenja iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 56. izmijenjenNN 152/2024: izmijenjen člankom 13.

Dohodak od imovine i imovinskih prava

Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika između primitaka po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova, primitaka od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava u skladu s posebnim propisima, primitaka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava i izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima.

Članak 57. izmijenjenNN 152/2024: izmijenjen člancima 8. i 13.

Dohodak od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava

(1) Kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina priznaju se izdaci u visini 30% od ostvarene najamnine ili zakupnine.

(2) Iznimno od članka 56. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka, poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova porez na dohodak po osnovi obavljanja te djelatnosti utvrđuje se u paušalnom iznosu pod uvjetima i na način propisan člancima 61. i 82. ovoga Zakona.

(3) Porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od imovine iz stavka 2. ovoga članka je fizička osoba – građanin, iznajmljivač kojemu je na temelju rješenja o odobrenju nadležnog ureda odobreno pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu u skladu s odredbama zakona kojima se uređuje ugostiteljska djelatnost.

(4) Za slučaj iz stavka 2. ovoga članka, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave obvezno je donijeti odluku kojom će propisati visine paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, a koje ne mogu biti manje od 19,91 euro niti veće od 199,08 eura. (4) odnosno smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj. Odluku o visini iznosa paušalnog poreza predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi sukladno kategoriji u koju je jedinica lokalne samouprave razvrstana prema indeksu turističke razvijenosti, utvrđenom za prethodnu godinu, sukladno posebnom propisu, u granicama propisanim ovim Zakonom, i to:

(5) Odluka predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz stavka 3. ovoga članka može se mijenjati najkasnije do 15. prosinca tekuće godine, a primjenjuje se od 1. siječnja sljedeće godine do donošenja nove odluke kojom će se propisati visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj.

(6) Jedinice lokalne samouprave dužne su odluku svog predstavničkog tijela iz stavka 3. ovoga članka dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi u roku od osam dana od dana njezina donošenja radi objave na mrežnim stranicama Porezne uprave.

(7) Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku kojom će propisati visine paušalnog poreza u propisanom roku, visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno po smještanoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj određuje se:

(8) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog izvršnog tijela.

(9) Kod ostvarivanja dohotka od imovinskih prava izdaci se utvrđuju u visini stvarno nastalih izdataka, za koje porezni obveznik posjeduje uredne i vjerodostojne isprave. Izdaci se mogu priznati u izvješću koje porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka godine za koju se izvješće podnosi.

(10) U slučaju iz stavka 6 9. ovoga članka, utvrđena porezna obveza plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(11) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj izvješća o stvarno nastalim izdacima iz stavka 6 9. ovoga članka.

Članak 58. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 23.; NN 152/2024: izmijenjen člankom 9.

Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava

(1) Dohotkom iz članka 56. ovoga Zakona smatra se i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos. Dohodak čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Troškovi ulaganja za koje porezni obveznik posjeduje vjerodostojne isprave te troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci.

(2) Dohodak od otuđenja nekretnina iz stavka 1. ovoga članka ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona, a i u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon dvije godine od dana nabave odnosno nakon dvije godine od dana kada je nekretnina osposobljena za uporabu, ako je nekretnina izgrađena, rekonstruirana ili je promijenila oblik i namjenu.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava oporezuje se ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana stjecanja nekretnine ili imovinskog prava, osim ako se nekretnine izvlašćuju na temelju posebnog zakona te ako se otuđuju zemljišta čija je pojedinačna površina do 250 m2, a ukupno do 1000 m2 odnosno u razdoblju od pet godina od dana kada su stečene nekretnine osposobljene za uporabu u slučaju izgradnje, rekonstrukcije ili promjene oblika i namjene. Ako se otuđuje zgrada s više stanova ili poslovnih prostora ili građevinsko zemljište ili više zemljišnih čestica, jednom nekretninom smatra se svaki stan, poslovni prostor, gradilište ili zemljišna čestica. Dohodak čini razlika između ukupnog iznosa primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnina ili imovinskih prava koji se otuđuju u razdoblju od pet godina i njihove nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda te za troškove ulaganja i otuđenja za koje porezni obveznik posjeduje vjerodostojne isprave.

(4) Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ne oporezuje se:

1. ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 14. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona

2. ako se nekretnine izvlašćuju na temelju posebnog zakona

3. ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 14. stavaka 5 4. i 6 5. ovoga Zakona, te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka te, osim u slučaju kada porezni obveznik tako stečene nekretnine otuđi u izmijenjenom obliku od stečenog ovisno o njihovim obilježjima i namjenama

4. ako je otuđenje u neposrednoj vezi s nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava. (5), osim u slučaju kada porezni obveznik tako stečene nekretnine otuđi u izmijenjenom obliku od stečenog ovisno o njihovim obilježjima i namjenama.

(5) Radi dokazivanja da se radi o nekretnini koja je služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 14. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona, porezni obveznik dužan je dokazati činjenicu stalnog stanovanja, pri čemu se prijava prebivališta na adresi nekretnine ne smatra dovoljnim dokazom.

(6) Dohodak od otuđenja nekretnina iz stavka 3. ovoga članka ne oporezuje se ako se otuđuju zemljišta čija je pojedinačna površina do 250 m², a ukupno do 1000 m².

(7) Ako je nekretnina iz stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka stečena darovanjem i otuđena u roku od dvije godine od dana njezine nabave od strane darovatelja, otuđitelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na način iz stavka 1. ovoga članka. U slučaju stjecanja nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se dan nabave darovatelja, a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku nabave.

(8) Ako su nekretnine i imovinska prava iz stavka 3. ovoga članka stečena darovanjem i otuđena u roku od pet godina od dana njihove nabave od strane darovatelja, darovatelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na način iz stavka 3. ovoga članka.

(9) Gubici od otuđenja nekretnina i imovinskih prava mogu se odbiti samo od dohotka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini. Gubici od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iskazuju se najviše do visine porezne osnovice.

(10) Porezni obveznici koji ostvare gubitke od otuđenja nekretnina i imovinskih prava mogu, radi priznavanja istih, Poreznoj upravi podnijeti godišnje izvješće u kojem se iskazuje ukupno ostvaren iznos dohotka te ukupno ostvaren iznos gubitaka na zadnji dan godine za koju se izvješće podnosi, i to u roku od 15 dana od dana isteka godine za koju se izvješće podnosi.

(11) U slučaju iz stavka 8 10. ovoga članka, utvrđena porezna obveza plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(12) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj izvješća o ostvarenim gubicima od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iz stavka 8 10. ovoga članka.

Članak 61. izmijenjenNN 152/2024: izmijenjen člankom 13.

Promjena načina utvrđivanja dohotka od imovine

Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina i pokretnina, iznajmljivanjem kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranjem kampova, a obveznik je po toj osnovi poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost ili po osnovi obavljenih usluga od te imovine, koje su oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost, u poreznom razdoblju ostvaruje ukupne primitke veće od iznosa propisanog za obvezni upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost utvrđuje dohodak od imovine u skladu s člancima 30. – 35. ovoga Zakona, odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti.

Članak 62. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 24.; NN 152/2024: izmijenjen člancima 10. i 13.

Utvrđivanje poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava

(1) Kod dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine, osim dohotka ostvarenog iznajmljivanjem kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranjem kampova iz članka 82. ovoga Zakona, porez na dohodak plaća se prema rješenju Porezne uprave, i to do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. Porez na dohodak plaća porezni obveznik po postupku i na način iz članka 37. ovoga Zakona, a po stopi od 10%. 12 %.

(2) Porez na dohodak od imovinskih prava obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitka kao porez po odbitku istodobno s isplatom primitka, i to od ukupne naknade primjenom stope od 20%. 24 %.

(3) Porez na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava plaćaju porezni obveznici prema rješenju Porezne uprave jednokratno na pojedinačno ostvareni primitak, i to u roku od 15 dana od dana primitka rješenja Porezne uprave o utvrđenom porezu na dohodak. Porez na dohodak se utvrđuje od porezne osnovice iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona primjenom stope od 20%. 24 %.

(4) Porez na dohodak od otuđenja više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana stjecanja plaćaju porezni obveznici prema rješenju Porezne uprave jednokratno u roku od 15 dana od dana dostave rješenja Porezne uprave o utvrđenom porezu na dohodak, na ukupno ostvareni primitak od otuđenja nekretnina iste vrste ili imovinskih prava iste vrste u tom razdoblju, a koje se donosi nakon otuđenja četvrte nekretnine iste vrste ili četvrtog imovinskog prava iste vrste. Za svako daljnje otuđenje nekretnine iste vrste ili imovinskog prava iste vrste u razdoblju od pet godina u kojem je već utvrđen dohodak od otuđenja nekretnina iste vrste ili imovinskih prava iste vrste, donosi se novo rješenje za tu nekretninu ili imovinsko pravo koje se otuđuje. Porez na dohodak se utvrđuje od porezne osnovice iz članka 58. stavka 3. ovoga Zakona primjenom stope od 20%. 24 %.

(5) Ranije plaćeni porez na dohodak iz stavka 3. ovoga članka po osnovi otuđenja nekretnine ili imovinskog prava iste vrste uračunava se u poreznu obvezu utvrđenu po osnovi stavka 4. ovoga članka.

(6) Porez na dohodak od posebnih vrsta imovine iz članka 59. ovoga Zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitka kao porez po odbitku najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za tekući mjesec. Porez na dohodak se plaća po stopi od 10%. 12 %.

(7) Radi utvrđivanja poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik obvezan je ispravu o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina dostaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu, u roku od osam dana od dana nastanka ili promjena činjenica bitnih za oporezivanje.

(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, ako je javni bilježnik na ispravi o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina ovjerio potpis poreznog obveznika ili je takvu ispravu potvrdio (solemnizirao) odnosno sastavio u obliku javnobilježničkog akta, javni bilježnik dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana obavljene službene radnje jedan primjerak te isprave dostaviti elektroničkim putem ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika koji ostvaruje dohodak od imovine iz stavka 1. ovog članka, u kojem slučaju sam porezni obveznik nema obvezu podnošenja isprave prema stavku 7. ovoga članka.

(9) Smatra se da je ostvarena najamnina i zakupnina i u slučaju kada je nekretnina i/ili pokretnina predana na uporabu ili korištenje drugoj osobi bez isprave o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina.

(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, najamnina i zakupnina nije ostvarena u slučaju kada porezni obveznik nekretninu i pokretninu preda na uporabu ili korištenje sljedećim osobama: njegovu bračnom drugu, njegovu krvnom srodniku u ravnoj liniji, u pobočnoj liniji do drugog stupnja, po tazbini do istog stupnja bez obzira na to je li brak prestao ili nije, posvojitelju, posvojeniku, skrbniku, osobi pod skrbništvom te osobi koja s njime živi u zajedničkom kućanstvu.

(11) Ministar financija pravilnikom propisuje način provedbe ovoga članka.

Članak 65. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 25.

Dohodak od kapitala po osnovi kamata

(1) Kamatama iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se primici od tražbina svake vrste, a osobito:

1. primici od kamata na štednju u eurima i deviznu štednju (po viđenju, oročenu ili rentnu štednju, uključujući i prinos, nagradu, premiju i svaku drugu naknadu ostvarenu iznad visine uloženih sredstava)

2. primici od kamata po vrijednosnim papirima

3. primici od kamata po osnovi danih zajmova i

4. primici ostvareni na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u obliku kamata, ako se ne oporezuju kao udjeli u dobiti na temelju podjele dobiti ili prihoda investicijskog fonda.

(2) Kamatama iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se:

1. zatezne kamate

2. naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave

3. kamate na pozitivno stanje na računu za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet, kamate ostvarene po osnovi pologa i štednje po viđenju, koje su ostvarene od banaka, štedionica i drugih financijskih institucija, te kamate ostvarene temeljem namjenski oročenih depozitima koji služe za osiguranje tražbina banke pod uvjetom da su te kamate manje od najmanje kamate za oročenu štednju, odnosno ako iznose najviše do 0,5% godišnje. Najmanja kamata za oročenu štednju ne odnosi se na namjenske oročene depozite koji služe za osiguranje tražbina banke

4. primici od kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, neovisno o izdavatelju i vrsti obveznica i te u dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca koje izdaje Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i

5. primici po osnovi prinosa na životno osiguranje s obilježjem štednje (isplaćena naknada iznad uplaćenih premija osiguranja) i prinosa po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

Članak 67. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 26.

Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka

(1) Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona čini razlika između ugovorene prodajne cijene, odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti.

(2) Primicima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se primici od otuđenja financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda (u daljnjem tekstu: financijska imovina), odnosno primici od:

1. prenosivih vrijednosnih papira i strukturiranih proizvoda, uključivo i udjela u kapitalu trgovačkih društava i drugih vrsta udruživanja čiji je način raspolaganja udjelima usporediv s takvim društvima

2. instrumenata tržišta novca

3. jedinica u subjektima za zajednička ulaganja

4. izvedenica i/ili

5. razmjernog dijela likvidacijske mase u slučaju likvidacije investicijskog fonda te ostali primici ostvareni od vlasničkih udjela u slučaju likvidacije, prestanka ili istupa.

(3) Otuđenjem financijske imovine iz stavka 2. ovoga članka smatra se prodaja, zamjena, darovanje i drugi prijenos.

(4) Otuđenjem iz stavka 3. ovoga članka ne smatra se:

1. prijenos udjela iz jednog u drugi dobrovoljni mirovinski fond

2. zamjena vrijednosnih papira s istovrsnim papirima istog izdavatelja pri čemu se ne mijenjaju odnosi među članovima i kapital izdavatelja, kao i zamjena vrijednosnih papira ili udjela u kapitalu trgovačkih društava, odnosno financijskih instrumenata drugim ili drugima vrijednosnim papirima, odnosno financijskim instrumentima te stjecanja vrijednosnih papira, odnosno financijskih instrumenata u slučajevima statusnih promjena pri čemu u svim slučajevima nema novčanog tijeka i pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine

3. podjela dionica istog izdavatelja pri čemu ne dolazi do promjene temeljnog kapitala niti novčanog tijeka

4. zamjena udjela između investicijskih pod-fondova unutar istog krovnog fonda, odnosno zamjena udjela između investicijskih fondova kojima upravlja isto društvo za upravljanje, pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine i/ili

5. otkup udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. i/ili

6. otuđenje dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca koje izdaje Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(5) U slučaju otuđenja financijske imovine iz stavka 4. točaka 2. i 4. ovoga članka kao nabavna vrijednost uzima se vrijednost utvrđena na dan prvog stjecanja financijske imovine.

(6) Dohodak od kapitala po osnovi primitaka ostvarenih od jedinica u subjektima za zajednička ulaganja utvrđuje se u visini ostvarenih, odnosno realiziranih prinosa umanjenih za troškove upravljanja investicijama, odnosno troškove upravljanja imovinom investicijskog fonda (neto prinos), odnosno kod diskontnih vrijednosnih papira, u visini razlike između otkupne vrijednosti pri emisiji i realizirane vrijednosti pri dospijeću ako otkupitelj drži vrijednosni papir do njegova dospijeća. Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ostvarenih od ulaganja financijske imovine u portfelje, sukladno propisu koji uređuje tržište kapitala, utvrđuje se u trenutku realizacije prinosa iz portfelja umanjenog za troškove upravljanja portfeljem (neto prinos).

(7) Kod utvrđivanja neto prinosa iz stavka 6. ovog članka izuzimaju se primici od dividendi ili udjela u dobiti, odnosno primici od kamata, po osnovi kojih je već plaćen porez na dohodak sukladno članku 70. stavcima 1. i 9. ovoga Zakona, te primici od kamata na obveznice, osim onih kamata na obveznice koje su ostvarene temeljem ulaganja investicijskog društva za račun portfelja zbirno za račun svih klijenata (fizičkih i pravnih osoba).

(8) Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 14. stavaka 5 4. i 6 5. ovoga Zakona, između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, nasljeđivanjem financijske imovine te u slučaju ako je financijska imovina otuđena nakon dvije godine od dana nabave, odnosno stjecanja te imovine.

(9) Ako se financijska imovina stečena darovanjem otuđi u roku od dvije godine od dana nabave darovatelja, otuđitelju (daroprimatelju) utvrđuje se dohodak od kapitala na način iz stavka 1. ovoga Zakona, te se u tome slučaju danom nabave financijske imovine za otuđitelja (daroprimatelja) smatra dan nabave pravnog prednika (darovatelja).

(10) Ako se naknadno otuđi financijska imovina koja je stečena otuđenjem između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji te drugih članova uže obitelji iz članka 14. stavaka 5 4. i 6 5. ovoga Zakona i/ili otuđenjem između razvedenih bračnih drugova koje je u neposrednoj svezi s razvodom braka i/ili otuđenjem koje je u neposrednoj svezi s nasljeđivanjem, po osnovi kapitalne dobiti koja se pri tom ostvari utvrđuje se dohodak od kapitala, pri čemu se danom stjecanja financijske imovine smatra dan prvotnog stjecanja kada je primijenjeno izuzeće od oporezivanja nabave pravnog prednika.

(11) Kapitalni gubici mogu se odbiti samo od dohotka od kapitalnih dobitaka koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini. U kapitalni gubitak uračunavaju se i svi pripadajući troškovi koji su naplaćeni na teret poreznog obveznika. Kapitalni gubitak iskazuje se najviše do visine porezne osnovice.

(12) Ako dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka nije utvrđen ili nije prijavljen po tržišnim cijenama, dohodak će utvrditi Porezna uprava prema tržišnim cijenama.

Članak 68. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 27.

Dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica i udjela u društvu

(1) Dohotkom od kapitala iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se i primici u naravi članova uprave trgovačkih društava, a koje ostvaruju putem dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica te udjela u društvu.

(2) Dohotkom od kapitala iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se i primici u naravi koji se ostvaruju po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica te udjela u društvu, a koje poslodavci i/ili isplatitelji primitaka daju radnicima.

(3) Dohotkom od kapitala iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se i primici koje ostvaruju radnici i članovi uprave tuzemnog društva odnosno fizičke osobe koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem putem dodjele vlastitih dionica i udjela povezanog društva u tuzemstvu ili u inozemstvu ili realizacijom prava iz opcijskog ugovora sklopljenog s povezanim društvom u tuzemstvu ili u inozemstvu.

(4) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje dionica iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka utvrđuje se kao razlika između tržišne vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica, ako je tržišna vrijednost viša u trenutku realizacije prava iz opcije.

(5) Realizacijom prava iz opcije u smislu stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka smatra se trenutak kupnje dionica društva od strane vlasnika opcije (članova uprave društva), radnika i drugih fizičkih osoba ili trenutak prijenosa prava na kupnju dionica društva na treću osobu.

(6) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje vlastitih dionica utvrđuje se poreznom obvezniku koji je vlasnik opcije u trenutku realizacije prava iz opcije prema stavku 5. ovoga članka.

(7) Primici koje članovi uprave trgovačkih društava ostvaruju dodjelom vlastitih dionica tih društava, kao i po osnovi dodjele dionica koje poslodavci i/ili isplatitelji daju radnicima i/ili fizičkim osobama koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem primitka utvrđuju se u visini tržišne vrijednosti ili razlike između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako se dionice stječu uz djelomičnu naknadu.

Članak 70. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 28.

Utvrđivanje poreza na dohodak od kapitala

(1) Porez na dohodak od kapitala po osnovi kamata iz članka 65. ovoga Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom ili pripisom primitka kao porez po odbitku, po stopi od 10%. 12 %.

(2) Porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja imovine i korištenja usluga iz članka 66. ovoga Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 30%. 36 %.

(3) Porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja iz članka 66. ovoga Zakona plaća se po odbitku na način propisan stavkom 2. ovoga članka, i to do trenutka podnošenja prijave poreza na dobit.

(4) Porezni obveznik – imatelj financijske imovine obvezan je porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz članka 67. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, osim kapitalnih dobitaka po osnovi otuđenja udjela u kapitalu trgovačkog društva koji nisu prenosivi na tržištu kapitala u skladu s posebnim propisom, obračunati, obustaviti i uplatiti do posljednjeg dana mjeseca veljače tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini umanjene za ostvarene kapitalne gubitke iz članka 67. stavka 11. ovoga Zakona po stopi od 10%. 12 %.

(5) Porezni obveznik iz stavka 4. ovoga članka obvezan je voditi evidenciju istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena (FIFO).

(6) Evidencija iz stavka 5. ovoga članka za financijsku imovinu ostvarenu na inozemnom tržištu može se voditi u valuti stjecanja financijske imovine.

(7) Iznimno od stavaka 4. i 5. ovoga članka, vođenje evidencije iz stavka 5. ovoga članka, utvrđivanje dohotka od kapitala te obračun poreza na dohodak od kapitala i izvješćivanje o istom može u ime i za račun poreznog obveznika – imatelja financijske imovine preuzeti investicijsko društvo i kreditna institucija koja obavlja investicijske usluge, aktivnosti i pomoćne usluge kako je određeno zakonom koji uređuje poslovanje na tržištu kapitala, subjekt za zajednička ulaganja, društvo za upravljanje, osoba koje temeljem ugovornog odnosa upravljaju financijskom imovinom poreznog obveznika, financijska organizacija ili institucionalni investitor (dalje u tekstu: financijski posrednik).

(8) Iznimno od stavaka 4., 5. i 7. ovoga članka, porezni obveznik – imatelj financijske imovine može izabrati da Središnje klirinško depozitarno društvo d. d. (dalje u tekstu: SKDD) u njegovo ime i za njegov račun vodi evidenciju iz stavka 5. ovoga članka, utvrđuje dohodak od kapitala te obračunava porez na dohodak od kapitala i o istom izvješćuje Poreznu upravu za cjelokupnu financijsku imovinu.

(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka financijski posrednik odnosno sam porezni obveznik za imovinu ili sam porezni obveznik za kapitalne dobitke ostvarene u inozemstvu bez tuzemnog posrednika, osim kapitalnih dobitaka po osnovi otuđenja udjela u kapitalu trgovačkog društva koji nisu prenosivi na tržištu kapitala u skladu s posebnim propisom, dužni su dostavljati SKDD-u sve podatke bitne za utvrđivanje poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz članka 67. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, a osobito podatke o stanju istovrsne financijske imovine na početku i na kraju obračunskog razdoblja, kao i podatak o ostvarenim kapitalnim dobicima koji sukladno članku 67. stavku 8. ovoga Zakona ne podliježu oporezivanju.

(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, subjekti za zajednička ulaganja i upravitelji portfelja mogu dostavljati SKDD-u samo podatke o ostvarenim oporezivim kapitalnim dobicima i porezno priznatim kapitalnim gubicima u poreznom razdoblju.

(11) Podaci iz stavaka 9. i 10. ovoga članka dostavljaju se SKDD-u tijekom poreznog razdoblja, a najkasnije do 15. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu. Ako osobe navedene u stavcima 9. i 10. ovoga članka nemaju podatak o ostvarenim kapitalnim dobicima koji sukladno članku 67. stavku 8. ovoga Zakona ne podliježu oporezivanju, dužni su to posebno navesti.

(12) SKDD je dužan temeljem podataka iz stavaka 9. i 10. ovoga članka u ime i za račun poreznog obveznika – imatelja financijske imovine utvrditi dohodak od kapitala te obračunati porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka po stopi iz stavka 4. ovoga članka.

(13) SKDD je dužan o obračunu iz stavka 12. ovoga članka do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu obavijestiti poreznog obveznika – imatelja financijske imovine o svim podacima temeljem kojega je napravljen obračun, kao i o podacima o načinu i roku uplate obračunanog poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka.

(14) Porezni obveznik – imatelj financijske imovine je obvezan porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka prema obračunu iz stavka 12. ovoga članka uplatiti do posljednjeg dana mjeseca veljače tekuće godine. U istom roku SKDD je dužan Poreznoj upravi dostaviti propisano izvješće.

(15) Ako porezni obveznik – imatelj financijske imovine osporava obračun iz stavka 12. ovoga članka može sam Poreznoj upravi dostaviti propisano izvješće u propisanom roku te priložiti evidenciju istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena (FIFO), kao i ostalu dokumentaciju kojom se može dokazati stanje drugačije od stanja koje je utvrdila SKDD.

(16) Porezna uprava će, nakon utvrđivanja činjeničnog stanja, a vezano uz izvješće poreznog obveznika iz stavka 15. ovoga članka, ili prihvatiti izvješće i o tome izvijestiti SKDD ili zaprimljeno izvješće odbiti rješenjem.

(17) Porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka od otuđenja udjela u kapitalu trgovačkog društva koji nisu prenosivi na tržištu kapitala u skladu s posebnim propisom iz članka 67. stavka 1. ovoga Zakona porezni obveznik plaća prema rješenju Porezne uprave u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, po stopi od 10%. 12 %. Otuđenje financijske imovine po osnovi udjela u kapitalu porezni obveznik obvezan je prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije u roku od osam dana od dana otuđenja.

(18) Porez na dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica iz članka 68. ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 20%. 24 %.

(19) Porez na dohodak od kapitala po osnovi primitaka od dividendi ili udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz članka 69. ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 10%. 12 %.

(20) Porez na dohodak od kapitala po osnovi primitaka od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz članka 69. ovoga Zakona oporezuje se pri isplati na način propisan stavkom 9. ovoga članka.

(21) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj evidencije iz stavka 5. ovoga članka te način provedbe ovoga članka.

Članak 76.b dodanNN 114/2023: dodan člankom 29.

Drugi dohodak po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice)

(1) Drugim dohotkom smatraju se primici po osnovi nagrade iz članka 9. stavka 1. točke 27. ovoga Zakona iznad propisanog iznosa.

(2) Pri utvrđivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka ne priznaju se izdaci.

Članak 77. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 30.

Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa

Porez na dohodak po osnovi povrata doprinosa prema članku 75. ovoga Zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje Porezna uprava nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, kao porez po odbitku, i to iz iznosa vraćenih doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema zakonu kojim se uređuju doprinosi za obvezna osiguranja po stopi od 30%. 36 %.

Članak 78. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 31.

Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena

(1) Porez na dohodak od drugog dohotka iz članka 76. ovoga Zakona obračunava Porezna uprava po stopi od 30%. 36 %.

(2) Obračunani porez na dohodak iz stavka 1. uvećava se za 100%.

(3) O utvrđenom i obračunanom porezu na dohodak iz stavka 2. ovoga članka Porezna uprava donosi porezno rješenje.

(4) Porezni obveznik kojem je utvrđen i obračunan drugi dohodak iz stavka 1. ovoga članka obvezan je isti uplatiti u roku od 15 dana od dana dostave poreznog rješenja iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 78.b dodanNN 114/2023: dodan člankom 32.

Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice)

(1) Porez na dohodak od drugog dohotka iz članka 76.b ovoga Zakona plaća se iz primitka po osnovi nagrade iz članka 9. stavka 1. točke 27. ovoga Zakona iznad propisanog iznosa po odbitku po stopi od 20 %.

(2) Porez na dohodak iz stavka 1. ovoga Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitaka do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem su ostvareni primici iz članka 76.b stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Isplatitelji primitaka iz stavka 2. ovoga članka obvezni su Poreznoj upravi dostavljati izvješća o isplaćenim primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 76.b stavka 1. ovoga Zakona i obustavljenom i uplaćenom porezu na dohodak, u propisanom roku, na propisanom obrascu.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje način provedbe ovoga članka.

Članak 81. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 33.

(1) Tuzemni poslodavac za izaslanog radnika, odnosno sam porezni obveznik rezident koji oporezivi dohodak iz članka 6. ovoga Zakona ostvari izravno iz inozemstva ili u inozemstvu, obvezan je, neovisno od drugih odredaba ovoga Zakona, na taj dohodak obračunati predujam poreza na dohodak, odnosno konačni porez, i uplatiti ga u roku od 30 dana od dana primitka, odnosno od dana isplate dohotka osim ako ovim Zakonom nije propisano da se porez plaća prema rješenju Porezne uprave ili godišnje. U istom roku tuzemni poslodavac za izaslanog radnika, odnosno sam porezni obveznik obvezan je Poreznoj upravi dostaviti propisano izvješće, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.

(2) Porezni obveznik rezident koji ostvaruje mirovinu ostvarenu iz inozemstva ili u inozemstvu predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi te mirovine uplaćuje prema rješenju Porezne uprave do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, odnosno tromjesečno do posljednjeg dana svakog tromjesečja ako je utvrđeni mjesečni predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak do 13,27 15,00 eura.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka porezni obveznik rezident koji ostvaruje primitke iz inozemstva ili u inozemstvu za koje u tijeku poreznog razdoblja postoji obveza plaćanja predujma poreza na dohodak, odnosno konačnog poreza na dohodak, u inozemstvu, nije obvezan plaćati predujam poreza na dohodak, odnosno konačni porez na dohodak, u tuzemstvu tijekom poreznog razdoblja, o čemu je obvezan izvijestiti Poreznu upravu u roku od osam dana od dana ostvarenog prvog primitka u tekućoj godini. Isto se primjenjuje i za primitke rezidenata izaslanih na rad u inozemstvo po nalogu tuzemnog poslodavca, kao i za primitke rezidenata ostvarene radom u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu.

(4) Tuzemni poslodavac za izaslanog radnika, odnosno sam porezni obveznik iz stavka 3. ovoga članka, obvezan je dostaviti Poreznoj upravi podatke o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu, koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak, i to na propisanom izvješću do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu. Isto se primjenjuje i u slučaju kada Republika Hrvatska u skladu s međunarodnim ugovorom izuzima taj dohodak od oporezivanja. Ako do navedenoga roka tuzemni poslodavac, odnosno sam porezni obveznik iz opravdanih razloga ne posjeduje podatak o uplaćenom inozemnom porezu, a isti želi uračunati u tuzemnu poreznu obvezu, o tome je dužan izvijestiti Poreznu upravu i naknadno dostaviti podatak o uplaćenom inozemnom porezu, a najkasnije do 30. studenog tekuće godine za prethodnu godinu.

(5) Temeljem dostavljenog izvješća iz stavka 4. ovoga članka Porezna uprava izvršit će obračun poreza na dohodak sukladno odredbama ovoga Zakona, uz primjenu uračunavanja poreza koji je rezident platio u inozemstvu, a koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak, pod uvjetom propisanim člankom 80. stavkom 3. ovoga Zakona.

(6) Konačan porez na inozemni dohodak utvrđen temeljem ostvarenog konačnog dohotka iz članka 12. stavka 4. ovoga Zakona, uz prethodno uračunavanje plaćenog inozemnog poreza na način propisan stavkom 5. ovoga članka, porezni obveznik plaća prema rješenju Porezne uprave u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(7) Ministar financija pravilnikom propisuje način uračunavanja poreza na dohodak plaćenog u inozemstvu te oblik i sadržaj izvješća o ostvarenom inozemnom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu.

Članak 82. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 34.; NN 152/2024: izmijenjen člancima 11. i 13.

(1) Poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost iz članka 29. stavka 1. točke 1. i stavka 3. ovoga Zakona, a nije po toj osnovi obveznik poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost te koji po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati i u paušalnom iznosu.

(2) Poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak iz članka 57. stavka 2. ovoga Zakona (iznajmljivanje kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranje kampova), a nije po toj osnovi obveznik poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak utvrđuje se u paušalnom iznosu.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porezni obveznik nerezident upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost čija vrijednost isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost, a ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka te ispunjava uvjete prema posebnim propisima, može utvrđivati i plaćati porez na dohodak u paušalnom iznosu.

(4) Porezni obveznik iz stavaka 1. – 3. ovoga članka koji porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu ne vodi poslovne knjige iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona, osim evidencije o prometu.

(5) Poreznim obveznicima iz stavaka 2. i 3. ovoga članka godišnji porez u paušalnom iznosu po stopi od 10% 12 % utvrđuje Porezna uprava rješenjem. Utvrđeni godišnji porez na dohodak plaća se tromjesečno do posljednjeg dana svakog tromjesečja.

(6) Porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka godišnji porez u paušalnom iznosu po stopi od 10% 12 % utvrđuju na temelju izvješća iz stavka 10. ovoga članka. Razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat utvrđuje se na temelju izvješća iz stavka 10. ovoga članka, koje porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka godine za koju se izvješće podnosi. Porezni obveznik obvezan je razliku godišnjeg paušalnog poreza uplatiti s danom podnošenja izvješća.

(7) Poreznim obveznicima iz stavka 6. ovoga članka koji ne podnesu izvješće iz stavka 10. ovoga članka ili su podaci u navedenom izvješću netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom.

(8) Porezna uprava može na temelju obavljenog nadzora i prikupljenih podataka o ostvarenom prometu donijeti rješenje o obvezi plaćanja predujma poreza na dohodak, u skladu s člankom 37. stavkom 1. ovoga Zakona, ako utvrdi da je porezni obveznik ostvario primitke po toj osnovi iznad iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost.

(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka porezni obveznik je obvezan prijeći na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na način propisan odredbama članaka 30. – 35. ovoga Zakona.

(10) Ako je uvjet vezan za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ispunjen tijekom mjeseca, dohodak i porez na dohodak utvrđuje se u paušalnom iznosu do kraja mjeseca u kojem je isti ispunjen, osim u slučaju ispunjenja uvjeta tijekom zadnjeg mjeseca poreznog razdoblja.

(11) Ministar financija pravilnikom propisuje samostalne djelatnosti prema stavku 1. ovoga članka koje će se paušalno oporezivati, visinu paušalnog dohotka i poreza na dohodak, rokove plaćanja poreza te evidencije i izvješća u svezi s paušalnim oporezivanjem.

(12) Ministar financija pravilnikom propisuje djelatnosti iznajmljivanja evidencije i organiziranja kampova izvješća u svezi s paušalnim oporezivanjem prema stavcima 2. i 3. ovoga članka koje će se paušalno oporezivati, visinu paušalnog dohotka, rokove plaćanja poreza, evidencije i izvješća u svezi s paušalnim oporezivanjem te kriterije te kriterije i postupke po kojima će predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave svojom odlukom propisati visine paušalnog poreza na dohodak u Zakonom predviđenom rasponu.

Članak 83. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 35.

(1) Porezni obveznici koji počinju obavljati samostalnu djelatnost iz članka 29. ovoga Zakona, porezni obveznici koji počinju davati u najam i zakup pokretnine, stvari i nekretnine i porezni obveznici koji počinju ostvarivati dohodak izravno iz inozemstva dužni su Poreznoj upravi prijaviti početak obavljanja djelatnosti, iznajmljivanja i ostvarivanja dohotka, u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti, odnosno od dana početka ostvarivanja dohotka.

(2) U roku iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznici koji počinju obavljati samostalnu djelatnost iz članka 29. ovoga Zakona dužni su nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu dati podatke o osobi koja im vodi poslovne knjige.

(3) Porezna uprava može temeljem prikupljenih podataka o dohotku od nesamostalnog rada, obveznim doprinosima i predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koje porezni obveznici dostavljaju na propisanom izvješću, na svojim mrežnim stranicama objaviti popis poreznih obveznika/poslodavaca koji ne isplaćuju plaću svojim radnicima, odnosno koji su na dostavljenim izvješćima tri mjeseca uzastopno ili tri mjeseca u vremenskom razdoblju od šest mjeseci iskazali samo obračun doprinosa sukladno članku 24. stavku 2. Zakona o doprinosima. Popis sadržava: ime i prezime ili naziv poslodavca, godinu rođenja fizičke osobe poslodavca, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta fizičke osobe ili sjedišta pravne osobe poslodavca, broj radnika kojima na izvješću nije iskazana isplata plaće i razdoblje na koje se ta izvješća odnose. Na zahtjev osobe koja dokaže pravni interes, Porezna uprava popis može dopuniti i drugim podacima potrebnim radi nespornog utvrđivanja identiteta pojedinačnog poreznog obveznika s ovoga popisa, kao što su: datum i mjesec rođenja fizičke osobe poslodavca i ime roditelja fizičke osobe poslodavca.

(4) Porezna uprava može, putem sustava ePorezna, temeljem podataka iz svojih službenih evidencija, omogućiti isplatiteljima primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, dohodak od imovinskih prava i kapitala, uvid u podatke koji se odnose na pripadnost općini/gradu primatelja.

(5) Porezna uprava može, putem sustava ePorezna, temeljem podataka iz svojih službenih evidencija omogućiti poslodavcima i isplatiteljima plaće uvid u podatke koji se odnose na isplaćene neoporezive primitke koje radnik može ostvariti od više poslodavaca i isplatitelja plaće do određenoga godišnjeg iznosa u poreznom razdoblju te uvid u neiskorišteni iznos osobnog odbitka u slučaju iz članka 26. stavka 6. ovoga Zakona.

(6) Porezna uprava može putem sustava ePorezna, na temelju podataka iz svojih službenih evidencija, omogućiti isplatiteljima primitaka uvid u podatke koji se odnose na isplaćene neoporezive primitke po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice).

(7) U slučaju uočenih nepravilnosti Porezna uprava može naknadno od isplatitelja napojnice zatražiti ispravak podnesenog izvješća po primatelju.

Članak 87. izmijenjenNN 152/2024: izmijenjen člankom 13.

(1) Radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, porezni obveznici, odnosno opunomoćenici dužni su ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njihovu prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak.

(2) Prijava radi upisa u registar poreznih obveznika podnosi se za dohodak od:

1. obrtničke djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva te druge djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke prema članku 29. ovoga Zakona

2. imovine prema člancima 56. – 58. ovoga Zakona

3. nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz ili u inozemstvu i u diplomatskom, odnosno konzularnom predstavništvu strane države i međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet

4. samostalne djelatnosti iz inozemstva

5. imovine i imovinskih prava iz inozemstva

6. kapitala i drugog dohotka iz inozemstva

7. obrtničke djelatnosti i djelatnosti iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova za koje se počinje paušalno utvrđivati dohodak prema članku 82. ovoga Zakona i/ili

8. djelatnosti slobodnih zanimanja iz članka 29. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona koje se oporezuju prema članku 39. ovoga Zakona.

(3) Prijavu u registar poreznih obveznika podnose i porezni obveznicu koji ostvaruju dohodak te primitke na koje se ne plaća porez na dohodak i druge primitke koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom iz inozemstva te primitke koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da međunarodnim ugovorima nije drukčije uređeno.

(4) Prijava se podnosi u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti, od dana dostavljanja pisanog zahtjeva za prelazak na utvrđivanje paušalnog dohotka ili prelaska na oporezivanje po odbitku, odnosno početka ostvarivanja primitaka.

(5) Porezni obveznici dužni su pri prestanku obavljanja samostalne djelatnosti i/ili prestanku ostvarivanja dohotka iz inozemstva i/ili prelasku s utvrđivanja paušalnog dohotka prema članku 82. ovoga Zakona na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na temelju propisanih poslovnih knjiga i/ili prestanku utvrđivanja dohotka od imovine i drugog dohotka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga, nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti prijavu o prestanku obavljanja djelatnosti, prestanku utvrđivanja dohotka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i prestanku ostvarivanja dohotka, i to u roku iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada javni bilježnik dostavi ispravu o ostvarivanju najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina sukladno članku 62. stavku 8. ovoga Zakona, smatra se da je izvršena prijava upisa u registar poreznih obveznika.

(7) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj prijave radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 91. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 36.

(1) Novčanom kaznom od 1320,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. poslodavac, isplatitelj primitka od nesamostalnog rada, odnosno mirovine, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (članak 24. stavak 1., članak 25. stavak 5. i članak 81. stavak 1.)

2. inozemna organizacija koja ne uživa diplomatski imunitet u Republici Hrvatskoj, sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja u propisanom roku ne uplati ili uplati manji predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (članak 24. stavak 4.)

3. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (članak 25. stavak 1.)

4. poslodavac, odnosno isplatitelj primitka od nesamostalnog rada u naravi, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (članak 25. stavak 3.)

5. koja Poreznoj upravi na propisanom obrascu ne dostavi ili ne dostavi u roku podatke o isplaćenim primicima i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu (članak 27. stavak 1., članak 41. stavak 1., članak 63. stavak 1., članak 70. stavci 7. i 14., članak 78.a stavak 3., članak 81. stavci 1. i 4. i članak 85. stavak 5.)

6. isplatitelj primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od drugog dohotka (članak 40. stavak 2.)

7. koja za svoje radnike i fizičke osobe iz članka 21. ovoga Zakona ako ne izvrši godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada (članak 47. stavak 1.)

8. isplatitelj primitka od kojeg se utvrđuje dohodak od imovinskih prava, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od imovinskih prava (članak 62. stavak 2.)

9. isplatitelj primitka od kojeg se utvrđuje dohodak od imovine po osnovi posebnih vrsta imovine, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od imovine (članak 62. stavak 6.)

10. isplatitelj primitka od kojeg se utvrđuje dohodak od kapitala, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od kapitala (članak 70. stavci 1., 2. i 19.)

11. isplatitelj primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od drugog dohotka (članak 78.a stavak 2. i članak 78.b stavak 2.)

12. koja isplatu primitaka fizičkim osobama ne obavlja na njihov račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet kod banke (članak 86. stavak 1.).

(2) Novčanom kaznom od 660,00 do 3980,00 eura kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost za prekršaj iz stavka 1. točaka 1. i 4. – 12. ovoga članka koji je počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili samostalne djelatnosti.

(3) Novčanom kaznom od 260,00 do 2650,00 eura za prekršaje iz stavka 1. točaka 1., 4. i 5. ovoga članka kaznit će se fizička osoba.

(4) Novčanom kaznom od 260,00 do 1320,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Novčanom kaznom od 660,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj javni bilježnik ako po obavljenoj službenoj radnji iz članka 62. stavka 8. ovoga Zakona, a najkasnije u roku od 30 dana od dana obavljene službene radnje nadležnoj ispostavi Porezne uprave ne dostavi ispravu o ostvarivanju najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina (članak 62. stavak 8. ovoga Zakona).

Članak 92. izmijenjenNN 152/2024: izmijenjen člankom 12.

(1) Novčanom kaznom od 660,00 do 6630,00 eura kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost za prekršaj koji je počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili samostalne djelatnosti, a koja:

1. u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez po godišnjoj poreznoj prijavi (članak 46. stavak 6.) 11.)

2. ne uplati mjesečni, tromjesečni, odnosno jednokratni porez na dohodak prema rješenju Porezne uprave u utvrđenoj visini i u propisanom roku (članak 37. stavak 5. i članak 62. stavci 1., 3. i 4. i članak 82. stavak 8.)

3. u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak (članak 81. stavak 1.)

4. u propisanom roku ne prijavi početak obavljanja djelatnosti, iznajmljivanja i/ili ostvarivanja dohotka (članak 83. stavak 1. i članak 87. stavak 1.)

5. ako radi utvrđivanja poreza na dohodak od imovine ne dostavi ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu u roku od osam dana od dana nastanka ili promjena činjenica bitnih za oporezivanje, ispravu o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina (članak 62. stavak 7.).

(2) Novčanom kaznom od 260,00 do 2650,00 eura kaznit će se fizička osoba:

1. za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka

2. ako kao imatelj financijske imovine ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od kapitala (članak 70. stavci 4. i 14.)

3. ako na plati ili plati manji porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka od otuđenja udjela u kapitalu koji nisu prenosivi na tržištu kapitala (članak 70. stavak 17.)

4. ako ne uplati predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi mirovine (članak 81. stavak 2.).

Članak 94. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 37.

(1) Dohodak ostvaren do dana stupanja na snagu ovoga Zakona oporezivat će se po propisima kojima je uređeno oporezivanje dohotka, a koji su tada bili na snazi.

(2) Porez na dohodak ne plaća se pri isplati dividendi i udjela u dobiti iz članka 70. ovoga Zakona ako se isplaćuju iz dobiti ostvarene do 29. veljače 2012., osim dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji su ostvareni u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004., a isplaćuju se nakon stupanja na snagu ovoga Zakona te se oporezuju stopom predujma poreza na dohodak od 10%. 12 %.

(3) Odredbe članka 70. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na oporezivanje kapitalnih dobitaka primjenjuju se pri otuđenju financijske imovine stečene od 1. siječnja 2016.

(4) Na postupke podnošenja i obrade prijave poreza na dohodak za 2016. godinu, utvrđivanje i plaćanje razlike paušalnog poreza na dohodak za 2016. godinu, utvrđivanje i plaćanje predujmova poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji se u 2017. godini utvrđuju na temelju ostvarenog dohotka u 2016. godini, primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15.).

(5) Postupci koji su započeti po članku 63. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15.), a nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po odredbama toga Zakona.

(6) Na isplate nakon stupanja na snagu ovoga Zakona u vezi s reinvestiranom dobiti prema Zakonu o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13., 143/14. i 50/16.) u postupku utvrđivanja dohotka i plaćanja poreza na dohodak po osnovi propisanoj tim zakonom, primijenit će se odredbe propisa kojima se uređuje oporezivanje dohotka, a koje su bile na snazi u trenutku reinvestiranja, neovisno kada se te isplate obavljaju.

(7) Odredbe članka 45. ovoga Zakona vrijede do donošenja zakona kojim će se urediti državne potpore za istraživačko razvojne projekte.