Izmjene: NN 138/2020

Članak 8. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

(1) Dohotkom se ne smatraju:

1. izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine određene prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje koji bi osiguranik ostvario da je navršio određenu starosnu dob i/ili određeni mirovinski staž, a koje se određuju i isplaćuju u mjesečnim obrocima, kao dokupljena mirovina

2. obiteljske mirovine i invalidnine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje i zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

3. državne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisane statutom tih jedinica i novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih te svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u državnom proračunu Republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

4. primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala te troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove), rješavanje kojih nije plaćeno obveznim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje, odnosno plaćanje nastalih izdataka za tu namjenu obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava i/ili

5. primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja (materijalnih i financijskih dobara) od pravnih i fizičkih osoba, za podmirivanje potreba, prikupljenih u humanitarnim akcijama i javno oglašenim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu u korist osjetljivih skupina.

(2) Dohotkom se ne smatraju niti:

1. primici po posebnim propisima:

a) potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata

b) socijalne potpore

c) doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta. Dohotkom se ne smatraju primici po osnovi potpora za novorođenče, odnosno potpora za opremu novorođenog djeteta koje isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica

d) primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina

e) potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda

2. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja

3. nasljedstva i darovi, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno

4. primici od otuđenja osobne imovine, osim imovine iz članka 59. ovoga Zakona

5. odštete koje nisu u svezi s gospodarskom djelatnošću. Pod odštetom se smatraju i isplate po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti i imovine

6. primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i dozvoljenim igrama na sreću prema posebnom zakonu

7. novčani dodaci uz mirovinu koje umirovljenicima isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica, te jednokratni novčani dodaci koji se isplaćuju uz mirovine na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske ili na temelju posebnog propisa

8. jednokratne potpore koje djeci u slučaju smrti roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fizičke osobe

9. pomoći i potpore koje neprofitne organizacije isplaćuju svim svojim članovima pod istim uvjetima iz sredstava prikupljenih članarinama koja nisu ostvarena obavljanjem djelatnosti koja podliježe obvezi plaćanja poreza na dobit te članovima uže obitelji preminulog člana neprofitne organizacije, a temeljem statuta i odluka nadležnih tijela neprofitnih organizacija, uz uvjet da se za isplaćene primitke ne traži niti ne daje protučinidba odnosno da se ne radi o primicima iz članka 5. ovoga Zakona

10. udžbenici, radne bilježnice i bilježnice koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave daju učenicima osnovnih i srednjih škola na redovitom školovanju odnosno novčane naknade koje isplaćuju za te svrhe na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica i/ili

11. formalni i neformalni programi obrazovanja nezaposlenih osoba i drugih socijalno ugroženih skupina koje bez naplate organiziraju pravne i/ili fizičke osobe, a koji se financiraju iz državnog proračuna i/ili proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova.

(3) Dohotkom se ne smatraju niti primici po osnovi ugovora o osiguranju života i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

(4) Ako su primici iz stavaka stavka 2. i 3. ovoga članka u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom.

(5) Dohotkom se u smislu ovoga Zakona ne smatraju primici koji se ostvaruju u okviru djelatnosti koja se oporezuje prema zakonu kojim se uređuje porez na dobit.

(6) Ministar financija pravilnikom propisuje način provedbe ovoga članka u vezi s primicima koji se ne smatraju dohotkom.

Članak 9. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

(1) Porez na dohodak ne plaća se na:

1. naknadu razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske

2. naknadu plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zaštite i zaštite od elementarnih nepogoda

3. naknadu plaće zbog privremene spriječenosti za rad isplaćenu na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, državnog proračuna i centara za socijalnu skrb

4. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja, do propisanog iznosa

5. nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima

6. primitke učenika i studenata na redovitom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima, a do propisanog iznosa

7. naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu

8. naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj

9. primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 21. ovoga Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa, te primitke bivših radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa

10. primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 29. ovoga Zakona i drugih djelatnosti koje se oporezuju na način propisan za samostalnu djelatnost, do propisanih iznosa

11. primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje do trenutka isplate navedenih primitaka u istom poreznom razdoblju nisu ostvarile primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 21. ovoga Zakona ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 39. ovoga Zakona, u neprofitnim organizacijama uz naknadu, a do propisanog iznosa

12. primitke po osnovi službenih putovanja po osnovi prijevoza i noćenja koje isplatitelji – neprofitne organizacije isplaćuju fizičkim osobama koje za te organizacije obavljaju poslove iz njihovoga djelokruga odnosno za njihove potrebe i uz naknadu, a pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prijevoza i noćenja glase na isplatitelja – neprofitnu organizaciju

13. potpora djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, uz uvjet da bivši radnik ne ostvaruje primitke iz članka 21. ovoga Zakona, ukupno do propisanog iznosa

14. stipendije učenicima i studentima za redovito školovanje na srednjim školama, preddiplomskim, diplomskim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim diplomskim stručnim studijima, ukupno do propisanog iznosa

15. stipendije studenata za redovito školovanje na preddiplomskim, diplomskim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim diplomskim stručnim studijima i poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske i stipendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna Europske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima, i to studentima za redovito školovanje na visokim učilištima

16. športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje, do propisanog iznosa

17. nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa

18. premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 6000,00 kuna godišnje

19. stipendije studentima izabranima na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovito školovanje na visokim učilištima koje isplaćuju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstvenoistraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja

20. novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, novčane pomoći i naknade troškova prijevoza koje isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje prema propisima o zapošljavanju

21. primitke koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske unije u Republici Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, u skladu s financijskom uredbom Europske komisije, do propisanih iznosa

22. primitke u visini razlike između primljenih bespovratnih sredstava isplaćenih iz fondova Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske za provedbu mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti uz uništenje plovila i knjigovodstvene vrijednosti tog plovila

23. stipendije studenata na poslijediplomskim studijima u skladu s točkama 14., 15. i 19. ovoga stavka te primitke, osim primitaka iz članka 5. ovoga Zakona, koji se isplaćuju poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima u skladu s točkama 15. i 19. ovoga stavka odnosno iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, odobrenih na temelju javnih natječaja, vjerodostojnih isprava i do propisanih iznosa i/ili

24. premije dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, osiguravatelju odnosno Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje prema propisu kojim je uređeno dobrovoljno zdravstveno osiguranje, do propisanog iznosa

25. nacionalnu naknadu za starije osobe prema posebnim propisima i/ili

26. primitke fizičkih osoba ostvarene po osnovi obavljanja nesamostalnog rada ili djelatnosti za poslodavca koji nije registriran u Republici Hrvatskoj temeljem stečenog statusa digitalnog nomada sukladno posebnom propisu.

(2) Ministar financija pravilnikom propisuje visine neoporezivih iznosa i vrste porezno priznatih troškova, vjerodostojne isprave na temelju kojih se odobravaju troškovi te oblik i sadržaj evidencija i izvješća o ostvarenim primicima namijenjenih pokriću troškova iz stavka 1. točaka 4., 6., 9., 10., 11., 13., 14., 16., 17., 21. i 23. ovoga članka.

Članak 17. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Uvjeti za priznavanje osobnog odbitka

(1) U smislu ovoga Zakona, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom (dalje u tekstu: uzdržavani članovi) smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 15.000,00 kuna na godišnjoj razini izračunan kao šesterostruki iznos osnovice osobnog odbitka.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju se u obzir:

1. primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora

2. doplatak za djecu

3. novčane potpore utvrđene u iznosu koji je zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore propisan kao iznos ispod kojeg se ne može isplatiti novčana potpora

4. potpore za novorođenče, odnosno primitak za opremu novorođenog djeteta

5. obiteljske mirovine djece nakon smrti roditelja

6. primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji

7. darovanja od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu, prema članku 8. stavku 1. točki 4. ovoga Zakona

8. naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom i naknada troškova službenog putovanja do propisanih iznosa na koje se sukladno odredbama ovoga Zakona ne plaća porez na dohodak

9. odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti

10. stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata isplaćene iz proračuna i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, u svrhu obrazovanja i stručnog usavršavanja

11. potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koje poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, uz uvjet da bivši radnik ne ostvaruje primitke iz članka 21. ovoga Zakona i/ili

12. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja i/ili

13. nacionalna naknada za starije osobe.

(3) Osobni odbitak prema članku 15. ovoga Zakona priznaje se nakon osobnog odbitka iz članka 14. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, a u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave ili na temelju podnesenog zahtjeva za priznavanjem prava u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

(4) U slučaju promjena tijekom mjeseca u kojem se koristi osobni odbitak isti se zaokružuje u korist poreznog obveznika na pune mjesece.

(5) Ako više osoba uzdržava člana ili članove, osobni odbitak za te osobe ravnomjerno se raspoređuje na sve koji te članove uzdržavaju, osim ako se sporazume drukčije.

(6) Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član za kojeg porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema članku 14. stavku 4. ovoga Zakona ostvari primitke iz stavka 1. ovoga članka u iznosu većem od 15.000,00 kuna godišnje, porezni obveznik koji je po toj osnovi koristio osobni odbitak obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu ili će se izvršiti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, porezni obveznik nema pravo u godišnjoj poreznoj prijavi ili posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza koristiti osobni odbitak za tog uzdržavanog člana, a uzdržavani član koji je ostvario oporezive primitke od kojih se prema članku 5. ovoga Zakona utvrđuje dohodak može, u skladu s ovim Zakonom, u navedenim postupcima godišnjeg obračuna koristiti osobni odbitak iz članka 14. ovoga Zakona.

(8) Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član za kojeg porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema članku 14. stavku 4. ovoga Zakona ostvari primitke iz stavka 1. ovoga članka, u godišnjem iznosu od 15.000,00 kuna ili manjem, godišnju poreznu prijavu za to porezno razdoblje može podnijeti, odnosno bit će obuhvaćen posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg poreza, u skladu s ovim Zakonom, i to:

1. porezni obveznik – uzdržavatelj po osnovi ostvarenog dohotka iz članka 5. ovoga Zakona i koristiti osobni odbitak za tog uzdržavanog člana i

2. porezni obveznik – uzdržavani član po osnovi ostvarenog dohotka iz članka 5. ovoga Zakona i koristiti pravo na osobni odbitak iz članaka 14. – 16. ovoga Zakona.

(9) Ministar financija pravilnikom propisuje načine korištenja i vjerodostojne isprave za korištenje osobnog odbitka za poreznog obveznika i uzdržavane članove.

Članak 19. izmijenjenčlancima 4. i 16. ovoga akta

Godišnji porez na dohodak plaća se po stopi od 24% 20% na poreznu osnovicu do visine 360.000,00 kuna te po stopi od 36% 30% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 360.000,00 kuna.

(2) Godišnja porezna osnovica za primjenu stope od 24% iz stavka 1. ovoga članka uvećava se za ostvareni iznos drugog dohotka iz članka 39. ovoga Zakona uz uvjet da iznos tako ostvarenog dohotka godišnje ne prelazi peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka.

Članak 22. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Primici koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada

(1) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno, plaće omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona, te fizičkim osobama koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka, odnosno plaće, i to:

1. uređenje i opremanje radnih prostora i prostora za odmor i prehranu

2. posebna radna odjeća obilježena nazivom ili znakom poslodavca ili isplatitelja primitka, odnosno plaće, u skladu s posebnim propisima o zaštiti na radu te odjeća određena prema posebnim pravilima poslodavca

3. obvezni liječnički pregledi prema posebnim propisima

4. sistematski kontrolni liječnički pregledi ako su omogućeni svim radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona

5. obrazovanje i izobrazba koje su u svezi s djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka, odnosno, plaće i/ili

6. članarine po osnovi članstva u strukovnim komorama koje je, prema posebnim propisima, obvezno za radnike pri obavljanju određenih poslova za poslodavaca i isplatitelja primitka, odnosno plaće. i/ili

7. trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti što ga poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće neovisno o načinu podmirenja troška cijepljenja.

(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, i to:

1. naknada plaće hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata prema posebnom zakonu od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od završene profesionalne rehabilitacije do zaposlenja, a najduže 12 mjeseci od dana završetka profesionalne rehabilitacije

2. zaštitni dodatak uz mirovinu planiran u državnom proračunu ili proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

3. novčana naknada zbog tjelesnog oštećenja

4. doplatak za pomoć i njegu druge osobe

5. naknada plaće invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, od dana nastanka invalidnosti do najduže 24 mjeseca od dana završetka profesionalne rehabilitacije i/ili

6. dodatak na mirovinu isplaćen sukladno Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 79/07. i 114/11.) koji korisniku mirovine pripada za razdoblje do 31. prosinca 2011.

(3) Ako poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće i mirovine iz članka 21. ovoga Zakona isplaćuje radniku i fizičkim osobama te umirovljenicima plaću ili mirovinu po sudskoj presudi, sudskoj nagodbi ili izvansudskoj nagodbi, propisane zatezne kamate isplaćene po toj osnovi ne smatraju se primitkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju. Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se niti zatezne kamate isplaćene na temelju arbitražnih odluka u skladu s posebnim propisom, zatezne kamate isplaćene prema rješenju službeničkih sudova te zatezne kamate isplaćene na temelju nagodbi sklopljenih u postupcima za mirno rješenje spora do visine zakonske stope zateznih kamata.

Članak 24. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada

(1) Kod dohotka od nesamostalnog rada predujam poreza obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka ili plaće, odnosno mirovine ili sam porezni obveznik, prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.

(2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke prema članku 23. ovoga Zakona koji su uplaćeni i umanjen za iznos mjesečnog osobnog odbitka: za rezidenta u skladu s člankom 14. stavcima 3. i 4. ovoga Zakona, odnosno za nerezidenta u skladu s člankom 16. stavkom 1. ovoga Zakona, a na temelju porezne kartice iz članka 26. ovoga Zakona.

(3) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 24% 20% od mjesečne porezne osnovice do visine 30.000,00 kuna te po stopi od 36% 30% na poreznu osnovicu iznad 30.000,00 kuna.

(4) Na način propisan stavcima 1. – 3. ovoga članka, dužna je postupiti i inozemna organizacija, koja ne uživa diplomatski imunitet u Republici Hrvatskoj i službenici te organizacije sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj pri isplati primitaka od nesamostalnog rada radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju te primitke.

(5) Obračunani predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz stavaka 2. i 3. ovoga članka umanjuje se za 50% umirovljenicima po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine ili poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

Članak 39. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Drugi dohodak

(1) Drugi dohodak je razlika između svakoga pojedinačnog primitka prema stavku 2., odnosno stavku 3. ovoga članka umanjen za propisane izdatke iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.

(2) Drugi dohodak ostvaruje se po osnovi primitaka koji se ne smatraju primicima određenim po osnovi:

1. nesamostalnog rada iz članka 21. ovoga Zakona

2. samostalne djelatnosti iz članka 29. ovoga Zakona

3. imovine i imovinskih prava iz članaka 56. – 59. ovoga Zakona

4. kapitala iz članaka 64. – 69. ovoga Zakona.

(3) Primicima prema stavcima 1. i 2. ovoga članka osobito se smatraju:

1. primici po osnovi djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu

2. autorske naknade isplaćene prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava

3. primici po osnovi djelatnosti športaša

4. primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenta, akvizitera, športskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te druge slične djelatnosti

5. primici u naravi – korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti prema članku 21. stavku 3. ovoga Zakona, a koje davatelji tih primitaka daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 21. ovoga Zakona

6. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja iz članka 9. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa

7. primici učenika i studenata na redovitom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima iz članka 9. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa

8. stipendije učenicima i studentima za redovito školovanje na srednjim školama, preddiplomskim, diplomskim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim diplomskim stručnim studijima iz članka 9. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa

9. športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima amaterima za njihovo športsko usavršavanje iz članka 9. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa

10. nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima amaterima prema posebnim propisima iz članka 9. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona, iznad propisanih iznosa i/ili

11. ostali posebno nenavedeni primici koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji.

(4) Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim propisima.

(5) Iznimno, pri utvrđivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka izdaci se, prije izdataka iz stavka 4. ovoga članka ako su obračunani i plaćeni prema posebnim propisima, priznaju u visini 30% ostvarenih primitaka fizičkim osobama po osnovi:

1. autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava, uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost

2. profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i športaša koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju i/ili

3. primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem i televizijom te zabavnim priredbama.

(6) Porezni obveznik koji ostvaruje drugi dohodak iz stavka 1. ovoga članka po osnovi djelatnosti može na vlastiti zahtjev, upisom u registar poreznih obveznika, utvrđivati dohodak u skladu s člancima 30. – 35. ovoga Zakona, odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti. Zahtjev za promjenom načina utvrđivanja i oporezivanja dohotka porezni obveznik obvezan je podnijeti na početku ostvarivanja dohotka, na početku obavljanja djelatnosti ili do kraja tekuće godine za iduću godinu.

(7) Porezni obveznik koji prema stavku 6. ovoga članka utvrđuje dohodak u skladu s člancima 30. – 35. ovoga Zakona ne može koristiti izdatke iz stavka 5. ovoga članka.

(8) Izdaci iz stavka 5. ovoga članka priznaju se pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka.

(9) Ministar financija pravilnikom propisuje vrste primitaka u naravi iz stavka 3. točke 5. ovoga članka i način njihova utvrđivanja.

Članak 40. izmijenjenčlancima 7. i 16. ovoga akta

Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

(1) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka prema članku 39. stavku 1. ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 24% 20% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 14. ovoga Zakona.

(2) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji prilikom svake isplate i istodobno s isplatom. Na isti način isplatitelji obračunavaju i obustavljaju predujam poreza na dohodak koji ostvare nerezidenti obavljanjem djelatnosti iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, predujam poreza na dohodak od drugog dohotka prema članku 39. stavku 1. ovoga Zakona po osnovi primitaka učenika i studenata na redovitom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga plaća se po odbitku, po stopi od 24% 20% od osnovice koju čini iznos primitka iznad propisanog neoporezivog iznosa primitaka učenika i studenata na redovitom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga i iznosa godišnjeg osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje način provedbe ovoga članka.

Članak 46. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Godišnji porez na dohodak

(1) Godišnji porez na dohodak utvrđuje se prema poreznoj osnovici iz članka 18. ovoga Zakona te se tako utvrđen godišnji porez umanjuje za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na mirovinu ili za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na ostali dohodak od nesamostalnog rada ako porezni obveznik ima prebivalište i boravi na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

(2) Godišnji porez na dohodak koji se utvrđuje prema poreznoj osnovici iz članka 18. ovoga Zakona umanjuje se:

– fizičkim osobama do 25 godina života koje ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona) i to za 100% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice na koju se sukladno članku 19. ovoga Zakona plaća godišnji porez po stopi od 24%, 20%, a koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona)

– fizičkim osobama od 26 do 30 godina života koje ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona) i to za 50% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice na koju se sukladno članku 19. ovoga Zakona plaća godišnji porez po stopi od 24%, 20%, a koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona).

(3) Umanjenje iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se prije umanjenja iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak iz stavka 2. ovoga članka koristi se za cijelo porezno razdoblje u kojem obveznik navršava određenu godinu života.

(5) Od utvrđenog i umanjenog godišnjeg poreza na dohodak, sukladno stavku 1. ovoga članka, odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza po svim iskazanim dohocima prema članku 13. ovoga Zakona te se utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza.

(6) Obveznicima poreza na dohodak porez se utvrđuje poreznim rješenjem, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.

(7) Porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku. Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost plaćaju porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi s danom podnošenja godišnje porezne prijave.

(8) Ako je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja platio veći predujam od poreza na dohodak utvrđenog rješenjem, više plaćeni porez vraća se poreznom obvezniku. Iznimno, poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 29. ovoga Zakona i poreznim obveznicima koji dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 30. – 35. ovoga Zakona, više plaćeni porez vraća se na njihov zahtjev ili im se uračunava u predujam za iduće razdoblje.

Članak 62. izmijenjenčlancima 8. i 16. ovoga akta

Utvrđivanje poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava

(1) Kod dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine, osim dohotka ostvarenog iznajmljivanjem stanova soba i postelja putnicima i turistima i organiziranjem kampova iz članka 82. ovoga Zakona, porez na dohodak plaća se prema rješenju Porezne uprave, i to do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. Porez na dohodak plaća porezni obveznik po postupku i na način iz članka 37. ovoga Zakona, a po stopi od 12%. 10%.

(2) Porez na dohodak od imovinskih prava obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitka kao porez po odbitku istodobno s isplatom primitka, i to od ukupne naknade primjenom stope od 24%. 20%.

(3) Porez na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava plaćaju porezni obveznici prema rješenju Porezne uprave jednokratno na pojedinačno ostvareni primitak, i to u roku od 15 dana od dana primitka rješenja Porezne uprave o utvrđenom porezu na dohodak. Porez na dohodak se utvrđuje od porezne osnovice iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona primjenom stope od 24%. 20%.

(4) Porez na dohodak od otuđenja više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana stjecanja plaćaju porezni obveznici prema rješenju Porezne uprave jednokratno u roku od 15 dana od dana dostave rješenja Porezne uprave o utvrđenom porezu na dohodak, na ukupno ostvareni primitak od otuđenja nekretnina iste vrste ili imovinskih prava iste vrste u tom razdoblju, a koje se donosi nakon otuđenja četvrte nekretnine iste vrste ili četvrtog imovinskog prava iste vrste. Za svako daljnje otuđenje nekretnine iste vrste ili imovinskog prava iste vrste u razdoblju od pet godina u kojem je već utvrđen dohodak od otuđenja nekretnina iste vrste ili imovinskih prava iste vrste, donosi se novo rješenje za tu nekretninu ili imovinsko pravo koje se otuđuje. Porez na dohodak se utvrđuje od porezne osnovice iz članka 58. stavka 3. ovoga Zakona primjenom stope od 24%. 20%.

(5) Ranije plaćeni porez na dohodak iz stavka 3. ovoga članka po osnovi otuđenja nekretnine ili imovinskog prava iste vrste uračunava se u poreznu obvezu utvrđenu po osnovi stavka 4. ovoga članka.

(6) Porez na dohodak od posebnih vrsta imovine iz članka 59. ovoga Zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitka kao porez po odbitku najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za tekući mjesec. Porez na dohodak se plaća po stopi od 12%. (7) 10%.

(7) Radi utvrđivanja poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik obvezan je ispravu o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina dostaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu, u roku od osam dana od dana nastanka ili promjena činjenica bitnih za oporezivanje.

(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, ako je javni bilježnik na ispravi o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina ovjerio potpis poreznog obveznika ili je takvu ispravu potvrdio (solemnizirao) odnosno sastavio u obliku javnobilježničkog akta, javni bilježnik dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana obavljene službene radnje jedan primjerak te isprave dostaviti elektroničkim putem ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika koji ostvaruje dohodak od imovine iz stavka 1. ovog članka, u kojem slučaju sam porezni obveznik nema obvezu podnošenja isprave prema stavku 7. ovoga članka.

(9) Ministar financija pravilnikom propisuje način provedbe ovoga članka.

Članak 68. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

Dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica

(1) Dohotkom od kapitala iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se i primici u naravi po osnovi udjela u dobiti članova uprave trgovačkih društava, a koje ostvaruju putem dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica.

(2) Dohotkom od kapitala iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se i primici u naravi po osnovi udjela u dobiti koji se ostvaruju po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica, a koje poslodavci i/ili isplatitelji primitaka daju radnicima.

(3) Dohotkom od kapitala iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se i primici koje ostvaruju radnici i članovi uprave tuzemnog društva odnosno fizičke osobe koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem po osnovi udjela u dobiti putem dodjele vlastitih dionica povezanog društva u tuzemstvu ili u inozemstvu ili realizacijom prava iz opcijskog ugovora sklopljenog s povezanim društvom u tuzemstvu ili u inozemstvu.

(4) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje dionica iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka utvrđuje se kao razlika između tržišne vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica, ako je tržišna vrijednost viša u trenutku realizacije prava iz opcije.

(5) Realizacijom prava iz opcije u smislu stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka smatra se trenutak kupnje dionica društva od strane vlasnika opcije (članova uprave društva), radnika i drugih fizičkih osoba ili trenutak prijenosa prava na kupnju dionica društva na treću osobu.

(6) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje vlastitih dionica utvrđuje se poreznom obvezniku koji je vlasnik opcije u trenutku realizacije prava iz opcije prema stavku 5. ovoga članka.

(7) Primici po osnovi udjela u dobiti koje članovi uprave trgovačkih društava ostvaruju dodjelom vlastitih dionica tih društava, kao i po osnovi dodjele dionica koje poslodavci i/ili isplatitelji daju radnicima i/ili fizičkim osobama koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem primitka utvrđuju se u visini tržišne vrijednosti ili razlike između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako se dionice stječu uz djelomičnu naknadu.

Članak 70. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Utvrđivanje poreza na dohodak od kapitala

(1) Porez na dohodak od kapitala po osnovi kamata iz članka 65. ovoga Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom ili pripisom primitka kao porez po odbitku, po stopi od 12%. 10%.

(2) Porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja imovine i korištenja usluga iz članka 66. ovoga Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 36%. 30%.

(3) Porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja iz članka 66. ovoga Zakona plaća se po odbitku na način propisan stavkom 2. ovoga članka, i to do trenutka podnošenja prijave poreza na dobit.

(4) Porezni obveznik – imatelj financijske imovine obvezan je porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz članka 67. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, osim kapitalnih dobitaka po osnovi otuđenja udjela u kapitalu trgovačkog društva koji nisu prenosivi na tržištu kapitala u skladu s posebnim propisom, obračunati, obustaviti i uplatiti do posljednjeg dana mjeseca veljače tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini umanjene za ostvarene kapitalne gubitke iz članka 67. stavka 11. ovoga Zakona po stopi od 12%. 10%.

(5) Porezni obveznik iz stavka 4. ovoga članka obvezan je voditi evidenciju istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena (FIFO).

(6) Evidencija iz stavka 5. ovoga članka za financijsku imovinu ostvarenu na inozemnom tržištu može se voditi u valuti stjecanja financijske imovine.

(7) Iznimno od stavaka 4. i 5. ovoga članka, vođenje evidencije iz stavka 5. ovoga članka, utvrđivanje dohotka od kapitala te obračun poreza na dohodak od kapitala i izvješćivanje o istom može u ime i za račun poreznog obveznika – imatelja financijske imovine preuzeti investicijsko društvo i kreditna institucija koja obavlja investicijske usluge, aktivnosti i pomoćne usluge kako je određeno zakonom koji uređuje poslovanje na tržištu kapitala, subjekt za zajednička ulaganja, društvo za upravljanje, osoba koje temeljem ugovornog odnosa upravljaju financijskom imovinom poreznog obveznika, financijska organizacija ili institucionalni investitor (dalje u tekstu: financijski posrednik).

(8) Iznimno od stavaka 4., 5. i 7. ovoga članka, porezni obveznik – imatelj financijske imovine može izabrati da Središnje klirinško depozitarno društvo d. d. (dalje u tekstu: SKDD) u njegovo ime i za njegov račun vodi evidenciju iz stavka 5. ovoga članka, utvrđuje dohodak od kapitala te obračunava porez na dohodak od kapitala i o istom izvješćuje Poreznu upravu za cjelokupnu financijsku imovinu.

(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka financijski posrednik odnosno sam porezni obveznik za imovinu ili sam porezni obveznik za kapitalne dobitke ostvarene u inozemstvu bez tuzemnog posrednika, osim kapitalnih dobitaka po osnovi otuđenja udjela u kapitalu trgovačkog društva koji nisu prenosivi na tržištu kapitala u skladu s posebnim propisom, dužni su dostavljati SKDD-u sve podatke bitne za utvrđivanje poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz članka 67. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, a osobito podatke o stanju istovrsne financijske imovine na početku i na kraju obračunskog razdoblja, kao i podatak o ostvarenim kapitalnim dobicima koji sukladno članku 67. stavku 8. ovoga Zakona ne podliježu oporezivanju.

(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, subjekti za zajednička ulaganja i upravitelji portfelja mogu dostavljati SKDD-u samo podatke o ostvarenim oporezivim kapitalnim dobicima i porezno priznatim kapitalnim gubicima u poreznom razdoblju.

(11) Podaci iz stavaka 9. i 10. ovoga članka dostavljaju se SKDD-u tijekom poreznog razdoblja, a najkasnije do 15. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu. Ako osobe navedene u stavcima 9. i 10. ovoga članka nemaju podatak o ostvarenim kapitalnim dobicima koji sukladno članku 67. stavku 8. ovoga Zakona ne podliježu oporezivanju, dužni su to posebno navesti.

(12) SKDD je dužan temeljem podataka iz stavaka 9. i 10. ovoga članka u ime i za račun poreznog obveznika – imatelja financijske imovine utvrditi dohodak od kapitala te obračunati porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka po stopi iz stavka 4. ovoga članka.

(13) SKDD je dužan o obračunu iz stavka 12. ovoga članka do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu obavijestiti poreznog obveznika – imatelja financijske imovine o svim podacima temeljem kojega je napravljen obračun, kao i o podacima o načinu i roku uplate obračunanog poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka.

(14) Porezni obveznik – imatelj financijske imovine je obvezan porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka prema obračunu iz stavka 12. ovoga članka uplatiti do posljednjeg dana mjeseca veljače tekuće godine. U istom roku SKDD je dužan Poreznoj upravi dostaviti propisano izvješće.

(15) Ako porezni obveznik – imatelj financijske imovine osporava obračun iz stavka 12. ovoga članka može sam Poreznoj upravi dostaviti propisano izvješće u propisanom roku te priložiti evidenciju istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena (FIFO), kao i ostalu dokumentaciju kojom se može dokazati stanje drugačije od stanja koje je utvrdila SKDD.

(16) Porezna uprava će, nakon utvrđivanja činjeničnog stanja, a vezano uz izvješće poreznog obveznika iz stavka 15. ovoga članka, ili prihvatiti izvješće i o tome izvijestiti SKDD ili zaprimljeno izvješće odbiti rješenjem.

(17) Porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka od otuđenja udjela u kapitalu trgovačkog društva koji nisu prenosivi na tržištu kapitala u skladu s posebnim propisom iz članka 67. stavka 1. ovoga Zakona porezni obveznik plaća prema rješenju Porezne uprave u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, po stopi od 12%. 10%. Otuđenje financijske imovine po osnovi udjela u kapitalu porezni obveznik obvezan je prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije u roku od osam dana od dana otuđenja.

(18) Porez na dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica iz članka 68. ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 24%. 20%.

(19) Porez na dohodak od kapitala po osnovi primitaka od dividendi ili udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz članka 69. ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 12%. 10%.

(20) Porez na dohodak od kapitala po osnovi primitaka od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz članka 69. ovoga Zakona oporezuje se pri isplati na način propisan stavkom 9. ovoga članka.

(21) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj evidencije iz stavka 5. ovoga članka te način provedbe ovoga članka.

Članak 77. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa

Porez na dohodak po osnovi povrata doprinosa prema članku 75. ovoga Zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje Porezna uprava nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, kao porez po odbitku, i to iz iznosa vraćenih doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema zakonu kojim se uređuju doprinosi za obvezna osiguranja po stopi od 36%. 30%.

Članak 78. izmijenjenčlancima 10. i 16. ovoga akta

Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena

(1) Porez na dohodak od drugog dohotka iz članka 76. ovoga Zakona obračunava Porezna uprava po stopi od 36%. 30%.

(2) Obračunani porez na dohodak iz stavka 1. uvećava se za 50%. 100%.

(3) O utvrđenom i obračunanom porezu na dohodak iz stavka 2. ovoga članka Porezna uprava donosi porezno rješenje.

(4) Porezni obveznik kojem je utvrđen i obračunan drugi dohodak iz stavka 1. ovoga članka obvezan je isti uplatiti u roku od 15 dana od dana dostave poreznog rješenja iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 78.a izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi

(1) Porez na dohodak od drugog dohotka iz članka 76.a ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 12%. 10%.

(2) Porez na dohodak iz stavka 1. ovoga članka obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je izvršena isplata odnosno davanje.

(3) Isplatitelji su obvezni dostavljati Poreznoj upravi izvješća o isplaćenim primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak i obustavljenom i uplaćenom porezu na dohodak, u propisanom roku, na propisanom obrascu.

Članak 82. izmijenjenčlancima 11. i 16. ovoga akta

(1) Poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost iz članka 29. stavka 1. točke 1. i stavka 3. ovoga Zakona, a nije po toj osnovi obveznik poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost te koji po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati i u paušalnom iznosu.

(2) Poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak iz članka 57. stavka 2. ovoga Zakona (iznajmljivanje stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranje kampova), a nije po toj osnovi obveznik poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak utvrđuje se u paušalnom iznosu.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porezni obveznik nerezident upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost čija vrijednost isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost, a ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka te ispunjava uvjete prema posebnim propisima, može utvrđivati i plaćati porez na dohodak u paušalnom iznosu.

(4) Porezni obveznik iz stavaka 1. – 3. ovoga članka koji porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu ne vodi poslovne knjige iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona, osim evidencije o prometu.

(5) Poreznim obveznicima iz stavaka 2. i 3. ovoga članka godišnji porez u paušalnom iznosu po stopi od 12% 10% utvrđuje Porezna uprava rješenjem.

(6) Porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka godišnji porez u paušalnom iznosu po stopi od 12% 10% utvrđuju na temelju izvješća iz stavka 10. ovoga članka. Razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat utvrđuje se na temelju izvješća iz stavka 10. ovoga članka, koje porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka godine za koju se izvješće podnosi. Porezni obveznik obvezan je razliku godišnjeg paušalnog poreza uplatiti s danom podnošenja izvješća.

(7) Poreznim obveznicima iz stavka 6. ovoga članka koji ne podnesu izvješće iz stavka 10. ovoga članka ili su podaci u navedenom izvješću netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom.

(8) Porezna uprava može na temelju obavljenog nadzora i prikupljenih podataka o ostvarenom prometu donijeti rješenje o obvezi plaćanja predujma poreza na dohodak, u skladu s člankom 37. stavkom 1. ovoga Zakona, ako utvrdi da je porezni obveznik ostvario primitke po toj osnovi iznad iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost.

(9) U slučaju iz stavka 6 8. ovoga članka porezni obveznik je obvezan prijeći na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na način propisan odredbama članaka 30. – 35. ovoga Zakona.

(10) Ministar financija pravilnikom propisuje samostalne djelatnosti prema stavku 1. ovoga članka koje će se paušalno oporezivati, visinu paušalnog dohotka i poreza na dohodak, rokove plaćanja poreza te evidencije i izvješća u svezi s paušalnim oporezivanjem.

(11) Ministar financija pravilnikom propisuje djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja kampova prema stavcima 2. i 3. ovoga članka koje će se paušalno oporezivati, visinu paušalnog dohotka, rokove plaćanja poreza, evidencije i izvješća u svezi s paušalnim oporezivanjem te kriterije po kojima će predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave svojom odlukom propisati visine paušalnog poreza na dohodak u Zakonom predviđenom rasponu.

Članak 87. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

(1) Radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, porezni obveznici, odnosno opunomoćenici dužni su ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njihovu prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak.

(2) Prijava radi upisa u registar poreznih obveznika podnosi se za dohodak od:

1. obrtničke djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva te druge djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke prema članku 29. ovoga Zakona

2. imovine prema člancima 56. – 58. ovoga Zakona

3. nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz ili u inozemstvu i u diplomatskom, odnosno konzularnom predstavništvu strane države i međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet

4. samostalne djelatnosti iz inozemstva

5. imovine i imovinskih prava iz inozemstva

6. kapitala i drugog dohotka iz inozemstva

7. obrtničke djelatnosti i djelatnosti iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova za koje se počinje paušalno utvrđivati dohodak prema članku 82. ovoga Zakona i/ili

8. djelatnosti slobodnih zanimanja iz članka 29. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona koje se oporezuju prema članku 39. ovoga Zakona.

(3) Prijavu u registar poreznih obveznika podnose i porezni obveznicu koji ostvaruju dohodak te primitke na koje se ne plaća porez na dohodak i druge primitke koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom iz inozemstva te primitke koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da međunarodnim ugovorima nije drukčije uređeno.

(4) Prijava se podnosi u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti, od dana dostavljanja pisanog zahtjeva za prelazak na utvrđivanje paušalnog dohotka ili prelaska na oporezivanje po odbitku, odnosno početka ostvarivanja primitaka.

(5) Porezni obveznici dužni su pri prestanku obavljanja samostalne djelatnosti i/ili prestanku ostvarivanja dohotka iz inozemstva i/ili prelasku s utvrđivanja paušalnog dohotka prema članku 82. ovoga Zakona na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na temelju propisanih poslovnih knjiga i/ili prestanku utvrđivanja dohotka od imovine i drugog dohotka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga, nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti prijavu o prestanku obavljanja djelatnosti, prestanku utvrđivanja dohotka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i prestanku ostvarivanja dohotka, i to u roku iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada javni bilježnik dostavi ispravu o ostvarivanju najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina sukladno članku 62. stavku 8. ovoga Zakona, smatra se da je izvršena prijava upisa u registar poreznih obveznika.

(7) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj prijave radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 89. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

Prikupljanje podataka

(1) Podatke o poreznim obveznicima prikupljene na temelju odredaba ovoga Zakona i podatke prikupljene kroz ostale porezne postupke iz nadležnosti Porezne uprave, Porezna uprava je dužna međusobno uspoređivati.

(2) Radi usporedbe podataka iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava dužna je prikupiti javno dostupne podatke o poreznim obveznicima, kao i podatke o imovini dostupne kroz sustave za razmjenu podataka između nadležnih institucija i Porezne uprave.

(3) Ako usporedba podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka pokazuje znatna odstupanja između uobičajenih primitaka poreznih obveznika i nastalih izdataka za nabavljenu imovinu i utrošena sredstva za potrošnju, Porezna uprava će kroz postupak provjere pozvati poreznog obveznika da popuni obrazac Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine, propisan odredbama posebnog propisa.

(4) U provedbi postupka provjere podataka Porezna uprava je ovlaštena tražiti i razmjenjivati podatke s drugim javno pravnim tijelima te tražiti podatke od drugih osoba sukladno odredbama posebnog propisa.

(5) Ako u postupku provjere podataka porezni obveznik dostavi vjerodostojnu dokumentaciju kojom dokazuje izvore sredstava, Porezna uprava će navedene podatke pridružiti već poznatim podacima za poreznog obveznika.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako se porezni obveznik ne odazove pozivu ili ne dostavi vjerodostojnu dokumentaciju, Porezna uprava će u roku od 60 dana putem ovlaštenih osoba pokrenuti postupak utvrđivanja drugog dohotka iz članka 76. ovoga Zakona.

(7) Na temelju okončanih postupaka pokrenutih na temelju stavaka 5. i 6. ovoga članka, Porezna uprava će ustrojiti stanje imovine za tog poreznog obveznika na određeni dan.

(8) Postupak pokrenut na temelju stavaka 5. i 6. ovoga članka provodi se za imovinu stečenu u rokovima zastare propisane zakonom kojim je uređen opći porezni postupak.

(9) Izvori i iznosi sredstava kojima se dokazuje vrijednost stečene imovine moraju se temeljiti na vjerodostojnim ispravama, u protivnom ih Porezna uprava nije dužna prihvatiti valjanim. Ako porezni obveznik kao vjerodostojne isprave dostavlja isprave iz razdoblja koja su izvan rokova zastare, iste se mogu prihvatiti ako se iz svih objektivnih okolnosti može utvrditi njihova vjerodostojnost.

(10) Ministar financija pravilnikom propisuje što se smatra znatnim odstupanjima iz stavka 3. ovoga članka, uzimajući pri tome u obzir pojavnosti i rizike koji utječu na odstupanja te postupke iz stavaka 5. i 6. ovoga članka.

Članak 91. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. poslodavac, isplatitelj primitka od nesamostalnog rada, odnosno mirovine, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (članak 24. stavak 1., članak 25. stavak 5. i članak 81. stavak 1.)

2. inozemna organizacija koja ne uživa diplomatski imunitet u Republici Hrvatskoj, sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja u propisanom roku ne uplati ili uplati manji predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (članak 24. stavak 4.)

3. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (članak 25. stavak 1.)

4. poslodavac, odnosno isplatitelj primitka od nesamostalnog rada u naravi, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (članak 25. stavak 3.)

5. koja Poreznoj upravi na propisanom obrascu ne dostavi ili ne dostavi u roku podatke o isplaćenim primicima i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu (članak 27. stavak 1., članak 41. stavak 1., članak 63. stavak 1., članak 70. stavci 7. i 14., članak 78.a stavak 3., članak 81. stavci 1. i 4. i članak 85. stavak 5.)

6. isplatitelj primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od drugog dohotka (članak 40. stavak 2.)

7. koja za svoje radnike i fizičke osobe iz članka 21. ovoga Zakona ako ne izvrši godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada (članak 47. stavak 1.)

8. isplatitelj primitka od kojeg se utvrđuje dohodak od imovinskih prava, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od imovinskih prava (članak 62. stavak 2.)

9. isplatitelj primitka od kojeg se utvrđuje dohodak od imovine po osnovi posebnih vrsta imovine, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od imovine (članak 62. stavak 6.)

10. isplatitelj primitka od kojeg se utvrđuje dohodak od kapitala, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od kapitala (članak 70. stavci 1., 2. i 19.)

11. isplatitelj primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od drugog dohotka (članak 78.a stavak 2.)

12. koja isplatu primitaka fizičkim osobama ne obavlja na njihov žiroračun kod banke, a iznimno na njihov tekući račun kod banke u skladu s posebnim propisima (članak 86. stavak 1.).

(2) Novčanom kaznom od 5000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost za prekršaj iz stavka 1. točaka 1. i 4. – 12. ovoga članka koji je počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili samostalne djelatnosti.

(3) Novčanom kaznom od 2000,00 do 20.000,00 kuna za prekršaje iz stavka 1. točaka 1., 4. i 5. ovoga članka kaznit će se fizička osoba.

(4) Novčanom kaznom od 2000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj javni bilježnik ako po obavljenoj službenoj radnji iz članka 62. stavka 8. ovoga Zakona, a najkasnije u roku od 30 dana od dana obavljene službene radnje nadležnoj ispostavi Porezne uprave ne dostavi ispravu o ostvarivanju najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina (članak 62. stavak 8. ovoga Zakona).

Članak 92. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost za prekršaj koji je počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili samostalne djelatnosti, a koja:

1. u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez po godišnjoj poreznoj prijavi (članak 46. stavak 6.)

2. ne uplati mjesečni, tromjesečni, odnosno jednokratni porez na dohodak prema rješenju Porezne uprave u utvrđenoj visini i u propisanom roku (članak 37. stavak 5. i članak 62. stavci 1., 3. i 4. i članak 82. stavak 8.)

3. u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak (članak 81. stavak 1.)

4. u propisanom roku ne prijavi početak obavljanja djelatnosti, iznajmljivanja i/ili ostvarivanja dohotka (članak 83. stavak 1. i članak 87. stavak 1.). 1.)

5. ako radi utvrđivanja poreza na dohodak od imovine ne dostavi ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu u roku od osam dana od dana nastanka ili promjena činjenica bitnih za oporezivanje, ispravu o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina (članak 62. stavak 7.).

(2) Novčanom kaznom od 2000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba:

1. za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka

2. ako kao imatelj financijske imovine ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od kapitala (članak 70. stavci 4. i 14.)

3. ako na plati ili plati manji porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka od otuđenja udjela u kapitalu koji nisu prenosivi na tržištu kapitala (članak 70. stavak 17.)

4. ako ne uplati predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi mirovine (članak 81. stavak 2.).

Članak 94. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

(1) Dohodak ostvaren do dana stupanja na snagu ovoga Zakona oporezivat će se po propisima kojima je uređeno oporezivanje dohotka, a koji su tada bili na snazi.

(2) Porez na dohodak ne plaća se pri isplati dividendi i udjela u dobiti iz članka 70. ovoga Zakona ako se isplaćuju iz dobiti ostvarene do 29. veljače 2012., osim dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji su ostvareni u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004., a isplaćuju se nakon stupanja na snagu ovoga Zakona te se oporezuju stopom predujma poreza na dohodak od 12%. 10%.

(3) Odredbe članka 70. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na oporezivanje kapitalnih dobitaka primjenjuju se pri otuđenju financijske imovine stečene od 1. siječnja 2016.

(4) Na postupke podnošenja i obrade prijave poreza na dohodak za 2016. godinu, utvrđivanje i plaćanje razlike paušalnog poreza na dohodak za 2016. godinu, utvrđivanje i plaćanje predujmova poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji se u 2017. godini utvrđuju na temelju ostvarenog dohotka u 2016. godini, primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15.).

(5) Postupci koji su započeti po članku 63. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15.), a nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po odredbama toga Zakona.

(6) Na isplate nakon stupanja na snagu ovoga Zakona u vezi s reinvestiranom dobiti prema Zakonu o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13., 143/14. i 50/16.) u postupku utvrđivanja dohotka i plaćanja poreza na dohodak po osnovi propisanoj tim zakonom, primijenit će se odredbe propisa kojima se uređuje oporezivanje dohotka, a koje su bile na snazi u trenutku reinvestiranja, neovisno kada se te isplate obavljaju.

(7) Odredbe članka 45. ovoga Zakona vrijede do donošenja zakona kojim će se urediti državne potpore za istraživačko razvojne projekte.