Izmjene: NN 121/2019

Članak 1. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Porez na dohodak iz stavka 1. ovoga članka uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima.

(3) Pripadnost poreza na dohodak određuje se prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika. Kada porezni obveznik u Republici Hrvatskoj nema prebivalište niti uobičajeno boravište, pripadnost se određuje prema sjedištu odnosno prebivalištu/uobičajenom boravištu isplatitelja.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, pripadnost poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po osnovi ostvarenog dohotka iz članka 57. stavka 2. ovoga Zakona određuje se prema mjestu gdje se nekretnina odnosno smještajna jedinica nalaze.

(5) Raspodjela prihoda od poreza na dohodak utvrđuje se posebnim zakonom.

Članak 8. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

(1) Dohotkom se ne smatraju:

1. izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine određene prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje koji bi osiguranik ostvario da je navršio određenu starosnu dob i/ili određeni mirovinski staž, a koje se određuju i isplaćuju u mjesečnim obrocima, kao dokupljena mirovina

2. obiteljske mirovine i invalidnine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje i zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

3. državne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisane statutom tih jedinica i novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih te svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u državnom proračunu Republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili

4. primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala te troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove), rješavanje kojih nije plaćeno obveznim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje, odnosno plaćanje nastalih izdataka za tu namjenu obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava. i/ili

5. primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja (materijalnih i financijskih dobara) od pravnih i fizičkih osoba, za podmirivanje potreba, prikupljenih u humanitarnim akcijama i javno oglašenim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu u korist osjetljivih skupina.

(2) Dohotkom se ne smatraju niti:

1. primici po posebnim propisima:

a) potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata

b) socijalne potpore

c) doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta. Dohotkom se ne smatraju primici po osnovi potpora za novorođenče, odnosno potpora za opremu novorođenog djeteta koje isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica

d) primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina

e) potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda

2. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja

3. nasljedstva i darovi, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno

4. primici od otuđenja osobne imovine, osim imovine iz članka 59. ovoga Zakona

5. odštete koje nisu u svezi s gospodarskom djelatnošću. Pod odštetom se smatraju i isplate po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti i imovine

6. primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i dozvoljenim igrama na sreću prema posebnom zakonu

7. novčani dodaci uz mirovinu koje umirovljenicima isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica, te jednokratni novčani dodaci koji se isplaćuju uz mirovine na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske ili na temelju posebnog propisa

8. jednokratne potpore koje djeci u slučaju smrti roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fizičke osobe

9. pomoći i potpore koje neprofitne organizacije isplaćuju svim svojim članovima pod istim uvjetima iz sredstava prikupljenih članarinama koja nisu ostvarena obavljanjem djelatnosti koja podliježe obvezi plaćanja poreza na dobit te članovima uže obitelji preminulog člana neprofitne organizacije, a temeljem statuta i odluka nadležnih tijela neprofitnih organizacija, uz uvjet da se za isplaćene primitke ne traži niti ne daje protučinidba odnosno da se ne radi o primicima iz članka 5. ovoga Zakona

10. udžbenici, radne bilježnice i bilježnice koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave daju učenicima osnovnih i srednjih škola na redovitom školovanju odnosno novčane naknade koje isplaćuju za te svrhe na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica i/ili

11. formalni i neformalni programi obrazovanja nezaposlenih osoba i drugih socijalno ugroženih skupina koje bez naplate organiziraju pravne i/ili fizičke osobe, a koji se financiraju iz državnog proračuna i/ili proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova.

(3) Dohotkom se ne smatraju niti primici po osnovi ugovora o osiguranju života i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

(4) Ako su primici iz stavaka 2. i 3. ovoga članka u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom.

(5) Dohotkom se u smislu ovoga Zakona ne smatraju primici koji se ostvaruju u okviru djelatnosti koja se oporezuje prema zakonu kojim se uređuje porez na dobit.

(6) Ministar financija pravilnikom propisuje način provedbe ovoga članka u vezi s primicima koji se ne smatraju dohotkom.

Članak 9. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

(1) Porez na dohodak ne plaća se na:

1. naknadu razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske

2. naknadu plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zaštite i zaštite od elementarnih nepogoda

3. naknadu plaće zbog privremene spriječenosti za rad isplaćenu na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, državnog proračuna i centara za socijalnu skrb

4. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja, do propisanog iznosa

5. nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima

6. primitke učenika i studenata na redovitom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima, a do propisanog iznosa

7. naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu

8. naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj

9. primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 21. ovoga Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa, te primitke bivših radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa

10. primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 29. ovoga Zakona i drugih djelatnosti koje se oporezuju na način propisan za samostalnu djelatnost, do propisanih iznosa

11. primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje do trenutka isplate navedenih primitaka u istom poreznom razdoblju nisu ostvarile primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 21. ovoga Zakona ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 39. ovoga Zakona, u neprofitnim organizacijama uz naknadu, a do propisanog iznosa

12. primitke po osnovi službenih putovanja po osnovi prijevoza i noćenja koje isplatitelji – neprofitne organizacije isplaćuju fizičkim osobama koje za te organizacije obavljaju poslove iz njihovoga djelokruga odnosno za njihove potrebe i uz naknadu, a pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prijevoza i noćenja glase na isplatitelja – neprofitnu organizaciju

13. potpora djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, uz uvjet da bivši radnik ne ostvaruje primitke iz članka 21. ovoga Zakona, ukupno do propisanog iznosa

14. stipendije učenicima i studentima za redovito školovanje na srednjim školama, preddiplomskim, diplomskim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim diplomskim stručnim studijima, ukupno do propisanog iznosa

15. stipendije studenata za redovito školovanje na preddiplomskim, diplomskim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim diplomskim stručnim studijima i poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske i stipendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna Europske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima, i to studentima za redovito školovanje na visokim učilištima

16. športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje, do propisanog iznosa

17. nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa

18. premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 6000,00 kuna godišnje

19. stipendije studentima izabranima na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovito školovanje na visokim učilištima koje isplaćuju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstvenoistraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja

20. novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, novčane pomoći i naknade troškova prijevoza koje isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje prema propisima o zapošljavanju

21. primitke koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske unije u Republici Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, u skladu s financijskom uredbom Europske komisije, do propisanih iznosa

22. primitke u visini razlike između primljenih bespovratnih sredstava isplaćenih iz fondova Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske za provedbu mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti uz uništenje plovila i knjigovodstvene vrijednosti tog plovila i/ili

23. stipendije studenata na poslijediplomskim studijima u skladu s točkama 14., 15. i 19. ovoga stavka te primitke, osim primitaka iz članka 5. ovoga Zakona, koji se isplaćuju poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima u skladu s točkama 15. i 19. ovoga stavka odnosno iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, odobrenih na temelju javnih natječaja, vjerodostojnih isprava i do propisanih iznosa. i/ili

24. premije dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, osiguravatelju odnosno Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje prema propisu kojim je uređeno dobrovoljno zdravstveno osiguranje, do propisanog iznosa.

(2) Ministar financija pravilnikom propisuje visine neoporezivih iznosa i vrste porezno priznatih troškova, vjerodostojne isprave na temelju kojih se odobravaju troškovi te oblik i sadržaj evidencija i izvješća o ostvarenim primicima namijenjenih pokriću troškova iz stavka 1. točaka 4., 6., 9., 10., 11., 13., 14., 16., 17., 21. i 23. ovoga članka.

Članak 11. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Primici i izdaci

(1) Primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju.

(2) Izdacima se smatraju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Primici i izdaci utvrđuju se primjenom načela blagajne.

(4) Primici se pripisuju onoj osobi koja ih je ostvarila. U slučaju prestanka porezne obveze primici se pripisuju onoj osobi kojoj se na temelju njihovog priljeva povećava gospodarska snaga (pravnom sljedniku).

(5) Izdaci se pripisuju onoj fizičkoj osobi kojoj se pripisuju i primici od gospodarske djelatnosti prema stavku 4. ovoga članka, bez obzira tko ih je učinio.

(6) Primici i izdaci koji su nastali u ime i za račun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju se ni primitkom ni izdatkom i ne utječu na visinu dohotka.

(7) Izdacima se ne smatraju ni oni izdaci koji se ne mogu jasno odvojiti od osobnih izdataka niti izdaci koji su uzrokovani osobnim potrebama poreznog obveznika ili nisu nastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, kao što su:

1. porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi i/ili

2. izdaci za novčane kazne i prekršaje, izdaci za troškove sudskog ili upravnog postupka u osobnim predmetima i kamate na zakašnjela plaćanja osobnih izdataka.

(8) Ako se porezni obveznik iz zbog osobnih razloga odrekne tražbine po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao tražbine ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos tražbine utvrđuje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od tražbine. Po

(9) Primitak se ne utvrđuje po osnovi tražbina koja od nepovezane osobe koje su se pokazala pokazale nenaplativima nakon provedenoga sudskog postupka ili drugog postupka sukladno posebnim propisima ne utvrđuje se primitak.

(10) Primitak se ne utvrđuje po osnovi otpisanih potraživanja koja tražbina koje su potvrđena potvrđene u skladu s posebnim propisom o stečaju potrošača i posebnim propisom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja.

(11) Primitak se ne utvrđuje po osnovi otpisanih tražbina od nepovezane osobe ako porezni obveznik dokaže da troškovi pokretanja određenih postupaka (tražbine koje su utužene ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljene u stečajnom postupku nad dužnikom ili drugom postupku u skladu s posebnim propisima) premašuju iznos tražbine, ili ako dokaže da je pokrenuo određene radnje radi naplate tražbine pri čemu je utvrdio konačnu nemogućnost naplate otpisanog iznosa tražbine.

(12) Primicima se ne smatraju otpisi tražbina od nepovezanih osoba, koje su zastarjele i koje u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5000,00 kuna po pojedinom dužniku koji je obveznik poreza na dobit ili obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti. Primicima se ne smatraju otpisi tražbina do 200,00 kuna od nepovezanih fizičkih osoba čiji dug nije nastao po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, ako ukupno utvrđena tražbina po pojedinoj osobi na zadnji dan poreznog razdoblja ne prelazi taj iznos.

(13) Ako se porezni obveznik odrekne tražbine za naknadu iz koje se predujam poreza plaća po odbitku (naknade po osnovi rada, djelatnosti, usluga i drugog), u korist neke druge osobe (fizičke ili pravne), smatra se da je primitak ostvaren u trenutku kada je donio odluku o odricanju, pa isplatitelji primitka imaju obvezu, ovisno o izvorima toga primitka, obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak na način propisan ovim Zakonom.

Članak 14. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Utvrđivanje osobnog odbitka

(1) Osnovica osobnog odbitka iznosi 2500,00 kuna.

(2) Osnovni osobni odbitak i dijelovi osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje izračunavaju se primjenom propisanih koeficijenata i osnovice iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Poreznom obvezniku se ostvareni dohodak iz članka 13. ovoga Zakona umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 3800,00 4000,00 kuna, izračunat kao koeficijent 1,5 1,6 osnovice osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka zaokruženo na stoticu, i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez na dohodak.

(4) Rezident može uvećati osnovni osobni odbitak iz stavka 2. ovoga članka u visini:

(5) Djecom se u smislu stavka 4. ovoga članka smatraju djeca koju roditelji, maćehe odnosno očusi, posvojitelji, udomitelji i skrbnici uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja.

(6) Uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu stavka 4. ovoga članka smatraju se bračni drug, roditelji poreznog obveznika, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.

(7) Osobama s invaliditetom u smislu stavka 4. ovoga članka smatraju se fizičke osobe – porezni obveznik i/ili uzdržavani članovi njegove uže obitelji i uzdržavana djeca kojima je rješenjem donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugim posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje.

(8) Osobni odbitak poreznog obveznika čini osnovni osobni odbitak uvećan za dijelove i iznose osobnog odbitka na koje porezni obveznik ostvaruje pravo pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Članak 17. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Uvjeti za priznavanje osobnog odbitka

(1) U smislu ovoga Zakona, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom (dalje u tekstu: uzdržavani članovi) smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 15.000,00 kuna na godišnjoj razini izračunan kao šesterostruki iznos osnovice osobnog odbitka.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju se u obzir:

1. primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora

2. doplatak za djecu

3. novčane potpore utvrđene u iznosu koji je zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore propisan kao iznos ispod kojeg se ne može isplatiti novčana potpora

4. potpore za novorođenče, odnosno primitak za opremu novorođenog djeteta

5. obiteljske mirovine djece nakon smrti roditelja

6. primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji

7. darovanja od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu, prema članku 8. stavku 1. točki 4. ovoga Zakona i/ili

8. naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom i naknada troškova službenog putovanja do propisanih iznosa na koje se sukladno odredbama ovoga Zakona ne plaća porez na dohodak

9. odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti

10. stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata isplaćene iz proračuna i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, u svrhu obrazovanja i stručnog usavršavanja

11. potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koje poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, uz uvjet da bivši radnik ne ostvaruje primitke iz članka 21. ovoga Zakona i/ili

12. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja.

(3) Osobni odbitak prema članku 15. ovoga Zakona priznaje se nakon osobnog odbitka iz članka 14. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, a u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave ili na temelju podnesenog zahtjeva za priznavanjem prava u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

(4) U slučaju promjena tijekom mjeseca u kojem se koristi osobni odbitak isti se zaokružuje u korist poreznog obveznika na pune mjesece.

(5) Ako više osoba uzdržava člana ili članove, osobni odbitak za te osobe ravnomjerno se raspoređuje na sve koji te članove uzdržavaju, osim ako se sporazume drukčije.

(6) Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član za kojeg porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema članku 14. stavku 4. ovoga Zakona ostvari primitke iz stavka 1. ovoga članka u iznosu većem od 15.000,00 kuna godišnje, porezni obveznik koji je po toj osnovi koristio osobni odbitak obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu ili će se izvršiti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, porezni obveznik nema pravo u godišnjoj poreznoj prijavi ili posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza koristiti osobni odbitak za tog uzdržavanog člana, a uzdržavani član koji je ostvario oporezive primitke od kojih se prema članku 5. ovoga Zakona utvrđuje dohodak može, u skladu s ovim Zakonom, u navedenim postupcima godišnjeg obračuna koristiti osobni odbitak iz članka 14. ovoga Zakona.

(8) Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član za kojeg porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema članku 14. stavku 4. ovoga Zakona ostvari primitke iz stavka 1. ovoga članka, u godišnjem iznosu od 15.000,00 kuna ili manjem, godišnju poreznu prijavu za to porezno razdoblje može podnijeti, odnosno bit će obuhvaćen posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg poreza, u skladu s ovim Zakonom, i to:

1. porezni obveznik – uzdržavatelj po osnovi ostvarenog dohotka iz članka 5. ovoga Zakona i koristiti osobni odbitak za tog uzdržavanog člana i

2. porezni obveznik – uzdržavani član po osnovi ostvarenog dohotka iz članka 5. ovoga Zakona i koristiti pravo na osobni odbitak iz članaka 14. – 16. ovoga Zakona.

(9) Ministar financija pravilnikom propisuje načine korištenja i vjerodostojne isprave za korištenje osobnog odbitka za poreznog obveznika i uzdržavane članove.

Članak 21. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

Primici po osnovi nesamostalnog rada

(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se:

1. svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos, a to su:

a) plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u svezi sa sadašnjim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa bez obzira na sadašnji status te osobe – umirovljenik ili neki drugi status, i to ako se radi o plaći za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa i možebitne druge isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa neovisno kada je u toj godini prestao radni odnos, odnosno raskinut ugovor o radu ili budućim radom po osnovi sadašnjeg radnog odnosa

b) primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih iznosa

c) plaća koju radniku umjesto poslodavca isplati druga osoba

d) naknada članu uprave i/ili izvršnom direktoru koji kao radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi

e) premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi životnog osiguranja, dopunskog osiguranja njihove imovine, dodatnog i privatnoga zdravstvenog osiguranja, dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja iznad propisanog iznosa i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad propisanog iznosa i osiguranja njihove imovine

f) svi drugi primici koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku vezano uz radni odnos i odnos poslodavca i radnika bez obzira na oblik i način isplate ili temelja za isplatu, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno

2. poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dobit

3. primici (plaća) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za rad u tim društvima

4. primici (plaća) članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji im se isplaćuju za rad u tim tijelima i jedinicama i/ili

5. naknade plaće osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine, prema posebnom propisu.

(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i:

1. mirovine ostvarene na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje

2. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine svojim radnicima u vrijeme njihovog umirovljenja, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja

3. mirovine koje se isplaćuju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost, poduzetnicima koji su plaćali porez na dobit i drugim osobama na temelju prijašnjih uplata doprinosa u propisano obvezno osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak ili rashod i/ili

4. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu.

(3) Primicima u naravi smatraju se korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće iz stavaka 1. i 2. ovoga članka daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 2% godišnje, osim kamata po kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne radnicima uprave.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, primicima od nesamostalnog rada (plaćom) ne smatraju se primici koje poslodavci i isplatitelji tih primitaka isplaćuju svojim radnicima i drugim fizičkim osobama koje ostvaruju primitke (plaću), i to:

1. primici po osnovi autorskih naknada pod uvjetom da se autorske naknade isplaćuju na temelju ugovora o autorskim pravima i srodnim pravima sklopljenih između poslodavca/isplatitelja primitaka od nesamostalnog rada (plaće) i tih osoba za autorsko djelo i drugim uvjetima u skladu s propisima koji uređuju autorska i srodna prava te pod uvjetom da autorsko djelo nije stvoreno radom u radnom odnosu izvršavajući svoje obveze prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu

2. primici po osnovi rada članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, pod uvjetom da radnik istodobno nije član uprave ili izvršni direktor kod poslodavca ili isplatitelja te da je primitak ostvaren temeljem rada predstavnika radnika u organu poslodavca sukladno odredbama zakona kojim se uređuju radni odnosi i drugih posebnih propisa i/ili

3. primici u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima koje poslodavci i isplatitelji primitka odnosno plaće iz stavaka 1. i 2. ovoga članka daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(5) Primici iz stavka 4. ovoga članka smatraju se drugim dohotkom prema članku 39. ovoga Zakona, osim primitaka iz stavka 4. točke 3. ovoga članka koji se smatraju dohotkom od kapitala iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona.

(6) Radnicima, u smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka, smatraju se i službenici, namještenici i druge osobe koje su u radnom odnosu, prema propisima koji uređuju radni odnos.

Članak 24. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada

(1) Kod dohotka od nesamostalnog rada predujam poreza obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka ili plaće, odnosno mirovine ili sam porezni obveznik, prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.

(2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke prema članku 23. ovoga Zakona koji su uplaćeni i umanjen za iznos mjesečnog osobnog odbitka: za rezidenta u skladu s člankom 14. stavcima 3. i 4. ovoga Zakona, odnosno za nerezidenta u skladu s člankom 16. stavkom 1. ovoga Zakona, a na temelju porezne kartice iz članka 26. ovoga Zakona.

(3) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 24% od mjesečne porezne osnovice do visine 30.000,00 kuna te po stopi od 36% na poreznu osnovicu iznad 30.000,00 kuna.

(4) Na način propisan stavcima 1. – 3. ovoga članka, dužna je postupiti i inozemna organizacija, koja ne uživa diplomatski imunitet u Republici Hrvatskoj i službenici te organizacije sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj pri isplati primitaka od nesamostalnog rada radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju te primitke.

(5) Obračunani predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz stavaka 2. i 3. ovoga Zakona članka umanjuje se za 50% umirovljenicima po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine ili poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

Članak 26. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

Porezna kartica

(1) Osobni odbitak iz članka 14. ovoga Zakona, pripadnost općini/gradu i ostali podaci bitni za utvrđivanje predujma poreza na dohodak, odnosno poreza na dohodak od nesamostalnog rada priznaje se i utvrđuje isključivo na temelju porezne kartice koju za radnika, umirovljenika i fizičku osobu koja ostvaruje primitke iz članka 21. ovoga Zakona imaju poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće i mirovine ili sam porezni obveznik.

(2) Poreznu karticu iz stavka 1. ovoga članka, poslodavcu i isplatitelju plaće ili mirovine ili samom poreznom obvezniku dostavlja elektroničkim putem Porezna uprava na njegov zahtjev i uz suglasnost radnika, odnosno fizičke osobe koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada, dok za umirovljenika – korisnika mirovine koju isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje podatke bitne za utvrđivanje predujma poreza na dohodak Porezna uprava dostavlja elektroničkim putem po službenoj dužnosti.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako poslodavac i isplatitelj plaće ili mirovine ili sam porezni obveznik nije korisnik sustava ePorezna ili ne ishodi suglasnost radnika ili umirovljenika, poreznu karticu može besplatno izdati Porezna uprava u papirnatom obliku, a poslodavci i isplatitelj plaće ili mirovine dužni su je čuvati dok radnik, umirovljenik i fizička osoba koja ostvaruje primitak od nesamostalnog rada kod njih radi, odnosno dok se isplaćuje mirovina ili primitak po osnovi nesamostalnog rada.

(4) Radnik, umirovljenik i fizička osoba koja ostvaruje primitke iz članka 21. ovoga Zakona obvezni su svaku promjenu u svezi s uzdržavanim članovima, promjenu prebivališta ili uobičajenog boravišta i drugo, koja utječe na osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio dohotka, prijaviti Poreznoj upravi, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene, putem svog poslodavca ili izravno putem sustava e-građani ili iznimno putem nadležne ispostave Porezne uprave i dostaviti vjerodostojne isprave.

(5) Prihvaćene i evidentirane promjene iz stavka 4. ovoga članka poslodavac i isplatitelj plaće, mirovine ili sam porezni obveznik primjenjuje pri sljedećim isplatama plaća i mirovina.

(6) Poslodavac i isplatitelj plaće pri isplati plaće bivšim radnicima za posljednji mjesec rada kod tog poslodavca ima uvid u poreznu karticu bivšeg radnika, a najkasnije do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada te isti može koristiti podatke iz stavka 1. ovoga članka iz porezne kartice bivšeg radnika.

(7) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj porezne kartice iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 27.a dodančlankom 10. ovoga akta

Obilježja nesamostalnog rada

(1) Za potrebe oporezivanja primicima po osnovi radnog odnosa smatraju se i primici proizašli iz korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanih propisom kojim je uređen opći porezni postupak kod kojih postoje obilježja nesamostalnog rada.

(2) Obilježja nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona iz stavka 1. ovoga članka određuju se temeljem ispunjenja triju kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka.

(3) Obilježja kriterija:

– kontrola ponašanja obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao, kroz upute, obuku ili druga sredstva

– financijska kontrola obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada te

– odnos stranaka obuhvaća činjenice koje pokazuju vrstu odnosa među strankama.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje elemente koji pobliže određuju kriterije te način provedbe ovoga članka u vezi s obilježjima nesamostalnog rada.

Članak 39. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

Drugi dohodak

(1) Drugi dohodak je razlika između svakoga pojedinačnog primitka prema stavku 2., odnosno stavku 3. ovoga članka umanjen za propisane izdatke iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.

(2) Drugi dohodak ostvaruje se po osnovi primitaka koji se ne smatraju primicima određenim po osnovi:

1. nesamostalnog rada iz članka 21. ovoga Zakona

2. samostalne djelatnosti iz članka 29. ovoga Zakona

3. imovine i imovinskih prava iz članaka 56. – 59. ovoga Zakona

4. kapitala iz članaka 64. – 69. ovoga Zakona.

(3) Primicima prema stavcima 1. i 2. ovoga članka osobito se smatraju:

1. primici po osnovi djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu

2. autorske naknade isplaćene prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava

3. primici po osnovi djelatnosti športaša

4. primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenta, akvizitera, športskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te druge slične djelatnosti

5. primici u naravi – korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti prema članku 21. stavku 3. ovoga Zakona, a koje davatelji tih primitaka daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 21. ovoga Zakona

6. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja iz članka 9. točke 4. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa

7. primici učenika i studenata na redovitom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima iz članka 9. točke 6. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa

8. stipendije učenicima i studentima za redovito školovanje na srednjim školama, preddiplomskim, diplomskim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim diplomskim stručnim studijima iz članka 9. točke 14. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa

9. športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima amaterima za njihovo športsko usavršavanje iz članka 9. točke 16. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa

10. nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima amaterima prema posebnim propisima iz članka 9. točke 17. ovoga Zakona, iznad propisanih iznosa i/ili

11. ostali posebno nenavedeni primici koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji.

(4) Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim propisima.

(5) Iznimno, pri utvrđivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka izdaci se, prije izdataka iz stavka 4. ovoga članka ako su obračunani i plaćeni prema posebnim propisima, priznaju u visini 30% ostvarenih primitaka fizičkim osobama po osnovi:

1. autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava, uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost

2. profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i športaša koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju i/ili

3. primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem i televizijom te zabavnim priredbama.

(6) Porezni obveznik koji ostvaruje drugi dohodak iz stavka 1. ovoga članka po osnovi djelatnosti može na vlastiti zahtjev, upisom u registar poreznih obveznika, utvrđivati dohodak u skladu s člancima 30. – 35. ovoga Zakona, odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti. Zahtjev za promjenom načina utvrđivanja i oporezivanja dohotka porezni obveznik obvezan je podnijeti na početku ostvarivanja dohotka, na početku obavljanja djelatnosti ili do kraja tekuće godine za iduću godinu.

(7) Porezni obveznik koji prema stavku 6. ovoga članka utvrđuje dohodak u skladu s člancima 30. – 35. ovoga Zakona ne može koristiti izdatke iz stavka 5. ovoga članka.

(8) Izdaci iz stavka 5. ovoga članka priznaju se pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka.

(9) Ministar financija pravilnikom propisuje vrste primitaka u naravi iz stavka 3. točke 5. ovoga članka i način njihova utvrđivanja.

Članak 40. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

(1) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka prema članku 39. stavku 1. ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 24% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 14. ovoga Zakona.

(2) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji prilikom svake isplate i istodobno s isplatom. Na isti način isplatitelji obračunavaju i obustavljaju predujam poreza na dohodak koji ostvare nerezidenti obavljanjem djelatnosti iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, predujam poreza na dohodak od drugog dohotka prema članku 39. stavku 1. ovoga Zakona po osnovi primitaka učenika i studenata na redovitom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga plaća se po odbitku, po stopi od 24% od osnovice koju čini iznos primitka iznad propisanog neoporezivog iznosa primitaka učenika i studenata na redovitom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga i iznosa godišnjeg osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje način provedbe ovoga članka.

Članak 46. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

Godišnji porez na dohodak

(1) Godišnji porez na dohodak utvrđuje se prema poreznoj osnovici iz članka 18. ovoga Zakona te se tako utvrđen godišnji porez umanjuje za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na mirovinu ili za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na ostali dohodak od nesamostalnog rada ako porezni obveznik ima prebivalište i boravi na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

(2) Godišnji porez na dohodak koji se utvrđuje prema poreznoj osnovici iz članka 18. ovoga Zakona umanjuje se:

– fizičkim osobama do 25 godina života koje ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona) i to za 100% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice na koju se sukladno članku 19. ovoga Zakona plaća godišnji porez po stopi od 24%, a koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona)

– fizičkim osobama od 26 do 30 godina života koje ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona) i to za 50% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice na koju se sukladno članku 19. ovoga Zakona plaća godišnji porez po stopi od 24%, a koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona).

(3) Umanjenje iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se prije umanjenja iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak iz stavka 2. ovoga članka koristi se za cijelo porezno razdoblje u kojem obveznik navršava određenu godinu života.

(5) Od utvrđenog i umanjenog godišnjeg poreza na dohodak, sukladno stavku 1. ovoga članka, odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza po svim iskazanim dohocima prema članku 13. ovoga Zakona te se utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza.

(6) Obveznicima poreza na dohodak porez se utvrđuje poreznim rješenjem, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.

(7) Porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku. Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost plaćaju porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi s danom podnošenja godišnje porezne prijave.

(8) Ako je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja platio veći predujam od poreza na dohodak utvrđenog rješenjem, više plaćeni porez vraća se poreznom obvezniku. Iznimno, poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 29. ovoga Zakona i poreznim obveznicima koji dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 30. – 35. ovoga Zakona, više plaćeni porez vraća se na njihov zahtjev ili im se uračunava u predujam za iduće razdoblje.

Članak 53. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

Način ostvarivanja prava poreznih obveznika u posebnom postupku

(1) Porezni obveznici na koje se primjenjuje poseban postupak, ako žele iskoristiti prava propisana Zakonom, a za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima bitnim za utvrđivanje prava na umanjenje dohotka te podacima o uvećanju osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja, mogu do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave obrazac za priznavanjem prava u posebnom postupku te istom priložiti vjerodostojne isprave.

(2) Na način iz stavka 1. ovoga članka mogu postupiti i porezni obveznici koji žele dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu preraspodijeliti u skladu s člankom 17. stavkom 5. ovoga Zakona te porezni obveznici – nasljednici koji podnose godišnju poreznu prijavu u ime umrle osobe.

(3) U slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primijenit će se poseban postupak uzimajući u obzir podatke navedene u obrascu.

(4) Na porezne obveznike koji su ostvarili dohodak u inozemstvu ili iz inozemstva, u posebnom postupku iz članka 51. ovoga Zakona, uzet će se u obzir podaci iz izvješća propisanog člankom 81. stavkom 4. ovoga Zakona. Ako porezni obveznici do roka propisanog za dostavu izvješća ne dostave izvješće iz članka 81. stavka 4. ovoga Zakona ili do roka za podnošenje obrasca za priznavanjem prava u posebnom postupku iz stavka 1. ovoga članka iz opravdanih razloga ne raspolažu dokazima o uplaćenom porezu u inozemstvu do roka propisanog za dostavu, a žele da im se uplaćeni porez u inozemstvu uračuna u tuzemnu obvezu poreza na dohodak, dužni su o tome izvijestiti Poreznu upravu u na podnesenom obrascu za priznavanjem prava u posebnom postupku u roku iz stavka 1. ovoga članka.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, porezni obveznik dužan je dostaviti potvrdu inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu, a najkasnije do 30. studenog tekuće godine za prethodnu godinu.

(6) Odredbe stavaka 4. i 5. ovoga članka primjenjuju se i na porezne obveznike koji, sukladno odredbama ovoga Zakona, nisu bili obvezni plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu tijekom poreznog razdoblja budući da su po osnovi primitka ostvarenog u ili iz inozemstva u tijeku poreznog razdoblja predujam poreza na dohodak iz tog primitka plaćali u inozemstvu.

(7) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj obrasca te vjerodostojne isprave za priznavanje prava u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 82. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

(1) Poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost iz članka 29. stavka 1. točke 1. i stavka 3. ovoga Zakona, a nije po toj osnovi obveznik poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost te koji po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati i u paušalnom iznosu.

(2) Poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak iz članka 57. stavka 2. ovoga Zakona (iznajmljivanje stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranje kampova), a nije po toj osnovi obveznik poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak utvrđuje se u paušalnom iznosu.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porezni obveznik nerezident upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost čija vrijednost isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost, a ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka te ispunjava uvjete prema posebnim propisima, može utvrđivati i plaćati porez na dohodak u paušalnom iznosu.

(4) Porezni obveznik iz stavaka 1. – 3. ovoga članka koji porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu ne vodi poslovne knjige iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona, osim evidencije o prometu.

(5) Godišnji Poreznim obveznicima iz stavaka 2. i 3. ovoga članka godišnji porez u paušalnom iznosu po stopi od 12% utvrđuje Porezna uprava rješenjem. Rješenje o utvrđenom godišnjem porezu vrijedi do izmjene

(6) Porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka godišnji porez u paušalnom iznosu po stopi od 12% utvrđuju na temelju izvješća iz stavka 10. ovoga članka. Razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat, koji ostvaruju obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, utvrđuje se na temelju izvješća iz stavka 8 10. ovoga članka, koje porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka godine za koju se izvješće podnosi. Porezni obveznik obvezan je razliku godišnjeg paušalnog poreza uplatiti s danom podnošenja izvješća.

(7) Poreznim obveznicima iz stavka 6. ovoga članka koji ne podnesu izvješće iz stavka 10. ovoga članka ili su podaci u navedenom izvješću netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom.

(8) Porezna uprava može na temelju obavljenog nadzora i prikupljenih podataka o ostvarenom prometu ukinuti rješenje iz stavka 5. ovoga članka i donijeti rješenje o plaćanju obvezi plaćanja predujma poreza na dohodak, u skladu s člankom 37. stavkom 1. ovoga Zakona, ako utvrdi da je porezni obveznik ostvario primitke po toj osnovi iznad iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost, odnosno iznad iznosa iz stavka 1. ovoga članka.

(9) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka porezni obveznik je obvezan prijeći na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na način propisan odredbama članaka 30. – 35. ovoga Zakona.

(10) Ministar financija pravilnikom propisuje samostalne djelatnosti prema stavku 1. ovoga članka koje će se paušalno oporezivati, visinu paušalnog dohotka i poreza na dohodak, rokove plaćanja poreza te evidencije i izvješća u svezi s paušalnim oporezivanjem.

(11) Ministar financija pravilnikom propisuje djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja kampova prema stavcima 2. i 3. ovoga članka koje će se paušalno oporezivati, visinu paušalnog dohotka, rokove plaćanja poreza, evidencije i izvješća u svezi s paušalnim oporezivanjem te kriterije po kojima će predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave svojom odlukom propisati visine paušalnog poreza na dohodak u Zakonom predviđenom rasponu.

Članak 83. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

(1) Porezni obveznici koji počinju obavljati samostalnu djelatnost iz članka 29. ovoga Zakona, porezni obveznici koji počinju davati u najam i zakup pokretnine, stvari i nekretnine i porezni obveznici koji počinju ostvarivati dohodak izravno iz inozemstva dužni su Poreznoj upravi prijaviti početak obavljanja djelatnosti, iznajmljivanja i ostvarivanja dohotka, u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti, odnosno od dana početka ostvarivanja dohotka.

(2) U roku iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznici koji počinju obavljati samostalnu djelatnost iz članka 29. ovoga Zakona dužni su nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu dati podatke o osobi koja im vodi poslovne knjige.

(3) Porezna uprava može temeljem prikupljenih podataka o dohotku od nesamostalnog rada, obveznim doprinosima i predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koje porezni obveznici dostavljaju na propisanom izvješću, na svojim mrežnim stranicama objaviti popis poreznih obveznika/poslodavaca koji ne isplaćuju plaću svojim radnicima, odnosno koji su na dostavljenim izvješćima tri mjeseca uzastopno ili tri mjeseca u vremenskom razdoblju od šest mjeseci iskazali samo obračun doprinosa sukladno članku 24. stavku 2. Zakona o doprinosima. Popis sadržava: ime i prezime ili naziv poslodavca, godinu rođenja fizičke osobe poslodavca, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta fizičke osobe ili sjedišta pravne osobe poslodavca, broj radnika kojima na izvješću nije iskazana isplata plaće i razdoblje na koje se ta izvješća odnose. Na zahtjev osobe koja dokaže pravni interes, Porezna uprava popis može dopuniti i drugim podacima potrebnim radi nespornog utvrđivanja identiteta pojedinačnog poreznog obveznika s ovoga popisa, kao što su: datum i mjesec rođenja fizičke osobe poslodavca i ime roditelja fizičke osobe poslodavca.

(4) Porezna uprava može, putem sustava ePorezna, temeljem podataka iz svojih službenih evidencija, omogućiti isplatiteljima primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, dohodak od imovinskih prava i kapitala, uvid u podatke koji se odnose na pripadnost općini/gradu primatelja.

(5) Porezna uprava može, putem sustava ePorezna, temeljem podataka iz svojih službenih evidencija omogućiti poslodavcima i isplatiteljima plaće uvid u podatke koji se odnose na isplaćene neoporezive primitke koje radnik može ostvariti od više poslodavaca i isplatitelja plaće do određenoga godišnjeg iznosa u poreznom razdoblju te uvid u neiskorišteni iznos osobnog odbitka u slučaju iz članka 26. stavka 6. ovoga Zakona.

Članak 92. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost za prekršaj koji je počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili samostalne djelatnosti, a koja:

1. u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez po godišnjoj poreznoj prijavi (članak 46. stavak 4.) 6.)

2. ne uplati mjesečni, tromjesečni, odnosno jednokratni porez na dohodak prema rješenju Porezne uprave u utvrđenoj visini i u propisanom roku (članak 37. stavak 5. i članak 62. stavci 1., 3. i 4. i članak 82. stavak 6.) 8.)

3. u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak (članak 81. stavak 1.)

4. u propisanom roku ne prijavi početak obavljanja djelatnosti, iznajmljivanja i/ili ostvarivanja dohotka (članak 83. stavak 1. i članak 87. stavak 1.).

(2) Novčanom kaznom od 2000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba:

1. za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka

2. ako kao imatelj financijske imovine ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od kapitala (članak 70. stavci 4. i 14.)

3. ako na plati ili plati manji porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka od otuđenja udjela u kapitalu koji nisu prenosivi na tržištu kapitala (članak 70. stavak 17.)

4. ako ne uplati predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi mirovine (članak 81. stavak 2.).

Članak 93. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

Ministar financija donijet će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnik iz članka 9. stavka 2., članka 17. stavka 9., članka 25. stavka 7., članka 26. stavka 6., 7., članka 27. stavka 2., članka 34. stavka 6., članka 37. stavka 7., članka 39. stavka 9., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 2., članka 50. stavka 3., članka 53. stavka 7., članka 54. stavka 12., članka 57. stavka 5., članka 58. stavka 10., članka 62. stavka 7., članka 63. stavka 2., članka 70. stavka 21., članka 71. stavka 2., članka 74. stavka 2., članka 79. stavka 8., članka 81. stavka 7., članka 82. stavka 8., članka 85. stavka 6., članka 86. stavka 2., članka 87. stavka 6. i članka 89. stavka 10. ovoga Zakona.