Zakon o policijskim poslovima i ovlastima
Izmjene: NN 92/2014
Izmjene i dopune, NN 92/2014. Nastali tekst vrijedio od 5. kolovoza 2014. do 31. srpnja 2019.
Ovim je aktom izmijenjena 24 članka i dodano 15 članaka.
Članci su navedeni pod svojim brojevima u zakonu, a uz svaki stoji odredba ovoga akta koja ga je promijenila.
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Članak 1.a dodančlankom 1. ovoga akta
Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose:
1) Okvirna odluka Vijeća od 13. lipnja 2002. o zajedničkim istražnim timovima (2002/465/PUP) (SL L 162, 20. 6. 2002.) i
2) Okvirna odluka Vijeća od 27. studenoga 2008. o zaštiti osobnih podataka obrađenih u okviru policijske i pravosudne suradnje u kaznenim predmetima (2008/977/PUP) (SL L 350, 30. 12. 2008.).
Članak 2. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta
(1) Pojedini izrazi u ovom Zakonu znače:
1. Ministarstvo je Ministarstvo unutarnjih poslova,
2. policija je služba Ministarstva sukladno zakonu,
3. policijski službenik je službenik Ministarstva, kao i službenik strane policijske službe, koji je prema međunarodnom ugovoru, ovom i drugom zakonu, ovlašten obavljati policijske poslove, primjenom policijskih ovlasti,
4. ministar je ministar unutarnjih poslova,
5. glavni ravnatelj je glavni ravnatelj policije u Ministarstvu,
6. opasnost je stanje bliske i izravne mogućnosti nastupanja štete za zaštićeno dobro,
7. kriminalističko istraživanje je ukupnost onih policijskih ovlasti, mjera i radnji koje se prema ovom Zakonu ili drugim zakonima poduzimaju kada postoji sumnja osnova sumnje da određena osoba se priprema ili je počinila počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaj ili postoji sumnja da određena pojava ugrožava ili bi mogla ugroziti živote ljudi, njihova prava, slobodu, sigurnost, nepovredivost ili imovinu, te radi otkrivanja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti i ili prekršaja, pronalaženja počinitelja, sprječavanja da se počinitelj ne sakrije ili ne pobjegne, da se otkriju i ili osiguraju tragovi i predmeti koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica i da se prikupe obavijesti koje mogu biti od koristi za uspješno vođenje kaznenog ili prekršajnog postupka,
8. analitička obrada je postupak analize dostupnih saznanja iz javnih i drugih izvora te podatka dobivenih na temelju primjene pojedinih policijskih ovlasti,
9. dokazna radnja je radnja uređena posebnim zakonom,
9 10. policijski posao je posao određen ovim i drugim zakonom, a obavlja se primjenom policijskih ovlasti,
10 11. policijska ovlast je ovlast određena ovim i drugim zakonom,
11 12. istražitelj je policijski službenik kojega uz prethodno pribavljeno mišljenje glavnog državnog odvjetnika imenuje glavni ravnatelj,
12 13. pritvorska jedinica je poseban prostor u kojem boravi uhićena osoba i osoba protiv koje je određen pritvor,
13 14. pritvorski nadzornik je policijski službenik raspoređen na to radno mjesto,
14 15. podatak je zapis i drugi materijal u smislu članka 2. stavka 1. podstavka 1. Zakona o tajnosti podataka i članka 2. stavka 1. podstavka 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka,
15 16. protuteroristička zaštita je kemijska, biološka, radiološka, nuklearna, protueksplozijska, protudiverzijska i protuprislušna zaštita,
16 17. zbirka je sustav obrađenih i pohranjenih podataka,
17 18. informacijski sustav Ministarstva je Informacijski sustav Ministarstva unutarnjih poslova,
18 19. nalog je pisana ili usmena naredba koju u zakonom propisanim slučajevima policiji upućuje državni odvjetnik, sud ili drugo nadležno tijelo,
19 20. zapovijed je pisana ili usmena naredba koju upućuje nadređeni policijski službenik drugom policijskom službeniku sukladno ovom Zakonu,
20 21. zahtjev je pisano traženje koje u zakonom propisanim slučajevima policiji upućuje nadležno tijelo,
21 22. zajednička istraga je postupanje policije u suradnji s inozemnom policijom radi prikupljanja podataka o kaznenom djelu i počinitelju.
(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, za osobe u muškom rodu, uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.
Članak 3. izmijenjenčlancima 3. i 4. ovoga akta
(1) Prema ovom Zakonu policijski poslovi su:
1. zaštita života, prava, slobode, sigurnosti i nepovredivosti osobe,
2. zaštita javnog reda i mira te imovine,
3. sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima,
4. traganje za počiniteljima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima,
5. traganje za imovinskom koristi stečenoj kaznenim djelom,
6. nadzor i upravljanje cestovnim prometom,
7. protueksplozijska zaštita,
8. poslovi sa strancem postupanje prema strancima,
9. nadzor državne granice,
10. poslovi zaštite zračnog prometa propisani posebnim zakonom,
11. poslovi na moru i unutarnjim plovnim putovima iz nadležnosti policije,
12. osiguranje i zaštita osoba, objekata i prostora,
13. postupanje s uhićenikom i pritvorenikom.
(2) Policijski poslovi obavljaju se primjenom policijskih ovlasti.
Članak 3.a dodančlankom 4. ovoga akta
(1) Policija je ovlaštena, u mjeri u kojoj je to potrebno, kao i radi nadzora zakonitosti postupanja policijskih službenika, zvučno i vizualno ili na drugi način snimiti obavljanje policijskih poslova i primjenu policijskih ovlasti odgovarajućim tehničkim uređajima.
(2) Policija će snimanje iz stavka 1. ovoga članka na primjeren način objaviti.
(3) Kada se snimke iz stavka 1. ovoga članka ne koriste u postupcima koji se vode sukladno odredbama posebnih propisa, policija će te snimke uništiti u roku od 90 dana od dana njihovoga nastanka.
Članak 7. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta
(1) Policija u skladu sa zakonom, na zahtjev suda, državnog odvjetnika ili, državnog tijela ili pravne osobe s javnim ovlastima, pruža pomoć ako se prilikom provođenja radnje pri izvršenju njihovih akata opravdano očekuje pružanje otpora.
(2) Pod uvjetima iz stavka 1. ovog članka, policija na njihov zahtjev, pruža pomoć i drugim pravnim osobama s javnim ovlastima.
(2) Ako drukčije nije propisano zakonom, zahtjev iz stavka 1. i 2. ovog ovoga članka podnosi se čelniku načelniku policijske uprave, najmanje osam dana prije obavljanja službene radnje izvršenja akta. Čelnik Načelnik policijske uprave obavještava podnositelja o odobrenju i načinu pružanja pomoći ili o razlozima odbijanja zahtjeva, najkasnije tri dana prije službene radnje. dana izvršenja akta iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Načelnik policijske uprave odbit će pružanje pomoći ako zahtjev iz stavka 1. ovoga članka:
– nije utemeljen na zakonu,
– nije podnesen od strane ovlaštene osobe,
– ne sadrži činjenice koje ukazuju na opravdanost očekivanja pružanja otpora.
(4) Načelnik policijske uprave može odbiti pružanje pomoći ako zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nije pravodobno podnesen.
Članak 11. izmijenjenčlancima 6. i 7. ovoga akta
Izvide kaznenih djela (1) Kada postoji osnova sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koja koje se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja, policija poduzima kriminalističkim istraživanjem sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovog Zakona. ili prekršaj, policija provodi kriminalističko istraživanje.
(2) Analitička obrada može se provesti radi utvrđivanja razloga za provedbu kriminalističkog istraživanja te tijekom kriminalističkog istraživanja.
Članak 11.a dodančlankom 7. ovoga akta
(1) Izvide kaznenih djela za koje se progoni po službenoj dužnosti po nalogu državnog odvjetnika provodi policija.
(2) Dokazne radnje za kaznena djela za koja se progoni po službenoj dužnosti provodi policija i istražitelj.
Članak 11.b dodančlankom 7. ovoga akta
(1) Istražitelj može biti policijski službenik koji ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima suzbijanja kriminaliteta.
(2) Istražitelj koji ispituje svjedoka ili osumnjičenika može biti policijski službenik koji je završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće struke ovisno o pojedinoj vrsti kriminaliteta te ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima suzbijanja kriminaliteta.
(3) Istražitelj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora imati posebna znanja te mora biti posebno osposobljen.
(4) Programe dodatnog stručnog usavršavanja za istražitelja iz stavka 1. i 2. ovoga članka, uz prethodno mišljenje glavnog državnog odvjetnika, donosi odlukom ministar.
Članak 11.c dodančlankom 7. ovoga akta
(1) Istražitelja imenuje glavni ravnatelj uz prethodno pribavljeno mišljenje glavnog državnog odvjetnika.
(2) Uz zahtjev za davanje mišljenja iz stavka 1. ovoga članka glavni ravnatelj dostavit će podatke o ispunjavanju uvjeta iz članka 11.b ovoga Zakona.
Članak 11.d dodančlankom 7. ovoga akta
U slučaju da istražitelj ne izvršava ili neuredno izvršava nalog državnog odvjetnika odnosno u slučaju da postupa izvan postavljenog naloga ili bez naloga, glavni državni odvjetnik obavijestit će glavnog ravnatelja i predložiti njegovo razrješenje.
Članak 11.e dodančlankom 7. ovoga akta
(1) Kad postoji osnova sumnje da je kazneno djelo počinio policijski službenik ili drugi zaposlenik određene ustrojstvene jedinice Ministarstva ili njima bliska osoba ili je kazneno djelo počinjeno u prostorijama ustrojstvene jedinice Ministarstva, kriminalističko istraživanje ne može provoditi ta ustrojstvena jedinica, osim kada su navedene osobe zatečene u počinjenju kaznenog djela ili kada je potrebno provesti hitne dokazne radnje ili druge radnje koje ne trpe odgodu.
(2) Kad postoji osnova sumnje da je policijski službenik ili drugi zaposlenik određene ustrojstvene jedinice odnosno njima bliska osoba oštećena kaznenim djelom koje je u vezi s obavljanjem policijskog posla, kriminalističko istraživanje ne može provoditi ustrojstvena jedinica u kojoj je oštećeni zaposlen, osim kada je potrebno provesti hitne dokazne radnje ili druge radnje koje ne trpe odgodu.
(3) U slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, kriminalističko istraživanje će provesti ona ustrojstvena jedinica Ministarstva koju za to odredi glavni ravnatelj ili osoba koju on za to ovlasti.
(4) Kad postoji osnova sumnje da je kazneno djelo počinio rukovodeći policijski službenik Ravnateljstva policije, bez odgode će se izvijestiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske koje će odlučiti o preuzimanju izvida kaznenog djela.
Članak 11.f dodančlankom 7. ovoga akta
Osumnjičenik koji se odazvao pozivu policije radi prikupljanja obavijesti bit će poučen:
– o razlozima pozivanja i koje su osnove sumnje protiv njega,
– o pravu na tumačenje i prevođenje, sukladno odredbama posebnog propisa,
– o pravu da nije dužan iskazivati niti odgovarati na pitanja,
– da po završetku prikupljanja obavijesti ili po isteku šest sati od trenutka dolaska u policijske prostorije iste može odmah napustiti.
Članak 12. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta
(1) Glavni ravnatelj ili osoba koju on ovlasti, u skladu sa zakonom, može pisanim nalogom odrediti prikrivanje policijskog posla. Prikrivanje se može odnositi na pravni posao, pravnu i fizičku osobu, vlasništvo nad stvarima, tijelo državne vlasti i sredstva komuniciranja.
(2) Policijski službenik i druga osoba koja je sudjelovala u prikrivenom policijskom poslu, u okvirima naloga iz stavka 1. ovog članka, ne može se pozivati na odgovornost.
(3) Sredstva pribavljena postupanjem iz stavka 1. ovog članka, prihod su državnog proračuna.
Članak 13. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta
(1) Prema ovom Zakonu policijske ovlasti su:
1. prikupljanje, procjena, pohrana, obrada i korištenje podataka,
2. provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta,
3. prikupljanje obavijesti od građana,
4. pozivanje,
5. dovođenje i privođenje,
6. traganje za osobama i predmetima,
7. privremeno ograničenje slobode kretanja,
8. davanje upozorenja i naredbi građanima,
9. uporaba tuđeg prijevoznog sredstva i telekomunikacijskog komunikacijskog uređaja,
10. privremeno oduzimanje, čuvanje, uništenje i prodaja predmeta,
11. zaprimanje prijava, podnošenje kaznenih prijava i izvješća,
12. osiguranje mjesta događaja,
13. provjera uspostavljanja telekomunikacijskog kontakta elektroničke komunikacije,
14. poligrafsko ispitivanje,
15. pregled dokumentacije,
16. ulazak i pregled objekata i prostora,
17. ulazak u tuđi dom,
18. pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava,
19. javno raspisivanje nagrade,
20. snimanje na javnim mjestima,
21. prikrivene policijske radnje,
22. uporaba sredstava prisile,
23. zaštita žrtava kaznenih djela i drugih osoba,
24. provjera zastave, progon, zaustavljanje, uzapćenje i sprovođenje plovnog objekta.
(2) Policijsku ovlast primjenjuje policijski službenik.
Članak 14. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta
(1) Policijski službenik primjenjuje policijsku ovlast u skladu s Ustavom i zakonom.
(2) Policijski službenik je dužan poštivati dostojanstvo, ugled i čast svake osobe, kao i druga temeljna prava i slobode čovjeka. Posebno obzirno policijski službenik postupa prema djeci, maloljetnim, starim i nemoćnim osobama, osobama s invaliditetom i prema žrtvi kaznenog djela i prekršaja.
(3) Osobama s invaliditetom će se prilikom postupanja sukladno ovom Zakonu osigurati potrebna prilagodba i odgovarajuća podrška, uzimajući u obzir specifičnosti svakog pojedinog oštećenja (tjelesno, senzoričko, intelektualno i mentalno).
Članak 18. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta
(1) Policijsku ovlast prema maloljetnim osobama, mlađim punoljetnim osobama i u predmetima kaznenopravne zaštite djece i maloljetnika, primjenjuje posebno osposobljen policijski službenik, pri čemu je dužan voditi računa o zaštiti najboljeg interesa maloljetnika, kao i o zaštiti njegove privatnosti.
(2) Kod primjene policijske ovlasti prema osobi s invaliditetom policijski službenik će, kada to ocijeni potrebnim, zatražiti pomoć osobe koja raspolaže znanjem o ispravnom načinu komunikacije i ophođenja prema osobi s invaliditetom, ovisno o specifičnosti svakog pojedinog oštećenja.
(3) Iznimno, policijsku ovlast primjenjuje drugi policijski službenik ako zbog okolnosti slučaja ne može postupati policijski službenik iz stavka 1. ovog članka. (3) ovoga članka, odnosno policijski službenik sam, ukoliko zbog okolnosti slučaja ne može osigurati pomoć osobe iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Policijska ovlast prema maloljetnoj osobi i osobi lišenoj poslovne sposobnosti primjenjuje se u nazočnosti roditelja ili skrbnika, osim ako to zbog okolnosti slučaja nije moguće.
(5) Ako je roditelj ili skrbnik sumnjiv kao počinitelj kaznenog djela ili prekršaja na štetu maloljetne osobe ili osobe lišene poslovne sposobnosti, policijska ovlast primjenjuje se u nazočnosti stručne osobe centra za socijalnu skrb, osim ako to zbog okolnosti slučaja nije moguće.
Članak 23. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta
(1) Policija prikuplja podatke pod uvjetima i na način propisan zakonom o:
1. osobi od koje prijeti opasnost,
2. osobi kojoj prijeti opasnost,
3. nestaloj osobi za kojom se traga,
4. osobi za koju postoje osnove sumnje da priprema ili je počinila kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaj,
5. nezakonito pribavljenoj imovinskoj koristi,
6. objektu, postrojenju ili pojavi od koje ili kojoj prijeti opasnost.
(2) Ako bi otkrivanjem identiteta osobe od koje je prikupljena obavijest, izložio tu ili drugu osobu ozbiljnoj opasnosti za život, zdravlje, tjelesnu nepovredivost ili imovinu, policijski službenik je dužan poduzeti mjere prikrivanja identiteta te osobe. O tim mjerama dužan je odmah izvijestiti nadređenog.
(3) U prikupljanju, obradi, pohrani i korištenju podataka policija posebno skrbi o zaštiti osobnih i drugih podataka, o njihovoj tajnosti i povjerljivosti.
Članak 30. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta
(1) Policijski službenik provjerava identitet osobe:
1. koju treba uhititi, dovesti, zadržati ili uputiti nadležnim tijelima državne vlasti,
2. od koje prijeti opasnost za druge osobe ili imovinu,
3. nad kojom se obavlja pregled, očevid ili pretraga ili se poduzimaju druge zakonom propisane radnje,
4. koja se zatekne u tuđem domu, objektu i drugim prostorima ili u prijevoznom sredstvu u kojem se obavlja pregled, očevid ili pretraga, ako je provjera identiteta potrebna,
5. koja se zatekne u prostoru ili u objektu na kojem je privremeno ograničena sloboda kretanja, ako je provjera identiteta potrebna,
6. koja prijavljuje počinjenje kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaja ili počinitelje tih djela, odnosno daje obavijesti o tim djelima,
7. za koju postoje osnove sumnje da je počinitelj kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaja ili da je osoba za kojom se traga,
8. koja se zatekne na mjestu počinjenja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaja,
9. za koju je iz sigurnosnih razloga nužno utvrditi identitet,
10. koja bez opravdanog razloga prikuplja podatke o štićenoj osobi, objektu ili prostoru u kojem se štićena osoba nalazi,
11. na zahtjev službenih osoba tijela državne uprave te pravne ili fizičke osobe u slučajevima postojanja okolnosti iz točke 1. – 10. ovog stavka, ili ako je vjerojatno da je ta osoba povrijedila njihovo pravo. U slučaju sumnje da bi provjereni osobni podaci mogli biti zlouporabljeni, policijski službenik ih neće ustupiti osobi koja je zatražila provjeru te će je uputiti da ih može zatražiti pisanim putem od nadležne ustrojstvene jedinice policije.
(2) Policijski službenik je dužan upoznati osobu s razlogom provjere njenog identiteta, osim ako drukčije nije propisano zakonom.
Članak 33. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta
(1) Utvrđivanje identiteta poduzima se prema osobi:
1. koja ne posjeduje ispravu iz članka 31. stavka 1. ovog Zakona ili se sumnja u vjerodostojnost te isprave,
2. koja je sumnjiva da je sudjelovala u kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti.
(2) Ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, utvrđivanje identiteta se provodi primjenom znanstvenih metoda i sredstava (biometrija i druge metode).
(3) Ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, u cilju utvrđivanja identiteta osobe policija je ovlaštena objaviti crtež, snimku ili opis osobe.
(4) Kad okolnosti nalažu, policija je ovlaštena objaviti fotografiju nestale osobe za kojom se traga, te osobe koja o sebi ne može ili ne želi dati istinite podatke i fotografiju mrtvog tijela nepoznate osobe.
Članak 34. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta
(1) Policijski službenik može uskratiti obavijest o stvarnom razlogu provjere identiteta i o svom svojstvu, kad prikuplja obavijesti o kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti, ako bi to moglo ugroziti postizanje cilja provjere.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka, policijski službenik može to svojstvo prikrivati uporabom za tu svrhu pripremljenih isprava o svom identitetu i vlasništvu nad stvarima.
(3) Pisano odobrenje za izradu isprava iz stavka 2. ovoga članka daje načelnik Uprave kriminalističke policije.
Članak 38.a dodančlankom 16. ovoga akta
Kada prikuplja obavijesti od osobe s invaliditetom policijski službenik će, kada to ocijeni potrebnim, zatražiti pomoć osobe koja raspolaže znanjem o ispravnom načinu komunikacije i ophođenja prema osobi s invaliditetom, ovisno o specifičnosti svakog pojedinog oštećenja.
Članak 42. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta
(1) Policijski službenik je ovlašten osobu pozvati usmeno ili odgovarajućim telekomunikacijskim sredstvom komunikacijskim uređajem, pri čemu joj je dužan priopćiti razlog pozivanja. Uz suglasnost osobe može ju i prevesti do službenih prostorija.
(2) Osoba se iznimno smije pozivati i putem sredstava javnog priopćavanja kad je to prijeko potrebno zbog opasnosti od odgode, sigurnosti postupanja ili kada se poziv upućuje većem broju osoba.
(3) Pozivanje maloljetne osobe obavlja se putem roditelja, skrbnika, udomitelja ili osobe kojoj je dijete povjereno na čuvanje i odgoj, a ako to nalažu posebne okolnosti slučaja, putem centra za socijalnu skrb.
(4) Na zahtjev pozvane osobe koja je pristupila na temelju poziva izdat će se potvrda o pristupanju.
Članak 45. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta
Policijski službenik bez pisane zapovijedi ili naloga privodi:
1. uhićenika i osumnjičenika,
2. osobu za koju treba utvrditi identitet,
3. osobu za kojom je raspisana potraga,
4. osobu iz članka 40. stavka 3. ovog Zakona,
5. u drugim slučajevima predviđenim zakonom.
Članak 47. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta
(1) Policijski službenik je dužan osobu koju dovodi ili privodi, prije dovođenja i privođenja upoznati s razlozima poduzimanja te radnje i o pravu na obavještavanje člana obitelji ili druge osobe koju ta osoba odredi te o pravu na branitelja kada je to propisano zakonom.
(2) O dovođenju ili privođenju djeteta ili maloljetne osobe ili osobe lišene poslovne sposobnosti policijski službenik će odmah obavijestiti osobu iz članka 38. stavka 1. ovog Zakona.
Članak 52. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta
(1) Ako postoji opasnosti za život ljudi ili imovinu, policijski službenik može privremeno ograničiti pristup, kretanje ili zadržavanje u prostoru ili objektu. Ako drukčije nije propisano zakonom, ograničenje pristupa, kretanja i zadržavanja smije trajati najdulje dvanaest sati dok postoji opasnost za život ljudi ili imovinu.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka, policijski službenik će udaljiti osobe i prema okolnostima naložiti uklanjanje stvari iz prostora ili objekta.
(3) Kad to dopuste okolnosti, policijski službenik će priopćiti razloge provođenja radnji iz stavka 1. i 2. ovog članka.
Članak 57. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta
(1) Policijski službenik može i bez pristanka osobe, uporabiti telekomunikacijski komunikacijski uređaj kojim se osoba služi, radi:
1. obavještavanja o opasnosti za život i imovinu,
2. tijekom progona počinitelja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti,
3. obavještavanja o vjerojatnosti počinjenja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti.
(2) O uporabi tuđeg telekomunikacijskog komunikacijskog uređaja odmah se obavještava nadređeni policijski službenik, a čim je to moguće osobi se izdaje odgovarajuća potvrda.
(3) Troškovi uporabe i šteta nastala uporabom tuđeg telekomunikacijskog komunikacijskog uređaja naknađuju se iz državnog proračuna.
Članak 60.a dodančlankom 24. ovoga akta
Policijski službenici ovlašteni su na mjestu pronalaska uništiti predmet koji predstavlja neposrednu opasnost za život ili zdravlje ljudi ili opasnost za imovinu ako ga ne mogu na siguran način učiniti bezopasnim ili ga ne mogu na siguran način premjestiti na drugo mjesto.
Članak 62. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta
(1) Policijski službenik je dužan zaprimiti prijavu o kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti. Ako je prijava priopćena telefonom ili drugim telekomunikacijskim komunikacijskim uređajem, osigurava se, kad je to moguće, njezin elektronički zapis i o tome sastavlja službena zabilješka.
(2) Ako se prijava podnosi usmeno prijavitelj će se upozoriti na posljedice lažnog prijavljivanja i po potrebi će se zatražiti pojašnjenja i dostavljanje dokumentacije i drugih podataka na koje se podnositelj poziva kako bi se mogla ocijeniti opravdanost prijave. O usmenoj prijavi sastavlja se zapisnik u koji će se unijeti dana upozorenja.
(3) Ako policijski službenik unatoč danim pojašnjenjima ocijeni da nije počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, upozorit će podnositelja kako podnošenje prijave nije opravdano. Na izričit zahtjev podnositelja, policijski službenik će uzeti prijavu na zapisnik.
(4) Policijski službenik u prijavi navodi:
1) osobne podatke podnositelja prijave,
2) upozorenja i pouke koje su dane,
3) opis djela koje je predmet prijave,
4) podatke o počinitelju ako su poznati,
5) podatke o žrtvi, te posebno je li podnesen imovinskopravni zahtjev,
6) podatke o svjedocima,
7) skice, slike, spise o poduzetim mjerama i radnjama, službene zabilješke, izjave i
8) drugi materijal koji može biti koristan za uspješno vođenje postupka.
(5) Ako drukčije nije propisano zakonom, policija prijavu o kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti odmah dostavlja nadležnom državnom odvjetniku.
Članak 66. izmijenjenčlankom 26. ovoga akta
(1) Kad policijski službenik sazna za počinjenje kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti, prekršaja ili drugog događaja povodom kojega je potrebno pregledati mjesto događaja ili obaviti očevid, osigurat će mjesto događaja.
(2) Policijski službenik koji je prvi došao na mjesto događaja će:
1. prema okolnostima označiti prostor mjesta događaja,
2. zabraniti pristup i snimanje mjesta događaja,
3. pribaviti podatke o osobama koje imaju saznanja o događaju,
4. poduzeti mjere za sprječavanje nastupa opasnosti i štete za osobe i imovinu,
5. poduzeti mjere pomoći i zaštite žrtve,
6. poduzeti druge mjere osiguranja mjesta događaja.
(3) Ako sam ne obavlja pregled ili očevid, o poduzetim mjerama te o drugim okolnostima, policijski službenik iz stavka 2. ovog članka će izvijestiti osobu ili tijelo koja obavlja pregled ili očevid prije početka pregleda ili očevida.
Članak 68. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta
(1) Radi sprječavanja opasnosti, nasilja, sprječavanja i otkrivanja kaznenog kaznenih djela za koje koja se progoni po službenoj dužnosti i njihovih počinitelja, policijski službenik sprječavanja opasnosti i nasilja, traganja za osobama i predmetima, policija može od davatelja telekomunikacijskih komunikacijskih usluga zatražiti provjeru istovjetnosti, trajanja i učestalosti kontakta određenih telekomunikacijskih adresa komunikacije s određenim elektroničkim komunikacijskim adresama.
(2) Provjera Zahtjev iz stavka 1. ovog ovoga članka može obuhvaćati i utvrđivanje položaja komunikacijskog uređaja, kao i utvrđivanje mjesta na kojima se nalaze osobe koje uspostavljaju telekomunikacijski kontakt, elektroničku komunikaciju te identifikacijske oznake uređaja.
(3) Provjera Zahtjev iz stavka 1. ovog članka provodi se na temelju pisanog odobrenja čelnika kriminalističke policije Ministarstva ili osobe koju on ovlasti. ovoga članka temelji se na pisanom odobrenju načelnika Uprave kriminalističke policije ili načelnika Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta ili načelnika policijske uprave, a u njihovoj odsutnosti osoba koje ih zamjenjuju.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako je to potrebno radi sprječavanja neposredne opasnosti ili nasilja odnosno radi žurnog traganja za osobama, odobrenje može biti dano i usmeno, ali mora biti pisano potvrđeno najkasnije u roku od 24 sata od danog usmenog odobrenja.
(5) Odobrenje iz stavaka 3. i 4. ovoga članka temelji se na činjenicama iz kojih je vidljivo da se drugim radnjama nije mogao ili se neće moći postići cilj policijskog posla ili bi postizanje tog cilja bilo povezano s nerazmjernim teškoćama.
Članak 80. izmijenjenčlankom 28. ovoga akta
(1) Policijski službenik Policija može tijekom kriminalističkog istraživanja uporabiti poduzeti prikrivene policijske radnje, ako je očigledno da se drugim radnjama neće postići cilj policijskog posla.
(2) Prikrivene policijske radnje su:
1. motrenje promatranje,
2. pratnja,
3. klopka. (2) Zapovijed,
4. zasjeda.
(3) Prikrivene policijske radnje promatranja i pratnje mogu trajati petnaest dana od izdane zapovijedi, a radi uspješnog obavljanja policijskog posla mogu se produljiti za još petnaest dana.
(4) Pisanu zapovijed za poduzimanje, sadržaj i trajanje prikrivene policijske radnje, prikrivenih policijskih radnji promatranja i pratnje izdaje glavni ravnatelj ili osoba koju on ovlasti., a u slučaju produljenja zapovijed može izdati samo glavni ravnatelj odnosno osoba koja ga zamjenjuje.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, kad okolnosti nalažu žurnost postupanja, zapovijed može biti dana i usmeno, ali mora biti pisano potvrđena najkasnije u roku od 24 sata od izdane usmene zapovijedi.
(6) Prikrivene policijske radnje klopke i zasjede poduzimaju se na temelju zapovjedi načelnika Uprave u Ravnateljstvu policije, načelnika Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, načelnika policijske uprave i načelnika policijske postaje ili osobe koje oni ovlaste, a mogu trajati dok postoje razlozi za njihovu primjenu.
(7) O provedenim prikrivenim policijskim radnjama promatranja i pratnje, radi nadzora nad zakonitošću njihova provođenja, izvijestit će se nadležni državni odvjetnik i glavni ravnatelj u roku od 48 sati od dovršetka radnje.
Članak 82. izmijenjenčlankom 29. ovoga akta
(1) Sredstva prisile smiju biti uporabljena u slučajevima propisanim ovim Zakonom radi zaštite života ljudi, svladavanja otpora, sprječavanja bijega, odbijanja napada i otklanjanja opasnosti ako je vjerojatno da se mjerama upozorenja i naredbi neće postići cilj.
(2) Sredstva prisile se s posebnim obzirom primjenjuju prema djetetu, osobi s invaliditetom, osobi čije je kretanje znatno otežano, trudnici u vidljivom stadiju trudnoće, te osobi koja je očigledno bolesna.
(3) Sredstva prisile se uporabljuju nakon prethodnog upozorenja, osim ako je vjerojatno da bi prethodno upozorenje ugrozilo postizanje cilja.
Članak 83. izmijenjenčlankom 30. ovoga akta
(1) Policijski službenik neće uporabiti sredstva prisile u mjeri većoj od nužne za ostvarenje svrhe postupanja.
(2) Policijski službenik će uvijek uporabiti najblaže sredstvo prisile kojim se postiže cilj.
(3) Policijski službenik prestaje s uporabom sredstva prisile odmah po prestanku razloga zbog kojih je sredstvo prisile bilo uporabljeno.
Članak 98. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta
(1) Osobni podaci policijskog službenika koji je uporabio vatreno oružje su tajna. (2) Kad se protiv policijskog službenika vodi tajni.
(2) Ministarstvo će osigurati besplatnu pravnu pomoć policijskom službeniku protiv kojeg se poduzimaju radnje u okviru prethodnog postupka, kazneni postupak ili postupak za naknadu štete zbog uporabe sredstava prisile ili drugih radnji u obavljanju policijskog posla, Ministarstvo će mu osigurati pravnu pomoć na teret Ministarstva u tom postupku naknade štete u vezi s obavljanjem policijskih poslova koje je po ocjeni policije obavio u skladu sa zakonom.
(3) Ocjenu iz stavka 2. ovoga članka donosi povjerenstvo koje imenuje glavni ravnatelj za Ravnateljstvo policije i načelnik policijske uprave za policijsku upravu.
(4) Ministarstvo će osigurati besplatnu pravnu pomoć i građaninu koji je pružio pomoć policijskom službeniku, protiv kojeg se vodi postupak iz stavka 2. ovoga članka, zbog radnje počinjene u vezi s pružanjem pomoći.
(5) Besplatna pravna pomoć iz stavka 2. ovoga članka osigurat će se policijskom službeniku i nakon što mu je prestao radni odnos u Ministarstvu.
(3) Ministarstvo će osigurati pravnu pomoć na teret Ministarstva i građaninu koji je pružio pomoć policijskom službeniku, ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog radnje počinjene u vezi s pružanjem pomoći.
(4) Policijskom službeniku koji uporabi vatreno oružje Ministarstvo će osigurati nužnu medicinsku i psihosocijalnu pomoć.
(6) Kada su sredstva prisile uporabljena na način propisan zakonom, isključena je odgovornost policijskog službenika koji ih je uporabio.
(7) Policijskom službeniku koji u obavljanju policijskog posla uporabi vatreno oružje Ministarstvo će osigurati nužnu medicinsku i psihosocijalnu pomoć.
Članak 102.a dodančlankom 32. ovoga akta
(1) Nadzor nad primjenom policijskih ovlasti iz članaka 68. i 80. ovoga Zakona provodi Vijeće za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti (u daljnjem tekstu: Vijeće).
(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka može se provoditi nakon dovršetka kriminalističkog istraživanja tijekom kojeg su primijenjene policijske ovlasti iz članaka 68. i 80. ovoga Zakona.
(3) Prilikom obavljanja nadzora iz stavka 1. ovoga članka Vijeće je ovlašteno od Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija zatražiti usporedbu podataka s kojima raspolaže s podacima Ravnateljstva policije o primjenjenim ovlastima iz članka 68. ovoga Zakona.
(4) U obavljanju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Vijeće može vršiti uvid u izvješća i druge dokumente policije, tražiti pisana očitovanja, a radi pojašnjenja navoda iz očitovanja može obaviti razgovore s rukovoditeljima i policijskim službenicima koji su primjene ovlasti odobrili i primjenjivali.
(5) Izvješće o saznanjima i podacima prikupljenim u obavljanju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Vijeće će dostaviti u roku od 15 dana predsjedniku Hrvatskog sabora, predsjednicima Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora, ministru unutarnjih poslova i glavnom ravnatelju.
(6) O izvršenom nadzoru izvješćuje se podnositelj zahtjeva.
(7) Vijeće je obvezno jednom godišnje podnijeti izvješće o radu osobama iz stavka 5. ovoga članka.
Članak 102.b dodančlankom 32. ovoga akta
Nadzor iz članka 102.a ovoga Zakona Vijeće provodi na temelju:
– programa nadzora koji utvrđuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i uz prethodno pribavljeno mišljenje Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina,
– zahtjeva građana koji smatraju da su im nezakonitom primjenom policijskih ovlasti iz članka 68. i 80. ovoga Zakona povrijeđena prava,
– zahtjeva državnih tijela i pravnih osoba u vezi sa sumnjom na nezakonitu primjenu ovlasti iz članka 68. i 80. ovoga Zakona.
Članak 102.c dodančlankom 32. ovoga akta
(1) Vijeće je sastavljeno od pet članova i pet zamjenika članova, predstavnika građana, koje imenuje i razrješuje Hrvatski sabor na temelju javnog poziva na prijedlog organizacija civilnog društva te znanstvenih i stručnih organizacija.
(2) Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora uputit će javni poziv za predlaganje kandidata za članove i zamjenike članova Vijeća.
(3) Prijedlozi kandidata za članove i zamjenike članova Vijeća podnose se Odboru iz stavka 2. ovoga članka, koji na svojoj sjednici utvrđuje udovoljavaju li prijedlozi propisanim uvjetima te utvrđuje i podnosi Hrvatskom saboru prijedlog za imenovanje članova i zamjenika članova Vijeća.
(4) Članovi Vijeća i njihovi zamjenici biraju se na način da su zastupljena oba spola najmanje jednom trećinom članova.
(5) U radu Vijeća, bez prava odlučivanja, sudjeluje policijski služenik Ravnateljstva policije kojeg odredi glavni ravnatelj, čija zadaća je pružanje stručne pomoći članovima Vijeća.
(6) Članovi i zamjenici članova Vijeća su osobe koje uživaju profesionalni osobni ugled u javnosti te svoju funkciju obavljaju kao počasnu funkciju.
(7) Članovi i zamjenici članova Vijeća imaju pravo na naknadu prijevoznih troškova u visini stvarnih troškova ili naknadu troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, kako je utvrđeno za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske. Sredstva za navedene namjene osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske u razdjelu Ministarstva.
(8) Član i zamjenik člana Vijeća ne može biti osoba koja:
– nije državljanin Republike Hrvatske,
– je član političke stranke,
– je osuđena za kazneno djelo ili se protiv nje vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti,
– je osuđena za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora ili se protiv nje vodi postupak za takav prekršaj.
(9) Za članove i zamjenike članova Vijeća provodi se postupak temeljne sigurnosne provjere, sukladno posebnom zakonu kojim je uređeno područje sigurnosnih provjera.
(10) Za pristup klasificiranim podacima članovi i zamjenici članova Vijeća moraju ispunjavati uvjete utvrđene posebnim zakonom kojim je uređeno područje zaštite tajnosti podataka.
(11) Članove i zamjenike članova Vijeća imenuje se na vrijeme od četiri godine, s mogučnošću ponovnog imenovanja.
(12) Člana i zamjenika člana Vijeća razriješit će se prije isteka roka na koji je imenovan ako:
– sam to zatraži,
– nastupi neki od razloga zbog kojih ne može biti imenovan članom ili zamjenikom člana Vijeća,
– iz neopravdanog razloga nije prisustvovao na dvije sjednice Vijeća u roku od jedne godine ili nemarno obavlja poslove člana Vijeća,
– nadležno tijelo za izdavanje uvjerenja o obavljenoj sigurnosnoj provjeri za pristup klasificiranim podacima (certifikata) u predviđenom postupku donese odluku o ukidanju izdanog certifikata,
– Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost utvrdi nezakonitosti u njegovom postupanju.
(13) Član i zamjenik člana Vijeća dužan je s klasificiranim podacima postupati sukladno propisima kojima je uređeno područje informacijske sigurnosti.
Članak 102.d dodančlankom 32. ovoga akta
Članovi i zamjenici članova Vijeća za svoj rad odgovorni su Hrvatskom saboru, a nadzor nad zakonitošću rada Vijeća provodi Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
Članak 102.e dodančlankom 32. ovoga akta
(1) Članovi Vijeća na konstituirajućoj sjednici izabrat će predsjednika Vijeća te će donijeti Poslovnik o radu Vijeća kojim će urediti pitanja bitna za njegov rad, a koja nisu uređena ovim Zakonom. Vijeće će Poslovnik, radi potvrđivanja, podnijeti Hrvatskom saboru.
(2) Administrativnu i tehničku podršku potrebnu za rad Vijeća osigurat će Ministarstvo.