Što se promijenilo od NN 151/2014

Članak 4. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člankom 1.

Ministar Glavni ravnatelj policije (u daljnjem tekstu: glavni ravnatelj) najkasnije do 31. ožujka ministru unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ministar) dužan je Hrvatskom saboru, najmanje jednom godišnje, podnijeti pisano izvješće o obavljanju policijskih poslova, a dostavlja pisano izvješće o radu policije za prethodnu godinu, koji ga dostavlja Vladi Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske dostavlja izvješće o radu policije Hrvatskome saboru najkasnije do 1. lipnja.

Ministar Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskoga sabora i češće, na njegovo traženje, i dostavlja pisano izvješće o obavljanju policijskih poslova za pojedinačne slučajeve.

Članak 5. izmijenjenNN 33/2015: izmijenjen člancima 1. i 2.; NN 66/2019: izmijenjen člankom 2.

Kad fizička ili pravna osoba podnese predstavku ili pritužbu na rad policijskog službenika ili drugog zaposlenika Ministarstva, odnosno ustrojstvene jedinice policije ili druge ustrojstvene jedinice Ministarstva, smatrajući da su njoj ili nekome drugom nezakonitom ili nepravilnom radnjom policijskog službenika ili drugog zaposlenika Ministarstva povrijeđena prava ili prekršen zakon, obveza je rukovoditelja mjerodavne ustrojstvene jedinice obavijestiti podnositelja predstavke ili pritužbe o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama Fizička ili pravna osoba koja smatra da su djelovanjem ili propuštanjem djelovanja policijskog službenika u primjeni policijskih ovlasti povrijeđena njezina prava ili slobode, ima pravo Ministarstvu podnijeti pritužbu u roku od 30 dana od dana primitka predstavke, odnosno pritužbe. Povjerenstvo saznanja za povredu.

Ako je podnositelj pritužbe nezadovoljan odgovorom i provedenim postupkom provjere navoda, spis predmeta se bez odgode dostavlja na daljnje postupanje i rješavanje povjerenstvu za rad po pritužbama u Ministarstvu.

Pritužba iz stavka 1. ovoga članka mora biti razumljiva i sadržavati:

– ime, prezime i adresu podnositelja,

– mjesto, vrijeme i opis djelovanja ili propuštanja djelovanja kojima su povrijeđena prava ili slobode podnositelja ili druge osobe,

– potpis podnositelja.

S pritužbama podnesenim nakon roka iz stavka 1. ovoga članka, kao i s pritužbama koje ne sadrže podatke iz stavka 2. ovoga članka čine tri člana: policijski službenik Ministarstva te dva predstavnika javnosti koje imenuje saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na prijedlog organizacija civilnog društva, organizacija stručne javnosti i nevladinih organizacija., postupat će se sukladno odredbama zakona kojim se propisuje sustav državne uprave.

Ministarstvo vodi evidenciju predstavki i pritužbi.

O načinu rada i postupanja po predstavkama i pritužbama, vođenju evidencije iz stavka 4. ovoga članka te o radu povjerenstva ministar donosi pravilnik.

Članak 5.a dodanNN 33/2015: dodan člankom 2.

Pritužbu iz članka 5. ovoga Zakona razmatra rukovoditelj ustrojstvene jedinice Ministarstva u kojoj je raspoređen policijski službenik na kojeg se pritužba odnosi ili policijski službenik kojeg on ovlasti, radi utvrđivanja činjeničnog stanja.

Obveza je rukovoditelja iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti podnositelja pritužbe o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama u roku od 30 dana od dana primitka pritužbe.

Podnositelj pritužbe nezadovoljan sadržajem obavijesti iz stavka 2. ovoga članka može u roku od 15 dana od dana primitka obavijesti, podnijeti prigovor ustrojstvenoj jedinici nadležnoj za unutarnju kontrolu Ministarstva koja je obvezna podnositelju prigovora odgovoriti u roku od 30 dana od dana primitka prigovora.

Članak 5.b dodanNN 33/2015: dodan člankom 2.; NN 66/2019: izmijenjen člankom 3.

Ako podnositelj pritužbe, u roku od 15 dana od primitka odgovora ustrojstvene jedinice za unutarnju kontrolu, izrazi nezadovoljstvo postupkom provedenih provjera i sadržajem odgovora, spis predmeta bez odgode dostavlja se na rješavanje Povjerenstvu za rad po pritužbama (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) o čemu se obavještava podnositelja pritužbe.

Članak 5.c dodanNN 33/2015: dodan člankom 2.; NN 66/2019: izmijenjen člankom 4.

Za rješavanje pritužbi na rad policijskih službenika osniva se Povjerenstvo.

Povjerenstvo čini devet predstavnika građana koje imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora, a koje su, na javni poziv, predložile organizacije civilnog društva, organizacije stručne javnosti i nevladine organizacije ili su se osobno javili na javni poziv.

Članovi Povjerenstva, na konstituirajućoj sjednici, biraju predsjednika i potpredsjednika.

Povjerenstvo donosi Poslovnik o svom radu kojim detaljnije uređuje pitanja iz svoga djelokruga i na koji prethodno mišljenje daje Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora.

Stručnu i administrativnu pomoć Povjerenstvu pruža Ministarstvo.

Odluka Povjerenstva dostavlja se podnositelju pritužbe, glavnom ravnatelju, Ministarstvu i osobi ovlaštenoj za pokretanje disciplinskog postupka protiv policijskog službenika čiji rad je bio predmet pritužbe.

Ako je Povjerenstvo utvrdilo da je pritužba djelomično ili u cijelosti bila utemeljena, Ministarstvo je dužno, u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke Povjerenstva, preispitati svoju prethodnu odluku i o tome izvijestiti podnositelja pritužbe.

Godišnje izvješće o svome radu Povjerenstvo podnosi Hrvatskome saboru.

Članak 5.d dodanNN 33/2015: dodan člankom 2.; NN 66/2019: izmijenjen člankom 5.

Članovi Povjerenstva su osobe koje uživaju profesionalni i osobni ugled u javnosti.

Članovi Povjerenstva za sudjelovanje na sjednici Povjerenstva primaju naknadu u visini 5% prosječne neto plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini za svaki završeni predmet.

Za članove Povjerenstva provodi se postupak temeljne sigurnosne provjere, sukladno zakonu kojim se uređuje područje sigurnosnih provjera.

Član Povjerenstva dužan je čuvati tajnost podataka koje je doznao sudjelujući u rješavanju pritužbi na rad policijskih službenika.

Član Povjerenstva ne može biti osoba koja:

– nije državljanin Republike Hrvatske,

– je član političke stranke,

– je osuđena ili se protiv nje vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti,

– je osuđena ili se protiv nje vodi postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora.

Članove Povjerenstva imenuje se na vrijeme od četiri godine, s mogućnošću ponovnog imenovanja.

Člana Povjerenstva može se razriješiti prije isteka roka na koji je imenovan ako:

– sam to zatraži,

– nastupi neki od razloga zbog kojih ne može biti imenovan članom Povjerenstva,

– bez valjanog opravdanja nije prisustvovao dvjema sjednicama Povjerenstva u roku od jedne godine ili nemarno obavlja poslove člana Povjerenstva.

Članovi Povjerenstva, za dolazak na sjednicu Povjerenstva, imaju pravo na naknadu prijevoznih troškova u visini stvarnih troškova ili naknadu troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, kako je utvrđeno za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske.

Sredstva za naknade članovima Povjerenstva iz stavaka 2. i 8. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske u razdjelu Ministarstva.

Odredbe ovoga članka koje se odnose na članove Povjerenstva odnose se i na predsjednika i potpredsjednika Povjerenstva.

Članak 5.e dodanNN 33/2015: dodan člankom 2.

Postupak po pritužbi sukladno odredbama ovoga Zakona ne isključuje korištenje drugih pravnih sredstava za zaštitu prava i sloboda.

Članak 5.f dodanNN 33/2015: dodan člankom 2.; NN 66/2019: izmijenjen člankom 6.

Ministarstvo vodi evidenciju pritužbi.

Način rada i postupanja po pritužbama, vođenje evidencije i rokove čuvanja podataka u evidenciji propisuje ministar pravilnikom.

Članak 7. izmijenjenNN 33/2015: izmijenjen člankom 3.

Ministarstvo, radi stvaranja uvjeta rada policije:

1. obavlja poslove u svezi s upravljanjem i razvojem ljudskih potencijala, uključujući planiranje i utvrđivanje potreba za prijamom u policiju, provođenje postupka prijama, napredovanja, ocjenjivanja rada i učinkovitosti, nagrađivanja i kontinuiranog obrazovanja policijskih službenika te obavlja i druge poslove u svezi s radnopravnim statusom policijskih službenika,

2. planira i utvrđuje strategiju obrazovanja policijskih službenika koju provodi Policijska akademija,

3. donosi i provodi planove o izgradnji i korištenju informacijskog, radiokomunikacijskog, telekomunikacijskog i sigurnosno-zaštićenog kriptološkog sustava za potrebe policije,

4. utvrđuje potrebe i nabavlja tehnička i materijalna sredstva za rad policije,

5. vodi brigu o sigurnosti, zdravlju i zaštiti policijskih službenika pri obavljanju službenih poslova te o dostojanstvu policijske službe,

6. organizira i provodi unutarnju kontrolu i nadzor rada službenika i ustrojstvenih jedinica,

7. organizira i provodi unutarnju reviziju poslovnih procesa financiranih iz sredstava državnog proračuna i sredstava Europske unije,

8. osigurava dušebrižništvo za vjernike zaposlenike Ministarstva,

9. organizira međunarodnu suradnju policije i, obavlja poslove vezane za pridruživanje europskim integracijama europsku suradnju te predstavljanje i sudjelovanje u radu tijela Europske unije, kao i upućivanje policijskih službenika na rad u inozemstvo,

10. donosi razvojne, organizacijske i druge temeljne smjernice za rad,

11. donosi planove o korištenju materijalnih i financijskih sredstava i nadzire njihovu provedbu,

12. obavlja i druge poslove vezane za podršku operativnim aktivnostima policije,

13. obavlja i druge poslove predviđene zakonom.

Način provođenja unutarnje kontrole i nadzora rada službenika i ustrojstvenih jedinica sukladno stavku 1. točki 6. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

Članak 8. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člankom 7.

Policija je jedinstveno organizirana u tri hijerarhijske razine:

1. Ravnateljstvo policije,

2. policijske uprave,

3. policijske postaje.

Radom policije i Ravnateljstva policije upravlja glavni ravnatelj policije (u daljnjem tekstu: glavni ravnatelj) koji za svoj rad odgovara ministru.

Radom policijske uprave upravlja načelnik policijske uprave koji za svoj rad odgovara glavnom ravnatelju i ministru.

Radom policijske postaje rukovodi načelnik policijske postaje koji za svoj rad odgovara načelniku policijske uprave.

Unutarnje ustrojstvo policije utvrdit će Vlada Republike Hrvatske Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva.

Članak 32. brisanNN 66/2019: brisan člankom 8.

Policijski službenik dužan je poslove radnog mjesta na koje je raspoređen obavljati sukladno opisu poslova toga radnog mjesta.

Policijski službenik dužan je po pisanom nalogu nadređenog rukovoditelja obavljati poslove drugog radnog mjesta ako je za to osposobljen.

Ako je poslove iz stavka 2. ovoga članka obavljao sedam ili više dana u kontinuitetu, policijski službenik ima pravo na plaću tog radnog mjesta dok obavlja te poslove, ako je to za njega povoljnije.

Članak 43. izmijenjenNN 155/2023: izmijenjen člankom 52.

Ovisno o složenosti poslova, obrazovanju, osobnom zvanju, stupnju odgovornosti i ovlasti za donošenje odluka te samostalnosti u radu, radna mjesta policijskih službenika klasificiraju se u tri kategorije, i to:

1. radna mjesta rukovodećih policijskih službenika,

2. radna mjesta viših policijskih službenika,

3. radna mjesta nižih policijskih službenika.

Radna mjesta rukovodećih policijskih službenika su radna mjesta koja uključuju planiranje, organiziranje, vođenje i nadziranje radnih procesa u policiji te usmjeravanje, koordiniranje i nadzor policijskih službenika.

Radna mjesta viših i nižih policijskih službenika su radna mjesta na kojima se neposredno obavljaju policijski poslovi i s njima usko povezani poslovi.

Unutar kategorija iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se potkategorije i razine potkategorija.

Klasifikaciju i mjerila za utvrđivanje radnih mjesta policijskih službenika utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

Članak 46. izmijenjenNN 33/2015: izmijenjen člankom 4.; NN 66/2019: izmijenjen člankom 9.

Odlučivanje o prijamu prijmu, rasporedu, izboru, imenovanju, razrješenju, plaći, premještaju, plaći, drugim pravima, obvezama i odgovornostima stavljanju na raspolaganje te prestanku službe policijskog službenika upravna je stvar.

Žalba na rješenje o prijmu, rasporedu, izboru, imenovanju, razrješenju, plaći, premještaju, plaći te stavljanju na raspolaganje, prestanku službe, raspolaganju i po sili zakona te udaljenju iz službe policijskog službenika, ne odgađa izvršenje. ne odgađa izvršenje rješenja.

Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka policijski službenik može izjaviti žalbu Odboru za državnu službu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

Članak 47. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člankom 10.

Osoba koja se prima u policiju mora ispunjavati sljedeće uvjete:

1. imati hrvatsko državljanstvo,

2. imati završenu srednju školu u trogodišnjem ili četverogodišnjem trajanju,

3. biti mlađa od 30 godina, kod prvog zaposlenja, ako se prima na radno mjesto srednje stručne spreme,

4. imati posebnu psihičku i tjelesnu zdravstvenu sposobnost,

5. ispunjavati posebno propisanu razinu tjelesne motoričke sposobnosti,

6. biti osobno dostojna za obavljanje policijske službe,

7. ne smije biti član političke stranke.

Posebnu psihičku i tjelesnu zdravstvenu sposobnost osobe koja se prima u policiju, sukladno propisanim mjerilima, utvrđuju zdravstvene komisije u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama.

Mjerila za utvrđivanje posebne psihičke i tjelesne zdravstvene sposobnosti za osobu koja se prima u policiju te policijskog službenika propisuje ministar pravilnikom, uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva.

Sastav i način rada zdravstvenih komisija iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

Kriterije za provjeru razine tjelesne motoričke sposobnosti iz stavka 1. točke 5. ovoga članka za osobu koja se prima u policiju te policijskog službenika propisuje ministar pravilnikom.

Nije dostojna za obavljanje policijske službe osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo počinjeno iz koristoljublja ili nečasnih pobuda, ili osoba koja je kažnjena za prekršajno djelo protiv javnog reda i mira s obilježjem nasilja ili za drugo prekršajno djelo koje je čini nedostojnom za obavljanje policijske službe ili osoba čije dosadašnje ponašanje, navike ili sklonosti ukazuju na nepouzdanost za obavljanje službe.

Dostojnost za obavljanje policijske službe iz stavka 1. točke 6. ovoga članka provjerava nadležna policijska postaja na način koji propisuje ministar pravilnikom.

Članak 60. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člankom 11.

Slobodna radna mjesta rukovodećih policijskih službenika, i to: zamjenika i pomoćnika glavnog ravnatelja, i načelnika policijske uprave i načelnika policijske postaje, oglašavaju popunjavaju se putem internog oglasa.

Odabir kandidata iz stavka 1. ovoga članka provodi povjerenstvo.

Članove povjerenstva koje ima predsjednika i četiri člana imenuje ministar iz redova rukovodećih, viših i nižih policijskih službenika te predstavnika sindikata na njihov prijedlog.

Ako na temelju internog oglasa nije odabran te imenovan ni jedan kandidat, slobodno radno mjesto iz stavka 1. ovoga članka može se popuniti privremenim premještajem, najduže do 6 mjeseci.

Članak 61. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člankom 12.

Izabrani kandidat iz članka 60. stavka 1. ovoga Zakona imenuje se na razdoblje od 5 godina, a može se razriješiti prije isteka roka na koji je imenovan iz razloga navedenih u članku 59. stavku 3. ovoga Zakona.

Zamjenika i pomoćnika Osim razloga iz članka 59. stavka 3. ovoga Zakona, izabrani kandidat iz članka 60. stavka 1. ovoga Zakona može se razriješiti prije isteka roka na koji je imenovan i ako je za prethodnu kalendarsku godinu ocijenjen ocjenom »zadovoljava«.

Zamjenika glavnog ravnatelja te načelnika policijske uprave imenuje i razrješuje ministar na prijedlog glavnog ravnatelja, a načelnika policijske postaje glavni ravnatelj na prijedlog načelnika policijske uprave.

Prije podnošenja prijedloga za imenovanje načelnika policijske uprave glavni ravnatelj će zatražiti mišljenje županijske skupštine ili Skupštine Grada Zagreba.

Zamjenikom i pomoćnikom glavnog ravnatelja te načelnikom policijske uprave može se imenovati policijski službenik koji ispunjava sljedeće uvjete:

– najmanje 15 godina radnog iskustva u obavljanju policijskih poslova, od čega najmanje 10 godina na rukovodećim policijskim poslovima,

– položeno ili stečeno osobno policijsko zvanje policijski savjetnik.

Načelnikom policijske postaje može se imenovati policijski službenik koji ispunjava sljedeće uvjete:

– najmanje 10 godina radnog iskustva u obavljanju policijskih poslova,

– položeno ili stečeno osobno policijsko zvanje policijski inspektor.

Članak 62. izmijenjenNN 33/2015: izmijenjen člankom 5.; NN 66/2019: izmijenjen člankom 13.

Slobodna radna mjesta rukovodećih policijskih službenika potkategorije glavni rukovoditelj, a koja nisu navedena u članku 60. stavku 1. ovoga Zakona oglašavaju, i slobodna radna mjesta načelnika policijske postaje popunjavaju se putem internog oglasa i popunjavaju premještajem ili rasporedom.

Odabir kandidata za radno mjesto pomoćnika glavnog ravnatelja i načelnika policijske postaje provodi povjerenstvo iz članka 60. ovoga Zakona.

Članak 63. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člankom 14.

Raspored na radno mjesto policijskog službenika provodi se:

1. prilikom prijama prijma u policiju,

2. ako se ukine ustrojstvena jedinica ili radno mjesto na koje je raspoređen,

3. ako se smanji broj izvršitelja radnog mjesta na koje je raspoređen.,

4. istekom razdoblja na koje su imenovane osobe iz članka 58. stavka 1. i članka 60. stavka 1. ovoga Zakona,

5. u slučaju razrješenja osoba iz članka 58. stavka 1. i članka 60. stavka 1. ovoga Zakona, zbog razloga iz članka 59. stavka 3. i članka 61. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 64. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člancima 15. i 16.

Policijski službenik iz članka 63. stavka 1. točke 2 2., 3., 4. i 3 5. ovoga Zakona raspoređuje se na radno mjesto sukladno stečenom stupnju obrazovanja i osobnom zvanju.

Policijski službenik za kojeg nema odgovarajućeg radnog mjesta na koje se može rasporediti može se, u slučaju iz članka 63. stavka 1. točke 2 2., 3., 4. i 3 5. ovoga Zakona, uz pisani pristanak, rasporediti na radno mjesto za koje je propisano niže policijsko zvanje od njegovog osobnog.

Policijskom službeniku, koji je na poslovima policijskog službenika proveo najmanje 15 godina za kojeg nema odgovarajućeg radnog mjesta na koje se može rasporediti, prije stavljanja na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske, ponudit će se raspored na radno mjesto za koje je propisano niže policijsko zvanje od njegovog osobnog.

Članak 64.a dodanNN 66/2019: dodan člankom 16.

Policijskom službeniku raspoređenom u mjesto rada koje je udaljeno više od 100 kilometara od mjesta njegova prebivališta, ako nema riješeno stambeno pitanje te ne prima naknadu troškova međumjesnog prijevoza na posao i s posla, isplatit će se naknada za stanovanje.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka priznaje se i policijskim službenicima kojima je mjesto rada na otoku, a mjesto prebivališta na kopnu ili drugom otoku, ili obratno, bez obzira na udaljenost.

Smatra se da policijski službenik ima riješeno stambeno pitanje ako on ili član njegove obitelji (supružnik, maloljetno dijete ili dijete na redovitom školovanju, a s kojim živi u obiteljskom domaćinstvu) u mjestu rada ili u mjestu udaljenom do 100 kilometara od mjesta rada ima u vlasništvu stan ili obiteljsku kuću.

Visinu naknade iz stavaka 1. i 2. ovoga članka određuje odlukom ministar.

Članak 70. izmijenjenNN 33/2015: izmijenjen člankom 6.

Ministarstvo je dužno najmanje dva puta godišnje objaviti popis slobodnih radnih mjesta, radi popune tih radnih mjesta premještajem sukladno članku na osobni zahtjev na neodređeno vrijeme iz članka 68. ovoga Zakona.

Zamolbu za premještaj policijski službenik podnosi u roku od 30 15 dana od dana objave popisa.

Odabir kandidata za premještaj obavlja povjerenstvo, koje imenuje ministar.

O zamolbi iz stavka 2. ovoga članka odlučuje se u roku od 60 30 dana od dana objave popisa.

Način objave popisa slobodnih radnih mjesta, sastav i način rada povjerenstva propisat će ministar pravilnikom.

Članak 72. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člankom 17.

Policijskog službenika može se po potrebi službe premjestiti na slobodno radno mjesto u okviru stečenog stupnja obrazovanja i osobnog policijskog zvanja iste ili više složenosti poslova za koje ispunjava uvjete, vodeći računa o njegovu stručnom znanju, vještinama i sposobnostima, u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici, u istom ili drugom mjestu rada.

Policijskog službenika može se po potrebi službe premjestiti na slobodno radno mjesto niže složenosti poslova u okviru istog stupnja obrazovanja ako je za prethodnu kalendarsku godinu ocijenjen ocjenom »zadovoljava«, vodeći računa o njegovu stručnom znanju, vještinama i sposobnostima, u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici, u istom ili drugom mjestu rada.

Premještaj po potrebi službe temelji se na slobodnoj ocjeni o potrebi da se policijskog službenika premjesti na drugo radno mjesto zbog potrebe popunjavanja radnog mjesta na kojem se poslovi moraju obavljati u kontinuitetu ili zbog povećanja broja izvršitelja radi zbog povećanog opsega posla, zbog bolje organizacije rada ili potrebe za angažiranjem drugog policijskog službenika na određenom radnom mjestu radi pravovremenog pravodobnog ili efikasnijeg obavljanja određenih poslova i zadataka.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, policijskog službenika može se, uz pisani pristanak, premjestiti na radno mjesto nižeg policijskog zvanja od osobnog.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, policijski službenik ima pravo na osnovnu plaću ostvarenu na radnom mjestu s kojeg je premješten, ako je to za njega povoljnije.

Članak 75. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člankom 18.

Policijski službenik koji je trajno premješten u drugo mjesto rada udaljeno više od 100 km od mjesta stanovanja, uz prava iz članka 74. ovoga Zakona, ima pravo i na:

– putne i selidbene troškove, prema predočenom računu,

– odgovarajući smještaj za sebe i obitelj u roku od 3 godine od dana premještaja.

Policijskom službeniku iz stavka 1. ovoga članka pravo na prehranu prestaje nakon godine dana od dana trajnog premještaja.

Policijski službenik koji je trajno premješten u drugo mjesto rada nakon što je u to mjesto bio privremeno premješten ne ostvaruje pravo iz članka 74. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.

Prava iz članka 74. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka ne ostvaruje policijski službenik premješten na osobni zahtjev i policijski službenik premješten za vrijeme trajanja obveze proistekle iz ugovora o školovanju.

Članak 78. izmijenjenNN 155/2023: izmijenjen člankom 52.

Plaća policijskog službenika sastoji se od osnovne plaće i dodatka za rad na poslovima s posebnim uvjetima.

Osnovnu plaću policijskog službenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je policijski službenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenoga radnog staža.

Koeficijent složenosti poslova radnog mjesta policijskog službenika sastoji se od osnovnog koeficijenta uvećanog za postotak za specifičnost policijske službe.

Članak 79. izmijenjenNN 155/2023: izmijenjen člankom 52.

Specifičnost policijske službe uključuje dodatke za:

– povećanu opasnost za život i zdravlje policijskog službenika,

– osobno policijsko zvanje,

– odgovornost u sustavu hijerarhije rukovođenja.

Članak 80. izmijenjenNN 155/2023: izmijenjen člankom 52.

Vrijednosti koeficijenta složenosti poslova radnih mjesta, visinu dodataka za specifičnost policijske službe te visinu dodatka za rad na poslovima s posebnim uvjetima na temelju klasifikacije radnih mjesta policijskih službenika iz članka 43. ovoga Zakona, utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

Članak 81. izmijenjenNN 155/2023: izmijenjen člankom 52.

Ocjenjivanje rada policijskog službenika provodi se svake godine za prethodnu kalendarsku godinu.

Policijskog službenika mora se ocijeniti najkasnije do 31. siječnja tekuće godine.

Ne ocjenjuje se policijski službenik koji je u prethodnoj kalendarskoj godini radio manje od 6 mjeseci, bez obzira na razloge.

Članak 82. izmijenjenNN 155/2023: izmijenjen člankom 52.

Godišnja ocjena uzima se u obzir za napredovanje, školovanje, upućivanje na rad u inozemstvo i donošenje drugih odluka o radnopravnom statusu policijskog službenika.

Članak 83. izmijenjenNN 155/2023: izmijenjen člankom 52.

Rad policijskog službenika ocjenjuje se ocjenom:

– naročito uspješan,

– uspješan,

– dobar,

– zadovoljava,

– ne zadovoljava.

Način provedbe, postupak te kriterije za ocjenjivanje, kao i evidentiranje ocjena policijskog službenika utvrđuje ministar pravilnikom.

Članak 86. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člankom 19.

Temeljno obrazovanje za zanimanje policajac provodi Policijska škola sukladno svom Statutu i propisima o srednjoškolskom obrazovanju.

Program temeljnog obrazovanja za zanimanje policajac donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra znanosti, obrazovanja nadležnog za znanost i športa obrazovanje.

Članak 88. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člankom 20.

Visokoškolsko Visoko obrazovanje provodi Visoka policijska škola kroz stručne i sveučilišne studijske programe sukladno Statutu i propisima o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Stručne studijske programe za potrebe visokog policijskog obrazovanja izvodi Visoka policijska škola na temelju dopusnice koju izdaje ministar nadležan za poslove znanosti, obrazovanja i športa. Sveučilišne studijske programe prilagođene potrebama javnosti izvodi Visoka policijska škola znanost i obrazovanje.

Visoka policijska škola sudjeluje u izvođenju diplomskih sveučilišnih studija, poslijediplomskih sveučilišnih studija i poslijediplomskih specijalističkih studija prilagođenih potrebama policije i javnosti, sukladno ugovoru sa sveučilištem i propisima o visokom obrazovanju. znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Visoka policijska škola provodi znanstvenoistraživački rad za potrebe Ministarstva.

Poslovi Visoke policijske škole u području visokoškolskog obrazovanja i znanosti uređuju se Statutom.

Članak 96. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člankom 21.

Teže povrede službene dužnosti su:

1. neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza,

2. nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera i radnji na koje je službenik ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti,

3. zlouporaba položaja u službi ili izvan službe ili prekoračenje ovlasti u službi,

4. odbijanje izvršenja zadaće ako za to ne postoje opravdani razlozi,

5. odavanje podataka iz članka 35. ovoga Zakona neovlaštenim osobama,

6. obavljanje samostalne gospodarske ili profesionalne djelatnosti suprotno odredbama članka 37. ovoga Zakona,

7. nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije,

8. neopravdan izostanak s posla dva do četiri dana uzastopno,

9. neovlašteno ili nenamjensko korištenje sredstava Ministarstva,

10. odbijanje ili izbjegavanje obveza vezanih uz profesionalnu obuku i usavršavanje ili podvrgavanje provjere psihičkih i tjelesnih zdravstvenih sposobnosti te posebnih tjelesnih motoričkih sposobnosti utvrđenih posebnim pravilnicima,

11. nasilje u obitelji.

Članak 98. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člankom 22.

Za policijske službenike i vježbenike iz članka 3. ovoga Zakona te za osobe iz članka 50. ovoga Zakona, u Ministarstvu su ustrojeni prvostupanjski i drugostupanjski disciplinski sud radi provođenja postupka zbog povrede službene dužnosti.

Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva određuje se područje djelovanja vijeća prvostupanjskog suda.

Drugostupanjski disciplinski sud može za vođenje postupka odrediti drugi mjesno nadležni prvostupanjski disciplinski sud ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili postoje drugi važni stvarni i pravni razlozi. Protiv odluke o zahtjevu za delegaciju mjesne nadležnosti nije dopuštena žalba.

Članak 99. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člankom 23.

Prvostupanjski disciplinski sud sudi u vijeću koje čine predsjednik i dva člana.

Drugostupanjski disciplinski sud sudi u vijeću koje čine predsjednik i četiri dva člana.

Predsjednik i članovi vijeća prvostupanjskog i drugostupanjskog disciplinskog suda zaposlenici su Ministarstva koji tu dužnost obavljaju profesionalno.

Radna mjesta predsjednika i članova prvostupanjskog i drugostupanjskog disciplinskog suda utvrđuju se Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva.

Članak 110. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člankom 24.

Za lakše povrede službene dužnosti mogu se izreći sljedeće kazne:

1. pisana opomena,

2. novčana kazna u visini do 10% od posljednje plaće koja mu je isplaćena za puni mjesec proveden na radu.

Za teže povrede službene dužnosti mogu se izreći sljedeće kazne:

1. novčana kazna u mjesečnom iznosu do 20% od posljednje plaće koja mu je isplaćena za puni mjesec proveden na radu, na vrijeme od 1 do 6 mjeseci,

2. zaustavljanje promicanja u zvanju od 2 do 4 godine,

3. zaustavljanje napredovanja u službi u trajanju od 2 do 4 godine,

4. premještaj na drugo radno mjesto iste ili niže složenosti poslova na vrijeme od 2 do 4 godine istog stupnja obrazovanja,

5. uvjetna kazna prestanka državne službe,

6. prestanak državne službe.

Policijskom službeniku obvezno se izriče kazna prestanka državne službe iz stavka 2. točka 6. ovoga članka ako bude proglašen odgovornim za težu povredu službene dužnosti koja ima obilježja korupcije.

Uvjetna kazna prestanka državne službe izriče se kao kazna prestanka državne službe uz rok kušnje od 3 mjeseca do 1 godine, s tim da se kazna neće izvršiti pod uvjetom da policijski službenik u tom roku ne počini novu težu povredu službene dužnosti.

Kazna premještaja na drugo radno mjesto iste ili niže složenosti poslova istog stupnja obrazovanja može se izreći samo ako postoji slobodno radno mjesto u Ministarstvu.

Zbroj novčanih kazni izrečenih u jednom mjesecu za lakše i teže povrede službene dužnosti ne može iznositi više od 30% posljednje plaće koja mu je isplaćena za puni mjesec proveden na radu.

Ako je policijski službenik u istom postupku proglašen odgovornim za više povreda službene dužnosti, disciplinski sud će utvrditi kaznu za svaku pojedinu povredu i izreći jedinstvenu kaznu.

Članak 112. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člankom 25.

Ministar ili nadležni rukovoditelj, rješenjem će udaljiti iz službe policijskog službenika protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teže povrede službene dužnosti zbog djela s obilježjima korupcije ili protiv kojeg je nakon provedenog kriminalističkog istraživanja podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela nasilja u obitelji.

Policijski službenik se može udaljiti iz službe i ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teže povrede službene dužnosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi, dok traje postupak, mogao štetiti interesima službe.

Ministar ili nadležni rukovoditelj, može udaljiti iz službe policijskog službenika i prije nego što je protiv njega pokrenut disciplinski postupak, pod uvjetima iz stavka 2. ovoga članka, u kojem slučaju se u roku od 8 dana od dana udaljenja mora pokrenuti disciplinski postupak.

Udaljenje iz službe traje do okončanja kaznenog postupka ili postupka zbog teže povrede službene dužnosti.

Članak 120. izmijenjenNN 33/2015: izmijenjen člankom 7.

Uz slučajeve prestanka službe po sili zakona, utvrđene propisom o državnim službenicima, policijskom službeniku po sili zakona služba prestaje:

1. utvrđivanjem prava na mirovinu zbog opće na temelju djelomičnog ili profesionalne nesposobnosti za rad potpunog gubitka radne sposobnosti, danom izvršnosti rješenja nadležne službe,

2. kada je pravomoćno kažnjen za kazneno djelo za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti, danom saznanja za to,

3. ako se sazna da u vrijeme prijama u policiju nije ispunjavao uvjete za prijam u policiju propisane člankom 47. ovoga Zakona – danom saznanja za to,

4. kad se sazna da je u vrijeme prijama u policiju postojala zapreka za prijam u službu propisana člankom 48. ovoga Zakona – danom saznanja za to,

5. ako odbije raspored iz članka 67. stavka 1. ovoga Zakona, danom kada je trebao početi raditi na novom radnom mjestu.

Iznimno od stavka 1. točke 2. ovoga članka, policijskom službeniku neće prestati služba po sili zakona iako je kažnjen za kazneno djelo za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti ako je kazneno djelo počinio s nehajnim oblikom krivnje, u prekoračenju nužne obrane ili u krajnjoj nuždi, i to ako je kazneno djelo počinjeno prilikom primjene policijskih ovlasti ili za kazneno djelo koje se odnosi na sigurnost prometa pod uvjetom da za to kazneno djelo nije osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora – danom pravomoćnosti presude.

Članak 128. izmijenjenNN 33/2015: izmijenjen člankom 8.; NN 121/2016: izmijenjen člankom 1.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članka 21. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. siječnja 2015 2018.