Što se promijenilo od NN 75/2009

Članak 1.a dodanNN 126/2021: dodan člancima 1. i 23.

Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije:

– Direktiva 98/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o olakšavanju stalnog obavljanja odvjetničke djelatnosti u državi članici različitoj od one u kojoj je stečena kvalifikacija (SL L 77, 14. 3. 1998.),

– Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27. 12. 2006.),

– Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. (SL L 255, 30. 9. 2005.),

– Direktiva (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (SL L 156, 19. 6. 2018.),

– Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5. 6. 2015.),

– Direktiva Vijeća 2013/25/EU od 13. svibnja 2013. o prilagođavanju određenih direktiva u području prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.),

– 77/249/EEZ: Direktiva Vijeća od 22. ožujka 1977. o olakšavanju učinkovitog ostvarivanja slobode pružanja odvjetničkih usluga (SL L 78, 26. 3. 1977.).

Članak 2. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člankom 23.

Samostalnost i neovisnost odvjetništva

Samostalnost i neovisnost odvjetništva ostvaruje se osobito: - samostalnim i neovisnim obavljanjem odvjetničkog posla odvjetničke službe kao slobodne djelatnosti, - ustrojstvom odvjetništva u Hrvatsku odvjetničku komoru (u daljnjem tekstu: Komora) kao samostalnu i neovisnu organizaciju odvjetnika na teritoriju Republike Hrvatske, - donošenjem statuta i drugih općih akata Komore, - odlučivanjem o stjecanju i prestanku prava na obavljanje odvjetništva.

Članak 4. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člancima 2. i 23.; NN 59/2026: izmijenjen člankom 1.

Obavljanje odvjetništva

(1) Odvjetnik odvjetničku djelatnost službu može obavljati samostalno, u zajedničkom uredu ili u odvjetničkom društvu u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Odvjetnik može zasnovati radni odnos kod odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku službu, u odvjetničkom društvu ili kod odvjetnika koji odvjetničku službu obavlja u zajedničkom odvjetničkom uredu.

(3) Odvjetnik ne smije obavljati djelatnosti koje su nespojive s ugledom i neovisnošću odvjetnika.

Članak 5. izmijenjenNN 59/2026: izmijenjen člankom 2.

Pružanje pravne pomoći za nagradu

(1) Pružanjem pravne pomoći kao zanimanjem smiju se baviti samo odvjetnici, ako zakonom nije drugačije određeno.

(2) Profesori i docenti pravnih predmeta na sveučilištima u Republici Hrvatskoj te profesori umirovljeni s radnog mjesta profesora pravnih predmeta na sveučilištima u Republici Hrvatskoj smiju za nagradu davati pravne savjete i mišljenja. Druge oblike pravne pomoći nisu ovlašteni pružati.

(3) Pravnim savjetom i pravnim mišljenjem iz stavka 2. ovoga članka ne smatra se sastavljanje isprava (ugovora, oporuka, izjava i dr.) niti sastavljanje tužbi, žalbi prijedloga, zahtjeva, molbi, izvanrednih pravnih lijekova i drugih podnesaka.

(4) Osobe iz stavka 2. ovoga članka dužne su osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogle počiniti trećima davanjem pravnih savjeta i mišljenja sukladno članku 44. ovoga Zakona.

(5) Osobe iz stavka 2. ovoga članka dužne su o svojoj nakani pružanja pravne pomoći obavijestiti Komoru radi evidentiranja te Komori dostaviti dokaz o osiguranju od odgovornosti za štetu.

(6) Osobe iz stavka 2. ovoga članka dužne su se u pružanju pravne pomoći pridržavati odredaba zakona, općih akata Komore i Kodeksa odvjetničke etike.

Članak 5.a izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člankom 23.; NN 98/2025: izmijenjen člankom 1.

(1) Odvjetnik iz druge države koji je u matičnoj državi – članici Europske unije stekao pravo obavljanja odvjetničkog poziva odvjetničke službe može, u skladu s uvjetima koje propisuje ovaj Zakon, u Republici Hrvatskoj obavljati:
– odvjetničke radnje, sukladno članku 36.e i 36.f ovoga Zakona,
– odvjetnički poziv odvjetničku službu pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, sukladno članku 36.b ovoga Zakona,
– odvjetnički poziv odvjetničku službu pod nazivom »odvjetnik« sukladno članku 36.a ovoga Zakona.

(2) Matična je ona država u kojoj odvjetnik ima, prema propisima te države članice Europske unije, pravo obavljati odvjetnički poziv odvjetničku službu kao zanimanje.

(3) Odvjetnik iz druge države, koja je država članica Europske unije prema ovom zakonu je odvjetnik koji prema propisima te države ima pravo obavljati odvjetnički poziv odvjetničku službu kao zanimanje u toj ili nekoj od država članica Europske unije.

(4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na odvjetnike iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj.

Članak 12. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člankom 3.

Obilježavanje podnesaka i isprava

(1) Svaki podnesak i ispravu koje sastavi odvjetnik mora potpisati i na njih staviti pečat svog odvjetničkog ureda, a ako odvjetništvo odnosno potpisati ih kvalificiranim elektroničkim potpisom.

(2) Odvjetnik koji odvjetničku službu obavlja u odvjetničkom društvu, zajedničkom odvjetničkom uredu ili koji ima zasnovan radni odnos s odvjetnikom koji samostalno obavlja odvjetničku službu, uz pečat odvjetničkog društva, zajedničkog odvjetničkog ureda ili odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku službu i s kojim ima zasnovan radni odnos mora staviti i svoj pečat, osim ako pečat odvjetničkog društva, zajedničkog odvjetničkog ureda ili odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku službu i s kojim ima zasnovan radni odnos sadrži i njegovo ime.

Članak 14. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člankom 23.

Pribavljanje podataka

Državna tijela, pravne i fizičke osobe koje imaju javne ovlasti dužni su odvjetniku dati podatke koji su mu potrebni u obavljanju odvjetničke djelatnosti službe u konkretnom predmetu, ako to nije u protivnosti s dužnošću čuvanja službene ili profesionalne tajne.

Članak 15.a dodanNN 126/2021: dodan člancima 4. i 23.

Obveza stalnog stručnog usavršavanja

(1) Odvjetnici su dužni stalno se stručno usavršavati.

(2) Program i način provedbe stručnog usavršavanja odvjetnika pravilima propisuje Komora.

Članak 16. izmijenjenNN 98/2025: izmijenjen člancima 2. i 3.

Pritvor

Odvjetnik Istražni zatvor

(1) Protiv odvjetnika ne smije biti pritvoren određen istražni zatvor zbog kaznenog djela počinjenog u pružanju pravne pomoći bez prethodnog odobrenja vijeća nadležnog suda sastavljenog od trojice sudaca. troje sudaca.

(2) U slučaju određivanja istražnog zatvora zbog kaznenog djela počinjenog u pružanju pravne pomoći odvjetnik ima pravo tražiti da se o određivanju istražnog zatvora, osnovi određivanja i mjestu gdje se nalazi obavijesti Komora bez nepotrebnog odgađanja, o kojem pravu odvjetnik mora biti posebno poučen.

(3) Predstavnik Komore ili područnog zbora ima pravo na učinkovit pristup odvjetniku iz stavka 1. ovoga članka, a ovo se pravo može ograničiti samo ako je to nužno radi zaštite interesa postupka ili drugih važnih interesa.

Članak 16.a dodanNN 98/2025: dodan člankom 3.

Pravo na prisustvovanje raspravi i na obaviještenost

(1) Predstavnik Komore ili područnog zbora ima pravo prisustvovati na raspravi u postupku koji se protiv odvjetnika vodi u vezi s pružanjem pravne pomoći.

(2) Nadležna tijela kaznenog progona dužna su bez nepotrebnog odgađanja obavijestiti Komoru o napadu na odvjetnike ili ubojstvu odvjetnika ako postoji sumnja da su napad ili ubojstvo počinjeni zbog pružanja pravne pomoći, ako sami odvjetnici nisu u mogućnosti o tome obavijestiti Komoru i ako to na drugi način nije učinjeno dostupnim javnosti.

Članak 17. izmijenjenNN 98/2025: izmijenjen člankom 4.

Pretraga odvjetnika i, odvjetničkog ureda te drugih prostorija i pokretnina

(1) Pretragu odvjetnika i, odvjetničkog ureda te drugih prostorija i pokretnina koje odvjetnik koristi u pružanju pravne pomoći može odrediti samo nadležni sud ako su za to ispunjeni zakonom propisani uvjeti predviđeni zakonom kojim se propisuje kazneni postupak.

(2) Kada se odredi pretraga odvjetnika i odvjetničkog ureda iz stavka 1. ovoga članka, sud će o tome odmah obavijestiti Komoru i odvjetnički zbor na čijem se području nalazi ured u kojemu pretragu treba obaviti. Pretraga se ne smije započeti ni provesti bez nazočnosti ovlaštenog predstavnlka predstavnika Komore ili područnog zbora, osim ako se oni bez opravdanog razloga ne odazovu pravodobnom pozivu da prisustvuju pretrazi.

(3) Pretrazi je dužan prisustvovati sudac koji je izdao nalog za pretragu ili drugi sudac kojeg on na to ovlasti, koji će odlučiti o tome koje će se isprave i predmeti pregledati.

(4) Kod pretrage odvjetnika i odvjetničkog ureda iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti povrijeđena tajnost isprava i predmeta na štetu stranaka.

(5) Pretraga odvjetnika i odvjetničkog ureda iz stavka 1. ovoga članka ograničit će se na pregled samo onih isprava i samo onih predmeta koji su u izravnoj svezi vezi s kaznenim djelom zbog kojega postupkom u kojem se vodi postupak pretraga provodi.

(6) Dokazi pribavljeni u protivnosti s odredbama ovoga članka ne mogu se upotrijebiti u postupku protiv odvjetnika i njegovih stranaka.

Članak 18. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člancima 5. i 23.; NN 98/2025: izmijenjen člankom 5.

Odvjetnička tarifa

(1) Odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu troškova u svezi s obavljenim radom sukladno tarifi koju utvrđuje i donosi Komora uz suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Ministar nadležan za poslove pravosuđa kod davanja suglasnosti vodit će računa o zaštiti socijalnih i gospodarskih interesa te jednakosti u položaju primatelja i davatelja usluga s obzirom na njihovu nejednakost u stručnom znanju kojim raspolažu.

(2) Za obrane po službenoj dužnosti, visinu Visinu nagrade za rad odvjetnika utvrđuje Ministarstvo pravosuda prilikom obrana po službenoj dužnosti te obrana na teret proračunskih sredstava i odvjetnika kao opunomoćenika žrtve kaznenog djela pravilnikom utvrđuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(3) Odvjetnik je dužan stranci izdati račun nakon izvršene usluge. U slučaju otkaza ili opoziva punomoći odvjetnik je dužan izdati račun u roku od 30 dana od dana otkaza ili opoziva punomoći.

(4) Tarifa se objavljuje u "Narodnim novinama".

Članak 22. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člankom 6.

Uredi i pisarnice

(1) Odvjetnik može imati samo jedan ured.

(1) (2) Zajednički Odvjetnici, zajednički uredi i odvjetnička društva mogu imati više pisarnica, uz uvjet da u svakoj pisarnici stalno radi barem jedan odvjetnik. (3) imaju urede, a mogu imati i pisarnice.

(2) Sjedište odvjetničkog ureda je u mjestu na području kojega se nalazi pisarnica koja je u prijavi Komori označena kao sjedište ureda. mjesto koje je odvjetnik naznačio u izjavi kao sjedište ureda prilikom podnošenja prijave Komori za upis u Imenik odvjetnika.

(3) Sjedište pisarnice odvjetničkog ureda je mjesto koje je odvjetnik naznačio prilikom podnošenja prijave Komori za upis u Imenik odvjetnika odnosno namjere osnivanja pisarnice.

Članak 23. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člancima 7. i 23.

Promjena sjedišta ureda i pisarnice

(1) Odvjetnik slobodno bira i mijenja sjedište svoga ureda odnosno pisarnice na teritoriju Republike Hrvatske.

(2) Svaka namjeravana promjena sjedišta ureda i odnosno pisarnice mora se prijaviti Komori.

(3) Do promjene sjedišta ureda, odnosno pisarnice dolazi upisom promjene u odgovarajući upisnik Komore.

(4) Upis iz stavka 3. ovoga članka Komora je dužna obaviti u roku od 15 dana od dana namjeravane promjene.

Članak 24. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člankom 8.

Dostava pismena

Dostava pismena odvjetniku u sudbenim, upravnim i drugim postupcima obavlja se preko pisarnice u kojoj radi opunomoćeni odvjetnik, na način određen postupovnim zakonima Nesamostalan rad odvjetnika

Na radni odnos odvjetnika kod odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku službu, u odvjetničkom društvu ili kod odvjetnika koji odvjetničku službu obavlja u zajedničkom odvjetničkom uredu primjenjuju se opći propisi o radu te odredbe ovoga Zakona i drugih općih akata Komore.

Članak 27. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člankom 9.

Odvjetnička društva

(1) Dva ili više odvjetnika upisanih u imenik odvjetnika Komore mogu osnovati odvjetnički ured sa svojstvom pravne osobe (odvjetničko društvo).

(2) Odvjetničko društvo osniva se kao javno trgovačko društvo ili kao društvo s ograničenom odgovornošću.

(3) Na odvjetničko društvo se na odgovarajući način primjenjuje Zakon o trgovačkim društvima, osim ako ovim Zakonom nije što drugačije uređeno.

(4) Odvjetničko društvo ne može osnovati drugo odvjetničko društvo.

(5) Odvjetničko društvo s ograničenom odgovornošću mogu osnovati dva ili više odvjetnika, a najniži iznos temeljnog kapitala Najniži iznos temeljnog kapitala za osnivanje odvjetničkog društva s ograničenom odgovornošću iznosi 350.000,00 kuna.

Članak 27.a izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člankom 10.; NN 59/2026: izmijenjen člancima 3. i 4.

(1) Odvjetnička društva iz države koja je članica Europske unije članice Europske unije, države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj i iz države članice Svjetske trgovinske organizacije, mogu u Republici Hrvatskoj mogu osnivati svoje podružnice, sukladno obvezama Republike Hrvatske prema međunarodnim ugovorima, Zakonu o trgovačkim društvima zakonu kojim se uređuju trgovačka društva i ovom Zakonu.

(2) Podružnice iz stavka 1. ovoga članka odvjetničkih društava iz države članice Europske unije i države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije, međunarodnom pravu i pravu Republike Hrvatske.

(3) Podružnice odvjetničkih društava iz države članice Svjetske trgovinske organizacije mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije i međunarodnom pravu.

Članak 27.b dodanNN 59/2026: dodan člankom 4.

(1) Odvjetničko društvo iz države članice Europske unije ili države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj može u Republici Hrvatskoj osnovati odvjetničko društvo.

(2) Na osnovano odvjetničko društvo iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odvjetničkim društvima.

Članak 28. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člankom 11.

(1) Članom Član odvjetničkog društva može biti samo odvjetnik ili odvjetničko društvo.

(2) Pisanim ugovorom o osnivanju društva moraju biti uređena prava i obveze članova društva, odnosno te preostalih članova društva u slučaju smrti odnosno prestanka postojanja kojega od članova društva te, kao i prava nasljednika umrlog odnosno sljednika ranijeg člana društva.

Članak 31. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člancima 12. i 23.

(1) Za osnivanje odvjetničkog društva, odvjetnici-osnivači i upis promjene u registru trgovačkih društava osnivači su dužni su pribaviti potvrdu Komore da su upisani u Imenik odvjetnika i da je ugovor o osnivanju sukladan ovom Zakonu, Statutu odgovarajući imenik te da su osnivački akt odnosno promjene sukladni ovom Zakonu te Statutu, Kodeksu odvjetničke etike i drugim općim aktima Komore i Kodeksu odvjetničke etike. Bez te, bez koje se potvrde Komore, društvo se odnosno promjene ne može mogu upisati u registar trgovačkih društava.

(2) Odvjetničko društvo je dužno obavijestiti Komoru o izvršenom upisu u registar trgovačkih društava kao i o nastalim promjenama koje se upisuju u registar trgovačkih društava, najkasnije u roku od 3 dana od primitka rješenja nadležnog suda.

(3) Komora je dužna novoosnovano odvjetničko društvo upisati u upisnik odvjetničkih društava najkasnije u roku od 3 dana od dana primitka obavijesti o upisu u registar trgovačkih društava.

(4) Odvjetničko društvo niti njegovi pojedini članovi odvjetnici ne mogu pružati pravnu pomoć prije nego što bude izvršen upis u upisnik odvjetničkih društava.

Članak 33. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 1.

(1) Za pruženu pravnu pomoć strankama odvjetnici u odvjetničkim društvima odvjetnička društva odgovaraju po općim pravilima o odgovornosti za štetu.

(2) Članovi odvjetničkog društva osnovanog kao javno trgovačko društvo solidarno odgovaraju za obveze društva i odvjetnika koji u njemu obavljaju poslove pravne pomoći nastale u vezi s pružanjem te pomoći. odvjetničkog društva.

(3) Na odgovornost članova odvjetničkog društva osnovanog kao društvo s ograničenom odgovornošću primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuju trgovačka društva, osim u slučaju iz članka 44. stavka 14. ovoga Zakona.

Članak 36.a izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člancima 13. i 23.

(1) Odvjetnik iz države članice Europske unije upisuje se u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetnički poziv odvjetničku službu pod nazivom »odvjetnik«, sa svim pravima i dužnostima u obavljanju odvjetničkog poziva odvjetničke službe, ako ispunjava uvjete iz članka 48. točke stavka 1. točki 2., 3., 8., 10., 11., 12. i 13. ovoga Zakona i ako položi ispit iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske.

(2) Odvjetnik mora zahtjevu Program, postupak i način provedbe ispita iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske za svakog podnositelja zahtjeva za upis u Imenik iz stavka 1. ovoga članka priložiti potvrdu o državljanstvu utvrđuje Komora, uzimajući u obzir sva znanja, vještine i kompetencije koje je odvjetnik iz druge države članice Europske unije, dokaz o tome da ima pravo obavljati odvjetnički poziv stekao u toj ili drugoj državi članici Europske unije ili trećoj državi.

(3) Odvjetnik iz države članice Europske unije oslobođen je obveze polaganja ispita iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske ako se u postupku iz stavka 2. ovoga članka utvrdi da ne postoji znatna razlika između stečenih znanja, vještina i kompetencija te znanja, vještina i kompetencija potrebnih za upis u Imenik odvjetnika.

(4) Ako se u postupku iz stavka 2. ovoga članka utvrde znatne razlike između stečenih znanja, vještina i kompetencija te znanja, vještina i kompetencija potrebnih za upis u Imenik odvjetnika, odvjetnik iz države članice Europske unije polaže ispit samo iz područja za koje su takve razlike utvrđene.

(5) Zahtjevu za upis u Imenik iz stavka 1. ovoga članka odvjetnik prilaže, u prijevodu na hrvatski jezik, dokaz o pravu na obavljanje odvjetničke službe u svojoj matičnoj državi kao i druge dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Uvjeti (6) Uvjet iz članka 48. stavka 1. točke 2. i 10. ovoga Zakona dokazuju dokazuje se potvrdom izdanom po propisima odvjetnikove matične države. Dokazi ne smiju biti stariji od tri mjeseca i moraju biti priloženi u ovjerovljenom prijevodu na hrvatski jezik. (4) Ispit sukladno propisima matične države odvjetnika.

(7) Odvjetnici iz ovoga članka mogu zastupati stranke pred sudovima i drugim tijelima u Republici Hrvatskoj uz uvjete utvrđene ovim Zakonom.

(8) Pravila o utvrđivanju programa, postupka i načina provedbe ispita iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka provodi se prema programu za polaganje pravosudnog ispita koji je propisan posebnim Zakonom. donosi Komora.

Članak 36.b izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člancima 14. i 23.

(1) Odvjetnik iz države članice Europske unije upisuje se u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetnički poziv odvjetničku službu pod nazivom zanimanja iz svoje matične države ako priloži potvrdu dokaz o upisu u odvjetničke udruge u matičnoj ili nekoj drugoj državi, odnosno pri nadležnom tijelu matične države.

(2) Zahtjevu za upis u Imenik iz stavka 1. ovoga članka prilaže se potvrda, u prijevodu na hrvatski jezik, dokaz o državljanstvu, dokaz o osiguranju od profesionalne odgovornosti, kao i potvrda i dokazi te dokaz o članstvu u odvjetničkim udrugama u matičnoj ili nekoj drugoj državi.

(3) Odvjetnik koji je upisan u Imenik stranih odvjetnika iz stavka 1. ovoga članka oslobađa se u cijelosti ili djelomice osiguranja iz članka 44. ovoga Zakona ako je u matičnoj državi u cijelosti ili djelomično istovrijedno osiguran glede uvjeta i opsega pokrića osiguranja.

(4) Dokazi iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne smiju biti stariji od tri mjeseca i moraju biti priloženi u ovjerovljenom prijevodu na hrvatski jezik.

(4) O upisu u Imenik iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska odvjetnička komora izvijestit Komora će izvijestiti nadležno tijelo odvjetnikove matične države odvjetnika.

(5) Odvjetnik koji je upisan u Imenik iz stavka 1. ovoga članka odvjetnički poziv odvjetničku službu obavlja koristeći pri tome naziv iz svoje matične države izražen na službenom jeziku ili na jednom od službenih jezika svoje matične države, uz naznaku tijela pri kojem je upisan u svojoj matičnoj državi.

(6) Odvjetnik iz stavka 1. ovoga članka koji odvjetnički poziv odvjetničku službu obavlja pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, a koji najmanje tri godine redovito i uspješno obavlja odvjetnički poziv odvjetničku službu u Republici Hrvatskoj može se upisati u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore Komore i obavljati odvjetnički poziv pod nazivom »odvjetnik«. (8) Odvjetnici iz država članica Europske unije mogu odvjetničko zvanje odvjetničku službu pod nazivom »odvjetnik«.

(7) Odvjetnik iz stavka 1. ovoga članka može odvjetničku službu obavljati kao odvjetničko društvo ili zajednički odvjetnički ured pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, a mogu može koristiti naziv odvjetničkog društva ili zajedničkog odvjetničkog ureda kojega je član. Odvjetnik koji želi obavljati djelatnost službu pod nazivom korištenim u matičnoj državi obavijestit će Hrvatsku odvjetničku komoru Komoru o činjenici da je član odvjetničkog društva ili zajedničkoga odvjetničkog ureda u matičnoj državi i o tome dostaviti sve relevantne podatke. (9) Strani odvjetnici iz članka 36.a i 36.b ovoga Zakona mogu potrebne podatke.

(8) Odvjetnik iz stavka 1. ovoga članka koji svoju djelatnost obavlja pod nazivom zanimanja iz svoje matične države može osnovati odvjetničko društvo ili zajednički odvjetnički ured s odvjetnicima iz Republike Hrvatske ili odvjetnicima iz druge države članice Europske unije te zajedno s odvjetnicima iz Republike Hrvatske ili odvjetnicima iz druge države članice Europske unije zajednički obavljati odvjetničku službu sukladno odredbama ovoga Zakona i drugim propisima.

(9) Odvjetnik iz stavka 1. ovoga članka može zastupati stranke pred sudovima i drugim tijelima u Republici Hrvatskoj uz uvjete utvrđene ovim Zakonom.

Članak 36.c izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člankom 23.

(1) Odvjetnik iz članka 36.b ovoga Zakona može davati savjete o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije, o međunarodnim pravu i o pravu Republike Hrvatske.

(2) Pri obavljanju odvjetničke djelatnosti službe povezane sa zastupanjem stranaka pred sudovima u Republici Hrvatskoj odvjetnik iz članka 36.b ovoga Zakona mora djelovati zajedno s odvjetnikom koji u Republici Hrvatskoj ima pravo obavljati odvjetničku djelatnost službu pod nazivom »odvjetnik«.

(3) Odvjetnik iz članka 36.b ovoga Zakona ne može:

– biti biran u tijela Hrvatske odvjetničke komore,

– izobražavati odvjetničkog vježbenika.

Članak 36.d izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člankom 23.

(1) Odvjetnik iz države članice Europske unije upisuje se u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj obavlja odvjetnički poziv odvjetničku službu pod nazivom »odvjetnik« bez obzira na odredbe iz članka 36.a ovoga Zakona, ako je najmanje tri godine obavljao odvjetnički poziv odvjetničku službu na temelju odredbe iz članka 36.b ovoga Zakona, a može se upisati i kao odvjetnik u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore.

(2) Uvjet iz stavka 1. ovoga članka u postupku upisa dokazuje se popisom predmeta na kojima je odvjetnik radio s naznakom poslovnog broja, sadržaja, vremena i opsega rada te faze postupka s priloženim izvodima iz podnesaka i zapisnika, u obliku kojim se jamči tajnost osobnih podataka.

(3) Odvjetnik koji je upisan u Imenik stranih odvjetnika sukladno stavku 1. ovoga članka, ima pravo pri obavljanju odvjetničkog poziva odvjetničke službe koristiti naziv zanimanja iz svoje matične države izrađen na službenom jeziku ili na jednom od službenih jezika svoje matične države zajedno s nazivom »odvjetnik«.

Članak 36.e izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 2.; NN 126/2021: izmijenjen člancima 15. i 23.

(1) Odvjetnik iz države članice Europske unije, a koji nije upisan u Imenik stranih odvjetnika na temelju članka 36.a, 36.b ili 36.d ovoga Zakona smije obavljati pojedine radnje (sloboda pružanja usluga) u okviru obavljanja odvjetničke djelatnosti službe u skladu s odredbama iz članka 36.c stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Odvjetnik koji namjerava obavljati radnje na temelju iz stavka 1. ovoga članka, koji namjerava obavljati radnje zastupanja pred sudovima u Republici Hrvatskoj dužan je o tome pisanim putem obavijestiti Hrvatsku odvjetničku komoru Komoru te priložiti dokaze o osposobljenosti za obavljanje odvjetničkog poziva odvjetničke službe i dokaze o osiguranju od profesionalne odgovornosti u matičnoj državi, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 36.b stavka 3. ovoga Zakona. U obavijesti se mora navesti adresa ili odrediti punomoćnika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj. U protivnom taj odvjetnik ne može obavljati djelatnost. Odvjetnik koji zastupa stranke pred sudovima u Republici Hrvatskoj može od Komore zahtijevati izdavanje odgovarajuće potvrde radi lakšeg predstavljanja sudu, u kojem mu je slučaju Komora dužna izdati takvu potvrdu.

(3) Odvjetnik iz stavka 1. ovoga članka. (3) Na temelju obavijesti i dokaza, u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka, Hrvatska odvjetnička komora izdat će odvjetniku potvrdu da može obavljati odvjetničke radnje. (4) Odvjetnik iz države članice Europske unije, a kojemu je koji zastupa stranke pred sudovima u Republici Hrvatskoj djeluje zajedno s odvjetnikom koji u Republici Hrvatskoj ima pravo obavljati odvjetničku službu pod nazivom »odvjetnik«.

(4) Odvjetnik iz stavka 1. ovoga članka kojem je prije u Republici Hrvatskoj odbijen upis u Imenik odgovarajući imenik odvjetnika radi zbog neispunjavanja uvjeta iz članka 48. točke 10. ovoga Zakona, ne može u Republici Hrvatskoj obavljati odvjetničke radnje sukladno stavku 1. ovoga članka.

Članak 36.f izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člankom 23.

(1) Pri obavljanju radnji odvjetnik iz članka 36.e ovoga Zakona dužan je poštovati pravila Kodeksa odvjetničke etike Hrvatske odvjetničke komore.

(2) Pri obavljanju pojedinih radnji u Republici Hrvatskoj odvjetnik mora koristiti naziv iz svoje matične države izražen na službenom jeziku ili na jednom od službenih jezika svoje matične države uz naznaku profesionalne organizacije koja mu je dala dozvolu za obavljanje odvjetničkog poziva odvjetničke službe u matičnoj državi i nadležnog tijela pri kojem je upisan u svojoj matičnoj državi.

(3) Odvjetnik iz članka 36.e ovoga Zakona disciplinski je odgovoran po ovom Zakonu kao da je upisan u Imenik odvjetnika. Disciplinske kazne i privremene mjere koje ograničavaju odvjetnika mogu biti izrečene samo s valjanošću u Republici Hrvatskoj. Umjesto disciplinske kazne brisanja iz Imenika izriče se zabrana obavljanja djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

(4) Disciplinske mjere mogu se izreći odvjetniku iz članka 36.e ovoga Zakona samo ako se u posebnom postupku u skladu s ovim Zakonom, Statutom Hrvatske odvjetničke komore i Kodeksom odvjetničke etike, utvrdi da je odvjetnik odgovoran za povredu svoje dužnosti i ugleda odvjetničkog zanimanja odvjetničke službe.

Članak 36.g izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člankom 23.

Odvjetnik iz države članice Europske unije, a koji ima pravo obavljati odvjetnički poziv odvjetničku službu u državi koja nije članica Europske unije, smije obavljati odvjetničke radnje, odnosno odvjetnički poziv odvjetničku službu uz uvjete koje ovaj Zakon propisuje za odvjetnike iz druge države koja je država članica Europske unije sukladno članku 36.a ovoga Zakona, ako je ispunjen uvjet stvarne uzajamnosti.

Članak 36.i dodanNN 98/2025: dodan člankom 6.

Odredbe ove glave na odgovarajući se način primjenjuju na odvjetnike iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj.

Članak 40. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člankom 23.

Praćenje rada Komore i odvjetništva

(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa prati i proučava rad odvjetništva i uvjete za njegov rad i radi toga može od Komore tražiti odgovarajuća izvješća i podatke, vodeći računa o samostalnosti i neovisnosti odvjetništva.

(2) Izvješće i podatke iz stavka 1. ovoga članka Komora je dužna dostaviti Ministarstvu pravosuda ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa u roku od 30 dana ili u istom roku izvijestiti o razlozima zbog kojih nije u mogućnosti dostaviti zatražena izvješća ili podatke.

Članak 43. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člankom 23.

Imenici i upisnici

(1) Komora vodi imenik odvjetnika i odvjetničkih vježbenika, upisnike zajedničkih odvjetničkih ureda i odvjetničkih društava kao i Imenik stranih odvjetnika s matičnim sjedištem iz država članica Europske unije i Imenik odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj imaju pravo obavljati odvjetničko zanimanje odvjetničku službu pod nazivom odvjetnik, te druge evidencije određene zakonom ili statutom.

(2) Imenici, upisnici i evidencije iz stavka I. ovoga članka javne su knjige. Izvaci iz imenika i drugih evidencija koje vodi Komora te potvrde izdane na temelju podataka iz tih evidencija javne su isprave.

(3) Pravomočne odluke o upisu i brisanju iz imenika i upisnika Komora je dužna objaviti u "Narodnim novinama".

Članak 44. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 3.; NN 126/2021: izmijenjen člankom 23.

Osiguranje od odgovornosti

(1) Odvjetnik je dužan osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećima obavljanjem odvjetništva. Ugovor Ugovore o osiguranju od odgovornosti za odvjetnike članove odvjetničkog javnog trgovačkog društva i za odvjetnike koji rade u tom društvu zaključuje to društvu sklapa društvo. Ugovore o osiguranju za odvjetničko društvo osnovano kao društvo s ograničenom odgovornošću i za odvjetnike koji rade u društvu zaključuje društvo.

(2) Uvjetima osiguranja može se predvidjeti da štetu do određenog iznosa nadoknađuje odvjetnik izravno.

(3) Ako dođe do promjene uvjeta osiguranja, odvjetnik je dužan, nakon što primi obavijest Komore o tome, bez odgađanja uskladiti svoje osiguranje s izmijenjenim uvjetima.

(4) Odvjetnik je dužan uredno produživati osiguranje od odgovornosti, odnosno odvjetničko društvo dužni su uredno produljivati osiguranje od odgovornosti i Komori dostaviti presliku police osiguranja i izvijestiti o svakoj promjeni koja nastane tijekom osiguranja i to u roku od 8 dana od dana sklapanja police osiguranja ili nastale promjene tijekom osiguranja.

(5) Komora može preuzeti osiguranje od odgovornosti svih odvjetnika u Republici Hrvatskoj. U tom slučaju odvjetnici su dužni Komori plaćati naknadu za osiguranje od odgovornosti.

(6) Povreda obveze osiguranja od odgovornosti, odnosno plaćanja naknade Komori za osiguranje teža je povreda odvjetničke dužnosti službe.

(7) Osiguravatelji su dužni zaključiti sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti s odvjetnikom odnosno s odvjetničkim društvom, koji im se podnesu zahtjev za to obrati sklapanje ugovora, ili s Komorom i o sklopljenom ugovoru o osiguranju od odgovornosti, kao i o svakoj promjeni koja nastane tijekom osiguranja, u roku od 8 dana obavijestiti Komoru.

(8) Uvjete osiguranja zajednički utvrđuju osiguravatelji u Republici Hrvatskoj, u dogovoru s Ministarstvom ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa i Komorom. Osiguravatelji su dužni za svaku narednu godinu odrediti osiguravatelja koji će ih zastupati. Ako osiguravatelji tako ne postupe najkasnije do konca listopada tekuće godine, zastupnikom osiguravatelja smatrat će se osiguravatelj kojega odredi Ministarstvo. Odluka Ministarstva o tome nije upravni akt.

(9) Ako se dogovor iz prethodnog stavka ovoga članka ne postigne u roku od trideset dana od postavljanja zahtjeva bilo koje strane drugim dvjema stranama, o uvjetima osiguranja odlučuje, na prijedlog bilo koje od strana. Stalno izbrano sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Pravorijek Stalnog izbranog sudišta kojim se određuju uvjeti osiguranja za narednu godinu je pravomoćan i djeluje prema svim osiguravateljima, Ministarstvu, Komori i odvjetnicima, odnosno odvjetničkim društvima.

(10) Smatrat će se da je su odvjetnik sklopio, odnosno odvjetničko društvo sklopili ugovor o osiguranju kada je podnio zahtjev u trenutku podnošenja zahtjeva za osiguranje, bez obzira na to je li u to vrijeme već bio postignut dogovor odgovor iz stavka 8. ovoga članka.

(11) Ako je odvjetnik štetu trećemu počinio namjerno ili iz grube nepažnje, osiguravatelj koji je naknadio štetu trećemu ima pravo regresa preme odvjetniku, odnosno odvjetničkom društvu.

(12) Ako odvjetnik, zajednički odvjetnički ured ili odvjetničko društvo na poziv Komore u roku od 15 dana od dana poziva ne dostave dokaz o osiguranju, Komora zabranjuje rad imenovanim do trenutka dostave dokaza o ispunjenju ove obveze.

(13) Najniža osigurana svota za svakog odvjetnika mora iznositi 800.000,00 kuna po osiguranom slučaju. U slučaju zajedničkoga odvjetničkog ureda odgovornost svakog odvjetnika u tom uredu mora biti osigurana na navedenu svotu bez ograničenja broja slučajeva. Odgovornost svakog odvjetnika člana odvjetničkoga javnoga trgovačkog društva, kao i odgovornost svih zaposlenih odvjetnika u javnom trgovačkom u zajedničkom odvjetničkom uredu te svakog odvjetnika zaposlenog u odvjetničkom društvu mora biti osigurana na navedenu svotu. Odgovornost svakog odvjetnika osnivača odvjetničkog društva osnovanog kao društvo s ograničenom odgovornošću mora se obvezatno osigurati biti osigurana na najnižu svotu od 9.000.000,00 po osiguranom slučaju bez ograničenja broja osiguranih slučajeva.

(14) U slučaju da društvo s ograničenom odgovornošću nema sklopljen ugovor o osiguranju na najnižu svotu od 9.000.000,00 kuna po osiguranom slučaju, kao i odgovornost odvjetnika zaposlenih u tom društvu na svotu od 800.000,00 kuna. U slučaju da odvjetnici osnivači društva s ograničenom odgovornošću nemaju sklopljeno osiguranje na najnižu navedenu svotu, tada uz društvo jamče i odvjetnici članovi društva osobno, neograničeno i solidarno, članovi društva solidarno odgovaraju za obveze društva do visine najniže svote osiguranja propisane za to društvo.

(15) Ako se promijene okolnosti koje utječu na visinu svote osiguranja, tada je Hrvatska odvjetnička komora ovlaštena povisiti najniže svote osiguranja utvrđene stavkom 13. ovoga članka.

Članak 48. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člancima 16. i 23.; NN 98/2025: izmijenjen člankom 7.

Uvjeti za upis u imenik odvjetnika

(1) Pravo na upis u imenik odvjetnika ima osoba koja ispunjava ove uvjete:

1. da je hrvatski državljanin,

2. da je državljanin države članice Europske unije ili druge države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru ili države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj,

3. da je poslovno sposobna,

4. da je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova odvjetništva,

5. da je završila sveučilišni studij prava na pravnom fakultetu u Republici Hrvatskoj ili kojoj je priznata inozemna visokoškolska kvalifikacija,

6. da je po završenom studiju najmanje 3 (tri) godine radila u odvjetničkom uredu kao odvjetnički vježbenik ili na pravnim poslovima u pravosudnim tijelima (sudski vježbenik, državnoodvjetnički vježbenik, javnobilježnički vježbenik), ili najmanje 4 (četiri) godine na drugim pravnim poslovima,

7. da je položila pravosudni ispit u Republici Hrvstskoj,

8. da protiv nje nije pokrenuta istraga odnosno da se protiv nje ne vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti,

9. da nije u radnom odnosu,

10. da je dostojna za obavljanje odvjetništva,

11. da ne obavlja poslove koji su nespojivi s odvjetništvom,

12. da ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje odvjetničke službe,

13. da priloži izjavu da ima opremu i prostor koji su potrebni i primjereni za obavljanje odvjetničke službe,

14. da ima položen ispit iz Kodeksa odvjetničke etike i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

(2) Hrvatska odvjetnička komora donosi Pravilnik o polaganju ispita iz stavka 1. točke 14. ovoga članka.

Članak 49. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člankom 23.

Nedostojnost za obavljanje odvjetništva

(1) Nije dostojna za obavljanje odvjetništva osoba osuđena za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, za kazneno djelo protiv službene dužnosti, za kazneno djelo izvršeno iz koristoljublja ili za drugo kazneno djelo izvršeno iz nečasnih pobuda ili koje je čini moralno nedostojnom za obavljanje odvjetništva. Takva osoba nema pravo na upis u imenik odvjetnika deset godina poslije izdržane, oproštene ili zastarjele kazne, a ako je osoba osuđena na novčanu kaznu, pet godina od dana pravomoćnosti presude, osoba kojoj je izrečena uvjetna osuda nema pravo na upis za vrijeme za koje joj je pravomoćnom odlukom određen rok kušnje.

(2) Nije dostojna za obavljanje odvjetništva ni osoba čije ranije ponašanje ili djelatnost ne jamči da će ona savjesno obavljati odvjetničko zvanje odvjetničku službu.

(3) Ako je zahtjev za upis u imenik odvjetnika odbijen zato što podnositelj zahtjeva nije dostojan za obavljanje odvjetništva zbog razloga navedenih u stavku 2. ovoga članka, novi zahtjev za upis ne može se podnijeti prije isteka roka od tri godine od pravomoćnosti odluke kojom je zahtjev odbijen.

Članak 52. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člankom 23.

Obnova upisnog postupka

(1) Ako se poslije odobrenog upisa sazna da za to nisu postojali uvjeti propisani u članku 48. ovoga Zakona, tijelo Komore određeno statutom obnovit će postupak za upis u imenik odvjetnika svojim poticajem ili na prijedlog Ministarstva pravosuda ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(2) U postupku obnove primjenjivat će se na odgovarajući način odredbe koje važe za upis u imenik odvjetnika.

(3) Na temelju provedenog postupka odlučit će se rješenjem ostaje li ranija odluka o upisu na snazi ili se ukida i određuje brisanje odvjetnika iz imenika odvjetnika.

Članak 53. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člankom 23.

Obustava i mirovanje obavljanja odvjetništva

(1) Odvjetniku će se obustaviti obavljanje odvjetništva dok je u pritvoru.

(2) Odvjetniku se može obustaviti obavljanje odvjetništva ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak za djelo koje je po svojoj prirodi takvo da ga čini nedostojnim za obavljanje odvjetništva, ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak radi teže povrede odvjetničke dužnosti službe i ugleda odvjetništva ili ako je obnovljen postupak za upis odvjetnika u ime odvjetnika.

Članak 54. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člancima 17. i 23.

(1) Ako je odvjetnik izabran ili imenovan na kakvu plaćenu javnu dužnost, za vrijeme obnašanja te dužnosti obavljanje odvjetničke djelatnosti službe miruje.

(2) Ako je odvjetnik izabran ili imenovan na kakvu neplaćenu javnu dužnost za vrijeme obnašanja te dužnosti obavljanje odvjetničke djelatnosti službe može mirovati.

(3) U slučajevima iz stavka 1. Obavljanje odvjetničke službe može mirovati i 2. ovoga članka te u drugim slučajevima u kojima odvjetnik iz zbog više sile, izvanrednih događaja ili drugih opravdanih razloga dulje vrijeme ne može obavljati odvjetništvo. Komora postavlja privremenog preuzimatelja ureda, ako odvjetnik ne dogovori s drugim odvjetnikom zamjenu (supstituciju) odvjetničku službu.

(4) U slučajevima iz ovoga članka tijelo Komore određeno Statutom rješenjem o mirovanju obavljanja odvjetničke službe odvjetniku postavlja privremenog zastupnika ili rješenjem o mirovanju obavljanja odvjetničke službe utvrđuje da je odvjetnik dogovorio zamjenu s drugim odvjetnikom i o tome obavijesti obavijestio Komoru.

Članak 56. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člancima 18. i 23.

Prestanak prava na obavljanje odvjetništva

(1) Odvjetniku prestaje pravo na obavljanje odvjetništva:

1. smrću,

2. ako izgubi hrvatsko državljanstvo,

2 3. ako izgubi poslovnu sposobnost,

3 4. ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje odvjetništva,

4 5. ako mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja odvjetništva,

5 6. ako mu je disciplinskom kaznom izrečena trajna zabrana obavljanja odvjetništva,

6 7. ako se sam odrekne obavljanja odvjetništva, 7. ako više od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavlja odvjetništvo,

8. ako stupi u radni odnos, osim kod odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku službu, u odvjetničkom društvu ili kod odvjetnika koji odvjetničku službu obavlja u zajedničkom odvjetničkom uredu,

9. ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci.

(2) Iznimno od stavka 1. točke 8. ovoga članka, odvjetniku iz Republike Hrvatske s poslovnim nastanom u drugoj državi članici Europske unije ne prestaje pravo na obavljanje odvjetništva u slučaju stupanja u radni odnos izvan odvjetništva ako je to prema propisima te države članice Europske unije dozvoljeno.

Članak 58. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člankom 19.

Zabrana ponovnog upisa

(1) Odvjetnik kome je prestalo pravo na obavljanje odvjetništva ne smije biti ponovno upisan u imenik odvjetnika:

1. ako mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja odvjetništva, prije nego što ova mjera bude izdržana ili obustavljena,

2. ako je osuđen na disciplinsku kaznu gubitka prava na obavljanje odvjetništva, prije nego što ova kazna bude izdržana,

3. ako se odrekao obavljanja odvjetništva, odnosno ako nije obavljao odvjetništvo bez opravdanog razloga dulje od šest mjeseci, prije nego što istekne šest mjeseci od dana donošenja rješenja o prestanku prava na obavljanje odvjetništva.

(2) Odvjetnik kome je izrečena mjera trajne zabrane obavljanja odvjetništva ne može biti ponovno upisan u imenik odvjetnika.

(3) U ostalim slučajevima odvjetnik kome je prestalo pravo na obavljanje odvjetništva može zahtijevati ponovni upis u imenik odvjetnika kad prestanu razlozi zbog kojih je prestalo obavljanje odvjetništva.

Članak 61. izmijenjenNN 59/2026: izmijenjen člankom 5.

Stjecanje svojstva odvjetničkog vježbenika

(1) Pravo na obavljanje odvjetničke vježbe stječe se upisom u imenik odvjetničkih vježbenika, ako se podnositelj zahtjeva prvi put osposobljava za zanimanje.

(2) Pravo na upis u imenik odvjetničkih vježbenika ima osoba koja ispunjava uvjete iz članka 48. ovoga Zakona osim uvjeta iz točke 6. i 7. toga članka, kao i stavka 1. ovoga članka.

(3) Odvjetnički vježbenik zasniva s odvjetnikom, odnosno odvjetničkim društvom radni odnos.

(4) Dio odvjetničke vježbe nakon položenog pravosudnog ispita može se obaviti kod odvjetnika s poslovnim nastanom u drugoj državi članici Europske unije koji je upisan u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore ako se poslovi koji se obavljaju u sklopu navedene vježbe odnose na pravo Republike Hrvatske i ako način obavljanja te vježbe može pružiti obuku i iskustvo istovjetne onima koje pruža vježbenička praksa kod odvjetnika s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj.

Članak 62. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člankom 23.

Prava i dužnosti odvjetničkog vježbenika

(1) Odvjetnički vježbenik dužan je za vrijeme vježbe raditi na svim odvjetničkim poslovima koji službama koje mu budu povjereni povjerene od strane odvjetnika i pridržavati se k tome dobivenih naputaka.

(2) Odvjetnički vježbenik ne može samostalno i za svoj račun obavljati odvjetničke poslove službe.

Članak 63. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člancima 20. i 23.

Stručna i praktična obuka

(1) Komora, odvjetnici i odvjetnička društva u čijim uredima vježbenici rade dužni su brinuti se za stručnu i praktičnu poduku vježbenika, kao i za usvajanje pravile pravila Kodeksa odvjetničke etike.

(2) Komora utvrđuje obvezatni program obrazovanja odvjetničkih vježbenika radi polaganja pravosudnog ispita, koji mora biti usklađen s programom Pravosudne akademije Ministarstva pravosuđa.

(3) Komora je dužna za obvezatni program obrazovanja odvjetničkih vježbenika iz stavka 2. ovoga članak dobiti suglasnost od Ministarstva pravosuđa.

(2) Odvjetnički vježbenici nakon 18 mjeseci vježbeničke prakse u odvjetničkom uredu imaju pravo pristupiti polaganju pravosudnog ispita, sukladno Zakonu o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu. zakonu kojim je propisano polaganje pravosudnog ispita.

(5) Komora je dužna u roku od 3 mjeseca od dana upisa vježbenika u Imenik odvjetničkih vježbenika, obavijestiti Ministarstvo pravosuđa o upisu odvjetničkih vježbenika.

(6) Komora će posebnim pravilnikom odrediti način financiranja stručnog obrazovanja vježbenika u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona.

Članak 74. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člankom 23.

Pokretanje disciplinskog postupka

Disciplinski postupak pokreće disciplinsko tijelo određeno statutom, po službenoj dužnosti ili na zahtjev tijela Komore određenog statutom ili na zahtjev ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

Članak 74.a izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člankom 23.

(1) O zahtjevu za pokretanje disciplinskog postupka protiv odvjetnika iz druge države članice Europske unije, koji je upisan u imenik stranih odvjetnika u skladu sa člankom 34.b ovoga Zakona, disciplinski tužitelj obavijestit će nadležno tijelo u matičnoj državi tog odvjetnika.

(2) Disciplinski sud dužan je nadležnom tijelu odvjetnikove matične države omogućiti sudjelovanje u postupku s prijedlozima za pomoć (korist, obranu) odvjetniku.

(3) Disciplinska kazna i izrečena mjera koja ograničava odvjetniku obavljanje odvjetničkog zanimanja odvjetničke službe može se primijeniti samo u Republici Hrvatskoj.

(4) Ako nadležno tijelo odvjetnikove matične države privremeno ili trajno odvjetniku zabrani obavljanje odvjetničkog poziva odvjetničke službe, učinak takove odluke o zabrani obavljanja odvjetničkog poziva odvjetničke službe ima i u Republici Hrvatskoj.

(5) Disciplinski postupak protiv odvjetnika iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na odvjetnike koji obavljaju odvjetnički poziv odvjetničku službu pod nazivom odvjetnik u bilo kojoj drugoj državi članici Europske unije.

Članak 75. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člankom 23.

Pravo žalbe u disciplinskom postupku

Pravo na podnošenje žalbe u disciplinskom postupku za teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva ima i ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 78. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člancima 21. i 23.

Priziv Vrhovnom sudu Republike Hrvatske

(1) Protiv drugostupanjske odluke kojom je izrečena disciplinska mjera gubitka prava na obavljanje odvjetništva od šest mjeseci do pet godina, gubitka prava na obavljanje odvjetništva od 5 - 10 godina ili trajnog gubitka prava obavljanja odvjetništva, odnosno brisanje iz imenika odvjetničkih vježbenika za vrijeme od šest mjeseci do tri godine, kao i trajno brisanje iz imenika odvjetničkih vježbenika, osuđujuće odluke disciplinskih tijela Komore dopušten je priziv Vrhovnom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana dostave drugostupanjske odluke.

(2) U postupku u povodu priziva iz stavka 1. ovoga članka Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje u vijeću sastavljenom od pet članova, od kojih su predsjednik i dva člana suci toga suda, a dva člana odvjetnici s liste koju je utvrdila Komora. Kada Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o prizivu protiv odluke izrečene odvjetničkom vježbeniku, umjesto jednog odvjetnika, član vijeća je osoba s liste koju je utvrdila udruga od odvjetničkih vježbenika.

Članak 79. izmijenjenNN 126/2021: izmijenjen člancima 22. i 23.

Zastara

(1) Pokretanjem i vođenjem disciplinskog Disciplinski progon zastarijeva nakon osam godina za teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva odnosno nakon četiri godine za lakše povrede dužnosti i ugleda odvjetništva.

(2) Zastara disciplinskog progona počinje teći danom kad je teža odnosno lakša povreda dužnosti i ugleda odvjetništva počinjena. Ako posljedica koja je obilježje teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva nastupi kasnije, zastara počinje teći od tog trenutka.

(3) Ako teža povreda dužnosti i ugleda odvjetništva proizlazi iz pravomoćne presude kojom je odvjetnik osuđen za kazneno djelo koje dovodi u pitanje njegovu dostojnost za daljnje obavljanje odvjetništva, zastara počinje teći od dana pravomoćnosti osuđujuće presude donesene u kaznenom postupku.

(4) Zastara disciplinskog progona ne teče za vrijeme za koje se prema zakonu disciplinski progon ne može poduzeti ili se ne može nastaviti.

(5) Ako je prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka donesena prvostupanjska presuda, zastara vođenja disciplinskog postupka produljuje se za dvije godine kod postupka za teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva nakon četiri godine, a za lakše povrede nakon dvije godine od dana izvršene povrede. (3) Izvršenje disciplinske mjere zastarijeva za šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja kojim je izrečena disciplinska mjera, odnosno za jednu godinu kod postupka za lakšu povredu dužnosti i ugleda odvjetništva.

(2) Ako učinjena povreda povlači odgovornost, pokretanje postupka zastarijeva kad zastarijeva i progon za kazneno djelo.

(6) Zastara izvršenja disciplinske mjere i troškova disciplinskog postupka nastupa u roku od deset godina od dana pravomoćnosti presude odnosno od dana isteka roka na koji je izvršenje disciplinske mjere odgođeno.

(4) Zastara pokretanja i vođenja disciplinskog postupka nastupa u svakom slučaju kada protekne dvostruko vremena koliko je određeno stavkom 1. ovoga članka.

(7) Zastara izvršenja disciplinske mjere i troškova disciplinskog postupka ne teče za vrijeme za koje se prema zakonu izvršenje disciplinske mjere ne može započeti ili nastaviti.

(8) Ako se prije nastupa zastare disciplinskog progona ili zastare izvršenja presude disciplinske mjere i troškova disciplinskog postupka promijeni rok zastare, primijenit će se zastarni rokovi novog zakona.