Što se promijenilo od NN 126/2021

Članak 4. izmijenjenNN 59/2026: izmijenjen člankom 1.

Obavljanje odvjetništva

(1) Odvjetnik odvjetničku službu može obavljati samostalno, u zajedničkom uredu ili u odvjetničkom društvu u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Odvjetnik može istodobno obavljati odvjetničku službu samo u jednom od organizacijskih oblika obavljanja odvjetništva iz stavka 1. ovoga članka.

(2) Odvjetnik može zasnovati radni odnos kod odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku službu, u odvjetničkom društvu ili kod odvjetnika koji odvjetničku službu obavlja u zajedničkom odvjetničkom uredu.

(3) Odvjetnik ne smije obavljati djelatnosti koje su nespojive s ugledom i neovisnošću odvjetnika.

Članak 5. izmijenjenNN 59/2026: izmijenjen člankom 2.

Pružanje pravne pomoći za nagradu

(1) Pružanjem pravne pomoći kao zanimanjem smiju se baviti samo odvjetnici, ako zakonom nije drugačije određeno.

(2) Profesori i docenti pravnih predmeta na sveučilištima u Republici Hrvatskoj te profesori umirovljeni s radnog mjesta profesora pravnih predmeta na sveučilištima u Republici Hrvatskoj smiju za nagradu davati pravne savjete i mišljenja. Druge oblike pravne pomoći nisu ovlašteni pružati.

(3) Pravnim savjetom i pravnim mišljenjem iz stavka 2. ovoga članka ne smatra se sastavljanje isprava (ugovora, oporuka, izjava i dr.) niti sastavljanje tužbi, žalbi prijedloga, zahtjeva, molbi, izvanrednih pravnih lijekova i drugih podnesaka.

(4) Osobe iz stavka 2. ovoga članka dužne su osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogle počiniti trećima davanjem pravnih savjeta i mišljenja sukladno članku 44. ovoga Zakona.

(5) Osobe iz stavka 2. ovoga članka dužne su o svojoj nakani pružanja pravne pomoći obavijestiti Komoru radi evidentiranja te Komori dostaviti dokaz o osiguranju od odgovornosti za štetu.

(6) Osobe iz stavka 2. ovoga članka dužne su se u pružanju pravne pomoći pridržavati odredaba zakona, općih akata Komore i Kodeksa odvjetničke etike.

Članak 5.a izmijenjenNN 98/2025: izmijenjen člankom 1.

(1) Odvjetnik iz druge države koji je u matičnoj državi – članici Europske unije stekao pravo obavljanja odvjetničke službe može, u skladu s uvjetima koje propisuje ovaj Zakon, u Republici Hrvatskoj obavljati:
– odvjetničke radnje, sukladno članku 36.e i 36.f ovoga Zakona,
– odvjetničku službu pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, sukladno članku 36.b ovoga Zakona,
– odvjetničku službu pod nazivom »odvjetnik« sukladno članku 36.a ovoga Zakona.

(2) Matična je ona država u kojoj odvjetnik ima, prema propisima te države članice Europske unije, pravo obavljati odvjetničku službu kao zanimanje.

(3) Odvjetnik iz druge države, koja je država članica Europske unije prema ovom zakonu je odvjetnik koji prema propisima te države ima pravo obavljati odvjetničku službu kao zanimanje u toj ili nekoj od država članica Europske unije.

(4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na odvjetnike iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj.

Članak 16. izmijenjenNN 98/2025: izmijenjen člancima 2. i 3.

Pritvor

Odvjetnik Istražni zatvor

(1) Protiv odvjetnika ne smije biti pritvoren određen istražni zatvor zbog kaznenog djela počinjenog u pružanju pravne pomoći bez prethodnog odobrenja vijeća nadležnog suda sastavljenog od trojice sudaca. troje sudaca.

(2) U slučaju određivanja istražnog zatvora zbog kaznenog djela počinjenog u pružanju pravne pomoći odvjetnik ima pravo tražiti da se o određivanju istražnog zatvora, osnovi određivanja i mjestu gdje se nalazi obavijesti Komora bez nepotrebnog odgađanja, o kojem pravu odvjetnik mora biti posebno poučen.

(3) Predstavnik Komore ili područnog zbora ima pravo na učinkovit pristup odvjetniku iz stavka 1. ovoga članka, a ovo se pravo može ograničiti samo ako je to nužno radi zaštite interesa postupka ili drugih važnih interesa.

Članak 16.a dodanNN 98/2025: dodan člankom 3.

Pravo na prisustvovanje raspravi i na obaviještenost

(1) Predstavnik Komore ili područnog zbora ima pravo prisustvovati na raspravi u postupku koji se protiv odvjetnika vodi u vezi s pružanjem pravne pomoći.

(2) Nadležna tijela kaznenog progona dužna su bez nepotrebnog odgađanja obavijestiti Komoru o napadu na odvjetnike ili ubojstvu odvjetnika ako postoji sumnja da su napad ili ubojstvo počinjeni zbog pružanja pravne pomoći, ako sami odvjetnici nisu u mogućnosti o tome obavijestiti Komoru i ako to na drugi način nije učinjeno dostupnim javnosti.

Članak 17. izmijenjenNN 98/2025: izmijenjen člankom 4.

Pretraga odvjetnika i, odvjetničkog ureda te drugih prostorija i pokretnina

(1) Pretragu odvjetnika i, odvjetničkog ureda te drugih prostorija i pokretnina koje odvjetnik koristi u pružanju pravne pomoći može odrediti samo nadležni sud ako su za to ispunjeni zakonom propisani uvjeti predviđeni zakonom kojim se propisuje kazneni postupak.

(2) Kada se odredi pretraga odvjetnika i odvjetničkog ureda iz stavka 1. ovoga članka, sud će o tome odmah obavijestiti Komoru i odvjetnički zbor na čijem se području nalazi ured u kojemu pretragu treba obaviti. Pretraga se ne smije započeti ni provesti bez nazočnosti ovlaštenog predstavnlka predstavnika Komore ili područnog zbora, osim ako se oni bez opravdanog razloga ne odazovu pravodobnom pozivu da prisustvuju pretrazi.

(3) Pretrazi je dužan prisustvovati sudac koji je izdao nalog za pretragu ili drugi sudac kojeg on na to ovlasti, koji će odlučiti o tome koje će se isprave i predmeti pregledati.

(4) Kod pretrage odvjetnika i odvjetničkog ureda iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti povrijeđena tajnost isprava i predmeta na štetu stranaka.

(5) Pretraga odvjetnika i odvjetničkog ureda iz stavka 1. ovoga članka ograničit će se na pregled samo onih isprava i samo onih predmeta koji su u izravnoj svezi vezi s kaznenim djelom zbog kojega postupkom u kojem se vodi postupak pretraga provodi.

(6) Dokazi pribavljeni u protivnosti s odredbama ovoga članka ne mogu se upotrijebiti u postupku protiv odvjetnika i njegovih stranaka.

Članak 18. izmijenjenNN 98/2025: izmijenjen člankom 5.

Odvjetnička tarifa

(1) Odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu troškova u svezi s obavljenim radom sukladno tarifi koju utvrđuje i donosi Komora uz suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Ministar nadležan za poslove pravosuđa kod davanja suglasnosti vodit će računa o zaštiti socijalnih i gospodarskih interesa te jednakosti u položaju primatelja i davatelja usluga s obzirom na njihovu nejednakost u stručnom znanju kojim raspolažu.

(2) Visinu nagrade za rad odvjetnika prilikom obrana po službenoj dužnosti te obrana na teret proračunskih sredstava i odvjetnika kao opunomoćenika djeteta žrtve kaznenog djela pravilnikom utvrđuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(3) Odvjetnik je dužan stranci izdati račun nakon izvršene usluge. U slučaju otkaza ili opoziva punomoći odvjetnik je dužan izdati račun u roku od 30 dana od dana otkaza ili opoziva punomoći.

(4) Tarifa se objavljuje u "Narodnim novinama".

Članak 27.a izmijenjenNN 59/2026: izmijenjen člancima 3. i 4.

(1) Odvjetnička društva iz države članice Europske unije, države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj i iz države članice Svjetske trgovinske organizacije mogu u Republici Hrvatskoj osnivati svoje podružnice, sukladno obvezama Republike Hrvatske prema međunarodnim ugovorima, zakonu kojim se uređuju trgovačka društva i ovom Zakonu.

(2) Podružnice odvjetničkih društava iz države članice Europske unije i države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije, međunarodnom pravu i pravu Republike Hrvatske.

(3) Podružnice odvjetničkih društava iz države članice Svjetske trgovinske organizacije mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije i međunarodnom pravu.

Članak 27.b dodanNN 59/2026: dodan člankom 4.

(1) Odvjetničko društvo iz države članice Europske unije ili države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj može u Republici Hrvatskoj osnovati odvjetničko društvo.

(2) Na osnovano odvjetničko društvo iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odvjetničkim društvima.

Članak 36.i dodanNN 98/2025: dodan člankom 6.

Odredbe ove glave na odgovarajući se način primjenjuju na odvjetnike iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj.

Članak 48. izmijenjenNN 98/2025: izmijenjen člankom 7.

Uvjeti za upis u imenik odvjetnika

(1) Pravo na upis u imenik odvjetnika ima osoba koja ispunjava ove uvjete:

1. da je hrvatski državljanin,

2. da je državljanin države članice Europske unije ili druge države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru ili države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj,

3. da je poslovno sposobna,

4. da je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova odvjetništva,

5. da je završila sveučilišni studij prava na pravnom fakultetu u Republici Hrvatskoj ili kojoj je priznata inozemna visokoškolska kvalifikacija,

6. da je po završenom studiju najmanje 3 (tri) godine radila u odvjetničkom uredu kao odvjetnički vježbenik ili na pravnim poslovima u pravosudnim tijelima (sudski vježbenik, državnoodvjetnički vježbenik, javnobilježnički vježbenik), ili najmanje 4 (četiri) godine na drugim pravnim poslovima,

7. da je položila pravosudni ispit u Republici Hrvstskoj,

8. da protiv nje nije pokrenuta istraga odnosno da se protiv nje ne vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti,

9. da nije u radnom odnosu,

10. da je dostojna za obavljanje odvjetništva,

11. da ne obavlja poslove koji su nespojivi s odvjetništvom,

12. da ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje odvjetničke službe,

13. da priloži izjavu da ima opremu i prostor koji su potrebni i primjereni za obavljanje odvjetničke službe,

14. da ima položen ispit iz Kodeksa odvjetničke etike i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

(2) Hrvatska odvjetnička komora donosi Pravilnik o polaganju ispita iz stavka 1. točke 14. ovoga članka.

Članak 61. izmijenjenNN 59/2026: izmijenjen člankom 5.

Stjecanje svojstva odvjetničkog vježbenika

(1) Pravo na obavljanje odvjetničke vježbe stječe se upisom u imenik odvjetničkih vježbenika, ako se podnositelj zahtjeva prvi put osposobljava za zanimanje.

(2) Pravo na upis u imenik odvjetničkih vježbenika ima osoba koja ispunjava uvjete iz članka 48. ovoga Zakona osim uvjeta iz točke 6. i 7. toga članka, kao i stavka 1. ovoga članka.

(3) Odvjetnički vježbenik zasniva s odvjetnikom, odnosno odvjetničkim društvom radni odnos.

(4) Dio odvjetničke vježbe nakon položenog pravosudnog ispita može se obaviti kod odvjetnika s poslovnim nastanom u drugoj državi članici Europske unije koji je upisan u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore ako se poslovi koji se obavljaju u sklopu navedene vježbe odnose na pravo Republike Hrvatske i ako način obavljanja te vježbe može pružiti obuku i iskustvo istovjetne onima koje pruža vježbenička praksa kod odvjetnika s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj.