Izmjene: NN 117/2008

Članak 4. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Obavljanje odvjetništva

(1) Odvjetnik je dužan obavljati odvjetničku djelatnost stvarno i stalno odvjetničku djelatnost može obavljati samostalno, u zajedničkom uredu ili u odvjetničkom društvu u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Odvjetnik ne smije obavljati djelatnosti koje su nespojive s ugledom i neovisnošću odvjetnika.

Članak 5.a dodančlankom 2. ovoga akta

(1) Odvjetnik iz druge države koji je u matičnoj državi – članici Europske unije stekao pravo obavljanja odvjetničkog poziva može, u skladu s uvjetima koje propisuje ovaj Zakon, u Republici Hrvatskoj obavljati:
– odvjetničke radnje, sukladno članku 36.e i 36.f ovoga Zakona,
– odvjetnički poziv pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, sukladno članku 36.b ovoga Zakona,
– odvjetnički poziv pod nazivom »odvjetnik« sukladno članku 36.a ovoga Zakona.

(2) Matična je ona država u kojoj odvjetnik ima, prema propisima te države članice Europske unije, pravo obavljati odvjetnički poziv kao zanimanje.

(3) Odvjetnik iz druge države, koja je država članica Europske unije prema ovom zakonu je odvjetnik koji prema propisima te države ima pravo obavljati odvjetnički poziv kao zanimanje u toj ili nekoj od država članica Europske unije.

Članak 18. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Odvjetnička tarifa

(1) Odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu troškova u svezi s obavljenim radom sukladno tarifi koju utvrđuje i donosi Komora. uz suglasnost ministra pravosuđa. Ministar pravosuđa kod davanja suglasnosti vodit će računa o zaštiti socijalnih i gospodarskih interesa te jednakosti u položaju primatelja i davatelja usluga s obzirom na njihovu nejednakost u stručnom znanju kojim raspolažu.

(2) Za obrane po službenoj dužnosti, visinu nagrade za rad odvjetnika utvrđuje Ministarstvo pravosuda.

(3) Odvjetnik je dužan stranci izdati račun nakon izvršene usluge. U slučaju otkaza ili opoziva punomoći odvjetnik je dužan izdati račun u roku od 30 dana od dana otkaza ili opoziva punomoći.

(4) Tarifa se objavljuje u "Narodnim novinama".

Članak 19. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Ugovaranje nagrade prema uspjehu u pružanju pravne pomoći

(1) U imovinsko-pravnim stvarima odvjetnici mogu sa strankom ugovoriti nagradu za rad i u razmjeru s uspjehom u postupku odnosno u pravnim radnjama koje će za stranku poduzeti. sukladno odvjetničkoj tarifi.

(2) Gornja granica postotka nagrade koja se može ugovoriti utvrđuje se u odvjetničkoj tarifi.

(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka valjan je samo ako je zaključen u pismenoj formi pisanom obliku.

Članak 23. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Promjena sjedišta ureda i pisarnice

(1) Odvjetnik slobodno bira i mijenja sjedište svoga ureda na teritoriju Republike Hrvatske.

(2) Svaka namjeravana promjena sjedišta ureda i pisarnice mora se prijaviti Komori.

(3) Do promjene sjedišta ureda, odnosno pisarnice dolazi upisom promjene u odgovarajući upisnik Komore.

(4) Upis iz stavka 3. ovoga članka Komora je dužna obaviti u roku od 15 dana od dana namjeravane promjene.

Članak 24. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Dostava pismena

Dostava pismena odvjetniku u sudbenim, upravnim i drugim postupcima obavlja se preko pisarnice u kojoj radi opunomoćeni odvjetnik, na način određen postupovnim zakonima.

Članak 27. izmijenjenčlancima 7. i 8. ovoga akta

Odvjetnička društva

(1) Dva ili više odvjetnika upisanih u imenik odvjetnika Komore mogu osnovati odvjetnički ured sa svojstvom pravne osobe (odvjetničko društvo).

(2) Odvjetničko društvo osniva se kao javno trgovačko društvo. ili kao društvo s ograničenom odgovornošću.

(3) Na odvjetničko društvo se na odgovarajući način primjenjuje Zakon o trgovačkim društvima, osim ako ovim Zakonom nije što drugačije uređeno.

(4) Odvjetničko društvo ne može osnovati drugo odvjetničko društvo.

(5) Odvjetničko društvo s ograničenom odgovornošću mogu osnovati dva ili više odvjetnika, a najniži iznos temeljnog kapitala iznosi 350.000,00 kuna.

Članak 27.a dodančlankom 8. ovoga akta

(1) Odvjetnička društva iz države koja je članica Europske unije i iz države članice Svjetske trgovinske organizacije, u Republici Hrvatskoj mogu osnivati svoje podružnice, sukladno obvezama Republike Hrvatske prema međunarodnim ugovorima, Zakonu o trgovačkim društvima i ovom Zakonu.

(2) Podružnice iz stavka 1. ovoga članka mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije i međunarodnom pravu.

Članak 31. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

(1) Za osnivanje odvjetničkog društva odvjetnici osnivači, odvjetnici-osnivači dužni su dužni pribaviti prethodnu suglasnost potvrdu Komore koja ocjenjuje da su upisani u Imenik odvjetnika i da je li ugovor o osnivanju sukladan zakonu ovom Zakonu, statutu Statutu i drugim općim aktima Komore, te i Kodeksu odvjetničke etike. Bez te suglasnosti potvrde Komore, društvo se ne može upisati u registar trgovačkih društava.

(2) Odvjetničko društvo je dužno obavijestiti Komoru o izvršenom upisu u registar trgovačkih društava kao i o nastalim promjenama koje se upisuju u registar trgovačkih društava, najkasnije u roku od 3 dana od primitka rješenja nadležnog suda.

(3) Komora je dužna novoosnovano odvjetničko društvo upisati u upisnik odvjetničkih društava najkasnije u roku od 3 dana od dana primitka obavijesti o upisu u registar trgovačkih društava.

(4) Odvjetničko društvo niti njegovi pojedini članovi odvjetnici ne mogu pružati pravnu pomoć prije nego što bude izvršen upis u upisnik odvjetničkih društava.

Članak 36.a dodančlankom 10. ovoga akta

(1) Odvjetnik iz države članice Europske unije upisuje se u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetnički poziv pod nazivom »odvjetnik«, sa svim pravima i dužnostima u obavljanju odvjetničkog poziva, ako ispunjava uvjete iz članka 48. točke 2., 3., 8., 10., 11., 12. i 13. ovoga Zakona i ako položi ispit iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske.

(2) Odvjetnik mora zahtjevu za upis u Imenik iz stavka 1. ovoga članka priložiti potvrdu o državljanstvu države članice Europske unije, dokaz o tome da ima pravo obavljati odvjetnički poziv u svojoj matičnoj državi kao i druge dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Uvjeti iz članka 48. točke 2. i 10. ovoga Zakona dokazuju se potvrdom izdanom po propisima odvjetnikove matične države. Dokazi ne smiju biti stariji od tri mjeseca i moraju biti priloženi u ovjerovljenom prijevodu na hrvatski jezik.

(4) Ispit iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka provodi se prema programu za polaganje pravosudnog ispita koji je propisan posebnim Zakonom.

Članak 36.b dodančlankom 10. ovoga akta

(1) Odvjetnik iz države članice Europske unije upisuje se u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetnički poziv pod nazivom zanimanja iz svoje matične države ako priloži potvrdu o upisu u odvjetničke udruge u matičnoj ili nekoj drugoj državi, odnosno pri nadležnom tijelu matične države.

(2) Zahtjevu za upis u Imenik iz stavka 1. ovoga članka prilaže se potvrda o državljanstvu, dokaz o osiguranju od profesionalne odgovornosti, kao i potvrda i dokazi o članstvu u odvjetničkim udrugama u matičnoj ili nekoj drugoj državi.

(3) Odvjetnik koji je upisan u Imenik stranih odvjetnika iz stavka 1. ovoga članka oslobađa se u cijelosti ili djelomice osiguranja iz članka 44. ovoga Zakona ako je u matičnoj državi u cijelosti ili djelomično istovrijedno osiguran glede uvjeta i opsega pokrića osiguranja.

(4) Dokazi iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne smiju biti stariji od tri mjeseca i moraju biti priloženi u ovjerovljenom prijevodu na hrvatski jezik.

(5) O upisu u Imenik iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska odvjetnička komora izvijestit će nadležno tijelo odvjetnikove matične države.

(6) Odvjetnik koji je upisan u Imenik iz stavka 1. ovoga članka odvjetnički poziv obavlja koristeći pri tome naziv iz svoje matične države izražen na službenom jeziku ili na jednom od službenih jezika svoje matične države, uz naznaku tijela pri kojem je upisan u svojoj matičnoj državi.

(7) Odvjetnik iz stavka 1. ovoga članka koji odvjetnički poziv obavlja pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, a koji najmanje tri godine redovito i uspješno obavlja odvjetnički poziv u Republici Hrvatskoj može se upisati u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore i obavljati odvjetnički poziv pod nazivom »odvjetnik«.

(8) Odvjetnici iz država članica Europske unije mogu odvjetničko zvanje obavljati kao odvjetničko društvo ili zajednički odvjetnički ured pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, a mogu koristiti naziv odvjetničkog društva ili zajedničkog odvjetničkog ureda kojega je član. Odvjetnik koji želi obavljati djelatnost pod nazivom korištenim u matičnoj državi obavijestit će Hrvatsku odvjetničku komoru o činjenici da je član odvjetničkog društva ili zajedničkoga odvjetničkog ureda u matičnoj državi i o tome dostaviti sve relevantne podatke.

(9) Strani odvjetnici iz članka 36.a i 36.b ovoga Zakona mogu zastupati stranke pred sudovima i drugim tijelima u Republici Hrvatskoj uz uvjete utvrđene ovim Zakonom.

Članak 36.c dodančlankom 10. ovoga akta

(1) Odvjetnik iz članka 36.b ovoga Zakona može davati savjete o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije, o međunarodnim pravu i o pravu Republike Hrvatske.

(2) Pri obavljanju odvjetničke djelatnosti povezane sa zastupanjem stranaka pred sudovima u Republici Hrvatskoj odvjetnik iz članka 36.b ovoga Zakona mora djelovati zajedno s odvjetnikom koji u Republici Hrvatskoj ima pravo obavljati odvjetničku djelatnost pod nazivom »odvjetnik«.

(3) Odvjetnik iz članka 36.b ovoga Zakona ne može:

– biti biran u tijela Hrvatske odvjetničke komore,

– izobražavati odvjetničkog vježbenika.

Članak 36.d dodančlankom 10. ovoga akta

(1) Odvjetnik iz države članice Europske unije upisuje se u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj obavlja odvjetnički poziv pod nazivom »odvjetnik« bez obzira na odredbe iz članka 36.a ovoga Zakona, ako je najmanje tri godine obavljao odvjetnički poziv na temelju odredbe iz članka 36.b ovoga Zakona, a može se upisati i kao odvjetnik u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore.

(2) Uvjet iz stavka 1. ovoga članka u postupku upisa dokazuje se popisom predmeta na kojima je odvjetnik radio s naznakom poslovnog broja, sadržaja, vremena i opsega rada te faze postupka s priloženim izvodima iz podnesaka i zapisnika, u obliku kojim se jamči tajnost osobnih podataka.

(3) Odvjetnik koji je upisan u Imenik stranih odvjetnika sukladno stavku 1. ovoga članka, ima pravo pri obavljanju odvjetničkog poziva koristiti naziv zanimanja iz svoje matične države izrađen na službenom jeziku ili na jednom od službenih jezika svoje matične države zajedno s nazivom »odvjetnik«.

Članak 36.e dodančlankom 10. ovoga akta

(1) Odvjetnik iz države članice Europske unije, a koji nije upisan u Imenik stranih odvjetnika na temelju članka 36.a, 36.b ili 36.d ovoga Zakona smije obavljati pojedine radnje u okviru obavljanja odvjetničke djelatnosti u skladu s odredbama iz članka 36.c stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Odvjetnik koji namjerava obavljati radnje na temelju stavka 1. ovoga članka, dužan je o tome pisanim putem obavijestiti Hrvatsku odvjetničku komoru te priložiti dokaze o osposobljenosti za obavljanje odvjetničkog poziva i dokaze o osiguranju od profesionalne odgovornosti u matičnoj državi, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 36.b stavka 3. ovoga Zakona. U obavijesti se mora navesti adresa ili odrediti punomoćnika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj. U protivnom taj odvjetnik ne može obavljati djelatnost iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Na temelju obavijesti i dokaza iz stavka 2. ovoga članka, Hrvatska odvjetnička komora izdat će odvjetniku potvrdu da može obavljati odvjetničke radnje.

(4) Odvjetnik iz države članice Europske unije, a kojemu je u Republici Hrvatskoj odbijen upis u Imenik odvjetnika radi neispunjavanja uvjeta iz članka 48. točke 10. ovoga Zakona, ne može u Republici Hrvatskoj obavljati odvjetničke radnje.

Članak 36.f dodančlankom 10. ovoga akta

(1) Pri obavljanju radnji odvjetnik iz članka 36.e ovoga Zakona dužan je poštovati pravila Kodeksa odvjetničke etike Hrvatske odvjetničke komore.

(2) Pri obavljanju pojedinih radnji u Republici Hrvatskoj odvjetnik mora koristiti naziv iz svoje matične države izražen na službenom jeziku ili na jednom od službenih jezika svoje matične države uz naznaku profesionalne organizacije koja mu je dala dozvolu za obavljanje odvjetničkog poziva u matičnoj državi i nadležnog tijela pri kojem je upisan u svojoj matičnoj državi.

(3) Odvjetnik iz članka 36.e ovoga Zakona disciplinski je odgovoran po ovom Zakonu kao da je upisan u Imenik odvjetnika. Disciplinske kazne i privremene mjere koje ograničavaju odvjetnika mogu biti izrečene samo s valjanošću u Republici Hrvatskoj. Umjesto disciplinske kazne brisanja iz Imenika izriče se zabrana obavljanja djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

(4) Disciplinske mjere mogu se izreći odvjetniku iz članka 36.e ovoga Zakona samo ako se u posebnom postupku u skladu s ovim Zakonom, Statutom Hrvatske odvjetničke komore i Kodeksom odvjetničke etike, utvrdi da je odvjetnik odgovoran za povredu svoje dužnosti i ugleda odvjetničkog zanimanja.

Članak 36.g dodančlankom 10. ovoga akta

Odvjetnik iz države članice Europske unije, a koji ima pravo obavljati odvjetnički poziv u državi koja nije članica Europske unije, smije obavljati odvjetničke radnje, odnosno odvjetnički poziv uz uvjete koje ovaj Zakon propisuje za odvjetnike iz druge države koja je država članica Europske unije sukladno članku 36.a ovoga Zakona, ako je ispunjen uvjet stvarne uzajamnosti.

Članak 36.h dodančlankom 10. ovoga akta

U odlukama ovlaštenih tijela Hrvatske odvjetničke komore kojima se u skladu s ovim Zakonom, Statutom Hrvatske odvjetničke komore i Kodeksom odvjetničke etike odbija upis u imenik odvjetnika iz članka 36.b i 36.d ovoga Zakona, kojima se odlučuje o brisanju iz toga imenika te kojima se odlučuje o izricanju disciplinskih mjera, moraju se navesti razlozi za njihovo donošenje. Protiv tih odluka može se podnijeti pravni lijek u skladu s ovim Zakonom i Statutom Hrvatske odvjetničke komore.

Članak 39. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

Suradnja s drugim tijelima i komorama

(1) Komora prati i proučava odnose i pojave koji su od interesa za uređenje i zaštitu sloboda i prava građana i pravnih osoba te za unapređenje odvjetništva.

(2) Komora obavještava Zastupnički i Županijski dom Sabora Republike Hrvatske Hrvatski sabor, te predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave, po vlastitom poticaju ili na njihov zahtjev, o stanju i problemima odvjetništva i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja odvjetništva te radi zaštite sloboda i prava građana i pravnih osoba.

(3) Komora surađuje s državnim tijelima i tijelima jedinica lokalne samouprave u rješavanju pitanja značajnih za ostvarivanje zadataka odvjetništva.

(4) Komora odlučuje o suradnji s drugim odvjetničkim komorama.

Članak 43. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

Imenici i upisnici

(1) Komora vodi imenik odvjetnika i odvjetničkih vježbenika, upisnike zajedničkih odvjetničkih ureda i odvjetničkih društava kao i Imenik stranih odvjetnika s matičnim sjedištem iz država članica Europske unije i Imenik odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj imaju pravo obavljati odvjetničko zanimanje pod nazivom odvjetnik, te druge evidencije određene zakonom ili statutom.

(2) Imenici, upisnici i evidencije iz stavka I. ovoga članka javne su knjige. Izvaci iz imenika i drugih evidencija koje vodi Komora te potvrde izdane na temelju podataka iz tih evidencija javne su isprave.

(3) Pravomočne odluke o upisu i brisanju iz imenika i upisnika Komora je dužna objaviti u "Narodnim novinama".

Članak 44. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

Osiguranje od odgovornosti

(1) Odvjetnik je dužan osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećima obavljanjem odvjetništva. Ugovor o osiguranju od odgovornosti za odvjetnike članove odvjetničkog društva i za odvjetnike koji rade u tom društvu zaključuje to društvo.

(2) Uvjetima osiguranja može se predvidjeti da štetu do određenog iznosa nadoknađuje odvjetnik izravno.

(3) Ako dođe do promjene uvjeta osiguranja, odvjetnik je dužan, nakon što primi obavijest Komore o tome, bez odgađanja uskladiti svoje osiguranje s izmijenjenim uvjetima.

(4) Odvjetnik je dužan uredno produživati osiguranje od odgovornosti.

(5) Komora može preuzeti osiguranje od odgovornosti svih odvjetnika u Republici Hrvatskoj. U tom slučaju odvjetnici su dužni Komori plaćati naknadu za osiguranje od odgovornosti.

(6) Povreda obveze osiguranja od odgovornosti, odnosno plaćanja naknade Komori za osiguranje teža je povreda odvjetničke dužnosti.

(7) Osiguravatelji su dužni zaključiti ugovor o osiguranju od odgovornosti s odvjetnikom koji im se za to obrati, ili s Komorom.

(8) Uvjete osiguranja zajednički utvrđuju osiguravatelji u Republici Hrvatskoj, u dogovoru s Ministarstvom pravosuđa i Komorom. Osiguravatelji su dužni za svaku narednu godinu odrediti osiguravatelja koji će ih zastupati. Ako osiguravatelji tako ne postupe najkasnije do konca listopada tekuće godine, zastupnikom osiguravatelja smatrat će se osiguravatelj kojega odredi Ministarstvo. Odluka Ministarstva o tome nije upravni akt.

(9) Ako se dogovor iz prethodnog stavka ovoga članka ne postigne u roku od trideset dana od postavljanja zahtjeva bilo koje strane drugim dvjema stranama, o uvjetima osiguranja odlučuje, na prijedlog bilo koje od strana. Stalno izbrano sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Pravorijek Stalnog izbranog sudišta kojim se određuju uvjeti osiguranja za narednu godinu je pravomoćan i djeluje prema svim osiguravateljima, Ministarstvu, Komori i odvjetnicima, odnosno odvjetničkim društvima.

(10) Smatrat će se da je odvjetnik sklopio ugovor o osiguranju kada je podnio zahtjev za osiguranje, bez obzira na to je li u to vrijeme već bio postignut dogovor iz stavka 8. ovoga članka.

(11) Ako je odvjetnik štetu trećemu počinio namjerno ili iz grube nepažnje, osiguravatelj koji je naknadio štetu trećemu ima pravo regresa preme odvjetniku, odnosno odvjetničkom društvu.

(12) Ako odvjetnik, zajednički odvjetnički ured ili odvjetničko društvo na poziv Komore u roku od 15 dana od dana poziva ne dostave dokaz o osiguranju, Komora zabranjuje rad imenovanim do trenutka dostave dokaza o ispunjenju ove obveze.

(13) Najniža osigurana svota mora iznositi 800.000,00 kuna po osiguranom slučaju. U slučaju zajedničkoga odvjetničkog ureda odgovornost svakog odvjetnika u tom uredu mora biti osigurana na navedenu svotu. Odgovornost svakog odvjetnika člana odvjetničkoga javnoga trgovačkog društva, kao i odgovornost svih zaposlenih odvjetnika u javnom trgovačkom društvu mora biti osigurana na navedenu svotu. Odgovornost svakog odvjetnika osnivača društva s ograničenom odgovornošću mora se obvezatno osigurati na najnižu svotu od 9.000.000,00 kuna po osiguranom slučaju, kao i odgovornost odvjetnika zaposlenih u tom društvu na svotu od 800.000,00 kuna. U slučaju da odvjetnici osnivači društva s ograničenom odgovornošću nemaju sklopljeno osiguranje na najnižu navedenu svotu, tada uz društvo jamče i odvjetnici članovi društva osobno, neograničeno i solidarno do visine najniže svote osiguranja.

(14) Ako se promijene okolnosti koje utječu na visinu svote osiguranja, tada je Hrvatska odvjetnička komora ovlaštena povisiti najniže svote osiguranja utvrđene stavkom 13. ovoga članka.

Članak 47. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

Odvjetnici upisani u imenike drugih komora

U postupku pred izbranim (arbitražnim) sudovima u pravnim stvarima s međunarodnim elementom, stranke mogu zastupati i odvjetnici upisani u odvjetničke komore drugih zemalja nečlanica Europske unije.

Članak 48. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

Uvjeti za upis u imenik odvjetnika

(1) Pravo na upis u imenik odvjetnika ima osoba koja ispunjava ove uvjete:

1. da je hrvatski državljanin,

2. da je državljanin države članice Europske unije ili druge države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru,

3. da je poslovno sposobna,

3 4. da je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova odvjetništva,

4 5. da je diplomirala završila sveučilišni studij prava na pravnom fakultetu u Republici Hrvatskoj,

5 6. da je po završenom studiju najmanje tri 3 (tri) godine radila u odvjetničkom uredu kao odvjetnički vježbenik ili na pravnim poslovima u pravosudnim tijelima (sudski vježbenik, državnoodvjetnički vježbenik, javnobilježnički vježbenik), ili najmanje pet godina 4 (četiri) godine na drugim pravnim poslovima,

6. da aktivno vlada hrvatskim jezikom,

7. da je položila pravosudni ispit u Republici Hrvstskoj,

8. da protiv nje nije pokrenuta istraga odnosno da se protiv nje ne vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti,

9. da nije u radnom odnosu,

10. da je dostojna za obavljanje odvjetništva,

11. da ne obavlja poslove koji su nespojivi s odvjetništvom.,

12. da ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje odvjetničke službe,

13. da priloži izjavu da ima opremu i prostor koji su potrebni i primjereni za obavljanje odvjetničke službe,

14. da ima položen ispit iz Kodeksa odvjetničke etike i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

(2) Hrvatska odvjetnička komora donosi Pravilnik o polaganju ispita iz stavka 1. točke 14. ovoga članka.

Članak 49. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Nedostojnost za obavljanje odvjetništva

(1) Nije dostojna za obavljanje odvjetništva osoba osuđena za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, za kazneno djelo protiv službene dužnosti, za kazneno djelo izvršeno iz koristoljublja ili za drugo kazneno djelo izvršeno iz nečasnih pobuda ili koje je čini moralno nedostojnom za obavljanje odvjetništva. Takva osoba nema pravo na upis u imenik odvjetnika deset godina poslije izdržane, oproštene ili zastarjele kazne, a ako je osoba osuđena na novčanu kaznu, pet godina od dana pravomoćnosti presude, osoba kojoj je izrečena uvjetna osuda nema pravo na upis za vrijeme za koje joj je pravomoćnom odlukom određen rok kušnje.

(2) Nije dostojna za obavljanje odvjetništva ni osoba čije ranije ponašanje ili djelatnost ne jamči da će ona savjesno obavljati odvjetničko zvanje.

(3) Ako je zahtjev za upis u imenik odvjetnika odbijen zato što podnositelj zahtjeva nije dostojan za obavljanje odvjetništva zbog razloga navedenih u stavku 2. ovoga članka, novi zahtjev za upis ne može se podnijeti prije isteka roka od dvije tri godine od pravomoćnosti odluke kojom je zahtjev odbijen.

Članak 56. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

Prestanak prava na obavljanje odvjetništva

Odvjetniku prestaje pravo na obavljanje odvjetništva:

1. ako izgubi hrvatsko državljanstvo,

2. ako izgubi poslovnu sposobnost,

3. ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje odvjetništva,

4. ako mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja odvjetništva,

5. ako je disciplinskom kaznom izgubio pravo na obavljanje izrečena trajna zabrana obavljanja odvjetništva,

6. ako se sam odrekne obavljanja odvjetništva,

7. ako više od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavlja odvjetništvo,

8. ako stupi u radni odnos, osim u odvjetničkom uredu,

9. ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci.

Članak 58. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

Zabrana ponovnog upisa

(1) Odvjetnik kome je prestalo pravo na obavljanje odvjetništva ne smije biti ponovno upisan u imenik odvjetnika:

1. ako mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja odvjetništva, prije nego što ova mjera bude izdržana ili obustavljena,

2. ako je osuđen na disciplinsku kaznu gubitka prava na obavljanje odvjetništva, prije nego što ova kazna bude izdržana,

3. ako se odrekao obavljanja odvjetništva, odnosno ako nije obavljao odvjetništvo bez opravdanog razloga dulje od šest mjeseci, prije nego što istekne šest mjeseci od dana donošenja rješenja o prestanku prava na obavljanje odvjetništva.

(2) Odvjetnik kome je izrečena mjera trajne zabrane obavljanja odvjetništva ne može biti ponovno upisan u imenik odvjetnika.

(3) U ostalim slučajevima odvjetnik kome je prestalo pravo na obavljanje odvjetništva može zahtijevati ponovni upis u imenik odvjetnika kad prestanu razlozi zbog kojih je prestalo obavljanje odvjetništva.

Članak 59. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

Obavještavanje Komore u pokretanju postupaka

Sud, odnosno drugo državno tijelo dužno je obavijestiti Komoru o pokretanju prekršajnog, odnosno kaznenog postupka i određivanju pritvora protiv odvjetnika, izricanju osuđujuće presude odvjetniku i o odluci kojom se pravomoćno završava kazneni ili prekršajni postupak protiv odvjetnika, prigovor.

Članak 60. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

Žalba

(1) Protiv rješenja koje se odnosi na stjecanje, mirovanje, obustavu ili gubitak prava na obavljanje odvjetništva, dopušten je prigovor dopuštena je žalba. Žalba se podnosi Upravnom odboru Hrvatske odvjetničke komore u roku od 8 dana od dostave rješenja.

(2) Protiv odluke Upravnog odbora Hrvatske odvjetničke komore u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka dopušten je priziv Vrhovnom sudu Republike Hrvatske koji se izjavljuje putem Hrvatske odvjetničke komore. Priziv zajedno sa spisima predmeta prosljeđuje se odmah Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. U prizivnom postupku povodom prigovora Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje u vijeću sastavljenom od pet članova, od kojih su predsjednik i dva člana suci toga suda, a dva člana odvjetnici s liste koju je utvrdila Komisija Hrvatska odvjetnička komora.

(2) Prigovor (3) Priziv se podnosi u roku osam od 8 dana od dana dostave rješenja iz stavka 1. ovoga članka. (3) U postupku povodom prigovora iz stavka 1. ovoga članka odluke Upravnog odbora Hrvatske odvjetničke komore.

(4) U žalbenom i prizivnom postupku na odgovarajući se način primjenjuju propisi o upravnom sporu. (4), osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

(5) Odluka je pravomoćna po isteku roka za žalbu odnosno priziva. Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ako je istom konačno riješeno, pravomoćna je danom donošenja.

(6) Pobliže odredbe o postupku za stjecanje, obustavu ili gubitak prava na obavljanje odvjetništva utvrđuju se statutom Statutom Komore.

Članak 61. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

Stjecanje svojstva odvjetničkog vježbenika

(1) Pravo na obavljanje odvjetničke vježbe stječe se upisom u imenik odvjetničkih vježbenika, ako se podnositelj zahtjeva prvi put osposobljava za zanimanje.

(2) Pravo na upis u imenik odvjetničkih vježbenika ima osoba koja ispunjava uvjete iz članka 48. ovoga Zakona osim uvjeta iz točke 5 6. i 7. toga članka, kao i stavka 1. ovoga članka.

(3) Odvjetnički vježbenik zasniva s odvjetnikom, odnosno odvjetničkim društvom radni odnos.

Članak 64. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

Udruženje Udruga odvjetničkih vježbenika

(1) Odvjetnički vježbenici udružuju se obvezatno u udrugu odvjetničkih vježbenika pri Komori.

(2) Odvjetnički vježbenici sudjeluju u radu tijela Komore.

(3) Statutom Komore utvrđuje se broj predstavnika vježbenika u pojedinim tijelima Komore te njihova prava u tim tijelima.

Članak 72. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

Disciplinske mjere

(1) Za teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva mogu se odvjetniku izreći ove mjere:

- ukor,

- novčana kazna,

- gubitak prava na obavljanje odvjetništva od šest mjeseci do pet godina,

- gubitak prava na obavljanje odvjetništva u trajanju od 5 - 10 godina.

– trajni gubitak prava na obavljanje odvjetništva.

(2) Za teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva mogu se odvjetničkom vježbeniku izreći ove mjere:

- ukor,

- brisanje iz imenika odvjetničkih vježbenika za vrijeme od šest mjeseci do tri godine,

- trajno brisanje iz imenika odvjetničkih vježbenika.

(3) Za lakše povrede dužnosti i ugleda odvjetništva može se odvjetniku izreći opomena ili novčana kazna, a odvjetničkom vježbeniku opomena.

(4) Izvršenje mjere gubitka prava na obavljanje odvjetništva na određeno vrijeme, odnosno mjere brisanja iz imenika odvjetničkih vježbenika na određeno vrijeme može se uvjetovati na vrijeme od šest mjeseci do dvije godine.

Članak 74.a dodančlankom 23. ovoga akta

(1) O zahtjevu za pokretanje disciplinskog postupka protiv odvjetnika iz druge države članice Europske unije, koji je upisan u imenik stranih odvjetnika u skladu sa člankom 34.b ovoga Zakona, disciplinski tužitelj obavijestit će nadležno tijelo u matičnoj državi tog odvjetnika.

(2) Disciplinski sud dužan je nadležnom tijelu odvjetnikove matične države omogućiti sudjelovanje u postupku s prijedlozima za pomoć (korist, obranu) odvjetniku.

(3) Disciplinska kazna i izrečena mjera koja ograničava odvjetniku obavljanje odvjetničkog zanimanja može se primijeniti samo u Republici Hrvatskoj.

(4) Ako nadležno tijelo odvjetnikove matične države privremeno ili trajno odvjetniku zabrani obavljanje odvjetničkog poziva, učinak takove odluke o zabrani obavljanja odvjetničkog poziva ima i u Republici Hrvatskoj.

(5) Disciplinski postupak protiv odvjetnika iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na odvjetnike koji obavljaju odvjetnički poziv pod nazivom odvjetnik u bilo kojoj drugoj državi članici Europske unije.

Članak 78. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

Priziv Vrhovnom sudu Republike Hrvatske

(1) Protiv drugostupanjske odluke kojom je izrečena disciplinska mjera gubitka prava na obavljanje odvjetništva od šest mjeseci do pet godina, kao i gubitka prava na obavljanje odvjetništva od 5 - 10 godina ili trajnog gubitka prava obavljanja odvjetništva, odnosno brisanje iz imenika odvjetničkih vježbenika za vrijeme od šest mjeseci do tri godine, kao i trajno brisanje iz imenika odvjetničkih vježbenika, dopušten je priziv Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

(2) U postupku u povodu priziva iz stavka 1. ovoga članka Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje u vijeću sastavljenom od pet članova, od kojih su predsjednik i dva člana suci toga suda, a dva člana odvjetnici s liste koju je utvrdila Komora. Kada Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o prizivu protiv odluke izrečene odvjetničkom vježbeniku, umjesto jednog odvjetnika, član vijeća je osoba s liste koju je utvrdila udruga od odvjetničkih vježbenika.

Članak 79. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

Zastara

(1) Progon Pokretanjem i vođenjem disciplinskog postupka za teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva zastarijeva nakon dvije četiri godine, a za lakše povrede nakon šest mjeseci dvije godine od dana izvršene povrede.

(2) Ako učinjena povreda povlači odgovornost, progon pokretanje postupka zastarijeva kad zastarijeva i progon za kazneno djelo.

(3) Izvršenje disciplinske mjere zastarijeva za šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja kojim je izrečena disciplinska mjera, odnosno od dana isteka roka na koji je izvršenje disciplinske mjere odgođeno.

(4) Zastara pokretanja i vođenja disciplinskog postupka nastupa u svakom slučaju kada protekne dvostruko vremena koliko je određeno stavkom 1. ovoga članka.

Članak 80. izmijenjenčlankom 26. ovoga akta

Za pružanje pravne pomoći suprotno odredbama ovoga Zakona (članak 5. i članak 29.) kaznit će se za prekršaj pravna osoba novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute iznosu od 5.000 35.000,00 do 15.000 DEM 350.000,00 kuna. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute iznosu od 500 5.000,00 do 2.500 DEM 25.000,00 kuna. Za prekršaj iz stavka ovoga članka počinjenog drugi put uz novčanu kaznu izreći će se pravnoj osobi mjera oduzimanja dozvole obavljanja djelatnosti u trajanju do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen treći put uz novčanu kaznu izreći će se mjera trajnog oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti.

Članak 81. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

Za pružanje pravne pomoći suprotno odredbama ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj fizička osoba novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute iznosu od 1.000 8.000,00 do 5.000 DEM 50.000,00 kuna.

Članak 82. brisančlankom 28. ovoga akta

Iznosi novčanih kazni iz članka 80. i 81. ovoga Zakona revalorizirat će se po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan naplate novčane kazne.