Izmjene: NN 98/2025

Članak 1. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Ovim se Zakonom uređuju odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, osnivaju osniva se Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uvodi osniva se Status Savjet mladih Hrvata bez hrvatskog državljanstva izvan Republike Hrvatske, uređuju se odnosi između tijela koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za Hrvate izvan Republike Hrvatske, zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske te jačanje njihovih zajednica, način ostvarivanja suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, propisuju se mjere poticanje povratka i aktivnosti pri povratku i useljavanju useljavanja pripadnika hrvatskog iseljeništva u Republiku Hrvatsku, kao i druga pitanja od značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članak 2. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

U smislu ovoga Zakona Hrvati izvan Republike Hrvatske su:

– pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Hrvati u Bosni i Hercegovini),

– pripadnici hrvatske nacionalne manjine u europskim državama (u daljnjem tekstu: hrvatska nacionalna manjina),

– Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci (u daljnjem tekstu: hrvatsko iseljeništvo/dijaspora). iseljeništvo).

Članak 3. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Ovaj Zakon odnosi se na Hrvate izvan Republike Hrvatske: – s hrvatskim državljanstvom, – sa »Statusom Hrvata bez hrvatskog državljanstva« (u daljnjem tekstu: Status) i – bez hrvatskog državljanstva i bez Statusa.

Članak 5. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

U cilju S ciljem promicanja veza s Republikom Hrvatskom, slijedom Ustavom Republike Hrvatske i Strategijom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) aktima strateškog planiranja preuzetih obveza, Republika Hrvatska svoj odnos s Hrvatima izvan Republike Hrvatske temelji na uzajamnoj suradnji i pružanju pomoći te jačanju njihovih zajednica, uvažavajući pri tome sve posebnosti i različite potrebe hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske.

Članak 6. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Skrb za Hrvate izvan Republike Hrvatske sastavni je dio unutarnje i vanjske politike Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska zauzima se za provedbu svih dvostranih i mnogostranih međunarodnih ugovora i ostalih međunarodnih instrumenata kojima se štite interesi, prava i položaj Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska se zalaže za priznanje i unapređenje položaja hrvatske nacionalne manjine u državama u kojima žive.

Republika Hrvatska se zalaže za puno ostvarenje jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Republika Hrvatska putem diplomatskih misija i konzularnih ureda prati stanje ugroženih hrvatskih zajednica i pojedinaca u državama u kojima žive te ih štiti i pomaže im, sukladno međunarodnim i nacionalnim propisima, uključujući i mogućnost povratka/useljenja u Republiku Hrvatsku.

Republika Hrvatska vlastitim zakonodavstvom poduzima mjere i aktivnosti za jačanje položaja Hrvata izvan Republike Hrvatske na području Republike Hrvatske.

Članak 7. izmijenjenčlancima 6. i 39. ovoga akta

Republika Hrvatska zauzima se za očuvanje i jačanje položaja i identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske kroz učenje jezika, kulturu, obrazovanje, znanost, gospodarstvo, zdravstvo i socijalnu politiku i šport sport.

Republika Hrvatska poduzima mjere kojima potiče povratak i integraciju hrvatskih iseljenika i useljavanje njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku.

Hrvati izvan Republike Hrvatske ostvaruju sva prava i obveze propisane posebnim zakonima propisima Republike Hrvatska iz područja školskog i visokoškolskog obrazovanja, zapošljavanja, natječaja i stipendija, zdravstvenog osiguranja i drugo. odgoja, obrazovanja i znanosti, socijalnog i zdravstvenog osiguranja, rada i zapošljavanja, ali i druga prava sukladno posebnim propisima

Nadležni ministri donose pravilnike za ostvarivanje prava iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 9. izmijenjenčlankom 39. ovoga akta

Republika Hrvatska povezuje sve Hrvate, kako one u Republici Hrvatskoj, tako i one izvan Republike Hrvatske, u ostvarivanju hrvatskog kulturnog zajedništva kao skupa svih kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, informativnih, gospodarskih, športskih sportskih i drugih društvenih djelatnosti bitnih za očuvanje i jačanje hrvatskoga identiteta i prosperiteta.

Članak 10. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi odluku o proglašenju »Dana Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske«. Hrvatske.

Članak 12. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Državni Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Osniva se Državni ured Provedba aktivnosti, projekata i mjera iz ovoga Zakona u nadležnosti je Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ured) kao središnje tijelo državne uprave nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske i Ministarstva demografije i useljeništva, kao i drugih tijela državne uprave, sukladno djelokrugu propisanom posebnim zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.

Članak 13. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

Djelokrug Nadležnost Ureda je:

– koordinacija i nadzor aktivnosti između nadležnih ministarstava, drugih tijela državne uprave i ostalih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske,

– briga za zaštitu prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske,

– briga za očuvanje i jačanje identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske,

– uspostavljanje, održavanje i promicanje veza s Hrvatima izvan Republike Hrvatske,

– jačanje suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i izrada komunikacijske strategije za Hrvate izvan Republike Hrvatske,

– u suradnji s drugim nadležnim ministarstvima, obavlja poslove koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak iseljenika/dijaspore u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj,

– predlaže politiku poticanja i pomoći povratka i useljavanja,

– provođenje mjera i programa za integraciju Hrvata povratnika i useljenika,

– pružanje pomoći u poduzetničkim ulaganjima,

– gospodarska potpora povratku i održivom opstanku Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini i hrvatske autohtone nacionalne manjine u Republici Srbiji, Crnoj Gori i Republici Kosovo,

– gospodarska potpora i drugim hrvatskim zajednicama po potrebi,

– provođenje Strategije i predlaganje projekata i provedbenih planova, kao i nadzor njihove provedbe,

– vođenje propisanih evidencija o Hrvatima izvan Republike Hrvatske,

– planiranje i osiguranje financijskih sredstava za programe i projekte Hrvatima izvan Republike Hrvatske i – drugi poslovi propisani posebnim zakonom.

Članak 14. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

Radom ureda upravlja predstojnik, u položaju zamjenika ministra, kojeg imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog predsjednika Vlade, a koji je za svoj rad odgovoran predsjedniku Vlade i Vladi.

Predstojnik ima jednog zamjenika.

U Uredu će se imenovati savjetnici s posebnim položajem za pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske nacionalne manjine te hrvatskog iseljeništva/dijaspore. iseljeništva.

Vlada Republike Hrvatske uredbom će detaljno propisati unutarnje ustrojstvo i druga pitanja od značaja za rad Ureda.

Članak 15. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

Ured priprema godišnje izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, koje se Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskome saboru.

Članak 16. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

Ostali nositelji odnosa i suradnje

Ostali nositelji odnosa i suradnje su:

– Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske,

– ministarstva tijela državne uprave nadležna za vanjske i europske poslove, unutarnje poslove, znanost, obrazovanje, šport, kulturu, gospodarstvo, poduzetništvo, rad i mirovinski sustav, zdravstvo, socijalnu skrb demografiju i useljeništvo, obranu, financije, gospodarstvo, zaštitu okoliša i zelenu tranziciju, pravosuđe, upravu i digitalnu transformaciju, znanost, obrazovanje i mlade, kulturu i medije, turizam i sport, regionalni razvoj i financije, fondove Europske unije, rad, mirovinski sustav, obitelj i socijalnu politiku, poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, more, promet i infrastrukturu, prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu, hrvatske branitelje, zdravstvo,

– Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskoga sabora,

– Hrvatska matica iseljenika i

– Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske,

– druga tijela, institucije i institucije organizacije koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske ili bi je njihova djelatnost mogla biti od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članak 19. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje predstavnike u Savjet predlažu iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija, institucija ili drugih oblika organiziranja, na mandat od četiri godine (primjer: iz Hrvatskog svjetskog kongresa i drugih)..

Zastupljenost predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu određuje se sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj pojedinoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske, kako slijedi:

– devet 13 članova predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine od kojih jedan predstavnik Katoličke crkve iz Bosne i Hercegovine,

– sedamnaest 17 članova predstavnika hrvatske nacionalne manjine,

– dvadeset i devet 35 članova predstavnika hrvatskog iseljeništva/dijaspore iseljeništva.

Članak 20. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

Broj članova Savjeta, predstavnika hrvatske nacionalne manjine, po državama:

– tri iz Srbije,

– po dva iz Austrije, Mađarske i Slovenije,

– po jedan iz Bugarske, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Rumunjske i Slovačke.

Članak 21. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

Broj članova Savjeta, predstavnika hrvatskog iseljeništva/dijaspore iseljeništva, po državama:

– po pet iz Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke,

– po tri četiri iz Australije,

– tri iz Kanade i Savezne Republike Njemačke,

– po dva iz Argentine i Čilea,

– po jedan iz Austrije, Brazila, Francuske, Irske, Italije, Južnoafričke Republike Južne Afrike, Novog Zelanda, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva,

– jedan skupno za Dansku i Norvešku,

– jedan skupno za Belgiju, Dansku, Luksemburg, i Nizozemsku i Norvešku,

– jedan skupno za Boliviju, Ekvador i Peru,

– jedan skupno za Paragvaj, Peru, Urugvaj i Venezuelu.

Članak 22. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Članovi Savjeta po položaju su:

– predstojnik državni tajnik Ureda i njegov zamjenik,

– zamjenici ministara dužnosnici u ministarstvima nadležnima tijelima državne uprave nadležnim za vanjske i europske poslove, unutarnje poslove, znanost, obrazovanje, šport, kulturu, gospodarstvo, poduzetništvo, rad i mirovinski sustav, zdravstvo i socijalnu skrb demografiju i useljeništvo, obranu, financije, gospodarstvo, zaštitu okoliša i zelenu tranziciju, pravosuđe, upravu i digitalnu transformaciju, znanost, obrazovanje i mlade, kulturu i medije, turizam i sport, regionalni razvoj i financije, fondove Europske unije, rad, mirovinski sustav, obitelj i socijalnu politiku, poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, more, promet i infrastrukturu, prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu, hrvatske branitelje, zdravstvo,

– zastupnici u Hrvatskom saboru koji predstavljaju Hrvate izvan Republike Hrvatske,

– ravnatelj Hrvatske matice iseljenika,

– predstavnici sveučilišne predstavnik akademske zajednice,

– glavni ravnatelj Državnog zavoda za statistiku,

– predstavnik Hrvatske radiotelevizije,

– predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,

– predstavnik Katoličke crkve (ravnatelj inozemne pastve u Republici Hrvatskoj (nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu),

– predstavnik Nacionalne sveučilišne knjižnice,

– predstavnik znanstvenih institucija koje se bave pitanjima Hrvata izvan Republike Hrvatske, – predstavnici Hrvatske gospodarske komore i,

– predstavnik Hrvatske obrtničke komore,

– predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca,

– predstavnik Matice hrvatske,

– predstavnik Hrvatskoga državnog arhiva,

– predstavnik znanstvenih institucija,

– predstavnik nevladinih udruga koje u svom djelovanju promiču razvijanje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (primjer: udruga »Prsten« i druge)..

Članak 24. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

Savjet na svoju sjednicu može pozvati najviše predstavnike vlasti Republike Hrvatske, ministre Izbor predsjednika i druge osobe druga pitanja od značaja za ustroj i rad Savjeta uredit će se poslovnikom, koji donosi Savjet.

Članak 25. brisančlankom 18. ovoga akta

Predsjednik Savjeta bira se na prijedlog i iz redova predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Izbor predsjednika i druga pitanja od značaja za ustroj i rad Savjeta propisuju se Poslovnikom o radu Savjeta.

Članak 26. brisančlankom 18. ovoga akta

Savjet podnosi izvješće Vladi Republike Hrvatske o zauzetim stajalištima i donesenim zaključcima.

Članak 27. brisančlankom 18. ovoga akta

Prvu sjednicu Savjeta saziva predstojnik Ureda.

Prvom sjednicom predsjedava najstariji član Savjeta.

Na prvoj sjednici članovi Savjeta biraju predsjednika i četiri potpredsjednika koji su predstavnici Hrvata iz Bosne i Hercegovine, hrvatske manjine, hrvatskih iseljenika/dijaspore iz europskih država te hrvatskih iseljenika/dijaspore iz prekooceanskih država.

Na prvoj sjednici Savjet donosi Poslovnik o radu, dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa.

Članovi Savjeta po položaju sudjeluju u radu Savjeta bez prava glasa.

Članak 28. brisančlankom 18. ovoga akta

Savjet se sastaje najmanje jednom godišnje u Republici Hrvatskoj.

Savjet redovito raspravlja o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i drugim pitanjima od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članak 29. brisančlankom 18. ovoga akta

Administrativne i tehničke poslove za Savjet obavlja Ured.

Članak 30. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

Nadležna ministarstva tijela državne uprave

Nadležna ministarstva tijela državne uprave koja su propisani nositelji odnosa i suradnje, a koja u svojem djelokrugu imaju poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, dužna su obavljanje tih poslova koordinirati s Uredom.

Ministarstvo nadležno za vanjske poslove u suradnji s Uredom brine o statusu Hrvata izvan Republike Hrvatske, te uspostavlja, održava i promiče veze sa svim njihovim oblicima organiziranja u državama u kojima žive Nadležna tijela državne uprave koja su propisani nositelji odnosa i suradnje, a koja u svojem djelokrugu imaju poslove vezane za useljeništvo, dužna su obavljanje tih poslova koordinirati s Ministarstvom demografije i useljeništva.

Članak 31. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao matično radno tijelo Hrvatskoga sabora zaduženo za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti surađuje s Uredom i Savjetom u ostvarivanju ciljeva iz ovoga Zakona.

U obavljanju poslova vezanih za useljeništvo Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske surađuje s Ministarstvom demografije i Strategije useljeništva.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svoje sjednice, po potrebi, poziva predstojnika državnog tajnika Ureda i ministra nadležnog za demografiju i useljeništvo.

Članak 32.a dodančlankom 21. ovoga akta

Vlada Republike Hrvatske osniva Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Savjet mladih) s ciljem jačanja hrvatskog identiteta među mladim generacijama hrvatskog iseljeništva, poticanja povezivanja i suradnje unutar hrvatske zajednice diljem svijeta, promoviranja kulturnih, obrazovnih i poslovnih mogućnosti u Hrvatskoj te osnaživanja za povratak u Hrvatsku.

Savjet mladih čine predstavnici mladih generacija Hrvata izvan Republike Hrvatske (dalje u tekstu: imenovani predstavnici) te predstavnici državnih tijela i organizacija te udruga (dalje u tekstu: predstavnici po položaju).

Imenovani predstavnici istaknuti su pojedinci koji su snažno angažirani na promicanju hrvatskog identiteta i jačanju povezanosti s Republikom Hrvatskom.

Članovi Savjeta mladih po položaju su predstavnici tijela državne uprave, Katoličke crkve i organizacija civilnoga društva.

Predsjednik i potpredsjednici Savjeta mladih sudjeluju i u radu Savjeta.

Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje predstavnike u Savjet mladih predlažu iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija, institucija ili drugih oblika organiziranja, na mandat od četiri godine.

Zastupljenost predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu mladih određuje se sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske, kako slijedi:

– 13 članova predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine od kojih jedan predstavnik Katoličke crkve iz Bosne i Hercegovine,

– 17 članova predstavnika hrvatske nacionalne manjine,

– 35 članova predstavnika hrvatskog iseljeništva.

Broj članova Savjeta mladih, predstavnika hrvatske nacionalne manjine, po državama:

– tri iz Srbije,

– po dva iz Austrije, Mađarske i Slovenije,

– po jedan iz Bugarske, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Rumunjske, Sjeverne Makedonije i Slovačke.

Broj članova Savjeta mladih, predstavnika hrvatskog iseljeništva, po državama:

– po pet iz Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke,

– četiri iz Australije,

– tri iz Kanade,

– po dva iz Argentine i Čilea,

– po jedan iz Austrije, Brazila, Francuske, Irske, Italije, Republike Južne Afrike, Novog Zelanda, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva,

– jedan skupno za Dansku i Norvešku,

– jedan skupno za Belgiju, Luksemburg i Nizozemsku,

– jedan skupno za Boliviju, Ekvador i Peru,

– jedan skupno za Paragvaj, Urugvaj i Venezuelu.

Članovi Savjeta mladih po položaju su:

– državni tajnik Ureda i njegov zamjenik,

– predstavnici tijela državne uprave nadležnih za vanjske i europske poslove, unutarnje poslove, demografiju i useljeništvo, obranu, financije, gospodarstvo, zaštitu okoliša i zelenu tranziciju, pravosuđe, upravu i digitalnu transformaciju, znanost, obrazovanje i mlade, kulturu i medije, turizam i sport, regionalni razvoj i fondove Europske unije, rad, mirovinski sustav, obitelj i socijalnu politiku, poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, more, promet i infrastrukturu, prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu, hrvatske branitelje, zdravstvo,

– zastupnici u Hrvatskom saboru koji predstavljaju Hrvate izvan Republike Hrvatske,

– ravnatelj Hrvatske matice iseljenika,

– predstavnik akademske zajednice,

– predstavnik Agencije za mobilnost i programe Europske unije,

– glavni ravnatelj Državnog zavoda za statistiku,

– predstavnik Hrvatske radiotelevizije,

– predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,

– predstavnik Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj (nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu),

– predstavnik Nacionalne sveučilišne knjižnice,

– predstavnik Hrvatske gospodarske komore,

– predstavnik Hrvatske obrtničke komore,

– predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca,

– predstavnik Matice hrvatske,

– predstavnik Hrvatskoga državnog arhiva,

– predstavnik znanstvenih institucija,

– predstavnik Savjeta mladih Republike Hrvatske,

– predstavnik nevladinih udruga koje u svom djelovanju promiču razvijanje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Članove Savjeta mladih, predstavnike Hrvata izvan Republike Hrvatske imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze.

Izbor predsjednika i druga pitanja od značaja za ustroj i rad Savjeta mladih uredit će se poslovnikom, koji donosi Savjet mladih.

Članak 33. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

Očuvanje hrvatskog jezika, kulture i identiteta

Republika Hrvatska omogućava omogućuje Hrvatima izvan Republike Hrvatske besplatno učenje početnih semestara hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj, u skladu s pravilnikom koji donosi predstojnik Ureda. Ured omogućava hrvatskoga jezika.

Republika Hrvatska omogućuje pohađanje hrvatske nastave među hrvatskom manjinom pripadnicima hrvatske nacionalne manjine i iseljeništvom/dijasporom hrvatskog iseljeništva, pokreće programe učenja hrvatskog jezika i kulture te podržava programe za koje postoji interes.

Ured će omogućiti Republika Hrvatska omogućuje korištenje e-obrazovanja, kao i udžbenika iz Republike Hrvatske za učenje hrvatskog kao drugog jezika u zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska potiče osnivanje lektorata hrvatskog jezika i književnosti na stranim visokim učilištima, kao i utemeljenje katedri za hrvatski jezik na sveučilištima u inozemstvu, u sredinama gdje žive Hrvati.

Republika Hrvatska osigurava financijska sredstva za stipendiranje učenika i studenata u njihovim lokalnim sredinama i u Republici Hrvatskoj, a sve u svrhu unapređenja sa svrhom unaprjeđenja znanja i intelektualnog potencijala hrvatskih zajednica u inozemstvu.

Radi olakšavanja postupka upisa potiču se visoka učilišta u Republici Hrvatskoj na donošenje posebnih upisnih kvota za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva.

Republika Hrvatska osigurava financijska sredstva za smještaj u učeničke domove i subvencionirano stanovanje u studentske domove učenika i studenata hrvatskoga podrijetla koji se školuju ili pohađaju visoka učilišta u Republici Hrvatskoj. Prava na školarinu, smještaj i prehranu učenika i studenata Hrvata izvan Republike Hrvatske izjednačavaju se s pravima učenika i studenata koji imaju hrvatsko državljanstvo, u skladu s pravilnikom koji donosi predstojnik Ureda. propisima koji uređuju smještaj u učeničke domove i subvencionirano stanovanje u studentske domove.

Republika Hrvatska omogućava obavljanje studentskih poslova studentima Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Prava na obavljanje studentskih poslova studenata Hrvata izvan Republike Hrvatske izjednačavaju se s pravima studenata koji imaju hrvatsko državljanstvo, u skladu s propisima koji uređuju obavljanje studentskih poslova.

Hrvatske obrazovne i znanstvene institucije te druge organizacije potiču se na osmišljavanje i provedbu projekata razmjene učenika, studenata i mladih Hrvata u Republici Hrvatskoj i Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Državni tajnik Ureda donijet će pravilnik o stipendiranju studenata iz stavka 5. ovoga članka.

Članak 34. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

Informiranje i povezivanje

Ured Republika Hrvatska informira Hrvate izvan Republike Hrvatske putem internetskih tehnologija, prikladnih publikacija, neposrednom komunikacijom te osigurava distribuciju potrebnih pružanjem informacija medijima u Republici Hrvatskoj i medijima Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Radi djelotvornog obavljanja poslova i informiranja Hrvata izvan Republike Hrvatske, Ured osniva administrativno-komunikacijsku mrežu između državnih tijela, Hrvatske matice iseljenika i drugih institucija u Republici Hrvatskoj, uključujući diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske.

Hrvatska radiotelevizija, kao javna ustanova, na temelju svojih zakonskih obveza, izrađuje plan i program rada za radio, televiziju i javne radiodifuzijske usluge za Hrvate izvan Republike Hrvatske te usklađuje termine emitiranja i čini ih dostupnima.

Informiranje Hrvata izvan Republike Hrvatske i promocija Republike Hrvatske u svijetu od javnog je interesa, te će Hrvatska radiotelevizija proizvoditi i objavljivati multimedijalni program s višejezičnim televizijskim i radijskim sadržajima, što će se urediti ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske radiotelevizije.

Članak 37. brisančlankom 24. ovoga akta

Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva

Uvodi se Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva koji mogu dobiti Hrvati izvan Republike Hrvatske bez hrvatskog državljanstva, supružnici koji nemaju hrvatsko podrijetlo, njihova djeca (rođena i posvojena) te prijatelji hrvatskog naroda i Republike Hrvatske koji njeguju hrvatski identitet i promiču hrvatsko kulturno zajedništvo.

Priznavanje Statusa Hrvata bez hrvatskog državljanstva ne prejudicira pripadnost hrvatskom narodu u postupku primitka u hrvatsko državljanstvo.

Članak 38. brisančlankom 24. ovoga akta

Zahtjev za stjecanje Statusa Hrvata bez hrvatskog državljanstva podnosi se Uredu putem diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske.

Ured o zahtjevu odlučuje rješenjem. Protiv rješenja može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

O žalbama odlučuje Povjerenstvo sastavljeno od tri člana koje imenuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 39. brisančlankom 24. ovoga akta

Pripadnici hrvatskog naroda, njihovi supružnici i djeca uz zahtjev prilažu dokaz o pripadnosti hrvatskom narodu.

Stranci, prijatelji hrvatskog naroda i Republike Hrvatske, uz zahtjev prilažu odgovarajuću dokumentaciju kojom se potvrđuje predanost njegovanju hrvatskog identiteta i promicanju hrvatskog kulturnog zajedništva (preporuke udruga i institucija hrvatskih zajednica, potvrde o članstvu u hrvatskim organizacijama i dr.).

Članak 40. brisančlankom 24. ovoga akta

Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva prestaje dobivanjem hrvatskog državljanstva, odricanjem i oduzimanjem.

Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva prestaje oduzimanjem ako osoba svojim ponašanjem šteti ugledu Republike Hrvatske i hrvatskih zajednica.

Članak 41. brisančlankom 24. ovoga akta

Osobe kojima je priznat Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva u smislu ovoga Zakona neće se smatrati strancima pri ostvarivanju pogodnosti u području školskog i visokoškolskog obrazovanja, zapošljavanja, natječaja i stipendija, zdravstvenog osiguranja i drugo, što će se urediti posebnim zakonima.

Nadležni ministri donose provedbene propise za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 42. brisančlankom 24. ovoga akta

Pogodnosti za Hrvate bez hrvatskog državljanstva i bez Statusa

Republika Hrvatska u skladu sa Zakonom o strancima, pripadnicima hrvatskog naroda bez hrvatskog državljanstva i bez Statusa omogućava ubrzani postupak stjecanja privremenog boravka, radnih i poslovnih dozvola i druge pogodnosti sukladno posebnim zakonima.

Članak 43. brisančlankom 24. ovoga akta

Pogodnosti pri boravku u Republici Hrvatskoj

Uvodi se »Hrvatska kartica« (Croatia Card) kojom zainteresirane institucije i gospodarski subjekti omogućavaju Hrvatima izvan Republike Hrvatske povoljniji pristup određenim uslugama, povoljnije uvjete turističkih putovanja, organiziranog boravka i sudjelovanja na kulturnim događanjima.

Predstojnik Ureda donosi pravilnik kojim će se detaljnije urediti područja pogodnosti i način izdavanja »Hrvatske kartice«.

Članak 46. izmijenjenčlancima 25. i 39. ovoga akta

Republika Hrvatska surađuje sa svim oblicima organiziranja Hrvata u svijetu (udruge, organizacije, institucije, kulturni centri, hrvatske katoličke misije i dr.) i pruža im potporu u svrhu očuvanja hrvatskog identiteta, odnosno promicanja hrvatskog jezika, kulture i tradicije te razvija kulturnu, obrazovnu i znanstvenu, gospodarsku, športsku sportsku i drugu suradnju.

S ciljem boljeg upoznavanja Republike Hrvatske potiče se organiziranje dolaska mladih hrvatskog podrijetla u Republiku Hrvatsku, provedba ljetnih/zimskih škola hrvatskog jezika, različitih kulturnih i obrazovnih programa te obavljanja studentskih poslova.

Članak 47. izmijenjenčlankom 26. ovoga akta

Kulturna suradnja

Republika Hrvatska, u svrhu ostvarivanja hrvatskog kulturnog zajedništva, potiče:

– povezivanje suradnju udruga i kulturnih institucija iz Republike Hrvatske s udrugama i kulturnim institucijama Hrvata izvan Republike Hrvatske,

– međusobnu suradnju hrvatskih udruga i istih međusobno kulturnih institucija iz Republike Hrvatske u svijetu,

– razmjenu hrvatskoga kulturnog stvaralaštva i baštine nastale u lokalnim zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske s Republikom Hrvatskom,

– uspostavu predstavljanje i promidžbu umjetničkog i kulturnog stvaralaštva nastalih u zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske u Republici Hrvatskoj te umjetničke i kulturne baštine Republike Hrvatske izvan Republike Hrvatske,

– jačanje postojećih i poticanje uspostave novih hrvatskih kulturnih instituta/centara u zemljama s hrvatskim zajednicama.

Članak 49. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

Znanstveno-istraživački rad o Hrvatima izvan Republike Hrvatske

Republika Hrvatska potiče sustavno istraživanje i proučavanje problematike Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva/dijaspore iseljeništva.

Vlada Republike Hrvatske će utemeljiti dokumentacijski centar i muzej o Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Članak 50. izmijenjenčlankom 39. ovoga akta

Športska Sportska suradnja

Republika Hrvatska potiče i pomaže organiziranje športskih sportskih natjecanja i susreta Hrvata izvan Republike Hrvatske, u Republici Hrvatskoj i njihovim sredinama, te promidžbu istih u medijima.

Republika Hrvatska prati mlade nadarene i vrhunske športaše sportaše Hrvate izvan Republike Hrvatske i potiče njihovo uključivanje u hrvatske klubove i nacionalne vrste.

Članak 51. izmijenjenčlankom 28. ovoga akta

U svrhu praćenja suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Ured od nadležnih tijela državne uprave prikuplja podatke i vodi evidencije o:

– školama i sveučilištima na kojima se predaje hrvatski jezik i kultura,

– udrugama, institucijama i istaknutim kulturnim djelatnicima i umjetnicima hrvatskog podrijetla,

– znanstvenicima i istraživačima hrvatskog podrijetla,

– stručnjacima raznih profesija hrvatskog podrijetla,

– lobistima za hrvatske interese,

– političarima i parlamentarnim predstavnicima hrvatskog podrijetla,

– športskim sportskim udrugama, klubovima i istaknutim športskim djelatnicima i športašima hrvatskog podrijetla. sportskim djelatnicima i sportašima hrvatskog podrijetla.

Nadležna tijela državne uprave dužna su Uredu i ministarstvu nadležnom za demografiju i useljeništvo dostavljati podatke za evidencije iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu će se poštivati odredbe zakona kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Članak 52. izmijenjenčlankom 29. ovoga akta

Gospodarska suradnja

Republika Hrvatska potiče povezivanje hrvatskih gospodarstvenika izvan Republike Hrvatske i njihovih udruga s gospodarstvenicima i udrugama u Republici Hrvatskoj, unapređuje unaprjeđuje poslovne veze s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, te potiče ulaganja u proizvodnju i turizam u Republici Hrvatskoj Republiku Hrvatsku.

Radi stjecanja novih tržišta i promicanja izvoza hrvatskih proizvoda i usluga, Republika Hrvatska potiče suradnju s gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla u svijetu.

Republika Hrvatska, u suradnji s gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla, izrađuje i provodi razvojne projekte na područjima od posebne državne skrbi, manje razvijenim područjima i drugim područjima od gospodarskog interesa.

Republika Hrvatska, u suradnji s gospodarstvenicima iz Republike Hrvatske i gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla, na područjima iz stavka 3. ovoga članka prioritetno potiče razvojne projekte koji sadrže programe zapošljavanja povratnika i useljenika.

Financiranje razvojnih projekata iz stavka 4. ovoga članka provodi se iz sredstava Hrvatske banke za obnovu i razvitak (u daljnjem tekstu: HBOR) i drugih poslovnih banaka za koje jamstva daju Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (u daljnjem tekstu: HAMAG) i jamstveni fondovi Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ureda, utvrđuje iznos rezerviranih financijskih sredstava (kvote) unutar sredstava HBOR-a i kvote jamstava od HAMAG-a i jamstvenih fondova Republike Hrvatske za provedbu razvojnih projekata iz stavka 4. ovoga članka.

Članak 53. izmijenjenčlankom 30. ovoga akta

Republika Hrvatska, kao oblik gospodarske suradnje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, susjednim i ostalim zemljama državama, potiče prekograničnu i regionalnu suradnju kroz vlastite projekte zajedničke programe i pomoć pri kandidiranju na natječajima za fondove u korištenju fondova Europske unije.

Članak 54. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

Vlada Republike Hrvatske će urediti pitanje financiranja programa mikrokreditiranja obiteljskih gospodarstava i obrta te osnivanje jamstvenog fonda za osiguranje kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva povratnika i useljenika u Republiku Hrvatsku.

Sukladno važećim propisima, a u U suradnji s nadležnim tijelima, udrugama i gospodarskim subjektima u Bosni i Hercegovini osigurava se financiranje programa potpore i razvoja obiteljskih gospodarstava i obrta, malog i srednjeg poduzetništva Hrvata u Bosni i Hercegovini, osigurat će se financiranje programa mikrokreditiranja obiteljskih gospodarstava i obrta te jamstveni fond za osiguranje kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva za razvojne projekte.

Republika Hrvatska osigurava financiranje programa kojima se pridonosi socijalnom i održivom razvoju, stvaranju preduvjeta za povratak i ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini. Odredba stavka 2 te programa kojima se potiče demografska revitalizacija i podiže kvaliteta života kroz razvoj lokalnih zajednica.

Odredbe stavaka 2. i 3. ovoga članka na odgovarajući način odnosi odnose se i na potrebite manjinske zajednice pripadnike hrvatske nacionalne manjine.

Članak 55. izmijenjenčlankom 32. ovoga akta

Radi praćenja stanja gospodarskih odnosa i ulaganja Hrvata razvoja gospodarske suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske u Republiku Hrvatsku, Ured u suradnji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske vodi sljedeće evidencije: – o ulaganjima prikuplja podatke o:

– o hrvatskim gospodarstvenicima u svijetu i hrvatskim gospodarstvenicima povratnicima i useljenicima (adresar),

– novčanim doznakama Hrvata izvan Republike Hrvatske,

– o ulaganjima hrvatskih povratnika i useljenika,

– novčanih doznaka Hrvata izvan Republike Hrvatske,

– – vanjsko-trgovinske bilance sa zemljama vanjskotrgovinskim bilancama s državama nastanjenja Hrvata izvan Republike Hrvatske, – gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj, čiji su vlasnici ili osnivači Hrvati izvan Republike Hrvatske, kao povratnici ili vanjski ulagači.

Nadležna tijela Republike Hrvatske dužna su Uredu i ministarstvu nadležnom za demografiju i useljeništvo dostavljati podatke za evidencije iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu će se poštivati odredbe Zakona o zaštiti zakona kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Članak 56. izmijenjenčlancima 33. i 34. ovoga akta

Republika Hrvatska omogućuje poduzima mjere kojima potiče povratak hrvatskih iseljenika i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku te njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj.

Članak 56.a dodančlankom 34. ovoga akta

Unaprjeđenje poticajnog okruženja

Vlada Republike Hrvatske provodi mjere i pruža podršku razvojnim planovima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s ciljem unapređenja poticajnih uvjeta za povratak, useljavanje i integraciju pripadnika hrvatskog iseljeništva i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku.

Vlada Republike Hrvatske razvija poticajne uvjete za transfer znanja, investiranja i primjenjivanja tehnološkog, inovacijskog i drugog stečenog kapitala pripadnika hrvatskog iseljeništva koji se prenosi useljavanjem u Republiku Hrvatsku.

Članak 56.b dodančlankom 34. ovoga akta

Reguliranje boravka useljenika i povratnika pripadnika hrvatskog iseljeništava bez hrvatskog državljanstva

Republika Hrvatska omogućava useljenicima i povratnicima pripadnicima hrvatskog iseljeništva bez hrvatskog državljanstva reguliranje boravka u Republici Hrvatskoj pod povoljnijim uvjetima sukladno posebnom propisu uz prilaganje potvrde ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo.

Članak 56.c dodančlankom 34. ovoga akta

Reguliranje boravka

U svrhu reguliranja privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva ili reguliranja stalnog boravka ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo može izdati potvrdu hrvatskom iseljeniku, članu obitelji hrvatskog iseljenika, potomku hrvatskog iseljenika ili članu obitelji potomka hrvatskog iseljenika.

U smislu odredbi ovoga Zakona članovima obitelji smatraju se bračni i izvanbračni drug, životni partner i neformalni životni partner i maloljetno dijete.

Potvrda iz stavka 1. ovoga članka može se izdati i korisniku mjera, programa i projekata koje provodi ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo samostalno ili u suradnji s drugim tijelima javne vlasti.

Potvrda iz stavka 1. ovoga članka može se izdati s rokom važenja do dvije godine.

Potvrda iz stavka 1. ovoga članaka ne prejudicira pripadnost hrvatskom narodu u postupku primitka u hrvatsko državljanstvo sukladno posebnom propisu.

Članak 56.d dodančlankom 34. ovoga akta

Podnošenje zahtjeva za izdavanjem potvrde
za reguliranje boravka

O zahtjevu za izdavanjem potvrde iz članka 56.c stavka 1. ovoga Zakona odlučuje ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo.

Protiv odluke o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 56.e dodančlankom 34. ovoga akta

Uvjeti za izdavanje potvrde u svrhu reguliranja boravka

Uz zahtjev za izdavanjem potvrde za reguliranje privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva prilaže se valjana putna isprava, potvrda o prijavi kratkotrajnog boravka u Republici Hrvatskoj, izvadak iz matice rođenih, životopis, dokaz o pripadnosti hrvatskom narodu te druga dokumentacija kojom se dokazuje predanost njegovanju hrvatskog identiteta i promicanju hrvatskog kulturnog zajedništva, preporuka diplomatske misije / konzularnog ureda Republike Hrvatske, udruga i institucija hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske.

Korisnici mjera, programa i projekata osim dokaza iz stavka 1. ovoga članka prilažu i dokaz o korištenju mjere, programa i projekta koje provodi ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo samostalno ili u suradnji s drugim tijelima javne vlasti.

Uz zahtjev za izdavanjem potvrde u svrhu reguliranja stalnog boravka prilaže se valjana strana putna isprava, dokaz o reguliranom privremenom boravku u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva zadnje tri godine u Republici Hrvatskoj i važeća biometrijska dozvola boravka. U rok neprekidnog boravka od tri godine uračunava se i vrijeme odobrenih privremenih boravaka iz humanitarnih razloga uz potvrdu tijela državne uprave nadležnog za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske odnosno ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo sukladno zakonu kojim se uređuje boravak stranaca u Republici Hrvatskoj.

Ministar nadležan za demografiju i useljeništvo donijet će pravilnik o načinu izdavanja potvrde za reguliranje boravka iz stavaka 1. i 3. ovoga članka i ispravama koje se prilažu zahtjevu.

Članak 56.f dodančlankom 34. ovoga akta

Prava s odobrenim boravkom u Republici Hrvatskoj

Na temelju odobrenog privremenog boravka u svrhu useljeništva i povratka hrvatskog iseljeništva odnosno stalnog boravka uz potvrdu ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo ostvaruje se pravo na rad i samozapošljavanje, pravo na programe obrazovanja, obrazovanje i studiranje, kao i druga prava sukladno posebnim propisima.

Članak 56.g dodančlankom 34. ovoga akta

Savjetodavna potpora

Povratnicima i useljenicima pripadnicima hrvatskog iseljeništva bez hrvatskog državljanstva pruža se savjetodavna potpora u rješavanju statusnih pitanja u području reguliranja boravka i primitka u hrvatsko državljanstvo.

Članak 56.h dodančlankom 34. ovoga akta

Specijalizirane integracijske mjere i aktivnosti

Republika Hrvatska pruža podršku razvoju i provodi specijalizirane integracijske mjere i aktivnosti za povratnike i useljenike odnosno pripadnike hrvatskog iseljeništva za uključivanje u društveni i gospodarski život Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska omogućuje i provodi program stipendiranja za povratnike i useljenike odnosno pripadnike hrvatskog iseljeništva radi učenja hrvatskoga jezika.

Republika Hrvatska omogućuje dostupnost informacija i savjetodavnu potporu useljenicima pripadnicima hrvatskog iseljeništva u prvim koracima njihove integracije u Republiku Hrvatsku.

Ministar nadležan za demografiju i useljeništvo donijet će pravilnik o provedbi specijaliziranih integracijskih mjera i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka i dokumentaciji koja se prilaže zahtjevu.

Ministar nadležan za demografiju i useljeništvo donijet će pravilnik o provedbi programa stipendiranja učenja hrvatskog jezika iz stavka 2. ovoga članka i dokumentaciji koja se prilaže zahtjevu.

Članak 57. brisančlankom 35. ovoga akta

U svrhu olakšavanja procesa integracije u hrvatsko društvo, unutar Ureda ustrojava se »ured dobrodošlice«, u okviru kojega povratnici i useljenici, kao i svi drugi zainteresirani Hrvati izvan Republike Hrvatske, mogu dobiti potrebne informacije i pomoć u rješavanju pravnih i drugih pitanja, što uključuje i pomoć mentora/savjetnika u prvim koracima integracije u hrvatsko društvo.

U okviru »ureda dobrodošlice« pružaju se i informacije o carinskim povlasticama pri uvozu predmeta kućanstva i gospodarskog inventara kod povratka i useljenja u Republiku Hrvatsku, te o poreznim olakšicama za hrvatske povratnike/useljenike, fizičke i pravne osobe, pri njihovom nastanjenju i stupanju u poslovni odnos u Republici Hrvatskoj.

Poslove iz stavka 1. i 2. ovoga članka obavljat će i uredi državne uprave na županijskoj razini.

Članak 58. brisančlankom 35. ovoga akta

Ured će izraditi posebni Program dobrodošlice i prihvata za one Hrvate iz iseljeništva/ dijaspore koji imaju namjeru povratka i useljenja.

Članak 59. brisančlankom 35. ovoga akta

Potpora posebno ugroženim skupinama

Republika Hrvatska putem diplomatsko-konzularnih predstavništava prati stanje ugroženih hrvatskih zajednica i pojedinaca u zemljama u kojima žive te ih štiti i pomaže im, uključujući i mogućnost povratka/useljenja u Republiku Hrvatsku i integracije u hrvatsko društvo.

Članak 60. brisančlankom 35. ovoga akta

Privlačenje učenika i studenata

Republika Hrvatska osigurava provedbu programa učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj, stipendiranja učenika i studenata hrvatskog podrijetla koji se školuju ili pohađaju visoka učilišta u Republici Hrvatskoj i njihov smještaj u đačke i studentske domove.

Radi olakšavanja postupka upisa potiču se visokoškolske ustanove u Republici Hrvatskoj na donošenje upisnih kvota za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Prava na školarinu, smještaj i prehranu učenika i studenata Hrvata izvan Republike Hrvatske izjednačavaju se s pravima učenika i studenata iz Republike Hrvatske.

Hrvatske obrazovne i znanstvene institucije potiču se na osmišljavanje i provedbu projekata razmjene učenika i studenata Hrvata u Republici Hrvatskoj i Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Članak 61. brisančlankom 35. ovoga akta

U svrhu boljeg upoznavanja Republike Hrvatske potiče se organiziranje dolaska mladeži hrvatskog podrijetla u Republiku Hrvatsku, provedba ljetnih/zimskih škola hrvatskog jezika, različitih kulturnih i obrazovnih programa, te stručne prakse i sezonskog rada učenika i studenata.

Članak 63. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

Zapošljavanje Hrvata izvan Republike Hrvatske u skladu s potrebama tržišta rada

Ministarstvo nadležno za rad, odnosno ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, provodi projekte zapošljavanja Hrvata izvan Republike Hrvatske, u skladu s potrebama i mogućnostima Republike Hrvatske. U svrhu iz stavka 1. ovoga članka, povratnika, useljenika i pripadnika hrvatskoga iseljeništva.

Hrvatski zavod za zapošljavanje osigurava dostupnost strukturiranih evidencija o potrebama tržišta rada u Republici Hrvatskoj, a Ured putem diplomatsko-konzularnih predstavništava iste čini dostupnima Hrvatima izvan Republike Hrvatske te u suradnji s drugim tijelima javne vlasti provodi edukacije i radionice za povratnike, useljenike i pripadnike hrvatskoga iseljeništva.

Članak 64. izmijenjenčlankom 37. ovoga akta

Olakšavanje povratka umirovljenika i drugih osoba

Republika Hrvatska sklapanjem međunarodnih ugovora o socijalnom i zdravstvenom osiguranju socijalnoj sigurnosti stvara uvjete za olakšavanje povratka umirovljenika i drugih osoba u Republiku Hrvatsku.

Članak 65. brisančlankom 38. ovoga akta

Ured prikuplja podatke i vodi evidenciju o hrvatskim povratnicima i useljenicima.