Što se promijenilo od NN 138/2021

Članak 2. izmijenjenNN 78/2025: izmijenjen člankom 1.

Svrha Zakona i interes Republike Hrvatske

(1) Korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije od interesa je za Republiku Hrvatsku.

(2) Svrha ovoga Zakona je promicati proizvodnju električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, promicati proizvodnju električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije na mjestu potrošnje, povećati udjele u ukupnoj konačnoj potrošnji energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije korištenjem poticajnih mehanizama i regulatornog okvira za korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije te ispuniti ciljeve Republike Hrvatske i pridonijeti ciljevima Europske unije u skladu s međunarodnim obvezama Europske unije za dekarbonizaciju.

(3) Korištenjem obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije postiže se obveza klimatskih ciljeva da Republika Hrvatska smanji emisije stakleničkih plinova prema raspodjeli obveze smanjenja te ostvaruju interesi Republike Hrvatske u području energetike, utvrđeni Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (»Narodne novine«, br. 25/20.), Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine (u daljnjem tekstu: NECP), propisima kojima se uređuju pojedina tržišta energije, kao i propisima kojima se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti, u smislu:

1. dekarbonizacije energetskog sektora

2. ostvarivanja Nacionalnog cilja korištenja energije iz obnovljivih izvora energije u vezi s udjelom korištenja energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj konačnoj potrošnji energije u Republici Hrvatskoj u 2030. godini

3. šireg održivog korištenja vlastitih prirodnih energetskih resursa

4. dugoročnog smanjenja ovisnosti o uvozu energenata

5. učinkovitog korištenja energije i smanjenja utjecaja uporabe fosilnih goriva na okoliš

6. otvaranja novih radnih mjesta i razvoja poduzetništva u energetici i drugim djelatnostima, koja se iniciraju s razvojem energetskih projekata i njihovih rezultata u lokalnoj zajednici

7. poticanja razvoja novih i inovativnih tehnologija i doprinosa lokalnoj zajednici

8. diversifikacije proizvodnje energije i povećanja sigurnosti opskrbe

9. uključivanja građana i poduzetnika i njihovog aktivnog sudjelovanja u energetskoj tranziciji.

(4) Prilikom donošenja relevantnih propisa Republike Hrvatske i podzakonskih propisa određenih odredbama ovoga Zakona osigurat će se da su odobrenja i dozvole koji se primjenjuju na proizvodna postrojenja za proizvodnju električne energije te pripadajuće prijenosne i distribucijske mreže za proizvodnju električne energije, grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije, na postupak pretvorbe biomase u biogoriva, tekuća biogoriva, goriva iz biomase ili druge energetske proizvode, kao i na obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu te postupci u kojima se izdaju, razmjerni i potrebni te da pridonose provedbi načela »održiva energetska učinkovitost na prvom mjestu«.

(5) U postupku izdavanja odobrenja, certificiranja i izdavanja dozvola primjenjuju se načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti, jednakog postupanja prema podnositeljima zahtjeva i uzimanja u obzir posebnosti pojedinih tehnologija obnovljive energije.

Članak 4. izmijenjenNN 83/2023: izmijenjen člankom 1.; NN 78/2025: izmijenjen člankom 2.

Pojmovi

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. biootpad je biološki otpad kako je definiran posebnim propisom o gospodarenju otpadom

2. biomasa je biorazgradiv dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede, uključujući tvari biljnog i životinjskog podrijetla, iz šumarstva i s njima povezanih proizvodnih djelatnosti, uključujući ribarstvo i akvakulturu, te biorazgradiv udio otpada, uključujući industrijski i komunalni otpad biološkog podrijetla

3. bioplin je plinovito gorivo proizvedeno iz biomase

4. centralizirano grijanje ili centralizirano hlađenje je distribucija toplinske energije u obliku pare, vruće vode ili pothlađenih tekućina iz centralnih ili decentraliziranih proizvodnih postrojenja putem centralnih i zatvorenih toplinskih sustava u više zgrada ili na više lokacija radi uporabe za zagrijavanje ili hlađenje prostora ili procesa

5. diskrimirajuće postupanje je tretman koji je manje povoljan od tretmana koji se odobrava u sličnim situacijama

6. ekološka inovacija su svi oblici inovacijskih aktivnosti koje dovode do znatnog poboljšanja zaštite okoliša ili su na to usmjerene, uključujući nove proizvodne procese, nove proizvode ili usluge i nove metode upravljanja i poslovanja čijom bi se uporabom ili provedbom vjerojatno spriječili ili znatno umanjili rizici za okoliš, onečišćenje i drugi negativni učinci koji proizlaze iz uporabe resursa, tijekom životnog ciklusa povezanih aktivnosti

7. ekonomski opravdana potražnja je potražnja koja ne prelazi potrebe za toplinom ili hlađenjem, a koja bi se inače u tržišnim uvjetima mogla zadovoljiti postupcima proizvodnje energije različitima od kogeneracije

8. električna energija iz kogeneracije je električna energija proizvedena u postupku povezanom s proizvodnjom korisne topline i obračunana u skladu s metodologijom utvrđenom uredbom iz članka 41. ovoga Zakona

9. energija iz obnovljivih izvora je energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, primjerice energija vjetra, solarna energija (toplinska i fotonaponska) te geotermalna energija, energija iz okoliša, energija plime, oseke i druga energija mora, hidroenergija, biomasa, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda i bioplin

10. energija iz okoliša je toplinska energija koja nastaje prirodnim putem i energija akumulirana u okolišu unutar ograničenog područja koja može biti skladištena u okolnom zraku, osim u ispušnom zraku, u površinskim vodama ili u kanalizacijskoj vodi

11. energetsko odobrenje je odobrenje izdano nositelju projekta, određeno propisom kojim se regulira tržište električne energije, a na temelju kojeg se planira graditi i/ili gradi proizvodno postrojenje i/ili proizvodna jedinica i/ili vrši obnova kapaciteta, te koje Ministarstvo dodjeljuje na temelju odluke o odabiru najpovoljnije ponude, a temeljem kojega se osniva pravo služnosti i/ili pravo građenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, osim ako odredbama ovoga Zakona i propisa kojim se regulira tržište električne energije nije drukčije određeno

12. financijski instrument su mjere financijske potpore Europske unije koja se pruža iz proračuna kako bi se postigao jedan ili više određenih ciljeva politike Europske unije, koje mogu biti u obliku vlasničkih ili kvazivlasničkih ulaganja, zajmova ili jamstava ili drugih instrumenata podjele rizika i koje se prema potrebi mogu kombinirati s drugim vrstama financijske potpore, sa sredstvima u okviru podijeljenog upravljanja ili sa sredstvima iz Europskog razvojnog fonda (ERF)

13. geotermalna energija je energija pohranjena u obliku topline ispod krute Zemljine površine

14. goriva iz biomase su plinovita i kruta goriva proizvedena iz biomase

15. Hrvatska energetska regulatorna agencija (u daljnjem tekstu: Agencija) je neovisni regulator energetskih djelatnosti osnovan posebnim zakonom i s ovlastima propisanim ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti

16. investitor je fizička ili pravna osoba koja planira graditi proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu, a koja još nije stekla uvjete za upis u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača

17. isporučena električna energija je količina električne energije koju je proizvodno postrojenje ili proizvodna jedinica predala u elektroenergetsku mrežu u obračunskom mjernom intervalu, evidentirana na pojedinom obračunskom mjernom mjestu

18. jamstvo o podrijetlu je elektronički dokument čija je jedina svrha dokazati krajnjem korisniku kupcu da je određeni udio ili količina električne ili toplinske energije ili plina proizvedena iz obnovljivih izvora energije

19. jednostavna građevina je jednostavna i druga građevina sukladno propisima o gradnji

20. kogeneracijsko postrojenje je proizvodno postrojenje u kojem se istodobno proizvodi električna i toplinska energija u jedinstvenom procesu, pri čemu se kogeneracijska postrojenja koja obnovljive izvore energije koriste kao primarni izvor energije smatraju proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije

21. konačna brutopotrošnja energije je energetski proizvod isporučen za energetske potrebe industriji, prometu, kućanstvima, sektoru usluga uključujući i javne usluge, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, potrošnja električne energije i topline koju upotrebljava energetski sektor za proizvodnju električne energije, topline i goriva u prometu te gubitci električne energije i topline u distribuciji i prijenosu

22. konkurentan natječajni postupak za dodjelu tržišne premije odnosno za poticanje zajamčenom otkupnom cijenom je nediskriminirajući postupak prikupljanja ponuda kojim se predviđa sudjelovanje dostatnog broja investitora i kojim se potpore dodjeljuju ili na temelju početne ponude koju je ponuditelj dostavio, ili na temelju dražbovne cijene, uz ograničenje proračuna odnosno financijskog obujma povezanog s natječajnim postupkom

23. korisna toplina je toplinska energija proizvedena u postupku kogeneracije radi zadovoljavanja ekonomski opravdane potražnje za grijanjem ili hlađenjem

24. korisnik postrojenja za samoopskrbu je onaj krajnji aktivni kupac električne energije kategorije kućanstvo uključujući ustanove, koji unutar svojih instalacija ima priključeno postrojenje za samoopskrbu električnom energijom iz obnovljivih izvora energije ili visokoučinkovite kogeneracije kojom se podmiruju potrebe krajnjeg kupca, čije povremene viškove električne energije unutar obračunskog razdoblja može preuzeti otkupiti opskrbljivač ili tržišni sudionik otkupljivač na maloprodajnom tržištu električne energije s kojim postoji sklopljen odgovarajući ugovor, pod uvjetom da je unutar kalendarske godine količina električne energije koju je predao u mrežu manja ili jednaka preuzetoj električnoj energiji

25. krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom je krajnji aktivni kupac električne energije na čiju je instalaciju koji unutar svojih instalacija ima priključeno proizvodno postrojenje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije ili visokoučinkovite kogeneracije kojom se podmiruju potrebe krajnjeg kupca i s mogućnošću isporuke predaje povremenog viška proizvedene električne energije unutar obračunskog razdoblja u prijenosnu ili distribucijsku mrežu sklapanjem odgovarajućeg ugovora u skladu s propisima kojima se uređuje tržište električne energije

26. mala postrojenja su proizvodna postrojenja ili proizvodne jedinice koje koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovitih kogeneracija, kako su definirane važećim europskim pravilima o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem

27. ministar je ministar nadležan za energetiku

28. Ministarstvo je tijelo državne uprave nadležno za energetiku

29. malo i srednje poduzeće je mikropoduzeće, malo ili srednje poduzeće kako je definirano Preporukom Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih ili srednjih poduzeća (SL L 124, 20. 5. 2003.)

30. neto isporučena električna energija je razlika ukupno isporučene električne energije i ukupno preuzete električne energije proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice, utvrđena u svakom obračunskom mjernom intervalu, za sva obračunska mjerna mjesta zajedno

31. nositelj projekta je fizička ili pravna osoba koja na temelju energetskog odobrenja određenog propisom kojim se regulira tržište električne energije planira graditi i/ili gradi proizvodno postrojenje i/ili proizvodnu jedinicu i/ili vrši obnovu kapaciteta, a koja je upisana u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača

32. obnova kapaciteta je obnavljanje proizvodnog postrojenja koje proizvodi energiju iz obnovljivih izvora, uključujući potpunu ili djelomičnu zamjenu proizvodnog postrojenja ili pogonskih sustava i opreme za potrebe zamjene kapaciteta ili povećanja učinkovitosti ili kapaciteta proizvodnog postrojenja

33. obnova šuma je izmjena generacija zrelih sastojina i stabala u šumi prirodnim i umjetnim načinima, uključujući uspostavu šume na mjestu gdje je uništena vatrom, olujom i drugim prirodnim uzrocima

34. obveza povezana s obnovljivom energijom je program potpore kojim se od proizvođača energije zahtijeva da u svoju proizvodnju uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, kojim se od opskrbljivača energijom zahtijeva da u svoju isporuku uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, ili kojim se od potrošača energije zahtijeva da u svoju potrošnju uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, što uključuje programe u okviru kojih se ti zahtjevi mogu ispuniti uporabom jamstva o podrijetlu

34 35. omjer električne i toplinske energije je omjer između električne energije iz kogeneracije i korisne topline u isključivo kogeneracijskom pogonu, sukladno uredbi iz članka 41. ovoga Zakona

35 36. operator distribucijskog sustava je fizička ili pravna osoba odgovorna za rad, održavanje i, ako je potrebno, razvoj distribucijskog sustava na danom području i, ako je to primjenjivo, njegovo međusobno povezivanje s drugim sustavima te za osiguravanje dugoročne sposobnosti sustava da udovolji razumnoj potražnji za distribucijom električne energije

36 37. operator tržišta energije je pravna osoba s javnim ovlastima, Hrvatski operator tržišta energije d. o. o. (HROTE d. o. o.), koja obavlja djelatnost organiziranja tržišta električne energije i tržišta plina kao javnu uslugu, s pravima i dužnostima sukladno odredbama ovoga Zakona

37 38. otpad je otpad kako je definiran propisom kojim se uređuje područje otpada, isključujući tvari koje su namjerno modificirane ili kontaminirane radi prilagodbe ovoj definiciji

38 39. otpadna toplina i hladnoća je neizbježno grijanje ili hlađenje proizvedeno kao nusproizvod u industrijskim postrojenjima ili proizvodnim postrojenjima za proizvodnju energije, ili u uslužnom sektoru, koja bi bez pristupa sustavu centraliziranoga grijanja ili hlađenja neupotrijebljena bila raspršena u zrak ili vodu, ako je postupak kogeneracije proveden ili će biti proveden ili ako kogeneracija nije izvediva

39 40. područje nabave je geografski utvrđeno područje iz kojeg potječe sirovina šumske biomase, za koje su dostupni pouzdani i neovisni podatci i na kojem su uvjeti dovoljno homogeni da se procijeni rizik u pogledu svojstava održivosti i zakonitosti šumske biomase

40 41. pojednostavnjenje procedure je prethodna priprema investitora, kroz javno dostupan priručnik iz članka 29. ovoga Zakona, za postupak izdavanja dozvola za izgradnju proizvodnog postrojenja

41 42. poljoprivredna biomasa je biomasa proizvedena u poljoprivredi

42 43. potrošač vlastite obnovljive energije je krajnji korisnik aktivni kupac koji na svom obračunskom mjernom mjestu svojim obračunskim mjernim mjestima proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora za vlastitu potrošnju i koji može skladištiti ili skladišti ili prodaje prodavati električnu energiju iz obnovljivih izvora koju je sam proizveo, uz uvjet da potrošačima vlastite obnovljive energije koji nisu kućanstva te aktivnosti ne čine njihovu glavnu komercijalnu ili profesionalnu djelatnost

43 44. potrošači vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički je skupina koja se sastoji od barem dva potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički i koji su smješteni u istoj zgradi ili stambenom kompleksu, pod uvjetom da se priključuju na niskonaponski vod zajedničke srednjonaponske distribucijske trafostanice

44 45. povlašteni proizvođač električne energije je energetski subjekt i/ili druga pravna ili fizička osoba koja električnu energiju proizvodi iz obnovljivih izvora energije ili u pojedinačnom proizvodnom postrojenju istodobno proizvodi električnu i toplinsku energiju na visokoučinkovit način, koristi otpad ili obnovljive izvore energije na gospodarski primjeren način koji je usklađen sa zaštitom okoliša, a koja je stekla status povlaštenog proizvođača električne energije u skladu s odredbama ovoga Zakona

45 46. preostala kombinacija izvora energije je ukupna godišnja kombinacija izvora energije za Republiku Hrvatsku, bez udjela obuhvaćenog poništenim jamstvima o podrijetlu

46 47. preuzeta električna energija je količina električne energije koju je proizvodno postrojenje ili proizvodna jedinica preuzela iz elektroenergetske mreže u obračunskom mjernom intervalu, evidentirana na pojedinom obračunskom mjernom mjestu

47 48. program potpore je svaki instrument, program ili mehanizam koji primjenjuje država članica ili skupina država članica kojim se potiče uporaba energije iz obnovljivih izvora smanjenjem troškova te energije, povećanjem cijene po kojoj se može prodati ili povećanjem količine nabavljene energije na temelju obveze povezane s obnovljivom energijom ili na drugi način, što uključuje, ali se ne ograničuje na, potporu za ulaganje, oslobađanje od poreza ili njegovo smanjenje, povrat poreza, programe potpore za obveze povezane s obnovljivom energijom uključujući programe koji primjenjuju jamstvo o podrijetlu i neposredne programe zaštite cijena uključujući tarife za opskrbu energijom te promjenjivo ili fiksno plaćanje premija

48 49. proizvodna jedinica je postrojenje za proizvodnju električne i/ili toplinske energije, koje je dio proizvodnog postrojenja te koje s drugim proizvodnim jedinicama može koristiti zajedničke dijelove proizvodnog postrojenja i zajedničku pripremu primarnog energenta odnosno koristi isti izvor energije, pri čemu proizvodna jedinica proizvodi energiju neovisno o drugim proizvodnim jedinicama proizvodnog postrojenja

49 50. proizvodno postrojenje je samostalno i tehnički cjelovito postrojenje za proizvodnju električne i/ili toplinske energije, a koje se može sastojati od više proizvodnih jedinica

50 51. proizvodno postrojenje koje koristi obnovljive izvore energije je proizvodno postrojenje koje koristi obnovljive izvore energije za proizvodnju električne i/ili toplinske energije

51 52. projekt korištenja obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije je projekt proizvodnog postrojenja koji je upisan u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača

52 53. registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (u daljnjem tekstu: Registar OIEKPP-a) je jedinstvena evidencija o projektima obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije odnosno visokoučinkovitim kogeneracijskim postrojenjima te povlaštenim proizvođačima na području Republike Hrvatske

53 54. samoopskrba električnom energijom je zadovoljavanje vlastitih potreba za električnom energijom iz elektroenergetskog postrojenja spojenog unutar svojih instalacija

54 55. statistički prijenos među državama članicama je statistički prijenos određene količine električne energije iz obnovljivih izvora energije iz jedne države članice Europske unije u drugu kada se prenesena količina električne energije oduzima iz ostvarene količine električne energije iz obnovljivih izvora Zemljine energije iz koje se prenosi električna energija te dodaje ostvarenoj količini električne energije iz obnovljivih izvora Zemljine energije u koju se prenosi električna energija

55 56. šumska biomasa je biomasa proizvedena u šumarstvu

56 57. tekuće biogorivo je tekuće gorivo koje se upotrebljava za energetske svrhe, osim za promet, uključujući električnu energiju i energiju za grijanje i hlađenje, proizvedeno iz biomase

57 58. treća država je svaka država osim Republike Hrvatske ili drugih država članica Europske unije

58 59. ugovor o kupnji obnovljive energije je ugovor na temelju kojeg je fizička ili pravna osoba pristala kupiti električnu energiju iz obnovljivih izvora izravno od proizvođača električne energije, a koji nemaju važeći ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije primjenom Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 33/07.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 63/12., 121/12. i 144/12.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 133/13., 151/13., 20/14., 107/14. i 100/15.) i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija (»Narodne novine«, br. 116/18. i 60/20.) koji se odnose na otkup zajamčenom cijenom te ovoga Zakona

59 60. ukupna učinkovitost je zbroj proizvedene električne i mehaničke energije te korisne topline podijeljen s primarnom energijom goriva utrošenog u proizvodnom postrojenju odnosno proizvodnoj jedinici za određeno vremensko razdoblje

60 61. uzajamno trgovanje (peer-to-peer) energijom iz obnovljivih izvora je prodaja energije iz obnovljivih izvora među sudionicima tržišta putem ugovora s unaprijed utvrđenim uvjetima, kojima se uređuje automatsko izvršavanje i rješavanje transakcije izravno među sudionicima tržišta, ili neizravno putem ovlaštene treće strane koja sudjeluje na tržištu, poput agregatora, a na način da se pri pravu na uzajamno trgovanje ne dovode u pitanje prava i obveze uključenih strana kao što su krajnji korisnici kupci, proizvođači, opskrbljivači ili agregatori

61 62. visokoučinkovite kogeneracije su kogeneracije koje udovoljavaju kriterijima utvrđenim posebnim propisom kojim se uređuje stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije

62 63. vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja je sva potrošnja električne energije povezana s proizvodnjom električne energije, a uključuje potrošnju koja se koristi za potrebe rada proizvodnog postrojenja, opću potrošnju proizvodnog postrojenja, potrošnju električne energije povezanu s pripremom primarnog energenta ili upravljanjem izvorom energije te drugu potrošnju iza obračunskih mjernih mjesta proizvodnog postrojenja. Vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja podmiruje se proizvodnjom iz proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice ili se preuzima iz mreže preko obračunskih mjernih mjesta proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice, te se primjenjuje za električnu energiju i druge oblike energije gdje je primjenjivo

63 64. zajednica obnovljive energije su pravne osobe koje ispunjavaju sljedeće uvjete: koje su, u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom, utemeljene na otvorenom i dobrovoljnom sudjelovanju, neovisne i pod stvarnim nadzorom dioničara ili članova smještenih u blizini projekata energije iz obnovljivih izvora kojih je ta pravna osoba vlasnik ili ih ona razvija, čiji su dioničari ili članovi fizičke osobe, mala i srednja poduzeća ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, te čija je prvotna svrha pružiti okolišnu, gospodarsku ili socijalnu korist zajednice za svoje dioničare ili članove ili za lokalna područja na kojima djeluje, a ne financijska dobit.

(2) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju značenje utvrđeno zakonom kojim se uređuje energetski sektor, zakonom kojim se uređuje regulacija energetskih djelatnosti, zakonom kojim se uređuje tržište električne energije, zakonom kojim se uređuje tržište plina, zakonom kojim se uređuje tržište toplinske energije i zakonom kojim se uređuje tržište nafte i naftnih derivata.

Članak 5.a dodanNN 83/2023: dodan člankom 2.; NN 78/2025: izmijenjen člankom 3.

Registar i registracija zajednica obnovljive energije

(1) Zajednice obnovljive energije upisuju se u registar zajednica obnovljive energije koji vodi Agencija.

(2) Upis u registar iz stavka 1. ovoga članka provodi se na temelju zahtjeva za upis u registar, prema odredbama pravila o registru zajednica obnovljive energije koja donosi Agencija i objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

(3) Registar iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sljedeće podatke o zajednici obnovljive energije: naziv, OIB, sjedište, broj članova zajednice obnovljive energije, podatke o prostornom obuhvatu na kojem djeluje zajednica obnovljive energije i druge podatke.

(4) Podaci o zajednici obnovljive energije iz registra objavljuju se na mrežnim stranicama Agencije.

(5) Zajednica obnovljive energije dužna je dostaviti podatke Agenciji u skladu s pravilima iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 7. izmijenjenNN 78/2025: izmijenjen člankom 4.

Nacionalni cilj korištenja energije iz obnovljivih izvora energije

(1) Korištenjem energije iz obnovljivih izvora energije ostvaruju se interesi Republike Hrvatske u području energetike utvrđeni strateškim dokumentima energetske i klimatske politike, zakonima i drugim propisima kojima se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti, osobito u smislu ostvarenja nacionalnog cilja korištenja energije iz obnovljivih izvora energije od najmanje 36,6% 42,5 % obnovljivih izvora energije u konačnoj brutopotrošnji energije do 2030. godine u Republici Hrvatskoj.

(2) Način utvrđivanja udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj konačnoj brutopotrošnji energije u Republici Hrvatskoj odredit će se sukladno metodologiji utvrđivanja udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj konačnoj potrošnji energije.

(3) Proizvodnja energije, iz proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, a nisu priključena na elektroenergetsku mrežu, uračunava se kao energija iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj konačnoj brutopotrošnji energije.

(4) U proizvodnim postrojenjima koja koriste više izvora energije od kojih i obnovljive izvore energije, u svrhu izračuna udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj konačnoj brutopotrošnji energije, u obzir se uzima samo udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije, gdje se za potrebe tog izračuna, doprinos svakog izvora energije izračunava na temelju njegova energetskog sadržaja.

(5) Ministarstvo je dužno izvijestiti Europsku komisiju ako Republika Hrvatska smatra da do 2030. godine zbog više sile neće moći ispuniti nacionalni cilj iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Metodologijom iz stavka 2. ovoga članka utvrdit će se i način izračuna količine aerotermalne, geotermalne ili hidrotermalne energije zahvaćene dizalicama topline, koja se smatra energijom iz obnovljivih izvora energije.

(7) Ministarstvo do kraja tekuće godine, sukladno metodologiji iz stavka 2. ovoga članka, izrađuje i na svojim mrežnim stranicama objavljuje izvješće o ukupnoj ostvarenoj konačnoj brutopotrošnji energije u prethodnoj godini.

(8) Metodologiju utvrđivanja udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj konačnoj brutopotrošnji iz stavka 2. ovoga članka propisuje se uredbom iz članka 41. ovoga Zakona.

Članak 9. izmijenjenNN 78/2025: izmijenjen člankom 5.

Izvješće o napretku pri poticanju i uporabi energije iz obnovljivih izvora

(1) Ministarstvo je dužno Europskoj komisiji podnijeti izvješće o napretku Republike Hrvatske u poticanju i uporabi energije iz obnovljivih izvora.

(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka detaljno navodi:

1. sektorske i ukupne udjele energije iz obnovljivih izvora u prethodne dvije kalendarske godine, te mjere poduzete i planirane na nacionalnoj razini za poticanje rasta udjela energije iz obnovljivih izvora

2. uvođenje i djelovanje programa potpore i drugih mjera za poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i sve promjene u području mjera propisanih NECP-om te informacije o tome kako se električna energija koja prima potporu dodjeljuje krajnjim korisnicima

3. kako Republika Hrvatska strukturira svoje programe potpore kako bi uzela u obzir primjenu uporabe obnovljive energije koja donosi dodatne koristi u odnosu na druge usporedive primjene, ali koja može imati veće troškove, uključujući goriva i sirovine navedene u pravilniku kojim se uređuju mjere za poticanje korištenja biogoriva u prijevozu

4. djelovanje sustava jamstava o podrijetlu za električnu energiju, grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora energije i mjere donesene kako bi se osigurala pouzdanost i zaštita od prijevare sustava

5. napredak učinjen u procjeni i poboljšanju administrativnih postupaka kako bi se uklonile regulatorne i neregulatorne prepreke razvoju energije iz obnovljivih izvora

6. mjere poduzete da se osigura prijenos i distribucija električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije te poboljša okvir ili pravila za preuzimanje i podjelu troškova tehničke prilagodbe

7. razvoj u raspoloživosti i uporabi izvora biomase u energetske svrhe

8. izmjene u cijeni sirovina i uporabi zemljišta u Republici Hrvatskoj povezane s povećanom uporabom biomase i drugih oblika energije iz obnovljivih izvora

9. razvoj i udio biogoriva proizvedenoga od sirovina i goriva navedenih u pravilniku kojim se uređuju način i uvjeti primjene zahtjeva održivosti u proizvodnji i korištenju biogoriva, uključujući procjenu resursa koja je usmjerena na aspekte održivosti u vezi s učinkom zamjene proizvoda za hranu ljudi i životinja za potrebe proizvodnje biogoriva, uzimajući u obzir načela hijerarhije otpada propisana u zakonu kojim se uređuje održivo gospodarenje otpadom i načela višestruke uporabe biomase, vodeći računa o regionalnim i lokalnim gospodarskim i tehnološkim prilikama, održavanje potrebnih zaliha ugljika u tlu te kvalitetu tla i ekosustava

10. informacije na koji način je osigurano da se potpora za energiju iz obnovljivih izvora proizvedenu putem spaljivanja otpada ne dodjeljuje ako nisu ispunjene obveze odvojenog sakupljanja otpada

11. procijenjeni utjecaj proizvodnje pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva na biološku raznolikost, izvore vode, kakvoću vode i kakvoću tla u Republici Hrvatskoj

11 12. procijenjeno netosmanjenje emisija stakleničkih plinova zbog uporabe energije iz obnovljivih izvora

12 13. procijenjeni višak pri proizvodnji energije iz obnovljivih izvora u usporedbi s okvirnim smjernicama koji se može prenijeti u druge države članice te daje ocjenu mogućnosti za zajedničke projekte do 2030. godine

13 14. procijenjenu potražnju za energijom iz obnovljivih izvora koja se ne može podmiriti domaćom proizvodnjom do 2030. godine

14 15. informacije o tome kako je procijenjen udio biorazgradivoga otpada u otpadu koji se upotrebljava za proizvodnju energije te što je poduzeto da se te procjene poboljšaju i provjere i

15 16. količina biogoriva i tekućih biogoriva u jedinicama energije koje odgovaraju svakoj kategoriji skupine sirovina navedenih u posebnom propisu kojim se uređuje način i uvjeti primjene zahtjeva održivosti u proizvodnji i korištenju biogoriva, koje je Republika Hrvatska uzela u obzir radi postizanja nacionalnog cilja iz članka 7. ovoga Zakona.

(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se na predlošku kojeg utvrđuje Europska komisija za nacionalne akcijske planove za obnovljive izvore energije.

(4) Ako se izvješćem iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da se u razdoblju za koje je izvješće izrađeno ne ostvaruju ciljevi utvrđeni NECP-om, Vlada Republike Hrvatske revidirat će NECP.

Članak 16. izmijenjenNN 78/2025: izmijenjen člankom 6.

Program državnih potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora

(1) Kako bi se postigao ili premašio cilj Europske unije i doprinos Republike Hrvatske tom cilju utvrđen na nacionalnoj razini za proizvodnju i uporabu energije iz obnovljivih izvora, Republika Hrvatska može primjenjivati programe potpore.

(2) Programima potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora potiče se integracija električne energije iz obnovljivih izvora u tržište električne energije na tržišno utemeljen način kojim se prate zbivanja na tržištu, uz izbjegavanje nepotrebnih narušavanja tržišta električne energije, te uzimajući u obzir moguće troškove integracije sustava i stabilnost mreže.

(3) Programi potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora oblikuje se tako da se električna energija iz obnovljivih izvora maksimalno integrira u tržište električne energije i osigurava se da proizvođači energije iz obnovljivih izvora odgovaraju na tržišne cjenovne signale i uvećaju svoje tržišne prihode. U tu svrhu, a uzimajući u obzir neposredne programe zaštite cijena, potpora se daje u obliku tržišne premije, koja bi, među ostalim, mogla biti promjenjiva ili fiksna, uz izuzetak za mala postrojenja i demonstracijske projekte.

(4) Sukladno pravilima o državnim potporama koje uređuju zaštitu okoliša i energije Ministarstvo je dužno izraditi program državnih potpora za sustav poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija.

(5) Ministarstvo osigurava da projekti korištenja obnovljivih izvora energije primjenom inovativnih tehnologija, i koji su kao takvi dobili potporu za razvoj u okviru Europske unije, ostvare pravo na poticaje, sukladno uvjetima i kriterijima propisanim odredbama ovoga Zakona i uredbe iz članka 28. ovoga Zakona.

(6) Za inovativne tehnologije iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo može izraditi program potpora, sukladno pravilima o državnim potporama koje uređuju zaštitu okoliša i energije.

(7) Ministarstvo osigurava da je sva raspoloživa potpora za proizvodnju električne energije iz kogeneracijskih postrojenja uvjetovana time da je proizvedena električna energija podrijetlom iz visokoučinkovite kogeneracije i da se otpadna toplina učinkovito upotrebljava za ostvarivanje ušteda primarne energije.

(8) Potpora kogeneraciji, proizvodnji i mrežama za centralizirano grijanje i hlađenje podliježe pravilima o državnim potporama.

(9) Električne energija proizvedena u proizvodnim postrojenjima koja koriste goriva iz biomase, a koja ne ispunjavaju kriterije održivosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova sukladno odredbama ovoga Zakona i uredbi iz članka 28. ovoga Zakona, nemaju pravo na potporu.

(10) Energija iz obnovljivih izvora proizvedena spaljivanjem otpada ne ostvaruje pravo na potporu ako nisu ispunjene propisane obveze odvojenog sakupljanja otpada.

Članak 23. izmijenjenNN 78/2025: izmijenjen člankom 7.

Ugovor o tržišnoj premiji

(1) Temeljem odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona operator tržišta energije sklapa ugovor o tržišnoj premiji s nositeljem projekta.

(2) Tržišna premija (TPi) za svako pojedino proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu u obračunskom razdoblju i računa se kao:

TPi = RV – TCi

gdje je:

TCi – referentna tržišna cijena električne energije u obračunskom razdoblju, iskazana u kn/kWh EUR/kWh

RV – referentna vrijednost električne energije utvrđena ugovorom o tržišnoj premiji, iskazana u kn/kWh EUR/kWh.

(3) Obračunsko razdoblje iz stavka 2. ovoga članka je jedan mjesec.

(4) Ako je tržišna cijena na mjesečnoj razini veća od iznosa referentne cijene utvrđene ugovorom o tržišnoj premiji iz članka 21. ovoga Zakona, povlašteni proizvođač dužan je platiti operatoru tržišta energije razliku između tržišne cijene i referentne cijene do 25. u mjesecu za prethodni mjesec.

(5) Iznose maksimalnih referentnih vrijednosti električne energije utvrđuje operator tržišta energije, na temelju metodologije za izračun maksimalnih referentnih vrijednosti električne energije propisane uredbom iz članka 28. ovoga Zakona, jednom godišnje i objavljuje na svojim mrežnim stranicama te koristi za potrebe provedbe natječaja iz članka 22. ovoga Zakona.

(6) Iznos referentne tržišne cijene električne energije utvrđuje operator tržišta energije do 15. dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, na temelju metodologije za izračun referentnih tržišnih cijena električne energije propisane uredbom iz članka 28. ovoga Zakona, i objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

(7) Metodologijom za izračun referentnih tržišnih cijena električne energije iz stavka 6. ovoga članka utvrdit će se mehanizam kojim se osigurava provedba stavka 4. ovoga članka.

(8) Metodologijom za izračun referentnih tržišnih cijena za pojedine skupine proizvodnih postrojenja utvrdit će se odgovarajući način prihvaćanja dodatnog operativnog troška prodaje električne energije na tržištu električne energije uzrokovanog nerazvijenošću tržišta električne energije, teškoćama nastupanja na tržištu malih proizvođača te teškoćama prodaje električne energije iz varijabilnih izvora energije, te promjenjivim troškovima ulaznih sirovina kod proizvodnih postrojenja na biomasu i bioplin.

(9) Ugovorom o tržišnoj premiji utvrđuje se referentna vrijednost električne energije za pojedino proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu koja proizlazi iz provedenog natječajnog postupka iz članka 22. ovoga Zakona, koja se korigira sukladno stavku 11. ovoga članka.

(10) Tržišna premija se u obračunskom razdoblju isplaćuje na temelju neto isporučene električne energije.

(11) Visina referentne vrijednosti električne energije koja je utvrđena sklopljenim ugovorom o tržišnoj premiji korigira se svake godine u odnosu na utvrđenu korigiranu referentnu vrijednost električne energije iz prethodne godine primjenom Prosječnoga godišnjeg indeksa potrošačkih cijena koji objavljuje Državni zavod za statistiku za prethodnu kalendarsku godinu za sve sklopljene valjane ugovore o tržišnoj premiji.

(12) Prva korekcija referentne vrijednosti električne energije primjenjuje se u kalendarskoj godini koja slijedi godinu u kojoj je sklopljen ugovor o tržišnoj premiji.

(13) Tržišna premija počinje se isplaćivati nakon što nositelj projekta za proizvodno postrojenje ili za proizvodnu jedinicu za koju je sklopljen ugovor o premiji stekne status povlaštenog proizvođača.

(14) Ugovor o tržišnoj premiji raskida se ako nositelj projekta izgubi status povlaštenog proizvođača za proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu za koju je sklopljen ugovor o tržišnoj premiji.

Članak 28.a dodanNN 78/2025: dodan člankom 8.

Kriteriji održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase

(1) Energija iz biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase, koja ispunjava kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova iz stavaka 7. do 14. ovoga članka, uzima se u obzir za:

1. doprinos cilju Republike Hrvatske iz članka 7. ovoga Zakona i udjelima obnovljive energije

2. ocjenjivanje poštivanja obveza povezanih s obnovljivom energijom

3. prihvatljivost za financijsku potporu za potrošnju biogoriva, tekućih goriva i goriva iz biomase.

(2) Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz otpada i ostataka, osim ostataka iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva, za potrebe iz stavka 1. ovoga članka uzimaju se u obzir samo ako ispunjavaju kriterije uštede emisija stakleničkih plinova iz stavka 14. ovoga članka.

(3) Na otpad i ostatke koji se prerađuju u proizvod koji prethodi daljnjoj preradi u biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase primjenjuje se odredba stavka 2. ovoga članka.

(4) Na električnu energiju, grijanje i hlađenje proizvedene iz miješanog komunalnog otpada ne primjenjuju se kriteriji uštede emisija stakleničkih plinova iz stavka 14. ovoga članka.

(5) Goriva iz biomase ispunjavaju kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova, navedene u stavcima 7. do 14. ovoga članka, ako se upotrebljavaju u postrojenjima za proizvodnju električne energije, grijanja i hlađenja ili goriva, s ukupnom ulaznom toplinskom snagom jednakom 7,5 MW ili višom ako je riječ o krutim gorivima iz biomase i s ukupnom ulaznom toplinskom snagom od najmanje 2 MW ako je riječ o plinovitim gorivima iz biomase.

(6) Kriteriji održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova navedeni u stavcima 7. do 14. ovoga članka primjenjuju se bez obzira na zemljopisno podrijetlo biomase.

(7) Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz otpada i ostataka koji nisu iz šumarstva, već od poljoprivrednog zemljišta uzimaju se u obzir za potrebe iz stavka 1. ovoga članka ako operatori ili nacionalna tijela imaju uspostavljene planove praćenja ili upravljanja radi rješavanja utjecaja na kvalitetu tla i ugljik u tlu. Informacije o načinu praćenja i upravljanja tih utjecaja dostavljaju se u skladu s člankom 28.b stavkom 3. ovoga Zakona.

(8) Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz poljoprivredne biomase uzimaju se u obzir za potrebe navedene u stavku 1. ovoga članka ako nisu proizvedena od sirovina dobivenih na zemljištu koje je veoma važno za očuvanje bioraznolikosti odnosno zemljištu koje je u siječnju 2008. ili poslije toga imalo jedan od sljedećih statusa, neovisno o tome zadržava li zemljište i dalje taj status:

1. prašume i drugog pošumljenog zemljišta odnosno šume i drugog pošumljenog zemljišta s autohtonim vrstama na kojem ne postoje očigledni znakovi djelovanja čovjeka i značajnijeg narušavanja ekoloških procesa

2. šume velike bioraznolikosti i drugog pošumljenog zemljišta koje je bogato vrstama i nije degradirano, ili koje je relevantno nadležno tijelo definiralo kao zemljište velike bioraznolikosti, osim ako ne postoje dokazi da proizvodnja te sirovine nije utjecala na svrhe zaštite prirode

3. područja koja su zakonom određena kao zaštićena područja prirode ili ih je kao takve definiralo relevantno nadležno tijelo ili su namijenjena zaštiti rijetkih, ugroženih ili pogođenih ekosustava ili vrsta priznatih međunarodnim sporazumima ili uključenih na popise međuvladinih organizacija ili Međunarodnog saveza za očuvanje prirode na temelju njihova priznavanja, osim ako ne postoje dokazi da proizvodnja te sirovine nije utjecala na te svrhe zaštite prirode

4. travnjaka s velikom bioraznolikošću koji obuhvaća više od jednog hektara i koji je:

a) prirodan, odnosno travnjak koji bi bez djelovanja čovjeka ostao travnjakom i koji čuva prirodni sastav vrste i ekološka svojstva i procese ili

b) neprirodan, odnosno travnjak koji bez čovjekova djelovanja ne bi ostao travnjakom koji je bogat vrstama i nije degradiran te koji je relevantno nadležno tijelo definiralo kao travnjak velike bioraznolikosti, osim ako ne postoje dokazi da je proizvodnja sirovina nužna za očuvanje statusa travnjaka velike bioraznolikosti.

(9) Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz poljoprivredne biomase uzeta u obzir za potrebe navedene u stavku 1. ovoga članka ne smiju se proizvoditi iz sirovina dobivenih na zemljištu s velikim zalihama ugljika odnosno zemljištu koje je u siječnju 2008. imalo jedan od sljedećih statusa, ali koje taj status više nema:

1. močvare odnosno zemljišta pokrivena vodom ili zasićena vodom trajno ili veći dio godine

2. trajno pošumljena područja odnosno zemljišta koja obuhvaćaju više od jednog hektara s drvećem višim od pet metara i zastorom krošnje većim od 30 % ili drvećem koje taj prag može dosegnuti in situ

3. zemljište koje obuhvaća više od jednog hektara s drvećem višim od pet metara i zastorom krošnje između 10 % i 30 % ili drvećem koje taj prag može dosegnuti in situ, osim ako se podastru dokazi da je zaliha ugljika površine prije i poslije prenamjene takva da su nakon primjene metodologije propisane u Uredbi iz članka 41. ovoga Zakona ispunjeni uvjeti iz stavka 13. ovoga članka.

(10) Stavak 8. ovoga članka ne primjenjuje se ako je u trenutku dobivanja sirovina zemljište imalo isti status kao u siječnju 2008.

(11) Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz poljoprivredne biomase uzeta u obzir za potrebe navedene u stavku 1. ovoga članka ne smiju se proizvoditi iz sirovina dobivenih na zemljištu koje je u siječnju 2008. bilo tresetište, osim ako se pruže dokazi da uzgoj i proizvodnja te sirovine ne obuhvaćaju isušivanje prethodno neisušenog tla.

(12) Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase koja se uzimaju u obzir za potrebe iz stavka 1. ovoga članka ispunjavaju sljedeće kriterije za smanjenje rizika od uporabe šumske biomase koja je dobivena neodrživom proizvodnjom:

1. država u kojoj je šumska biomasa posječena ima propise primjenjive u području sječe te sustave nadzora i provedbe kojima se osigurava:

a) zakonitost operacija sječe

b) obnova šume na posječenim površinama

c) da su područja koja su utvrđena međunarodnim ili nacionalnim pravom ili ih je odredilo relevantno nadležno tijelo u svrhu očuvanja prirode, uključujući močvarna tla i tresetišta, zaštićena

d) da se sječa provodi uzimajući u obzir očuvanje kvalitete tla i bioraznolikosti u cilju minimiziranja negativnih učinaka i

e) da se sječom održava ili poboljšava dugoročni proizvodni kapacitet šume.

2. ako nisu dostupni kriteriji iz točke 1. ovoga stavka, biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase uzimaju se obzir za potrebe iz stavka 1. ovoga članka ako postoje sustavi upravljanja na razini šumarskog područja nabave kojima se osigurava:

a) zakonitost operacija sječe

b) obnova šume na posječenim površinama

c) da su područja koja su utvrđena međunarodnim ili nacionalnim pravom ili ih je odredilo relevantno nadležno tijelo u svrhu očuvanja prirode, uključujući močvarna tla i tresetišta, zaštićena, osim ako su pruženi dokazi da sječa te sirovine nije utjecala na tu svrhu očuvanja prirode

d) da se sječa provodi uzimajući u obzir očuvanje kvalitete tla i bioraznolikosti u cilju minimiziranja negativnih učinaka i

e) da se sječom održava ili poboljšava dugoročni proizvodni kapacitet šume.

(13) Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase uzeta u obzir za potrebe iz stavka 1. ovoga članka ispunjavaju sljedeće zahtjeve u pogledu korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (engl. land-use, land-use change and forestry; u daljnjem tekstu: LULUCF):

1. država ili regionalna organizacija za gospodarske integracije iz koje potječe šumska biomasa:

a) stranka je Pariškog sporazuma

b) podnijela je na nacionalnoj razini određeni doprinos (engl. nationally determined contribution; u daljnjem tekstu: NDC) za Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (engl. United Nations Framework Convention on Climate Change; u daljnjem tekstu: UNFCCC) koja obuhvaća emisije i uklanjanja iz poljoprivrede, šumarstva i korištenja zemljišta i kojom se osigurava da se promjene u zalihi ugljika povezane sa sječom biomase smatraju obvezivanjem države na smanjenje ili ograničenje emisija stakleničkih plinova kako je utvrđeno u NDC-u ili

c) usvojila je propise u skladu s člankom 5. Pariškog sporazuma, koji se primjenjuju u području sječe, za očuvanje i povećanje zaliha i ponora ugljika, i dokazuju da prijavljene emisije u sektoru LULUCF ne prelaze uklanjanja

2. ako nisu dostupni kriteriji iz točke 1. ovoga stavka, biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase uzimaju se u obzir za potrebe iz stavka 1. ovoga članka ako postoje sustavi upravljanja na razini šumarskoga područja nabave kako bi se osiguralo dugoročno održavanje ili jačanje razina zaliha i ponora ugljika u šumi.

(14) Uštede emisija stakleničkih plinova uporabom biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase koja se uzima u obzir za potrebe iz stavka 1. ovoga članka iznose:

1. najmanje 50 % za biogoriva, bioplin potrošen u sektoru prometa i tekuća biogoriva proizvedena u postrojenjima koja su bila u pogonu najkasnije 5. listopada 2015.

2. najmanje 60 % za biogoriva, bioplin potrošen u sektoru prometa i tekuća biogoriva proizvedena u postrojenjima koja su stavljena u pogon u razdoblju od 6. listopada 2015. do 31. prosinca 2020.

3. najmanje 65 % za biogoriva, bioplin potrošen u sektoru prometa i tekuća biogoriva proizvedena u postrojenjima koja su stavljena u pogon od 1. siječnja 2021.

4. najmanje 70 % za proizvodnju električne energije, grijanja i hlađenja iz goriva iz biomase u postrojenjima koja su puštena u pogon u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2025. i 80 % u postrojenjima koja su puštena u pogon od 1. siječnja 2026.

(15) Smatra se da je postrojenje u pogonu ako je započela fizička proizvodnja biogoriva, bioplina potrošenog u sektoru prometa i tekućih biogoriva te fizička proizvodnja grijanja i hlađenja i električne energije za goriva iz biomase.

(16) Uštede emisije stakleničkih plinova od korištenja biogoriva, bioplina potrošenog u sektoru prometa, tekućih biogoriva i goriva iz biomase u proizvodnim postrojenjima za grijanje, hlađenje i električnu energiju izračunavaju se u skladu s Uredbom iz članka 41. ovoga Zakona.

(17) Električna energija iz goriva iz biomase uzima se u obzir za potrebe iz stavka 1. ovoga članka samo ako ispunjava jedan ili više od sljedećih zahtjeva:

1. proizvodi se u postrojenjima s ukupnom ulaznom toplinskom snagom manjom od 50 MW

2. za postrojenja ukupne ulazne toplinske snage od 50 do 100 MW, proizvodi se primjenom tehnologije visokoučinkovite kogeneracije ili za postrojenja koja su namijenjena samo za proizvodnju električne energije koja udovoljavaju razinama energetske učinkovitosti povezanima s najboljim raspoloživim tehnologijama kako su definirane u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2017/1442 оd 31. srpnja 2017. o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i) za velike uređaje za loženje u skladu s Direktivom 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 5225) (Tekst značajan za EGP) (SL L 212, 17. 8. 2017.)

3. za postrojenja ukupne ulazne toplinske snage veće od 100 MW, proizvodi se primjenom tehnologije visokoučinkovite kogeneracije ili, za postrojenja koja su namijenjena samo za proizvodnju električne energije, koja ostvaruju neto električnu učinkovitost od najmanje 36 %

4. proizvodi se primjenom hvatanja i skladištenja CO2 iz biomase.

(18) Za potrebe iz stavka 1. ovoga članka postrojenja koja su namijenjena samo za proizvodnju električne energije uzimaju se u obzir samo ako ne uporabljuju fosilna goriva kao glavna goriva te ako ne postoji potencijal troškovne učinkovitosti za primjenu tehnologije visokoučinkovite kogeneracije u skladu s propisom kojim se uređuje tržište toplinske energije.

(19) Odredba stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuje se samo na postrojenja koja se puštaju u pogon ili su prenamijenjena za uporabu goriva iz biomase nakon 25. prosinca 2021.

(20) Odredba stavka 1. točke 3. ovoga članka ne primjenjuje se na potpore dodijeljene u okviru programa potpora u skladu s člankom 16. ovoga Zakona odobrenih do 25. prosinca 2021.

(21) Za potrebe iz stavka 1. ovoga članka uzimaju se u obzir biogoriva i tekuća biogoriva dobivena u skladu s ovim člankom i dodatnim kriterijima održivosti.

Članak 28.b dodanNN 78/2025: dodan člankom 8.

Provjera usklađenosti s kriterijima održivosti
i uštede emisija stakleničkih plinova

(1) Kad se biogoriva, tekuća biogoriva, goriva iz biomase ili druga goriva iz stavka 7. ovoga članka uzimaju u obzir za potrebe iz članka 28.a stavka 1. ovoga Zakona, gospodarski subjekt mora dokazati da su ispunjeni kriteriji održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova iz članka 28.a stavaka 7. do 14. ovoga Zakona.

(2) Gospodarski subjekti iz stavka 1. ovoga članka moraju koristiti sustav masene bilance kojim se:

1. određuje da se pošiljke sirovina ili goriva različitih svojstava održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova mogu miješati primjerice u kontejneru, u objektu za preradu ili logistiku, unutar infrastrukture za prijenos i distribuciju ili na takvoj lokaciji

2. određuje da se pošiljke sirovina s različitim energetskim sadržajem mogu miješati za potrebe daljnje prerade, uz uvjet da je veličina pošiljaka prilagođena u skladu s njihovim energetskim sadržajem

3. zahtijeva da podaci o svojstvima održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova te veličini pošiljaka iz točke 1. ovoga stavka vrijede i za mješavinu i

4. predviđa da je iznos svih pošiljaka odstranjenih iz mješavine opisan kao da ima ista svojstva održivosti, u istim količinama, kao i iznos pošiljaka dodan mješavini te zahtijeva da se ta bilanca postigne u primjerenom razdoblju.

(3) Sustavom masene bilance osigurava se da se svaka pošiljka samo jednom računa za potrebe izračuna konačne brutopotrošnje energije iz obnovljivih izvora iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona te uključuje informacije o tome je li potpora dodijeljena za proizvodnju te pošiljke, te ako jest, o vrsti programa potpore.

(4) Ako je pošiljka iz stavka 3. ovoga članka prerađena, informacije o svojstvima održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova pošiljke prilagođavaju se i pripisuju proizvodnji u skladu sa sljedećim pravilima:

1. ako se preradom pošiljke sirovina proizvodi samo jedan proizvod koji je namijenjen proizvodnji biogoriva, tekućih biogoriva ili goriva iz biomase, obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu ili goriva iz recikliranog ugljika, količina pošiljke i povezane količine u vezi sa svojstvima održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova prilagođavaju se primjenom faktora konverzije koji predstavlja odnos između mase proizvodnje koja je namijenjena za takvu proizvodnju i mase sirovina koja ulazi u postupak

2. ako se preradom pošiljke sirovina proizvodi više proizvoda koji su namijenjeni proizvodnji biogoriva, tekućih biogoriva ili goriva iz biomase, obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu ili goriva iz recikliranog ugljika, za svaki se proizvod primjenjuje zasebni faktor konverzije i upotrebljava zasebna masena bilanca.

(5) Gospodarski subjekti iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev Ministarstva dostavljaju informacije i podatke u pogledu usklađenosti s graničnim vrijednostima ušteda emisija stakleničkih plinova u prijevozu i kriterijima održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova utvrđenim u Uredbi iz članka 41. ovoga Zakona.

(6) Gospodarski subjekti iz stavka 1. ovoga članka trebaju zadovoljavati standarde neovisne revizije dostavljenih podataka kojima se:

1. provjerava da su primijenjeni sustavi točni, pouzdani i zaštićeni od prijevara, uključujući provjeru kojom se jamči da materijali nisu namjerno izmijenjeni ili odbačeni kako bi pošiljka ili njezin dio postali otpad ili ostatak

2. procjenjuje učestalost i metodologija uzorkovanja te pouzdanost podataka.

(7) Obveze iz stavaka 5. i 6. ovoga članka primjenjuju se neovisno o tome jesu li biogoriva, tekuća biogoriva, goriva iz biomase, obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu ili goriva iz recikliranog ugljika proizvedena u Europskoj uniji ili su uvezena.

(8) Informacije o zemljopisnom podrijetlu i vrsti sirovina za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase razvrstana po opskrbljivačima gorivom stavljaju se na raspolaganje potrošačima na mrežnim stranicama operatora, opskrbljivača ili relevantnih nadležnih tijela te se ažuriraju jednom godišnje.

(9) Odluku o prihvatljivim dobrovoljnim nacionalnim ili međunarodnim programima koji određuju standarde za proizvodnju biogoriva, tekućih biogoriva ili goriva iz biomase ili drugih goriva donosi Europska komisija provedbenim aktom.

(10) Kada gospodarski subjekt iz stavka 1. ovoga članka podastre dokaze ili podatke dobivene u skladu s programom za koji je donesena odluka Europske komisije iz stavka 9. ovoga članka, opskrbljivač ne dostavlja daljnje dokaze o ispunjavanju kriterija održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova iz članka 28.a stavaka 7. do 14. ovoga Zakona.

(11) Neovisnu reviziju u okviru dobrovoljnog programa provode ovlašteni verifikatori ili neovisni revizori za verifikaciju usklađenosti s kriterijima održivosti. Na zahtjev nadležnih tijela, isti dostavljaju relevantne informacije vezane za nadzor, uključujući točan datum, vrijeme i mjesto revizije.

(12) Ako nadležna tijela utvrde probleme povezane s neispunjavanjem obveza, ona o tome bez odgode obavješćuju dobrovoljni program.

Članak 28.c dodanNN 78/2025: dodan člankom 8.

Izračun utjecaja biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase na stakleničke plinove

(1) Ušteda emisije stakleničkih plinova zbog uporabe biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase za potrebe članka 28.a stavka 14. ovoga Zakona izračunava se prema Uredbi iz članka 41. ovoga Zakona.

(2) Izvješća koja uključuju informacije o tipičnim emisijama stakleničkih plinova iz uzgoja poljoprivrednih sirovina područja na teritoriju Republike Hrvatske mogu biti klasificirana na razini 2 u nomenklaturi teritorijalnih jedinica za statistiku (NUTS) ili na više razvrstanoj razini NUTS u skladu s Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21. 6. 2003.). Tim se izvješćima prilaže opis metode i izvor podataka koji su upotrijebljeni za izračun razine emisija. Tom se metodom uzimaju u obzir svojstva tla, klime i očekivanog prinosa sirovina.

(3) Kada je riječ o područjima izvan Europske unije, izvješća mogu biti istovjetna izvješćima iz stavka 2. ovoga članka, ako su ih sastavila nadležna tijela.

Članak 29. izmijenjenNN 78/2025: izmijenjen člankom 9.

Organizacija i trajanje postupaka izdavanja dozvola

(1) Ministarstvo se određuje za kontaktnu točku koja, na zahtjev investitora odnosno nositelja projekta odnosno povlaštenog proizvođača (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), pruža smjernice tijekom cjelokupnog postupka izdavanja dozvola, pri čemu se taj postupak odnosi na relevantne upravne dozvole za izgradnju i obnovu kapaciteta proizvodnog postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te upravljanje njima, kao i smjernice o postupku za njihovo priključivanje na mrežu.

(2) Podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka može tijekom cijelog postupka podnošenja zahtjeva i postupka izdavanja dozvola informirati kontaktnu točku iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ministarstvo, kao kontaktna točka iz stavka 1. ovoga članka, na transparentan način, usmjerava podnositelja zahtjeva, tijekom postupaka izdavanja dozvola, od trenutka podnošenja zahtjeva do trenutka donošenja jedne ili nekoliko odluka nadležnih tijela na kraju postupka, pruža podnositelju zahtjeva sve potrebne i dopuštene informacije te, ako je to primjereno, uključuje druga javnopravna tijela i pravne osobe s javnopravnim ovlastima.

(4) Podnositelji zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka mogu sve potrebne dokumente podnijeti i u digitalnom obliku.

(5) Operator tržišta energije, u suradnji s Ministarstvom, kao kontaktnom točkom iz stavka 1. ovoga članka, Agencijom i operatorom prijenosnog i distribucijskog sustava, te ministarstvom nadležnom za prostorno planiranje i gradnju izrađuje priručnik, kao vodič kojim se daje cjelovita informacija o postupcima ishođenja dozvola za izgradnju proizvodnog postrojenja iz obnovljive energije, posebno vodeći računa o malim projektima i projektima potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora, a koji se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva.

(6) Priručnik iz stavka 5. ovoga članka sadrži:

1. opis postojećih pojednostavnjenih i ubrzanih postupaka uspostavljenih kroz posebne propise kojima se uređuje područje tržišta električne energije, propisima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje, propisima kojima se uređuje priključenje na elektroenergetsku mrežu na odgovarajućoj administrativnoj razini, kao i posebnim propisima utvrđene vremenske okvire za postupke izdavanja odobrenja, certificiranja i dozvola, a koji se primjenjuju na proizvodna postrojenja za proizvodnju električne energije te pripadajuće prijenosne i distribucijske mreže za električne energije, grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora, na postupak pretvorbe biomase u biogoriva, tekuća biogoriva, goriva iz biomase ili druge energetske proizvode, kao i na obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu

2. informacije o propisima iz točke 1. ovoga stavka kojima se uređuje izdavanje uređuju postupci izdavanja odobrenja, certificiranja i izdavanje izdavanja dozvola, koja ne diskriminiraju podnositelje zahtjeva i u cijelosti uzimaju i primjenjuju načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti, jednakog postupanja prema podnositeljima zahtjeva i uzimanja u obzir posebnosti pojedinih tehnologija obnovljive energije

3. informacije o troškovima i naknadama koje plaćaju potrošači, planeri, arhitekti, građevinari te instalateri te opskrbljivači opreme i sustava

4. opis uspostavljenih postupaka za izdavanje odobrenja, uključujući postupak obavijesti, za decentralizirane uređaje, te za proizvodnju i skladištenje energije iz obnovljivih izvora

5. postojeće tehničke specifikacije koje moraju ispunjavati oprema i sustavi za obnovljivu energiju kako bi ostvarili pravo na potporu iz programa potpore, koje se kada postoje europske norme, uključujući znakove za okoliš, oznake energetske učinkovitosti i druge tehničke referentne sustave koje uspostavljaju europska normizacijska tijela, te se tehničke specifikacije definiraju na temelju tih normi, bez da te tehničke specifikacije propisuju gdje će se oprema i sustavi certificirati.

(7) Sukladno razvoju projekta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i vremenskom trajanju pojedinog koraka za ishođenje potrebnih odobrenja, a u cilju sagledavanja dinamike ispunjavanja ciljeva Republike Hrvatske propisanih Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (»Narodne novine«, br. 25/20.) i NECP-om, kontaktna točka iz stavka 1. ovoga članka u suradnji s drugim tijelima iz stavka 5. ovoga članka ažurira priručnik iz stavka 5. ovoga članka, koji se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva.

(8) U slučaju gdje je to primjereno provest će se, radi pojednostavnjenja procedure, neposredno rješavanje stvari sukladno propisu kojim se uređuje opći upravni postupak.

(9) U priručniku iz stavka 5. ovoga članka navest će se u kojim se postojećim postupcima, određenim posebnim propisima, provodi neposredno rješavanje stvari sukladno posebnom propisu kojim se uređuje opći upravni postupak, kada je to primjereno, kao i upravni postupci kojima se predmeti rješavaju samo u jednom stupnju.

(10) U priručniku iz stavka 5. ovoga članka navest će se u kojim postojećim postupcima, određenim posebnim propisom, u upravnom sporu odlučuje isključivo Visoki upravni sud.

(11) Upravni postupak izdavanja dozvola i drugih dokumenata iz stavka 1. ovoga članka za proizvodna postrojenja iz obnovljive energije ne smije trajati dulje od dvije godine pred prvostupanjskim javnopravnim tijelom od zaprimanja urednog zahtjeva podnositelja zahtjeva, uključujući sve relevantne postupke drugih nadležnih tijela, osim postupaka koji se odnose na posebne propise kojima se uređuje područje okoliša. Ako je to opravdano izvanrednim okolnostima ili višom silom, razdoblje od dvije godine može se produljiti za najviše jednu godinu.

(12) Upravni postupak odobravanja dozvola i drugih dokumenata iz stavka 1. ovoga članka za proizvodna postrojenja iz obnovljive energije, čiji je kapacitet električne energije ispod 150 kW ne smije trajati dulje od jedne godine pred prvostupanjskim javnopravnim tijelom od zaprimanja urednog zahtjeva podnositelja zahtjeva, uključujući sve relevantne postupke drugih nadležnih tijela, osim postupaka koji se odnose na posebne propise kojima se uređuje područje okoliša. Ako je to opravdano izvanrednim okolnostima ili višom silom, razdoblje od jedne godine može se produljiti za najviše jednu godinu.

(13) Upravni postupak obnove kapaciteta postojećih proizvodnih postrojenja, koja proizvode obnovljivu energiju određena je propisom kojima se uređuje tržišta električne energije.

(14) Upravni postupak za obnovu kapaciteta postojećih proizvodnih postrojenja koja proizvode obnovljivu energiju, osim postupaka koji se odnose na posebne propise kojima se uređuje područje okoliša, ne smije trajati dulje od jedne godine, osim ako je to opravdano višom silom ili izvanrednim okolnostima, kao što su prevladavajući sigurnosni razlozi, u slučaju kada projekt obnove kapaciteta znatno utječe na mrežu ili izvorni kapacitet, veličinu ili rad proizvodnog postrojenja, te se razdoblje od jedne godine može produljiti za najviše jednu godinu.

(15) U rokove iz stavaka 11., 12. i 14. ovoga članka ne računa se: trajanje postupka povodom žalbi pred drugostupanjskim javnopravnim tijelom i pravnim osobama s javnopravnim ovlastima, trajanje sudskih postupaka pred nadležnim sudom, trajanje postupaka povodom redovnih i izvanrednih pravnih lijekova i trajanje drugih postupaka pred sudom kao i trajanja alternativnih načina rješavanja sporova, te se ti rokovi produljuju vremenom trajanja takvih postupaka.

(16) U slučaju postupka jednostavne obavijesti za priključivanje na mrežu za projekte obnove kapaciteta sukladno članku 31. stavku 1. ovoga Zakona, obnova kapaciteta dopušta se nakon obavijesti nadležnom tijelu, ako se ne očekuje znatan negativni učinak na okoliš ili društvo, o čemu nadležno tijelo odlučuje u roku od šest mjeseci od primitka obavijesti o tome je li to dostatno.

(17) Ako nadležno tijelo odluči da je dostava obavijesti iz stavka 15. ovoga članka dostatna, ono automatski izdaje dozvolu, a ako nadležno tijelo odluči da obavijest nije dostatna, potrebno je podnijeti zahtjev za izdavanje nove dozvole te se u tom slučaju primjenjuju vremenska ograničenja iz stavka 14. ovoga članka.

(18) Postupke, koji se sukladno odredbama ovoga Zakona pokreću na zahtjev podnositelja zahtjeva, posebice zahtjevi vezani za priključak proizvodnog postrojenja na mrežu, prostorno planiranje i gradnju proizvodnog postrojenja te stjecanje statusa povlaštenog proizvođača, za podnositelja zahtjeva može pokrenuti opunomoćenik, koji zastupa podnositelja zahtjeva u njegovo ime i za njegov račun.

(19) Ministarstvo nadležno za prostorno planiranje i gradnju pri planiranju, uključujući rano prostorno planiranje, projektiranje, gradnju i obnovu urbane infrastrukture, industrijskih, komercijalnih ili stambenih područja, te energetske infrastrukture, uključujući električnu energiju, centralizirano grijanje i hlađenje, prirodni plin i mreže alternativnih goriva, osiguravaju da se na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini uključe odredbe za integraciju i uporabu obnovljive energije, među ostalim za zajednice potrošača vlastite obnovljive energije i zajednice obnovljive energije, te uporabu neizbježne otpadne topline i hladnoće.

(20) Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužno je pri planiranju općinske, gradske i županijske infrastrukture uključiti grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora, ako je to primjereno, kao i savjetovati se s operatorima prijenosnog i distribucijskog sustava kako bi se odrazio učinak programâ energetske učinkovitosti i odgovora na potrošnju, te posebno voditi računa o potrošnji vlastite obnovljive energije i zajednicama obnovljive energije, te planove operatora prijenosnog i distribucijskog sustava za razvoj infrastrukture.

(21) Nove javne zgrade i postojeće javne zgrade na kojima se obavljaju radovi renoviranja većih razmjera, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini služe kao primjer u ispunjavanju odredbi ovoga Zakona. Vlasnici javnih zgrada mogu tu obvezu ispuniti poštivanjem odredaba o zgradama gotovo nulte energije određenih propisom kojim se uređuje područje gradnje ili osiguravanjem da krovove javnih ili privatno-javnih zgrada upotrebljavaju treće strane za uređaje koji proizvode energiju iz obnovljivih izvora.

(22) Ministarstvo u svojim propisima potiče uporabu sustava i opreme za grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora kojima se postiže znatno smanjenje potrošnje energije, te u tu svrhu upotrebljavaju se oznake energetske učinkovitosti ili znakove zaštite okoliša ili druge odgovarajuće certifikate ili norme razvijene na nacionalnoj razini ili na razini Europske unije, kad postoje, te osiguravaju pružanje odgovarajućih informacija i savjeta o obnovljivim, energetski vrlo učinkovitim alternativama, kao i o eventualnim financijskim instrumentima i poticajima koji su dostupni u slučaju zamjene, u cilju promicanja veće stope zamjene starih sustava grijanja i veće stope prelaska na rješenja utemeljena na obnovljivoj energiji.

(23) Ministarstvo provodi ocjenu svojeg potencijala energije iz obnovljivih izvora te uporabe otpadne topline i hladnoće u sektoru grijanja i hlađenja, a ta ocjena, ako je primjereno, uključuje prostornu analizu područja pogodnih za uporabu zbog niskog rizika za okoliš i potencijala za manje projekte na razini kućanstva te se uključuje u drugu sveobuhvatnu ocjenu koja se prvi put zahtijeva do 31. prosinca 2020. godine te u naknadna ažuriranja sveobuhvatnih ocjena.

(24) Pri utvrđivanju mjera kojim bi se postupno povećao udio svih vrsta energije iz obnovljivih izvora u građevnom sektoru, ministarstvo nadležno za prostorno planiranje i gradnju može u svoje propise i pravilnike o gradnji ili u svoje programe potpore uvesti, ako je to primjenjivo, odnosno uzeti u obzir nacionalne mjere koje se odnose na znatna povećanja u potrošnji vlastite energije iz obnovljivih izvora, u lokalnom skladištenju energije, te u energetskoj učinkovitosti i na kogeneraciju kao i na pasivne, niskoenergetske zgrade ili zgrade nulte energije, pri čemu se takvi zahtjevi primjenjuju i na Oružane snage Republike Hrvatske samo u mjeri u kojoj nisu u sukobu s prirodom i osnovnim ciljem djelovanja Oružanih snaga Republike Hrvatske i uz iznimku materijala koji se upotrebljava isključivo u vojne svrhe.

(25) Ugovorne strane, iz ugovora o kupnji obnovljive energije mogu obavijestiti Agenciju o administrativnim preprekama i diskriminirajućoj praksi prilikom ispunjenja ugovornih prava i obveza, a temeljem kojih Agencija, kada je to potrebno radi olakšavanja primjene ugovora, predlaže Ministarstvu pokretanje postupka radi izmjene mjerodavnih propisa kojima se reguliraju ti ugovori.

(26) Mjere za olakšavanje primjene ugovora o kupnji obnovljive energije iz stavka 25. ovoga članka sastavni su dio NECP-a kao i izvješća o napretku NECP-a.

Članak 31.a dodanNN 78/2025: dodan člankom 10.

Plan za određivanje namjenskih područja za mrežnu infrastrukturu i infrastrukturu za skladištenje koja je potrebna za integriranje energije iz obnovljivih
izvora u elektroenergetski sustav

(1) Ministarstvo u suradnji s ministarstvom nadležnim za prostorno uređenje, ministarstvom nadležnim za zaštitu okoliša i prirode te operatorom prijenosnog sustava i operatorom distribucijskog sustava donosi plan za određivanje namjenskih područja za mrežnu infrastrukturu i infrastrukturu za skladištenje koja su potrebna za integraciju energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav.

(2) Za projekte mrežne infrastrukture, planom iz stavka 1. ovoga članka ne obuhvaćaju se područja mreže Natura 2000 i zaštićena područja, osim ako ne postoje alternative za realizaciju projekta mrežne infrastrukture.

(3) Za projekte infrastrukture za skladištenje, planom iz stavka 1. ovoga članka isključuju se područja mreže Natura 2000 i zaštićena područja.

(4) Plan iz stavka 1. ovoga članka predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornog plana.

Članak 31.b dodanNN 78/2025: dodan člankom 10.

Postrojenje za skladištenje energije za odgođenu
isporuku energije

(1) Proizvođač ili nositelj projekta proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije u sklopu svog postrojenja može imati i postrojenje za skladištenje energije za vlastite potrebe za odgođenu isporuku energije u mrežu kao dio proizvodnog postrojenja, a koje je smješteno unutar obuhvata postrojenja, na građevinskoj čestici na kojoj se nalazi priključno postrojenje ili u neposrednoj blizini priključnog postrojenja, sukladno prostornom planu i/ili propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje, ako ne predstavlja ugrozu za zaštitu okoliša i prirode, vodne resurse i zaštitu od požara.

(2) Za postrojenje za skladištenje energije iz stavka 1. ovoga članka nije potrebno ishoditi energetsko odobrenje.

Članak 46. izmijenjenNN 78/2025: izmijenjen člankom 11.

Obvezno preuzimanje udjela električne energije

(1) Opskrbljivači električne energije dužni su preuzeti udio izražen u postotku u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača električne energije iz članka 45. ovoga Zakona, uključivo pravo na jamstvo podrijetla iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona po reguliranoj otkupnoj cijeni koja iznosi 0,42 kn/kWh 0,055744 EUR/kWh.

(2) Operator tržišta energije preostali udio u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača električne energije iz članka 45. ovoga Zakona prodaje na tržištu električne energije na razvidan i nepristran način.

(3) Vlada Republike Hrvatske udio iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje na temelju plana prihoda i rashoda operatora tržišta električne energije za sljedeću godinu s projekcijama za najmanje trogodišnje razdoblje povezanih sa sustavima poticanja, koje operator tržišta energije dostavlja Ministarstvu do kraja tekuće godine.

(4) Preostali udio u neto isporučenoj električnoj energiji iz stavka 2. ovoga članka jednak je razlici plana proizvodnje EKO bilančne grupe i dijela električne energije koje su opskrbljivači obvezni preuzeti sukladno stavku 1. ovoga članka.

(5) Operator tržišta energije ovlašten je trgovati električnom energijom na tržištu električne energije, na razvidan i nepristran način, kako bi se osigurala prodaja električne energije iz stavka 2. ovoga članka sukladno planiranoj proizvodnji EKO bilančne grupe.

(6) Prodaja električne energije iz stavka 2. ovoga članka provodi se u skladu s pravilima prodaje električne energije koja donosi operator tržišta energije uz prethodno mišljenje Agencije i prethodnu suglasnost Ministarstva.

(7) Udio iz stavka 1. ovoga članka propisuje Vlada Republike Hrvatske uredbom koju donosi do 31. listopada tekuće godine za iduću godinu.

Članak 47. izmijenjenNN 78/2025: izmijenjen člankom 12.

Utvrđivanje udjela električne energije koji se obvezno preuzima

(1) Operator tržišta energije utvrđuje udio električne energije koji je obvezan preuzeti pojedini opskrbljivač električne energije, sukladno njegovu, u postotku izraženom udjelu u ukupnoj opskrbi električnom energijom u Republici Hrvatskoj.

(2) Udio svakog opskrbljivača električne energije iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se na mjesečnoj razini.

(3) Obveza opskrbljivača za preuzimanjem energije u idućem obračunskom razdoblju utvrđuje se do 25. dana u tekućem mjesecu na temelju podataka o ukupno ostvarenoj opskrbi električnom energijom, udjelu pojedinog opskrbljivača električne energije u ukupnoj opskrbi električnom energijom, ukupnom iznosu električne energije koju su povlašteni proizvođači iz EKO bilančne grupe isporučili u elektroenergetski sustav u prethodnom mjesecu i uredbe Vlade Republike Hrvatske iz članka 46. stavka 7. ovoga Zakona.

(4) Pri utvrđivanju obveze pojedinoga opskrbljivača iz stavka 1. ovoga članka operator tržišta energije razmatra odvojeno odgovarajući udio električne energije proizvedene iz proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i udio električne energije proizvedene iz visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja.

(5) Operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava dužni su dostavljati podatke operatoru tržišta energije za obračun udjela električne energije koji je obvezan preuzeti pojedini opskrbljivač električne energije, sukladno njegovu, u postotku izraženom, udjelu u ukupnoj opskrbi električnom energijom u Republici Hrvatskoj.

(6) Ugovorom iz članka 49. stavka 1. ovoga Zakona detaljno se uređuju sva međusobna prava i obveze u svezi s preuzimanjem, obračunom i naplatom pripadajućeg udjela električne energije proizvedene iz proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja, koju otkupljuje operator tržišta energije sukladno članku 44. ovoga Zakona.

(7) Opskrbljivač električne energije dužan je izdati operatoru tržišta energije jamstvo radi osiguranja preuzimanja pripadajućeg udjela električne energije iz stavka 1. ovoga članka.

(8) Opskrbljivač električne energije dužan je razdijeliti svojim krajnjim kupcima, proporcionalno prodanoj količini električne energije, električnu energiju koju je otkupio od operatora tržišta energije, sukladno odredbama ovoga članka.

(9) Ukupnu neto isporučenu električnu energiju povlaštenih proizvođača električne energije koji pravo na poticanje ostvaruju temeljem ugovora o otkupu sklopljenog s operatorom tržišta energije temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, broj 33/07.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 63/12., 121/12. i 144/12.) i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 133/13., 151/13., 20/14., 107/14. i 100/15.), Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija (»Narodne novine«, br. 116/18. i 60/20.) te ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom iz članka 26. ovoga Zakona, opskrbljivači električne energije dužni su preuzeti od operatora tržišta energije sukladno njihovu udjelu na tržištu za električnu energiju isporučenu do 31. prosinca 2020., po reguliranoj otkupnoj cijeni koja iznosi 0,42 kn/kWh 0,055744 EUR/kWh.

Članak 51. izmijenjenNN 83/2023: izmijenjen člankom 3.; NN 78/2025: izmijenjen člankom 13.

Vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja Proizvodnja električne energije za vlastite potrebe i samoopskrba električnom energijom

(1) Opskrbljivači električne energije dužni su preuzimati viškove električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije ili korisnika postrojenja za samoopskrbu koji kumulativno zadovoljavaju sljedeće uvjete:

1. imaju status povlaštenog proizvođača električne energije iz članka 37. ovoga Zakona 2. da i/ili su ostvarili pravo na trajno priključenje na elektroenergetsku mrežu, za proizvodna postrojenja koja se smatraju jednostavnim građevinama

3. ukupna priključna snaga svih proizvodnih postrojenja na jednom obračunskom mjernom mjestu ili više mjernih mjesta na višestambenoj zgradi ili zajednici obnovljivih izvora energije u slučaju više obračunskih mjernih mjesta ne prelazi 500 kW

4. priključna snaga krajnjeg kupca 2. krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnika korisnik postrojenja za samoopskrbu ima priključnu snagu u smjeru isporuke predaje električne energije u mrežu ne prelazi priključnu snagu krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom koja je manja ili korisnika postrojenja za samoopskrbu jednaka priključnoj snazi u smjeru preuzimanja električne energije iz mreže i ne više od 500 kW

3. ukupna priključna snaga u smjeru predaje električne energije u mrežu na obračunskim mjernim mjestima potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički nije veća od ukupne priključne snage u smjeru preuzimanja električne energije iz mreže na tim obračunskim mjernim mjestima i ne više od 500 kW

4. ukupna priključna snaga u smjeru predaje električne energije u mrežu na obračunskim mjernim mjestima dionika odnosno članova zajednice obnovljive energije nije veća od ukupne priključne snage u smjeru preuzimanja električne energije na tim obračunskim mjernim mjestima i ne više od 500 kW

5. krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu isporučuje električnu energiju predaje višak električne energije u mrežu preko istog obračunskog mjernog mjesta preko kojeg kupuje električnu energiju ili preko mjernog mjesta zajedničke potrošnje u višestambenoj zgradi od opskrbljivača odnosno preuzima električnu energiju iz mreže

6. krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu vodi podatke o proizvedenoj električnoj energiji i isporučenoj električnoj energiji o kojoj je jednom mjesečno dužan izvijestiti operatora sustava ako ne postoji automatsko očitanje podataka o proizvodnji električne energije.

(2) Preuzimanje električne energije od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu iz stavka 1. ovoga članka uređuje se ugovorom o opskrbi električnom energijom krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu koji sklapaju opskrbljivač električne energije i krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu, a koji obvezno sadržava odredbe o preuzimanju viškova električne energije.

(3) Krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu dužan je, na zahtjev opskrbljivača s kojim je sklopio ugovor iz stavka 2. ovoga članka, dostaviti podatke o svom proizvodnom postrojenju i/ili proizvodnoj jedinici.

(4) Opskrbljivači električne energije obvezni su, na zahtjev krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom kojima isporučuju električnu energiju ili korisnika postrojenja za samoopskrbu, u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu kojem isporučuju električnu energiju sklopiti ugovor o opskrbi koji sadržava odredbe o preuzimanju viškova proizvedene električne energije električnom energijom iz proizvodnog postrojenja stavka 2. ovoga članka.

(5) Za preuzetu električnu energiju od strane opskrbljivača električne energije iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se vrijednost električne energije preuzete od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom Ci u obračunskom razdoblju i na sljedeći način:

1. Ci = 0,9*PKCi, ako za obračunsko razdoblje i vrijedi:

Epi >= Eii

2. Ci = 0.9*PKCi*Epi/Eii 0,9*PKCi*Epi/Eii, ako za obračunsko razdoblje i vrijedi Epi < Eii

gdje je:

– Epi = ukupna električna energija preuzeta iz mreže od strane na obračunskom mjernom mjestu krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja u obračunskom razdoblju, izražena u kWh

– Eii = ukupna električna energija isporučena u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu kupca, unutar obračunskog razdoblja predana u mrežu na obračunskom mjernom mjestu krajnjeg kupca u obračunskom razdoblju, izražena u kWh

– PKCi = prosječna jedinična cijena električne energije koju krajnji kupac plaća opskrbljivaču za prodanu električnu energiju, bez naknada za korištenje mreže te drugih naknada i poreza isključujući dio cijene koji se regulira za potrebe prijenosa i distribucije električne energije te sve naknade i davanja propisana posebnim propisima, unutar obračunskog razdoblja, izražena u kn/kWh EUR/kWh.

(6) Opskrbljivač električne energije iz stavka 1. ovoga članka u svakom obračunskom razdoblju umanjuje račun za isporučenu električnu energiju krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom za iznos izračunan vrijednost električne energije preuzete od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom izračunanu na način utvrđen stavkom 5. ovoga članka.

(7) Prilikom obračuna potrošnje električne energije, kao i naknade za korištenje mreže te naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju, korisnika Za električnu energiju koju opskrbljivač električne energije iz stavka 1. ovoga članka preuzima od korisnika postrojenja za samoopskrbu utvrđuje se vrijednost električne energije Ci u obračunskom razdoblju na sljedeći način:

1. Ci = kSO*PKCi, ako za obračunsko razdoblje i vrijedi:

Epi >= Eii

2. Ci = kSO*PKCi*Epi/Eii, ako za obračunsko razdoblje i vrijedi Epi < Eii

gdje je:

– kSO = faktor cijene koji će se odrediti poticajnim okvirom iz članka 53. stavka 17. ovoga Zakona, a koji ne može biti veći od 1

– Epi = ukupna električna energija preuzeta iz mreže na obračunskom mjernom mjestu krajnjeg kupca u obračunskom razdoblju, izražena u kWh

– Eii = ukupna električna energija predana u mrežu na obračunskom mjernom mjestu krajnjeg kupca u obračunskom razdoblju, izražena u kWh

– PKCi = prosječna jedinična cijena električne energije koju krajnji kupac plaća opskrbljivaču za prodanu električnu energiju, isključujući dio cijene koji se regulira za potrebe prijenosa i distribucije električne energije, unutar obračunskog razdoblja, izražena u EUR/kWh.

(8) Za kupce s vlastitom proizvodnjom i korisnike postrojenja za samoopskrbu utvrđivanje vrijednosti električne energije u skladu sa stavcima 5. i 7. ovoga članka primjenjuje se od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje.

(9) Utvrđivanje vrijednosti električne energije iz stavka 8. ovoga članka primjenjuje se na razdoblje od deset godina, a koje počinje teći od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje.

(10) Opskrbljivač električne energije iz stavka 1. ovoga članka u svakom obračunskom razdoblju umanjuje račun korisniku postrojenja za samoopskrbu za vrijednost električne energije preuzete od korisnika postrojenja za samoopskrbu izračunanu na način utvrđen stavkom 7. ovoga članka.

(11) Obračunsko razdoblje iz stavaka 6. i 10. ovoga članka je jedan kalendarski mjesec.

(12) Opskrbljivač električne energije iz stavka 1. ovoga članka može ponuditi krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom ili korisniku postrojenja za samoopskrbu iz stavka 1. ovoga članka, uzima se u obzir količina povoljnije uvjete otkupa električne energije u odnosu na uvjete utvrđene stavcima 5. i 7. ovoga članka.

(13) Operator distribucijskog sustava dužan je podatke o mjesečnoj ukupnoj potrošnji i proizvodnji korisnika postrojenja za samoopskrbu dostaviti opskrbljivaču i/ili otkupljivaču na maloprodajnom tržištu električne energije s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor.

(14) Opskrbljivač ili otkupljivač dužan je utvrditi ukupan iznos novčanih primitaka korisnika postrojenja za samoopskrbu u prethodnoj kalendarskoj godini i o tome obavijestiti korisnika postrojenja za samoopskrbu do 28. veljače tekuće kalendarske godine.

(15) Krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom koji ne planira viškove električne energije prodavati svom opskrbljivaču električnom energijom dužan je urediti prodaju svojih viškova električne energije u skladu s propisima kojima se uređuje tržište električne energije.

(16) Odredbe ovoga članka koje se odnose na korisnike postrojenja za samoopskrbu i kupce s vlastitom proizvodnjom primjenjuju se i na dioničare i članove zajednice obnovljive energije.

(17) Operator distribucijskog sustava jednom mjesečno izvješćuje Agenciju, operatora tržišta energije i Ministarstvo o priključnoj snazi svih obračunskih mjernih mjesta korisnika postrojenja za samoopskrbu i kupaca s vlastitom proizvodnjom te proizvedenoj, preuzetoj i predanoj električnoj energiji na tim obračunskim mjernim mjestima.

(18) Krajnji kupac iz stavka 1. ovoga članka dužan je omogućiti pristup operatoru distribucijskog sustava do proizvodnog postrojenja za samoopskrbu i/ili vlastitu potrošnju za potrebe povezivanja proizvodnog postrojenja i obračunskog mjernog mjesta odnosno omogućiti pristup operatoru distribucijskog sustava postrojenju za samoopskrbu i/ili vlastitu potrošnju tijekom životnog vijeka tog proizvodnog postrojenja.

(19) Prilikom određivanja tarifnih modela i tarifne stavke koja regulira naknadu za potrebu prijenosa i distribucije električne energije Agencija odnosno operatori sustava dužni su odrediti naknade za korištenje prijenosne i distribucijske mreže za krajnje kupce s vlastitom proizvodnjom električne energije ili korisnika postrojenja za samoopskrbu tako da odražavaju stvarne troškove te da su razmjerne i nediskriminirajuće.

(20) Za proizvodnju električne energije koja se koristi za vlastitu potrošnju kod krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije ili korisnika postrojenja za samoopskrbu ne obračunavaju se naknade i pristojbe.

(21) Na krajnje kupce električne energije kategorije kućanstvo, koji do 31. prosinca 2025. predaju uredan zahtjev za provjeru mogućnosti priključenja i kojima operator distribucijskog sustava izda obavijest o mogućnosti priključenja sukladno pravilima o priključenju na distribucijsku mrežu, primjenjuju se:

1. obračun potrošnje električne energije koji uključuje dio cijene koji se regulira za potrebe prijenosa i distribucije električne energije, sve naknade te porezna i ostala davanja propisana posebnim propisom, koji uzima u obzir količinu električne energije koja predstavlja razliku između preuzete i isporučene električne energije u pojedinoj tarifi

2. Ako cijena po kojoj opskrbljivač preuzima višak proizvedene električne energije, ako je na kraju obračunskog razdoblja količina radne energije isporučena u mrežu u pojedinoj tarifi veća od preuzete, taj višak proizvedene električne energije opskrbljivač je dužan preuzeti po cijeni:

CiVT = 0,8*CpVT

CiNT= 0,8*CpNT

gdje je:

– CpVT = cijena ukupne električne energije preuzete iz mreže od strane krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja više dnevne tarife, izražena u kn/kWh EUR/kWh

– CpNT = cijena ukupne električne energije preuzete iz mreže od strane krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja niže dnevne tarife, izražena u kn/kWh EUR/kWh

– CiVT = cijena ukupne električne energije isporučene u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja više dnevne tarife, izražena u kn/kWh EUR/kWh

– CiNT = cijena ukupne električne energije isporučene u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja niže dnevne tarife, izražena u kn/kWh. EUR/kWh.

(8) Opskrbljivač električne energije iz stavka 2. ovoga članka u svakom obračunskom razdoblju izdaje račun krajnjem kupcu kategorije kućanstva za razliku između preuzete i isporučene električne energije (kWh) u višoj dnevnoj tarifi i razliku između isporučene i preuzete električne energije (kWh) u nižoj dnevnoj tarifi od strane krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom. Iste količine su osnova za obračun naknade za korištenje mreže i naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju.

(9) Obračunsko razdoblje iz stavaka 5. i 7. ovoga članka je jedan mjesec.

(10) Opskrbljivač električne energije može ponuditi krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom ili korisniku postrojenja za samoopskrbu iz stavka 1. ovoga članka povoljnije uvjete otkupa u odnosu na uvjete iz stavaka 5. i 7. ovoga članka.

(11) Krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom koji ne želi viškove električne energije prodavati svom opskrbljivaču električne energije dužan je sklopiti odgovarajući ugovor s tržišnim sudionikom kojim će se urediti prodaja viškova sukladno odredbama zakona kojim se uređuje tržište električne energije.

(12) Operator distribucijskog sustava dužan je podatke o godišnjoj potrošnji i proizvodnji dostaviti na zahtjev opskrbljivača ili tržišnog sudionika s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor.

(13) Opskrbljivač ili tržišni sudionik s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor dužan je najkasnije do 31. siječnja tekuće godine izvršiti provjeru ispunjenja uvjeta o ograničenju isporučene električne energije, na temelju podataka iz stavaka 3. i 12. ovoga članka.

(14) Ako opskrbljivač ili tržišni sudionik iz stavka 13. ovoga članka utvrdi da je korisnik postrojenja za samoopskrbu u prethodnoj kalendarskoj godini u mrežu isporučio više električne energije nego što je preuzeo iz mreže, isti se smatra krajnjim kupcem s vlastitom proizvodnjom u tekućoj kalendarskoj godina.

(15) Odredbe ovoga članka koje se odnose na postrojenja za samoopskrbu primjenjuju se i na zajednice obnovljive energije i korisnike postrojenja za samoopskrbu.

(16) Operator distribucijskog sustava jednom mjesečno izvješćuje operatora tržišta energije i Ministarstvo o instaliranim postrojenjima za samoopskrbu i postrojenjima za vlastitu potrošnju.

Članak 53. izmijenjenNN 78/2025: izmijenjen člankom 14.

Potrošači vlastite obnovljive energije

(1) Potrošači imaju pravo postati potrošači vlastite obnovljive energije iz obnovljivih izvora, pojedinačno ili posredstvom pomoću agregatora, te imaju pravo:

1. proizvoditi energiju iz obnovljivih izvora, uključujući onu za vlastitu potrošnju, skladištiti i prodavati višak takve električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, među ostalim, putem ugovora o kupnji obnovljive energije, opskrbljivača električnom energijom i uzajamnih trgovinskih dogovora, a da pritom ne podliježu, u pogledu električne energije koju troše ili unose u mrežu, diskriminirajućim ili nerazmjernim postupcima te naknadama i mrežnim naknadama koje ne odražavaju troškove, a u pogledu električne energije iz obnovljivih izvora koju sami proizvedu, a koja ostaje unutar njihovih objekata, diskriminirajućim ili nerazmjernim postupcima te bilo kakvim naknadama ili pristojbama

2. instalirati i upotrebljavati sustave za skladištenje električne energije u kombinaciji s postrojenjima koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora za vlastitu potrošnju, a da pritom ne plaćaju nikakve dvostruke naknade, uključujući mrežne naknade kada je riječ o pohranjenoj električnoj energiji koja ostaje u njihovim objektima

3. zadržati svoja prava i obveze kao krajnji kupci

4. primati naknadu, među ostalim, kada je to primjenjivo, putem programa potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora koju sami proizvode i unose u mrežu, koja odražava tržišnu vrijednost te električne energije te u koju može biti uračunata uračunana njezina dugoročna vrijednost za mrežu, okoliš i društvo.

(2) Operatori sustava mogu primjenjivati nediskriminirajuće i razmjerne naknade i pristojbe za potrošače vlastite energije iz obnovljivih izvora, u odnosu na njihovu električnu energiju koju sami proizvode iz obnovljivih izvora koja ostaje unutar njihovih objekata u jednom ili više sljedećih slučajeva:

1. ako se električna energija koju sami proizvode učinkovito podupire iz programâ potpore, samo u mjeri u kojoj se ne ugrožava gospodarska održivost projekta i poticajni učinak takve potpore

2. od 1. prosinca 2026., ako ukupan udio postrojenja za vlastitu potrošnju premaši 8% ukupnog instaliranog kapaciteta električne energije u Republici Hrvatskoj, te ako Agencija analizom troškova i koristi provedenom u otvorenom, transparentnom i participativnom postupkom dokaže da je odredba iz stavka 1. točke 1. ovoga članka rezultirala značajnim nerazmjernim opterećenjem za dugoročnu financijsku održivost sustava električne energije ili stvara poticaj koji premašuje ono što je objektivno potrebno za postizanje troškovno učinkovitog uvođenja obnovljive energije, te da se takav utjecaj nije mogao svesti na najmanju moguću mjeru poduzimanjem drugih razumnih mjera ili

3. ako se obnovljiva električna energija koju sam proizvodi, proizvodi u proizvodnim postrojenjima koja imaju više od 30 kW ukupnog instaliranog električnog kapaciteta.

(2) Operator distribucijskog sustava osigurava da potrošači vlastite energije iz obnovljivih izvora koji se nalaze u istoj zgradi, uključujući i stambene komplekse, imaju pravo zajednički se baviti aktivnostima navedenima u stavku 1. ovoga članka i da im je dopušteno dogovoriti dijeljenje obnovljive energije koja se proizvodi na njihovoj lokaciji ili lokacijama, ne dovodeći u pitanje mrežne naknade, i druge relevantne naknade pristojbe, doprinose i poreze primjenjive za svakog potrošača vlastite obnovljive energije.

(3) Dijeljenje električne energije potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički uređuje se u skladu s propisom kojim se uređuju opći uvjeti za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom.

(4) Ukupna priključna snaga u smjeru predaje električne energije u mrežu na obračunskim mjernim mjestima potrošača vlastite obnovljive energije iz stavka 3. ovoga članka ne smije biti veća od ukupne priključne snage u smjeru preuzimanja električne energije na tim obračunskim mjernim mjestima.

(5) Obračunska mjerna mjesta potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički te proizvodnog postrojenja i/ili postrojenja za skladištenje energije, koja su uključena u dijeljenje električne energije, moraju biti opremljena naprednim brojilom i u skladu s tehničkim zahtjevima propisanim u propisu kojim se uređuju mrežna pravila distribucijskog sustava.

(6) Povremeni višak električne energije iz proizvodnog postrojenja i/ili postrojenja za skladištenje energije u okviru potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički, koji nije preuzet od strane potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički u skladu s uređenim dijeljenjem električne energije u okviru potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički, preuzima opskrbljivač na obračunskom mjernom mjestu potrošača vlastite obnovljive energije koje je uključeno u dijeljenje električne energije ako zbroj priključnih snaga u smjeru predaje u mrežu svih proizvodnih postrojenja i/ili postrojenja za skladištenje energije koja sudjeluju u dijeljenju električne energije iznosi do uključivo 500 kW.

(7) Potrošači vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički iz stavka 5. ovoga članka imaju pravo na utvrđivanje vrijednosti električne energije u obračunskom razdoblju u skladu s člankom 51. stavkom 5. ovoga Zakona za obračunska mjerna mjesta iz stavka 5. ovoga članka koja pripadaju u kategoriju poduzetništvo.

(8) Potrošači vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički iz stavka 5. ovoga članka imaju pravo na utvrđivanje vrijednosti električne energije u obračunskom razdoblju u skladu s člankom 51. stavkom 7. ovoga Zakona za obračunska mjerna mjesta iz stavka 5. ovoga članka koja pripadaju u kategoriju kućanstvo.

(9) Razdoblje primjene utvrđivanja vrijednosti električne energije u skladu sa stavcima 7. i 8. ovoga članka počinje od datuma izdavanja potvrde za trajni pogon za prvo proizvodno postrojenje i/ili postrojenje za skladištenje energije koje je uključeno u dijeljenje električne energije u okviru potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički i traje deset godina.

(10) Obračunsko razdoblje iz stavaka 7. i 8. ovoga članka je jedan kalendarski mjesec.

(11) Opskrbljivač električne energije iz stavka 6. ovoga članka u svakom obračunskom razdoblju umanjuje račun potrošaču vlastite obnovljive energije s osnove električne energije predane u mrežu na obračunskom mjernom mjestu uključenom u dijeljenje električne energije u okviru potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički za iznos izračunan na temelju vrijednosti električne energije utvrđene stavcima 7. ili 8. ovoga članka.

(12) Operator distribucijskog sustava jednom mjesečno izvješćuje Agenciju, operatora tržišta energije i Ministarstvo o priključnoj snazi svih obračunskih mjernih mjesta potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički, priključnoj snazi svih obračunskih mjernih mjesta uključenih u dijeljenje električne energije u okviru potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički, te preuzetoj i predanoj električnoj energiji na tim obračunskim mjernim mjestima.

(13) Potrošači vlastite obnovljive energije mogu biti: pojedinačni potrošače potrošači vlastite obnovljive energije i potrošači vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički i na sve njih se na jednak način primjenjuju odredbe ovoga članka.

(14) Proizvodno postrojenje potrošača vlastite obnovljive energije iz obnovljivih izvora, osim proizvodnog postrojenja za samoopskrbu, može biti u vlasništvu treće strane ili ona može njime upravljati u pogledu instalacije, operacije, uključujući mjerenje potrošnje, i održavanja pod uvjetom da treća strana i dalje podliježe uputama potrošača vlastite obnovljive energije iz obnovljivih izvora, u kom slučaju treća strana se ne smatra sama potrošačem vlastite obnovljive energije.

(15) U smislu ovoga Zakona, u slučaju potrošača vlastite obnovljive energije koji je pružatelj javnih usluga ili kućanstvo, proizvodnjom za vlastitu potrošnju smatra se i proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora koja je smještena iza drugih obračunskih mjernih mjesta (na udaljenoj lokaciji) pod uvjetom da obračunska mjerna mjesta pripadaju istom potrošaču vlastite obnovljive energije. Pritom instalirana snaga postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora ne smije biti veća od ukupno 6 MW, a u slučaju pružatelja javnih usluga predmetna obračunska mjerna mjesta moraju se nalaziti unutar iste županije.

(16) Proizvodnja iz obnovljivih izvora za vlastitu potrošnju potrošača vlastite obnovljive energije na udaljenoj lokaciji ne dovodi u pitanje mrežne naknade, u skladu s propisom kojim se uređuju opći uvjeti za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom, kao ni druge relevantne naknade, pristojbe, doprinose i poreze.

(17) Agencija uspostavlja poticajni okvir koji omogućuje promicanje i olakšavanje razvoja potrošnje vlastite energije iz obnovljivih izvora na temelju procjene postojećih neopravdanih prepreka potrošnji vlastite energije iz obnovljivih izvora i njezina potencijala na području Republike Hrvatske i njenim njezinim energetskim mrežama.

(18) Poticajni okvir iz stavka 6 17. ovoga članka, između ostaloga među ostalim, bavi se:

1. pitanjem dostupnosti potrošnje vlastite energije iz obnovljivih izvora svim krajnjim kupcima, uključujući one u kućanstvima s niskim prihodima ili ranjivim kućanstvima

2. uklanjanjem neopravdanih prepreka financiranju projekata na tržištu i mjerama za olakšavanje pristupa financiranju

3. pitanjem ostalih neopravdanih regulatornih prepreka potrošnji vlastite energije iz obnovljivih izvora, među ostalim, i za stanare kategoriju kućanstvo

4. pitanjem poticaja za vlasnike zgrada da stvore mogućnosti za potrošnju vlastite energije iz obnovljivih izvora, među ostalim, i za stanare kategoriju kućanstvo

5. pružanjem potrošačima vlastite energije iz obnovljivih izvora nediskriminirajući pristup relevantnim postojećim programima potpore te svim segmentima na tržištu električne energije za električnu energiju iz obnovljivih izvora iz vlastite proizvodnje koju unose u mrežu

6. osiguravanjem da potrošači vlastite energije iz obnovljivih izvora na odgovarajući i uravnotežen način doprinose pridonose podjeli troškova sustava kada se električna energija unosi u mrežu

7. analizom potreba i mogućnosti implementacije odvojenih mjerenja proizvodnje i potrošnje

8. određivanjem novih tarifnih elemenata.

(19) Poticajni okvir iz stavka 17. ovoga članka revidira se svake tri godine za razdoblje na deset godina.

(20) Potrošači vlastite obnovljive energije mogu koristiti poticaje iz poticajnog okvira iz stavka 17. ovoga članka najviše deset godina ukupno.

(21) Ministarstvo uključuje sažetak politika i mjera u sklopu poticajnog okvira i procjenu njihove provedbe u svoj NECP.

Članak 58.a dodanNN 83/2023: dodan člankom 4.

Nacionalno koordinacijsko tijelo za vodik

(1) Agencija za ugljikovodike imenuje se Nacionalnim koordinacijskim tijelom za vodik.

(2) Zadaće Nacionalnog koordinacijskog tijela su:

– programiranje i provedba akata strateškog planiranja kao tehnička pomoć Ministarstvu i ostalim tijelima državne uprave nadležnim za pojedina pitanja primjene vodika

– priprema složenih i inovativnih projekata od nacionalnog interesa

– mapiranje dionika nastavno na tehničku provjeru kapaciteta, potencijala i ozbiljnosti projektnih prijedloga

– provedba projekata u relevantnim fondovima

– koordiniranje procesa provedbe u složenim i inovativnim projektima od nacionalnog interesa

– komuniciranje s drugim državama članicama po pitanju pozicioniranja projekata, pregovaranje u kontekstu komplementarnosti projekata – nužnost prilikom implementacije »malih« projekata

– identificiranje i aktiviranje sredstava financiranja

– izvješćivanje putem Ministarstva i Europske komisije o provedbi vodikove strategije.

Članak 59. izmijenjenNN 78/2025: izmijenjen člankom 15.

Eko bilančna grupa

(1) Proizvođači električne energije i druge osobe koje obavljaju djelatnost proizvodnje električne energije, a koje imaju pravo na poticajnu cijenu sukladno sklopljenim ugovorima o otkupu električne energije temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, broj 33/07.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 63/12., 121/12. i 144/12.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 133/13., 151/13., 20/14. i 107/14.) i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija (»Narodne novine«, br. 116/18. i 60/20.) te pravo na zajamčenu otkupnu cijenu temeljem ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom iz članka 26. ovoga Zakona, učlanjuju se u EKO bilančnu grupu sukladno odredbama ovoga Zakona te propisima i aktima kojima se uređuje tržište električne energije, samo za proizvodno postrojenje odnosno proizvodnu jedinicu za koju ostvaruju pravo na poticaje temeljem navedenih ugovora.

(2) Operator tržišta energije voditelj je EKO bilančne grupe.

(3) Operator tržišta energije dužan je sve poslove povezane s EKO bilančnom grupom voditi razdvojeno od drugih poslova iz njegove nadležnosti, uz poštivanje načela razvidnosti, objektivnosti i neovisnosti.

(4) Funkcioniranje EKO bilančne grupe, kao i obveza dostave podataka nužnih za planiranje proizvodnje električne energije članova EKO bilančne grupe, uključujući i dostavu potrebnih podataka od strane operatora prijenosnog sustava i operatora distribucijskog sustava detaljno se uređuju pravilima vođenja EKO bilančne grupe, koja donosi operator tržišta energije uz prethodno mišljenje operatora prijenosnog sustava i operatora distribucijskog sustava, te uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(5) Članovi EKO bilančne grupe dužni su se pridržavati pravila vođenja EKO bilančne grupe iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Pravila vođenja EKO bilančne grupe objavljuju se na mrežnim stranicama operatora tržišta energije.

(7) Troškove nastale obračunom energije uravnoteženja EKO bilančne grupe podmiruje operator tržišta energije iz:

– sredstava za isplatu poticaja iz članka 43. ovoga Zakona i

– mjesečne naknade koju plaćaju članovi EKO bilančne grupe čija priključna snaga proizvodnog postrojenja prelazi 50 kW.

(8) Naknada iz stavka 7. podstavka 2. ovoga članka koju plaćaju članovi EKO bilančne grupe obračunava se u HRK EUR po kWh neto isporučene električne energije.

(9) Visinu naknade iz stavka 7. podstavka 2. ovoga članka te utvrđivanje rokova, načina plaćanja i sredstava osiguranja plaćanja naknade utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uredbom iz članka 28. ovoga Zakona, ovisno o klasifikaciji proizvodnih postrojenja.

(10) Visina naknade iz stavka 7. podstavka 2. ovoga članka korigira se svake godine u odnosu na utvrđenu korigiranu visinu naknade iz prethodne godine primjenom Prosječnoga godišnjeg indeksa potrošačkih cijena koji objavljuje Državni zavod za statistiku za prethodnu kalendarsku godinu.

(11) Prva korekcija visine naknade iz stavka 7. podstavka 2. ovoga članka primjenjuje se u kalendarskoj godini koja slijedi godinu u kojoj je donesena uredba iz članka 28. ovoga Zakona.

(12) Operator tržišta energije dužan je planirati proizvodnju električne energije za EKO bilančnu grupu i prijavljivati ugovorne rasporede EKO bilančne grupe u skladu s planom proizvodnje EKO bilančne grupe

(13) Članovi EKO bilančne grupe dužni su operatoru tržišta energije pravodobno dostavljati podatke i dokumentaciju utvrđenu Pravilima vođenja EKO bilančne grupe, potrebnu za planiranje proizvodnje električne energije za EKO bilančnu grupu.

(14) Pravilima vođenja EKO bilančne grupe detaljno će se utvrditi koje su podatke i dokumentaciju iz stavka 13. ovoga članka, te kojom dinamikom, dužni dostavljati članovi EKO bilančne grupe operatoru tržišta energije.

(15) Svi povlašteni proizvođači električne energije, koji nisu određeni stavkom 1. ovoga članka mogu se učlaniti u EKO bilančnu grupu sukladno odredbama ovoga Zakona te propisima i aktima kojima se uređuje tržište električne energije.

(16) Povlašteni proizvođači iz stavka 15. ovoga članka imaju sva prava i dužnosti u EKO bilančnoj grupi kao i proizvođači električne energije iz stavka 1. ovoga članka osim preuzimanja električne energije po reguliranoj otkupnoj cijeni sukladno članku 46. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 61. izmijenjenNN 83/2023: izmijenjen člankom 5.; NN 78/2025: izmijenjen člankom 16.

Prekršajne odredbe

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna 2650,00 eura do 500.000,00 kuna 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba odnosno pravna osoba koja je elektroenergetski subjekt ako:

1. kao povlašteni proizvođač električne energije ne održava tehničko-tehnološke značajke i uvjete korištenja proizvodnog postrojenja i/ili proizvodne jedinice za koje je stečen status povlaštenog proizvođača sukladno članku 34. stavku 12 13. točki 1. ovoga Zakona

2. kao povlašteni proizvođač električne energije ne dostavlja Agenciji, operatoru tržišta električne energije i drugim nadležnim tijelima izvješća i drugu propisanu dokumentaciju u skladu s člankom 34. stavkom 12 13. točkom 2. ovoga Zakona

3. kao povlašteni proizvođač električne energije ne održava mjernu opremu u njegovoj nadležnosti i vlasništvu u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkama 3., 5. i 6. ovoga Zakona ili ne iskazuje istinite i točne mjerne podatke u skladu s člankom 34. stavkom 12 13. točkom 4. ovoga Zakona

4. kao povlašteni proizvođač električne energije ne odgovara na upite Agencije ili ne dostavlja dokumentaciju u vezi s korištenjem proizvodnog postrojenja sukladno članku 34. stavku 13. točki 5. ovoga Zakona

5. ne osigura obračun neto isporučene električne energije na proizvodnom postrojenju za koje proizvodno postrojenje je stečen status povlaštenog proizvođača, a koje proizvodno postrojenje koristi više priključaka odnosno obračunskih mjernih mjesta sukladno članku 36. stavku 5. ovoga Zakona

6. na proizvodnom postrojenju i/ili proizvodnoj jedinici za koje je stečen status povlaštenog proizvođača izvrši promjenu uvjeta korištenja proizvodnog postrojenja bez prethodne suglasnosti Agencije na planirane promjene (članak 40. stavak 1.)

7. kao opskrbljivač električne energije ne preuzme od operatora tržišta energije električnu energiju udio izražen u postotku u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača električne energije isporučenu od povlaštenih proizvođača iz članka 39. ovoga Zakona sukladno udjelu tog opskrbljivača na tržištu električne energije, 45. ovoga Zakona, uključivo pravo na jamstvo podrijetla iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona po reguliranoj otkupnoj cijeni koja iznosi 0,42 kn/kWh 0,055744 EUR/kWh (članak 46. stavak 1.)

8. kao opskrbljivač električne energije ne preuzme od operatora tržišta energije električnu energiju isporučenu od povlaštenih proizvođača električne energije iz članka 45. ovoga Zakona do 31. prosinca 2021., 2023., sukladno udjelu tog opskrbljivača na tržištu električne energije, po reguliranoj cijeni koja iznosi 0,42 kn/kWh 0,055744 EUR/kWh (članak 47. stavak 9.)

9. kao krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu jednom mjesečno ne izvijesti operatora sustava ako ne postoji automatsko očitanje podataka o proizvodnji o podacima proizvedene električne energije (članak 51. stavak 1. točka 6.)

10. kao krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu, na zahtjev opskrbljivača električne energije s kojim je sklopio ugovor ili tržišnog sudionika s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor, ne dostavi tom opskrbljivaču električne energije godišnje podatke o svom proizvodnom postrojenju i/ili proizvodnoj jedinici (članak 51. stavak 3.)

10 11. kao opskrbljivač električne energije koji u roku od 30 dana od postavljanog podnošenja zahtjeva krajnjeg kupaca kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu koji ispunjava uvjete utvrđene člankom 51. stavkom 1. ovoga Zakona, kojem isporučuje električnu energiju, ne sklopi ugovor o opskrbi električne energije koji sadržava odredbe o preuzimanju viškova proizvedene električne energije iz proizvodnog postrojenja tog krajnjeg kupca električnom energijom (članak 51. stavak 4.)

11. kao opskrbljivač električne energije iz članka 51. stavka 2. ovoga Zakona u svakom obračunskom razdoblju krajnjem kupcu kategorije kućanstva ne izda račun za razliku između preuzete i isporučene električne energije (kWh) u višoj dnevnoj tarifi i razliku između isporučene i preuzete električne energije (kWh) u nižoj dnevnoj tarifi od strane krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom (članak 51. stavak 8.)

12. kao krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom koji ne želi planira viškove električne energije prodavati svom opskrbljivaču električne energije ne sklopi odgovarajući ugovor s tržišnim sudionikom kojim će se urediti prodaja viškova sukladno odredbama zakona kojim uredi prodaju svojih viškova električne energije u skladu s propisima kojima se uređuje tržište električne energije (članak 51. stavak 11.) 13. kao opskrbljivač ili tržišni sudionik s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor najkasnije do 31. siječnja tekuće godine ne izvrši provjeru ispunjenja uvjeta o ograničenju isporučene električne energije, na temelju podataka 15.)

13. kao krajnji kupac iz članka 51. stavaka 3. i 12. ovoga Zakona stavka 1. ovoga Zakona ne omogući pristup operatoru distribucijskog sustava do proizvodnog postrojenja za samoopskrbu i/ili vlastitu potrošnju za potrebe povezivanja proizvodnog postrojenja i obračunskog mjernog mjesta odnosno ne omogući pristup operatoru distribucijskog sustava postrojenju za samoopskrbu i/ili vlastitu potrošnju tijekom životnog vijeka tog proizvodnog postrojenja (članak 51. stavak 13.) 18.)

14. kao član EKO bilančne grupe ne postupa u skladu s pravilima vođenja EKO bilančne grupe (članak 59. stavak 5.)

15. kao član EKO bilančne grupe ne dostavlja ili ne dostavlja pravodobno operatoru tržišta energije podatke i dokumentaciju, utvrđenu Pravilima vođenja EKO bilančne grupe, potrebnu za planiranje proizvodnje električne energije za EKO bilančnu grupu (članak 59. stavak 13.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna 39,82 eura do 50.000,00 kuna 6636,14 eura kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi te odgovorna osoba u elektroenergetskom subjektu koji je pravna osoba.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 kuna 132,72 eura do 50.000,00 kuna 6636,14 eura kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 kuna 132,72 eura do 50.000,00 kuna 6636,14 eura kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba koja je elektroenergetski subjekt.

Članak 62. izmijenjenNN 83/2023: izmijenjen člankom 6.; NN 78/2025: izmijenjen člankom 17.

Prekršajne odredbe

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 2650,00 eura do 500.000,00 kuna 66.360,00 eura kaznit će operator prijenosnog sustava odnosno operator distribucijskog sustava ako:

1. ne dostavi Ministarstvu u roku iz članka 33. stavku 5. ovoga Zakona dokumente, koje izdaju izdaje nositelju projekta, vezane za podatke i informacije iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona

2. u slučajevima u kojima je potrebno ograničavati isporuku električne energije iz proizvodnih postrojenja u elektroenergetsku mrežu, povlaštenim proizvođačima električne energije ne osigura prioritetnu isporuku električne energije u mrežu za proizvodna postrojenja za koja su stekli status povlaštenog proizvođača u odnosu na druga proizvodna postrojenja priključena na elektroenergetsku mrežu, osim ako takva prioritetna isporuka znatno narušava pouzdanost i sigurnost pogona elektroenergetskog sustava (članak 34. stavak 2.)

3. ne dostavi Agenciji obavijesti o većim ograničenjima u isporuci električne energije u elektroenergetski sustav proizvedene iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, koja obavijest uključuje obrazloženje ograničenja u isporuci električne energije u elektroenergetski sustav te opise mjera koje operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava namjerava provoditi radi uklanjanja tih ograničenja (članak 34. stavak 5.)

4. ne osigura pravnim ili fizičkim osobama priključenje i mogućnost isporuke proizvedene električne energije za proizvodna postrojenja i proizvodne jedinice za koja su sklopljeni ugovori o otkupu temeljem na temelju Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, broj br. 33/07.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 63/12, 63/12., 121/12. i 144/12.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 133/13., 151/13., 20/14., 107/14. i 100/15.), za koja su sklopljeni ugovori o tržišnoj premiji sukladno članku 23. ovoga Zakona i ugovori o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom sukladno članku 26. ovoga Zakona, prema uvjetima utvrđenim posebnim propisima kojima se uređuje priključenje na mrežu, te pogon i isporuka električne energije u mrežu, osim kad isporuka električne energije u mrežu znatno narušava pouzdanost i sigurnost rada elektroenergetskog sustava (članak 19. stavak 6.)

5. na zahtjev opskrbljivača ili tržišnog sudionika s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor ne dostavi podatke o godišnjoj potrošnji (članak 51. stavak 12.)

5. ne dostavi operatoru tržišta energije podatke za obračun udjela električne energije koji je obvezan preuzeti pojedini opskrbljivač električne energije, sukladno njegovu, u postotku izraženom, udjelu u ukupnoj opskrbi električnom energijom u Republici Hrvatskoj (članak 47. stavak 5.). 7 5.)

6. ne dostavi podatke o mjesečnoj ukupnoj potrošnji i proizvodnji korisnika postrojenja za samoopskrbu opskrbljivaču i/ili otkupljivaču na maloprodajnom tržištu električne energije s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor kojim se uređuje otkup električne energije (članak 51. stavak 13.)

7. kao operator distribucijskog sustava jednom mjesečno ne izvijesti Agenciju, operatora tržišta energije i Ministarstvo o priključnoj snazi svih obračunskih mjernih mjesta korisnika postrojenja za samoopskrbu i krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom, te proizvedenoj, preuzetoj i predanoj električnoj energiji na tim obračunskim mjernim mjestima (članak 51. stavak 17.)

8. kao operator distribucijskog sustava jednom mjesečno ne izvijesti Agenciju, operatora tržišta energije i Ministarstvo o priključnoj snazi svih obračunskih mjernih mjesta potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički, priključnoj snazi svih obračunskih mjernih mjesta uključenih u dijeljenje električne energije u okviru potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički, te preuzetoj i predanoj električnoj energiji na tim obračunskim mjernim mjestima (članak 53. stavak 12.).

9. ne upiše u Registar OIEKPP-a u roku određenom sukladno članku 64. stavku 8. ovoga Zakona dokumente vezane za podatke i informacije iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, koji nisu do stupanja na snagu ovoga Zakona upisani u Registar OIEKPP-a.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 39,82 eura do 50.000,00 kuna 6636,14 eura kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba operatora prijenosnog sustava odnosno operatora distribucijskog sustava koji je pravna osoba.